#srpski blog

[cat-in-sad]

Главное не начинать смотреть фотки из лета 2021, а то пизда.

Я кстати тут сербский начала учить, так что - Dobro jutro!

[neleescritor89]

@little-green-girl97

@nebitnamalla

@nebitna-si-skroz

@nebitna-osoba

@nebitna9-blog

@nebitnaaa-blog1

@knjigesuljubav

@knjigesuljubav-blog

@knjigicee

@knjigoholicarka24

@knjiga-koju-necu-napisati

@knjiga-bez-naslova

@knjigaemocija

@knjigautisaka

@knjigapoukaproslosti

Moje delo, za one koji ne znaju ja pišem pesme i priče, imam objavljenu knjigu To malo proleće

Konopac

Sedi na stolici preko puta mene, vezana i naga. Gleda me prkosno u oci, posmatram je. Kao lavica koja je spremna da se svom snagom i brzinom baci na plen, a opet nevino ispod oka. Taj mix je ono sto me njoj privuklo, u to sam se zaljubio. Inat i ceznja, nada i ocekivanje, strast i strah, pohota i zelja. Cutimo, misli citamo, dusa i srce razgovaraju, oci sve odaju. Pravi citac zna procita sve sto one kriju i retko kad gresi, prava osoba zna da blefira i da sa losim kartama odigra najbolje. Kao 2 pokerasa za sahovskim stolom, vucemo poteze i zrtvujemo pijune, da zastitimo kraljeve. Dzoker igra kad nestane aduta, menja celu igru, taj vragolan saren i bajan. Otvorenih karata, nije to za nas, svako tajnu krije, konopac steze, ona naga u sobi hladnoj, a gori. Sva uzvralela lava koja kulja u njoj, santa leda u meni, topi se kao vosak. Progovara, pomno je slusam, francuski menja za srpski, pa mi veli, imas me Gospodaru, uzmi me i sa mnom radi sta ti dusa iste. A dusu ti poklanjam, na francuskom odgovaram, jer ti si me porazila, ti si me zarobila, pokornoscu i ocima pobedila. Odvezujem i u ruke uzimam, nag pred njom i pred Bogom, na kolena joj padam, da je zadovoljim i rob postanem. Ona se smesi, pa place, pa opet smesi, podize me i ljubi, ti si Gospodar, a ja robinja, ti si muskarac, ja tvoja verna sub. Volim te.

[rizlearns]

PL: 17-24 May 2021

Podcast: KonspirasjonsPodden x8

Podcast: Oljekåt x2

Podcast: Poenget x2

Podcast: Norsklære Karense x1

Read Chapter 1, Story 6 of Short Stories

Reviewed Kapittel 5 (verbs) from Norsk Grammatikk

(30 min) italki session

Journaled x3

Watched ~2 hours of Cartoon Network (no subs)

Watched Seasons 1 & 2 of Kongen av Gulset

Watched Side om Side x1

Youtube: Silje Thorensten x1

This was a really good week of listening for me! Idk what it is but I have like a really really hard time sitting down and watching movies and shows in general (i think its mostly because i hate the feeling of secondhand embarrassment and will literally just stop watching before the embarrassing thing happens) but not this week haha! Also really happy to diversify the dialects/people I am listening too. Oljekåt is especially great because its about the environment, specifically the campaign(s) for Norway to divest from oil, and the host is from Stavanger. I dont think she always speaks stavangersk because one time she was reading something and she was literally like fuck it I have to read it in my dialect haha but that's good for me. It's a little harder but just requires a little more effort is all.

Anyways, even though I put a lot of hours into listening this week, I would also like to balance that out with everything else and not keep sacrificing one thing for another. So I will get back to journaling everyday and do a better job at reviewing vocab while simultaneously making a much greater effort to practice speaking outside of italki sessions because that is the area that needs the most help by far.

Watched Winx Club x11

reviewed vocabulary words 1-100 from Learn Serbian

Still pretty unorganized with Serbian but I have been averaging 1.5 episodes a day of Winx and I am okay with that tbh. I can only really make inferences of what's happening based on tone and body language etc BUT I can pretty clearly hear distinct words, quite a few I actually recognize, and also the conjugation of certain names so that's something. I haven't quite committed myself to picking up my textbook again but maybe I will this week.

[bunny-banana]

BCS: hey guys here’s our word for shame! it’s sram!

Polish: Oh lol that means ‘im shitting’ at my place

BCS: 

BCS: anyway,,, here’s another one! our word for pride! it’s ponos!

Russian: Oh lol that means ‘diarrhea’ at my place

BCS: 

[inlanguagewedontsay]

In Serbian we don’t have a word for “cousin”. If it’s a boy we call him “брат/brat (/brat/)” which means “brother” and if it’s a girl we call her “сестра/sestra (/sɛsˈtra/)” which means “sister” so basically our cousins are our siblings and if this ain’t the most beautiful thing you’ve ever heard, then I don’t know what it is !

Submitted by @divinecancer

[resources: Serbia Incoming DMC and Glosbe]

[mbfgomes]

https://indiaprajesus.blogspot.com/p/blog-page.html

Ελληνικά

Ελληνιστική Κοινή

Алтай тил

Башҡортча

беларуская

буряад

български

Гагаузча / Gagauzca

къумукъ

Къырымтатарджа

Магӏарул

Македонски

Монгол

Ногай тили

Нохчийн мотт

Русский

Саха тыла

Српски Srpski

Татарча

тоҷикӣ

Тыва дыл

Уйғурчә

Українська

Хакас тілі

Чӑвашла

Эвэды төрэн

հայերեն (արևելահայերեն)

հայերէն (Արեւմտահայերէն)

עברית

עִבְרִית קְלַסִית

آذری

اردو

الدارجة المغربية

العربي الدارجي هنا تشاد

العربية

العربية التونسية

اللغة المصرية العامية

بلوچی

ترکمن

دری

سٌسٌ

سنڌي

فارسی

ئۇيغۇر تىلى

ڢُلْڢُلْدٜ عَدَمَوَ

کوردیی سۆرانی

گیلکی

ܐܬܘܪܝܐ ܣܘܪܝܝܐ

उर्दू

कोँइच

तामाङ

नेपाली

मराठी

ह��न्दी

অসমীয়া

বাংলা

ਪੰਜਾਬੀ

ગુજરાતી

தமிழ்

తెలుగు

ಕನ್ನಡ

മലയാളം

සිංහල

ภาษา อิ ว เมี่ ย น

ภาษา ไทย

ລາວ

བོད་ ཡིག

မြန်မာ ယူနီကုတ်

မြန်မာ ဇော်ဂျီ

ქართული

한국어

አማርኛ

ᏣᎳᎩ ᎦᏬᏂᎯᏍᏗ

ᐃᓄᒃᑎᑐᑦ

ᑕᗸᒡ

ភាសាខ្មែរ

客家 話 (Hakkafa)

文言 （中文）

日本語

简体 中文

繁體 中文

ꆈꌠꉙ

Basco SVS CHRIST Dauid-en semearen, Abrahamen semearen generationeco Liburuä.

Chamorro  LEBLON y rasan Jesucristo lajin David, lajin Abraham.

Esperanto La genealogia registro de Jesuo Kristo, filo de David, filo de Abraham.

https://www.bible.com/bible/2436/GEN.1.IRVASM

Mateus 1:1

Afrikaans

አማርኛ

العربية

Azərbaycanca

Башҡортса

Беларуская

Bislama

བོད་ཡིག

Bosanski

Brezhoneg

Български

Catal��

Чӑвашла

Cebuano

Česky

Chi-Chewa

中文 - Pinyin

粵語

中文

chiShona

chiTumbuka

Cymraeg

Dansk

Deutsch

ދިވެހިބަސް

Eesti

Ελληνικά

Español

فارسی

Føroyskt

Français

ગુજરાતી

한국어

Հայերեն

हिन्दी

Hrvatski

Bahasa Indonesia

Ирон

isiXhosa

isiZulu

Íslenska

Italiano

עברית

Basa Jawa

ಕನ್ನಡ

ქართული

Қазақша

Кыргызча

Kirundi

Kreyòl ayisyen

Kurdî

ລາວ

Latina

Latviešu

Lietuvių

Lingála

Luganda

Magyar

Македонски

Malagasy

മലയാളം

मराठी

مصرى

Монгол

Na Vosa Vakaviti

Nederlands

नेपाली

日本語

‪Norsk (bokmål)‬

‪Myanmar‬

Oromoo

Oʻzbek / Uzbek‎

ਪੰਜਾਬੀ

Polski

Português

Română

Русский

සිංහල

English

Slovenčina

Slovenščina

Српски / Srpski

Basa Sunda

Suomi / Finnish

Svenska

Swahili

Tagalog

தமிழ்

తెలుగు

Tetun

ไทย

ትግርኛ

Türkçe

Türkmençe

Twi

Українська

ئۇيغۇرچە / Uyghurche‎

Tiếng Việt

[perfectlyfreshflower]

Pismeno prevođenje tehničkih tekstova sa overom ili bez overe sudskog prevodioca

http://www.sudski-prevodilac.net/blog/pismeno-prevodjenje-tehnickih-tekstova-sa-overom-ili-bez-overe-sudskog-prevodioca.html Da bi bilo koji uređaj mogao da se testira i stavi u promet u Republici Srbiji potrebno je da tehnička dokumentacija koja ga prati bude na srpskom jeziku.U najvećem broju slučajeva takva dokumentacija je izvorno izdata na engleskom jeziku.Naš posao je da takva dokumenta prevedemo sa engleskog na srpski jezik i da taj prevod bude najvišeg kvaliteta kako bi u potpunosti preneo suštinu i veoma važne informacije sa jednog jezika na drugi. Izrada svakog prevoda stručnog tehničkog teksta sa engleskog na srpski jezik podrazumeva ozbiljan i studiozan pristup i poznavanje materije.

[masternenad]

Pismeni overeni prevodi medicinske i farmaceutske dokumentacije sa srpskog na engleski jezik spadaju u najzahtevnije i najteže prevode za svakog prevodioca. Poznavanje  engleskog kao i maternjeg jezika i terminologije ovde nije dovoljno; prevodilac mora da bude upućen u tematiku i tek tada može da kvalitetno prevede takav tekst. Osnovno poznavanje medicine i hemije uz znanje engleskog jezika je samo polazna tačka u našem radu. Naši klijenti uglavnom prevode potvrde izdate od strane lekara opšte prakse kojima se potvrđuje da su zdravi i sposobni za rad u inostranstvu. To je dokument koji ima nekoliko strana i u kojem se navode podaci iz medicinske istorije lica koje se zapošljava u inostranstvu. Deci koja nastavljaju školovanje u inostranstvu je obavezno potreban prevod vakcinalnog kartona na engleski jezik, odnosno potvrde o izvršenim imunizacijama bez koje ne mogu da upišu škole u inostranstvu.  Takođe, našim klijentima je često potreban prevod potvrde lekara kojom pravdaju svoje odsustvo sa posla ili sa fakulteta. Takva potvrda sadrži zdravstveni uzrok i dijagnozu zbog koje je povratak na rad ili u školu onemogućen. Lica koja odlaze na lečenje u inostranstvo imaju potrebu za prevodom celokupne svoje medicinske dokumentacije koja uključuje otpusne liste iz bolnica, istorije bolesti, dijagnoze, laboratorijske nalaze. Najveći izazov predstavljaju skraćenice kojima se lekari često služe, a koje mi kao sudski prevodioci moramo da rastumačimo i veoma precizno prevedemo na engleski jezik.   Starije osobe koje putuju u inostranstvo često prevode svoje lekarske nalaze jer moraju da ih ponesu sa sobom na put. Ti medicinski nalazi su im nekad potrebni i za prelazak granice i ulazak u avion jer imaju potrebu da sa sobom nose izvesnu terapiju. Prevod takvih nalaza na engleski jezik omogućava našim klijentima da ponesu terapiju ili izvesno medicinsko pomagalo u inostranstvo. Najobimnije prevođenje medicinske dokumentacije sa engleskog na srpski jezik je u slučaju kada naš državljanin želi da naplati osiguranje u Republici Srbiji za medicinsku uslugu koja mu je pružena u inostranstvu. Potrebno je izvršiti prevod sa engleskog na srpski jezik faktura i računa plaćenih u inostranstvu kao i opis izvršenih usluga i medicinskih procedura. Kada je našim klijentima potreban pismeni prevod medicinskog teksta bilo koje vrste, naš zadatak je da taj prevod uradimo kvalitetno, tako da dobro zvuči na ciljanom jeziku, da ga završimo na vreme i da cena bude povoljna za klijenta. Kvalitet prevoda je od suštinskog značaja za uspešan nastavak lečenja pacijenta, tako da je naše poznavanje stručne terminologije ovde najznačajnije.

[stressed-but-welldressed-xoxo]

I was tagged by @mojzivot (odgovoricu na pitanja ali necu tagovati dalje)

Rules: Answer 21 questions and tag 21 people you would like to get to know better!

Nickname? Tamz

Real name? Tamara

Zodiac? ♐

Favourite musicians or groups? Beyonce, Halsey, Aleksandra Radovic, Jelena Rozga, Marija Serifovic

Favourite sports team? Ne pratim sport.

Other blogs? Nope

Do I get asks? Da

How many blogs do I follow? 4500

Tumblr crushes? Nope

Lucky numbers? 29

What am I wearing? Pyjamas

Dream vacation? Egipat

Dream car? Ceo život sam maštala da vozim džip 🤷‍♀️

Favourite food? Sea food

Drink of choice? Homemade ice tea

Instruments? Violina 🎻

Languages? Srpski, engleski, madjarski u procesu ucenja i po malo nemacki

Celebrity crushes? Zac Efron, William Levy 😂

Random facts? Drevne Inke su verovale da ljudi koji pišu levom rukom poseduju isceliteljske i magične moći 😂

[urbanidesnicar]

Ostoja i Vesna, najopasniji Soroševi igrači!

Taman kad čovjek pomisli da je nešto naučio i da nešto zna, u datom trenutku spozna da nije u pravu. Ne postoji osoba kojoj je sve jasno i koja sve razumije. Nema teorije. Osim ako ne živiš u svome malom zatvorenom svijetu u kojemu nema mjesta za nove spoznaje. Netko će to priznati a netko će tvrdoglavo braniti svoj stav, makar znao da je u krivu. Narcisoidnost, sujeta...., nije bitno. Osobno nemam takav problem i čak mi je drago kada saznam nešto novo, tako da mogu sam sebe korigirati. Što se tiče političkog uvjerenja i opredjeljenja, to je već sasvim druga stvar. To se ne može naučiti, to se živi i osjeća. Od kad znam za sebe razmišljam samo na jedan način. Onaj Domoljubni. U tome duhu sam odgajan, mada sam odrastao u bravarovoj tvorevini. Onda su to zvali antidržavnim elementom a danas nas svrstavaju na Desnicu. Ni jedno, ni drugo nije točno. To je samo ljubav prema Domovini i ništa više.

Nekada je desnica imala sasvim drugu definiciju a danas tako nazivaju sve one koji vole svoju zemlju. Zašto? Zato što u ovome današnjem svijetu iskrivljenih vrijednosti, nisu poželjni ni neovisnost ni patriotizam. Pa tako imamo situaciju gdje otvoreno fašistički pokreti sebe nazivaju "antifama"!? Paradoksalno, ali na žalost istinito. Svi oni "miševi" i "kompleksaši" koje smo nekada slali po cigare, danas uz neograničena materijalna sredstva, "mijenjaju svijet". Ali na način da unište sve one vrijednosti koje čine jednu državu suverenom, ili jednu osobu slobodnom. Za par mjeseci će biti skoro godina dana da pišem svoj blog. Znam da ne mogu puno toga promijeniti ali to činim čisto radi sebe. Dođe mi kao neka vrsta ispusnog ventila a imam i osječaj da činim nešto korisno. Ako samo jedna osoba to pročita i shvati neke stvari, isplatilo se. Idem se sada vratiti na početak teksta i konstatirati gdje sam do sada griješio? Nema koja imena nisam davao "stranci desnog centra" iliti Plenkijevoj sekti. Počeo sam se i ponavljati, jer sam ostao bez ideja. Neki dan pročitam izvrstan tekst na Dragovoljcu i vidim da je autor(Joško Buljan) u slijedećih par rečenica sažeo svu bit problema:"Posve je normalno, i članovi se HDZ-a moraju na to naviknuti, da će ih narod doživljavati kao izdajnike. Jer koalicija s četnicima to i jest, to je nacionalna izdaja svega za što smo se izborili Olujom. Uostalom, danas ideološke promjene u HDZ-u - i to upravo u smjeru Orjune - ne vidi samo slijepac." 

Dakle: ORJUNAŠTVO! Oduvijek sam ga vezivao sa Ostojom i kmerima a rješenje mi je bilo na dohvat ruke. Neke stvari sada imaju puno više smisla. Drug Opara (Hdz) je gradonačelnik Splita i za očekivati je bilo, da će Ostojin utjecaj slabiti i da će se orjunaši vratiti u mišje rupe odakle su izašli 2000. dolaskom rahmetli druga Račana na vlast. Pogrešno! Ne samo da nisu nestali, nego me ne bi iznenadilo da sutra zaigraju  "Žikino" na sred rive. Zabrana našim nogometnim herojima da istu večer kad su bili u Zagrebu, dođu i u Split. Zabrana gledanja Vatrenih, igračima Hajduka - od strane Orjunaške uprave, totalna nezainteresiranost za slučaj svastika(mada svako dijete zna počinitelje) i.t.d. Ovo sve dokazuje da sam u jednoj stvari ipak bio u pravu. Dva najveća ZLA koja danas vladaju RH su: Ostoja Ranković (unutrašnja politika) i Besna Pussy (vanjska politika). Normalno je da ih netko tu postavio. A ni to nije teško saznati ako čitamo između redova. Englezi i Francuzi, "vekovni" srpski prijatelji. Oni su u ovome trenutku, najistureniji globalistički igrači za razbijanje suverenosti Europskih država. A koliko su organizirani i jaki, pokazuje nam činjenica da su (kroz imigraciju) jednu Njemačku bacili na koljena (uz pomoć marionetske vlade A.Merkel).

A što mi za to vrijeme radimo? Kako se spremamo za (moguće) prijevremene izbore? Hoće li nas isti iznenaditi, kao kada u siječnju padne snijeg a zimske službe kažu: nismo očekivali? Toliko praznog prostora ima na desnici, da bi bila katastrofa da ga ne iskoristimo. Kažem katastrofa, jer samo je još jedan mandat ove vlade dovoljan da ona Hrvatske za koju smo se borili, nestane. NEPOVRATNO, ZA VIJEKE VJEKOVA! Bacat će nam tu i tamo mrvice sa stola da nas umire, a mi ćemo svi sretni govoriti: "Dobro je, moglo je i gore!". Pošto znamo da utakmica neće biti ravnopravna i da će sudac (čitaj: globalna mašinerija) biti na njihovoj strani, ostaje nam samo jedna stvar. Biti uvjerljivo bolji!  U prenesenom smislu, ako znaš da će sudac svirati 2 penala za njih, mi moramo dati najmanje 3 gola. A takve stvari će se SIGURNO događati. Jer protiv sebe nemamo samo domaće izdajnike i kmere, nego jedan cijeli antifa-pedersko-globalistički pokret. 

Ali ne treba klonuti duhom, jer gosp. Orban nam je živi dokaz da se zajedništvom sve prepreke mogu savladati.

"ZA DOMOVINU SPREMNI"

[mozgoderina]

Obrazovanje za blagostanje 3: Strpljen - spašen

Možda u slučaju davanja prednosti obrazovanju nad blagostanjem, naši učenici na internacionalnim testiranjima ne bi u startu postizali baš fantastične rezultate? Ovde odmah treba staviti jasno i glasno do znanja da oni ni danas ne postižu loše rezultate, naprotiv. Njihovi rezultati su u skladu sa očekivanim postignućima, po svim merilima.

Sasvim je drugo pitanje, da li je školovanje prilagođeno zahtevima testiranja, a upravo se to događa u velikim obrazovnim sistemima (koji to realno mogu sebi da priušte). Treba i dodati da se ni ti i takvi sistemi ne libe da privremeno odustanu od nekoliko ciklusa testiranja ili modifikuju kriterijume prema svojim zahtevima ukoliko je sam sistem izložen riziku na bilo koji način. „Nemačka, u kojoj su obrazovni sistemi značajno različiti od savezne države do savezne države, ovo je pokušala da iskoristi za analizu efikasnosti po saveznim državama.

  Debate koje su izazvane rezultatima, a još više interpretacijama rezultata, potresle su ne samo Nemačku nego i čitavu Evropu, pa je PISA u jednom trenutku zapretila Nemačkoj da će joj oduzeti pravo da koristi PISA ime za testove koje pravi u interne svrhe.“ [11]

  Malom školstvu poput našeg niko ne bi zamerio ukoliko bi se za izvesno vreme obustavio pritisak međunarodnih kriterijuma dok se ne formiraju prevashodno svoja autentična merila. Uzimati još brzopleto rezultate na takvim testiranjima poput PISA rangiranja kao merilo uspeha sopstvenog obrazovnog sistema koji nema čestito ustanovljene ni sopstvene lokalne ciljeve, a kamoli bilo kakvo ozbiljno usklađivnje sa globalnim zahtevima, ne može se tumačiti nikako drugačije nego maliciozno i isključivo u cilju prethodno pomenutog Kinjenja.

Treba li uopšte napominjati da ne postoji direktna veza između uspeha na internacionalnim testiranjima i blagostanja? Uzmimo banalan primer. Na najnovijem međunarodnom istraživanju TIMSS 2015 (Trends in International Mathematics and Science Study), u svim kategorijama najslabije je rangiran – Kuvajt. A ova država održava punu zaposlenost još od 1970-tih godina a pride zapošljava i oko 350.000 stranih radnika! Dobro, dobro, u pitanju je nafta, a gde je mnogo nafte, matematika je jasna, te ne mora da se ozbiljno izučava u školi. Ili nije baš tako? Podsetimo se, sa druge strane, da su naši četvrtaci iz osnovnih škola na istom testiranju iz matematičkih znanja po rezultatima na nivou Švedske, Slovenije i Nemačke! Još je zapanjujuća analiza rezultata koja pokazuje da na učenička postignuća daleko više utiče ono što donesu u školu iz porodice i vrtića nego ono što nauče u samoj školi! [12] Možda pomenuto napola zaboravljeno vaspitanje ipak ne treba u potpunosti izbaciti iz jednačine čak i kada se radi o krutoj finansijskoj matematici!

Možda bi sopstvenim snagama uz malo neophodne pomoći sa strane, za početak, dakle, mogli da obrazujemo stanovništvo dovoljno pismeno da bude delimično zadovoljno sopstvenim okruženjem tako da poželi da kreira atmosferu u kojoj može da podigne stopu nataliteta i smanji nivo razvoda i privremeno umanji odliv u inostranstvo, a opet, da bude i dovoljno nezadovoljno postojećim stanjem stvari tako da se aktivno angažuje u smanjenju stope nasilja u školi i porodici, smanjenju količine društvenog kriminala, političke bahatosti i nezakonite otimačine. Ili sve ovo nisu legitimni i poželjni ciljevi jednog obrazovnog sistema? Mogu li se ovi ciljevi postići uvođenjem finansijskog obrazovanja kao još jednog dodatnog predmeta već na predškolskom nivou? Teško. A upravo je to jedan od aktuelnih “prepisanih” projekata u obrazovanju. Sa druge strane, za sve to nije potreban Kredit nakon kojeg bi usledila onlajn obuka nastavnika sa završnicom u obliku elektronskog izveštaja. Nije potrebno ni eksterno evaluacijsko bajanje, ni nakon bajanja poslovično Kajanje. Potrebna je rešenost, posvećenost i “nekoliko dobrih ljudi”. I konkretan cilj.

Postavlja se još pitanje ispisano na barjacima kojima mašu pobornici reformi – može li progres da čeka? Rizikujemo li privremenom inkubacijom dodatno kašnjenje za razvijenim svetom? Nećemo li tako oštetiti nekoliko generacija? Postavimo, pre odgovora, pitanje koje reformski prvoborci uporno izbegavaju. Šta se to bitno dobija srljanjem naglavačke u progres? Dobija se ćuška! Napredak je neverovatno hirovit te ume da se ritne poput mazge pa da nepripremljene neočekivano katapultira nazad u još veći mrak nego što je onaj iz kojeg su izbauljali.

  „Iako je u posleratnim godinama bilo mnogo perioda ubrzanja privrednog rasta, isto toliko bilo je i perioda opadanja. Rikardo Hausman i njegovi saradnici izbrojali su tako devedeset tri „lažna početka“ u poslednjih šezdeset godina.“ [13]

  To se, eto, dešava i nama. Progres može da čeka, ali smo mi nestrpljivi a pritom naivni. Postoje pojedinci i organizacije koji jednostavno stimulišu i eksploatišu tu nestrpljivost i naivnost.

Progres ne sme da bude izgovor za otimačinu. Drugim rečima, kod nas u većini slučajeva nema opšte koristi od tehničkog napretka, već se priča uglavnom svodi na pogodnu priliku za stvaranje privatnih akumulacija kapitala, što je u potpunosti u skladu sa neoliberalnom „trickle-down“ teorijom po kojoj bogatstvo najimućnijih postepeno prelazi u niže klase. Ideološko-ekonomski koncept trickle-down uglavnom forsiraju kreditori čije pozajmice konvergiraju kapitalu najbogatijih čije dužničke obaveze potom zaista “postepeno prelaze u niže klase”. Treba li uopšte napominjati da u relativno malim ekonomijama “presipanje” ne funkcioniše onako kako se propagira, pogotovo u ranim stadijumima globalizacije. Zasad se, dakle, prelivaju isključivo – dug, siromaštvo i nedostatak perspektive. Progres u obliku prosperitetne prilike za profit spremno čeka, ali mi kao društvo još uvek nismo dovoljno pripremljeni / obrazovani za amortizaciju brojnih pratećih negativnih aspekata.

Opet: “strpljen – spašen.” Šalu na stranu, inkubacija nikada nije potpuna, niti je to u današnjem svetu moguće. Zato postoje instituti, zavodi, akademije, agencije, resori… ili bi trebalo da zbog toga postoje. A pričati o fiktivnim oštećenim generacijama je u najmanju ruku neozbiljno jer je teško i zamisliti nešto fatalnije po jedno društvo od postojeće armije zdrave, prave i nezaposlene omladine proizašle iz dosadašnjeg polureformisanog obrazovanja u srozanim ekonomskim uslovima i mračnoj atmosferi političkog huliganstva. A zaduženja se za sve to vreme gomilaju, grejs period ističe, interesne stope rastu. Kamata kamatu stiže pa se dug polako diže… Teško se u takvim uslovima nazire bilo šta od obećanog blagostanja, osim blago šokiranog stanja.

Kako stvari za sada stoje, nažalost još uvek besciljno lutamo od novog Kredita preko trenutno aktuelnog Karambola do starog ali u praksi proverenog i uvek popularnog međusobnog Kinjenja.

  [11] Dr Milan Božić, „PISA testovi i šta nam je činiti?“, 2012, Matematički fakultet, Beograd.

[12] „Srpski osnovci iznad svetskog proseka u prirodnim naukama“, 29.11.2016, Politika online .

[13] Danijel Koen, „Homo economicus“, 2014, “Clio”, Beograd.

Pripovedio i grafički opremio: JovAN JoNA pAvLović → Estetska inspekcija: DoMAći čvARAk → Ilustracija: Rocket Chalk, USA, ca. 1950. Moderator: MozGoDER vELičANsTvENi → 

✓ svAkE NEDELJE TAčNo u 09H - oD 1. JANuARA 2017! →

✓ EkoNoMski EpiLoG: DoNiRAJTE BLoG @ pAyPAL.ME →

✓ A DNEvNicu čuvAJTE za pRoDAvNicu @ REDBuBBLE →

✓ pHoTocRowD FoToGRAF →  ✓ FAcEBook sTRANicA →  ✓ piNTEREsT TABLA →  

ošTRiM pERoM, MozGoDERoM → ✓ OzB 1: Prepisivanje pameti →  ✓ OzB 2: Kupovina krivice →  ✓ Univerzitetska diploma na granici sloma → 

oBELEžENA TRAsA NA puTu Do spAsA → ✓ Kraj poverenja (Nevidljivi komitet) →  ✓ Diskvalifikovanje mišljenja (Bodrijar) →  ✓ Nesavesno ekonomsko lečenje (Sol) → 

[santonali]

Volim tvoj blog, posebno tvoje postove o poljskom fudbalu, nema puno ljudi ovde koji se time bave (ili bar ja ne znam da ih ima). Da vidimo kako ti se čini srpski, pošto ima dosta sličnosti sa poljskim, budući da su iz iste porodice jezika :)

powiedziałabym, że zrozumiałam z twojej wiadomości bez pomocy tłumacza 15%? chyba nie jest ze mnie najlepszy polak shxkdhxj. z czeskim miałabym mniej problemów… mnie również bardzo podoba się twój blog!! nie rozumiem i nie oglądam koszykówki, ale i tak go kocham! słowiańskie przyjaźnie na tumblrze są najlepsze:) bardzo bym chciała pojechać do serbii w te wakacje...

[k171279-mediaatwork]

TB1 Week 8 Blog 7: Film censorship

The BBFC exists to protect the public from content that may be found disturbing or inappropriate, and exists especially to protect children and vulnerable adults. It isn’t exclusively for children, however. The highest age rating from the BBFC is an 18, with the idea that once a person reaches adulthood, it is up to them what content they will see.

Despite this idea, the BBFC can still ask for things to be cut from films, and the filmmakers must oblige if their films are to be seen by mainstream audiences. 

A Serbian Film is an example of a film too extreme for an 18 classification. It was supposed to be screened at the London Fright Fest in 2010. At this event, films can be shown before they have been classified by the BBFC, however, rumours of the film’s extreme nature meant it had to go through classification before the festival. (BBFC)

4 days before the festival, ‘ BBFC presented the film's distributor with a cuts list. In total, 49 individual cuts were required, across 11 scenes.  It was estimated that around three minutes 48 seconds would need to be removed’ (BBFC). Even though the Filmmaker managed to cut the film so it could pass with an 18 rating, the organisers of the Fright Fest decided they didn’t want to screen a cut version of the film. It remains banned in numerous countries to this day.

(BBFC)

By 1917, the BBFC had introduced a set of rules for filmmakers to follow; ‘O’Connor’s 43′: http://www.bbfc.co.uk/education-resources/student-guide/bbfc-history/1912-1949.

After reading these guidelines, it is clear that cinema has come a long way thanks to new laws and general public acceptance, and a lot more is acceptable today than almost 100 years ago. 

(Barber, S, 2011)

This data shows that from 1976 onwards, the number of films denied a certificate at all declined rapidly, as did the amount of films rated ‘X’, (the previous rating for current ‘18′ rated films.) Different and previously ‘inappropriate’ content quickly became much more widely accepted by both regulators and the public between 1976 and 1981. 

References

‘A Serbian Film’ BBFC report: http://www.bbfc.co.uk/case-studies/serbian-film-srpski-film

Barber, S, (2011) ‘British Film Censorship and the BBFC in the 1970s’, in Harper, S and Smith, J, (2011) ‘British Film Culture in the 1970s’ Edinburgh University Press. 

[rizlearns]

Places of Interest in Serbian

PHRASES:

Kako da dođem do...? (How can I get to...?)

Mogu li da idem peške? (Can I walk there?)

DESCRIPTIONS:

veliki grad - big city

lepa zgrada - beautiful building

lepi grad - beautiful city

velika reka - big river

stara kuća - old house

lepa ulica - beautiful street

stari grad - old town

mala kuća - small house

mali trg - small square

novi trg - new square

novi stan - new apartment

nova banka - new bank

VOCABULARY:

levo - left

pravo - straight (OR right as in law (i.e. [human] rights))

desno - right

muzej - museum

pošta - post office

pozorište - theater

crkva - church

prodavnica - shop

spomenik - monument

trg - square

grad - city

ulica - street

kuća - house

zgrada - building

stan - apartment

reka - river

most - bridge

škola - school

restoran - restaurant

bolnica - hospital

apoteka - pharmacy

stadion - stadium

stancia - station

banka - bank

kafić - cafe

bioskop - cinema

pijaca - market

park - park

menjačnica - exchange office

ovde - here

blizu - close to

gore - up

na uglu - on the corner

onde tamo - there

daleko - far

dole - down

na kraju - at the end

[loveserbia]

Mislim da bi bilo lijepo da ponekad objaviš nesto za Republiku Srpsku ili Krajinu. Ne žive Srbi samo u Srbiji 😕

Jasno mi je da srpski narod ne živi samo na teritoriji Srbije, međutim, ovo je blog posvećen Republici Srbiji, njenim kulturno-istorijskim spomenicima, prirodi, svim građanima i ljubiteljima.

[inlanguagewedontsay]

In Swedish we don’t say “Speak of the Devil and he shall appear”, we say “När man talar om trollen står de i farstun” which translates to “When you speak of the trolls, they stand in the hallway” and I think that’s kinda neat.

Submitted by @kennethhyvel