#zaokret

[moment0810]

[1postozagrad]

INICIJATIVA ZA POVRATAK BESPLATNE PITKE VODE NA MANDUŠEVAC

Zagreb, 31. listopada 2024.

Tomislav Tomašević

gradonačelnik Grada Zagreba

Andro Pavuna

pročelnik, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost

Predmet: Povratak pitke vode na Manduševac

Poštovani,

       zaokret u upravljaju Zagrebom od kad ste preuzeli funkcije gradonačelnika i pročelnika ostavlja prostor za velike i male pomake koji se direktno odražavaju na kvalitetu života u našem gradu. Vaša nastojanja u tome smjeru cijenimo, a osobito u domeni javnih dobara i podizanja kvalitete javnog prostora na kojem počiva optimizam svakog grada.

Želimo vam skrenuti pažnju na jedno jednostavno provedivo i izuzetno korisno rješenje koje Zagrebu još uvijek nedostaje, a tiče se povratka besplatne pitke vode na glavni gradski trg i to na Manduševac gdje se taj komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard nudio stoljećima.   

Danas je tamošenje prisustvo vode simbolično tj. svedeno samo na fontanu. Utoliko Manduševac traži minimalno preoblikovanje postojećeg rješenja kako bi se omogućila konzumacija besplatne pitke vode kao sadržaja koji glavnom gradskom trgu nedostaje. Vodu na Manduševcu treba moći i okusiti, a ne samo gledati. 

Godine 2026. bit će četrdeseta obljetnica ponovnog otkrića ostataka Manduševca, a 2027. godine četrdeseta obljetnica kako je Manduševac, simbolički i bez pitke vode, vraćen na Trg bana Jelačića. Nadolazeće obljetnice vidimo kao priliku da se besplatna pitka voda konačno vrati na Manduševac.

Time bi se, nakon više od stoljeća, besplatna pitka voda vratila na glavni gradski trg tj. na  Manduševac kao mjesto s velikim značenjem za Zagreb. Okrunilo bi to i nastojanja da se s pitkom vodim na glavnom gradskom trgu zaokruži nova mreža punktova za besplatnu pitku vodu koju Grad Zagreb postepeno razvija od 2017. godine.

Povijest uređenja Manduševca bilježi različite manifestacije oblikovanja. Utoliko je i njegova sadržajna nadogradnja moguća. Ono što kroz naše kampanje predlažemo kao radno rješenje je pozicioniranje četiri slavine na mjestu sadašnjih stupova koji drže lanac koji okružuje fontanu. Moguća su i druga rješenja. Pri iznalaženju rješenja moguće je konzultirati i jedinog živućeg suatora sadašnjeg rješenja Trga. U prilog restitucije govori čak i gradska legenda o Mandi koja  na Manduševcu grabi vodu - za piće. Uvođenje dodatne, „pitke“, funkcije nije tehnički zahtjevno i ne treba bitno narušiti postojeći autorski koncept.

U svom mjerilu, pitka voda na Manduševcu može doprinijeti i afirmaciji vode kao javnog dobra i ljudskog prava, a svoju ulogu ima i u turističkoj ponudi grada.  

Čitav je niz uglednih stručnjaka i stručnjakinja koji smatraju da je povratak besplatne pitke vode na Manduševac logičan, izvediv, potreban i jedan od odgovora na aktualne izazove klimatske krize. Podrška javnosti incijativi je velika.   

Tu potrebu prepoznali ste i vi, gospodine gradonačelniče, što je navedeno i u predizbornom programu vaše političke opcije gdje se navodi da ćete vratiti besplatnu pitku vodu na Manduševac. Spomenute obljetnice vidimo kao odlične prilike za realizaciju, i to ne samo iz povijesnih razloga, već zato što je besplatna pitka voda na glavnom gradskom trgu i Manduševcu dio zagrebačke urbane baštine i prije svega - stvarna potreba grada.

Stojimo vam na raspolaganju za sve dodatne informacije. 

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Više: https://www.facebook.com/1postozagrad

[balkanskapravila1371]

Nemačkoj potreban hitan ekonomski zaokret - B92

https://www.b92.net/biz/svet/vesti/90339/nemackoj-potreban-hitan-ekonomski-zaokret/vest

[ljubavniromani]

Maja Berović o gubitku oca, braku, borbi sa smrću i 5 operacija: Najvažniji savet dobila od muža i on je vodi kroz život

Maja Berović je zahvaljujući velikim hitovima postala prava muzička senzacija na našim prostorima. Put ka vrhu je gradila hrabro, ali strpljivo, čvrsto verujući da će sav trud koji uloži na kraju doneti rezultate. Nije se bojala da rizikuje, napravila je veliki zaokret u karijeri i sa albumima “Viktorijina tajna”, “Intime” i “Milion” postavila nove standarde na estradi. Njeni energični nastupi,…

[oglasiposao]

Voda, gradski prevoz i groblja idu u ruke privatnika? - POSAO

[mentalnahigijena]

GOTOVI SU?

U nedjelju se dogodio veliki zaokret u Crnoj Gori, ovo je možda prijelomni trenutak u posljednjih pet godina!

Sljedeći dani donijet će izborne kalkulacije, dogovore i političku matematiku

Mijenjaju li se političko-strateški trendovi u Crnoj Gori nakon što su prije četiri godine vlast preuzele otvoreno prosrpsko-proruske solucije? Vraća li se boja u obraze proeuropskih i procrnogorskih stranaka poslije izbora u glavnom gradu Podgorici i Kotoru, nakon što su ostvarili pobjedničke rezultate?

Doduše, ne zna se još znači li to da će kapitalizirati tu pobjedu i preuzeti vlast u Podgorici. Sljedeći dani donijet će izborne kalkulacije, dogovore i političku matematiku. No, unatoč slaboj izlaznosti od oko 56 posto, što je desetak posto manje nego prošli put, stranke koje obnašaju vlast na nacionalnoj razini i bile su vodeće u Podgorici nisu ponovile rezultat, pa se može govoriti o možda još jednom prijelomnom trenutku u političkom životu Crne Gore u posljednjih pet godina, iako se radost procrnogorskih opcija opet može pokazati preuranjenom. Kako bilo, trend je da se suverenističke i proeuropske stranke nakon nekoliko godina lutanja i pada vraćaju na scenu.

Najjača procrnogorska i proeuropska stranka DPS, koja se, čini se, konačno otarasila bremena Mila Đukanovića, dobila je u Podgorici 30 posto glasova i na korak je da uz još dvije proeuropske stranke, Borisa Mugoše i bivšeg premijera Dragana Markovića, bude u prilici opet "postaviti" gradonačelnika, i to Nermina Abdića. No, za to im ipak trebaju zastupnici najvećih gubitnika ovih izbora - liste predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. Oni su dobili jedva deset posto glasova, ali tih njihovih šest zastupnika (četiri Milatovićeva i dva Abazovićeva), unatoč poraznom rezultatu, najbolja su udavača pa bi mogli biti jezičac na vagi i obrnuti stvar pa od "veresije napraviti gotovo". Ipak, mnogo je tu "ali" i sigurno će dobro računati jer bi im svaki potez mogao biti rizičan, odnosno vjerojatno će tražiti onaj koji je samo manje loš po njih. Sirenski zov već su im poslali i predstavnici radikalne prosrpske liste Za budućnost Podgorice koju vode četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić te prvi Vučićev žeton u Crnoj Gori Milan Knežević. Oni su treći i dobili su 20 posto glasova. Ako žele vlast, nevoljko Milatoviću na noge moraju i premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, čija je lista druga s malo manje od 22 posto. No, podsjetimo da su se Milatović i Spajić razišli te je došlo do raskola u njihovu Pokretu Europa sad (oni su tada pomeli izbore u Podgorici i na nacionalnoj razini) koji je Milatović sa svojim manjim brojem sljedbenika napustio. Sada su obojica na kušnji, iako neki izvori u Podgorici tvrde da bi Milatović pragmatično mogao okrenuti list i ipak stati uz DPS zato što bi ga odabir koalicije Spajić-Mandić mogao stajati karijere.

Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža". Naime, prosrpske opcije otvoreno opstruiraju crnogorski europski put, a jasno je da Aleksandar Vučić ne želi da Crna Gora uđe u EU, pogotovo ne prije Srbije. No, zavrzlamama tu nije kraj. Prije izbora iz Spajićeva su PES-a tvrdili da ni mrtvi neće s Milatovićem, a razlog iznuđenog saveza Milatovića i Abazovića bio je pokušaj da se preko podgoričkih izbora sruši vlada i isprovociraju prijevremeni parlamentarni izbori. Pogotovo jer su stranke nacionalnih manjina - Albanci i Bošnjaci - u sukobu s ostalima oko Zakona o dvojnom državljanstvu koji najviše gura Andrija Mandić, što odgovara i Beogradu, a moglo bi potpuno promijeniti biračku krvnu sliku Crne Gore jer je to jedan od najspornijih prijedloga na kojem jaše sadašnja vlast. Konačno, u izbornoj noći je šef DPS-a Danijel Živković požurio najaviti: "Vlada je pala. Spajić neka podnese ostavku". I politička analitičarka iz Centra za političko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je za portal Antena da rezultat liste premijera Spajića "ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet vlade". Mnogi su to protumačili kao da su se u DPS-u već nešto dogovorili s Milatovićem, iako za to još nema potvrde, barem dok pišemo ovaj izvještaj. No, ako bi se našli DPS i Milatović, evidentno je da bi to bio velik udarac za vladu i "os" Spajić-Bečić-Mandić. U Podgorici, pak, kažu kako to nije nemoguće, ali kako će iz Beograda i SPC-a sada početi vršiti veliki pritisak na predsjednika Milatovića da ostane u prosrpskom jatu. Konačno, sigurno nije bilo slučajno što je poglavar SPC-a patrijarh Porfirije, kao usput, bio u Kotoru baš na dan izbora, a iz DPS-a su uložili mnogo prigovora izbornom povjerenstvu zbog, kako oni tvrde, "izbornih turista" iz Srbije i Republike Srpske koji su taj dan preplavili Podgoricu, prema "izbornom beogradskom obrascu" Aleksandra Vučića. Naime, Vučić je svjestan da bi mu Milatovićev "odlazak" pokvario njegove "srpskosvetske" planove s Crnom Gorom.

Izbori u Podgorici mogli bi potaknuti daljnju krizu vlasti, ali bi, kako neki misle, mogli imati i drugačiji efekt - da bi se Spajić, Bečić i Mandić, baš zato što bi se mogli suočiti s neizvjesnim prijevremenim izborima, mogli još više vezati i ujediniti. Sve ovisi o tome hoće li se Milatović i Abazović odlučiti na politički preokret i kakav. Bošnjačka stranka, pak, pretrpjela je pravi potop. Nije prešla prag, što je očito poruka njihovim biračima jer su na nacionalnoj razini odlučili biti potpora radikalno prosrpskim nacionalističkim i antieuropskim opcijama u vladi Crne Gore. Doduše, neki navode da bi se Podgorica mogla naći u raskoraku te da u zakonskom roku neće moći formirati vlast pa će se izbori ponoviti, ali i Daliborka Uljarević smatra da je to, barem u ovom trenutku, malo vjerojatno.

jutarnji.hr

[lookerweekly]

Tradicionalno, u subotu, 25. maja, Oblakoder magazin proslavlja 6. rođendan u barovima Sprat i Zaokret (Cetinjska 15). Tom prilikom premijerno će biti predstavljeno 4. štampano godišnje izdanje Oblakodera, koje je pripremano u prethodnom periodu.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/zivotni_stil/kreativnost/oblakoder-magazin/

[hriminal]

Po njegovim riječima, turistički sektor iskusit će novi zamašnjak investicija, ne samo u smještajne kapacitete nego i u nove turističke atrakcije. "Vjerujem da će Hrvatska u sljedećih pet godina doživjeti transformaciju u pozitivnom smislu", naglasio je. Rekao je i da će se ubuduće naglasak staviti na motive dolazaka turista izvan turističke sezone, a to su poslovni turizam, povijesna baština i kongresni turizam. Najavio je i ambiciozniju promociju hrvatskog turizma digitalnom tehnologijom i na društvenim mrežama.

Kristijan Stanićić, nesposobni megauhljeb na čelu HTZ-a, objavljuje svoju listu božićnih želja, i plan kako potrošiti još više novca poreznih obveznika tako da tvrtke povezane sa kradezeom mogu masno naplatiti promociju sunca i mora.

Šteta što ga netko ne pita kako se u njegovu "strategiju" turizma uklapa neradna nedjelja.

[moment0810]

[zoranphoto]

Europa se okreće udesno: ‘Nikakav povjetarac slijeva ne može se usporediti s olujom koja dolazi zdesna’

Prvo je to bila Italija. Zatim su na red došle Finska i Grčka. Španjolska bi mogla biti sljedeća. Diljem Europe vlade se pomiču udesno. U nekim mjestima krajnje desničarski čelnici preuzimaju vlast. U drugima, stranke koje pripadaju desnom centru ulaze u saveze s krajnjom desnicom s margine, koja se nekad smatrala neprihvatljivom. Drugdje stranke tvrde desnice osiguravaju više mjesta u parlamentu i regionalnim uredima. Stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je već pod nadzorom zbog sumnje na krajnje desni ekstremizam, sada je nadmašila socijaldemokrate kancelara Olafa Scholza i upravo je postigla prekretničku pobjedu na okružnim izborima, što je alarmantan trenutak za zemlju svjesnu svoje nacističke prošlosti.

Ovo će preoblikovati Europu

Trend, naravno, nije baš započeo s Italijom i krajnje desnom premijerkom Giorgiom Meloni. Ali prošla je godina donijela niz upečatljivih rezultata za konzervativce. A moglo bi ih biti još više, budući da se čini kako će države poput Španjolske i Slovačke skrenuti udesno na nadolazećim izborima. To je razvoj koji će neizbježno preoblikovati Europu, utječući na sve: od toga kako se postupa s klimatskim promjenama, preko roditeljskih prava, do toga tko je dobrodošao na kontinent.

Desnica u EU

I tradicionalna desnica i krajnja desnica nedavno su napredovale diljem Europske unije.    

Foto: Politico/Research/Karta europskih zemalja u kojima su stranke desnog centra ili krajnje desnice, same ili u koaliciji, u vladi od lipnja 2023. A s obzirom na to da će EU sljedeće godine izabrati novi Europski parlament, skretanje udesno moglo bi proizvesti i konzervativniji Bruxelles u godinama koje dolaze – razdoblje koje će sadržavati ključne odluke o stvarima poput širenja EU prema istoku, trgovine s Kinom i nadzora nad vladavinom prava u zemljama EU. “Došlo je do konvergencije desnog centra i krajnje desnice tijekom proteklih desetak godina”, rekao je Hans Kundnani, europski politički analitičar u Chatham Houseu. Ta promjena, dodao je, “može imati duboke posljedice za EU”.

Meloni efekt

Promjena europskog političkog pejzaža bila je vidljiva u Bruxellesu ovog tjedna dok su se čelnici EU-a okupili na svom redovnom summitu. Za stolom je bilo novo lice – Petteri Orpo, novi premijer Finske, koji vodi konzervativnu Nacionalnu koalicijsku stranku. Političko putovanje njegove zemlje tijekom prošle godine ilustrira zaokret udesno koji je zavladao u dijelovima Europe. Nakon četiri godine lijevo orijentirane petostranačke koalicijske vlade, birači su napustili socijaldemokratkinju Sannu Marin, što je dovelo do uspostave najdesnije orijentirane vlade u finskoj povijesti. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis također je ponosan na izbornu pobjedu. Ovaj 55-godišnji čelnik desnog centra je na nacionalnim izborima u nedjelju dobio mnogo veću većinu nego prvi put. Pitanje tko zauzima mjesta za stolom EU-a je važno — Europsko vijeće, koje okuplja 27 čelnika bloka, mora na kraju odlučiti o političkim prioritetima i političkim inicijativama EU-a. “Mislim da već vidimo Meloni efekt”, rekao je jedan visoki diplomat EU koji je ostao anoniman kako bi što slobodnije govorio o unutarnjem radu Europskog vijeća. “Što se tiče migracija, klime, nedvojbeno je došlo do pomaka udesno.” Prvi znakovi da je Meloni prihvaćena, a ne izolirana, pojavili su se prošle jeseni na njezinom prvom samitu EU-a, piše Politico. Dok su se čelnici bavili pitanjem migracija, talijanska je čelnica otkrila da su joj vrata otvorena kada je naišla na prešutnu podršku za svoju želju da se politika EU-a više usredotoči na odvraćanje migranata čak i od dolaska u Europu, prema trojici diplomata upućenih u rasprava tog dana. Nekoliko mjeseci kasnije, centristički nizozemski premijer Mark Rutte i šefica Europske komisije desnog centra Ursula von der Leyen, najviša izvršna direktorica EU-a, pratili su Meloni na putovanju u Tunis kako bi pokušali obuzdati migracijske tokove iz te sjevernoafričke zemlje. To je bila demonstracija međustranačkog jedinstva. Putovanje je uslijedilo samo nekoliko sati nakon što su zemlje EU-a sklopile prijateljski sporazum s Italijom o tome kako obraditi i premjestiti migrante, što bi vladi Meloni dalo više prostora za vraćanje odbijenih tražitelja azila.

Desno i u parlamentu

Skretanje udesno moglo bi uskoro skočiti do Europskog parlamenta, s posljedicama na način na koji se vodi Bruxelles. Za manje od godinu dana birači će izaći na birališta kako bi izabrali novi parlament, a konzervativci predviđaju snažne dobitke. Za početak, to bi ohrabrilo Europsku pučku stranku (EPP) desnog centra — već najveću političku obitelj Parlamenta. Najviše bi mogle dobiti tradicionalnije stranke desnog centra,” kaže Karel Lannoo, čelnik Centra za proučavanje europske politike, naglasivši kako će dosad dominantne stranke poput njemačke Kršćansko-demokratske unije najvjerojatnije zadržati svoju poziciju. Ipak, jak odaziv konzervativnih birača mogao bi ojačati i grupu Europskih konzervativaca i reformista i pružiti im ključnu ulogu u novom sazivu parlamenta. Upravo takav rezultat bio bi dobra preslika nacionalnih politika – tradicionalne konzervativne stranke sve su voljnije približiti se krajnjoj desnici. U Švedskoj konzervativna vlada uživa podršku krajnje desnice, u Finskoj je krajnja desnica na vlasti, a i drugdje šansu za vlast dobivaju sve ekstremnije stranke. Postoje znakovi da se nešto slično sprema i u Europskom parlamentu: EPP već promatra povoljne dogovore s krajnjom desnicom. Predsjednica parlamenta Roberta Metsola posljednja je u nizu čelnika iz EPP-a koja je odala počast Meloni posjetivši ju u Rimu prošlog tjedna. Isto je ranije učinio Manfred Weber, koji je na čelu EPP-a.

Nije gotovo

Ostala je još jedna godina do izlaska građana EU na birališta, sljedećih nekoliko mjeseci bit će obilježeni ključnim trenucima koji će ponuditi uvid u to u kojem smjeru puše politički vjetar. Prva je Španjolska, a birači idući mjesec izlaze na izbore. Glavna stranka desnog centra u zemlji, Narodna stranka (PP), uvjerena je da će ponovno osvojiti vlast nakon što je porazila socijalističku stranku premijera Pedra Sancheza na lokalnim izborima prošlog mjeseca. Dok se kampanja zahuktava, Sanchez upozorava na moguće povezivanje PP-a i krajnje desne stranke Vox, nadajući se da bi povezanost PP-a s Voxom mogla odbiti lijevo orijentirane birače srednje klase. Ali povratak PP-a na vlast, što se čini vjerojatnim, učvrstio bi europsko desno krilo. S druge strane, poljski Zakon i pravda koji je središte desničarske moći u EU, vodi u anketama uoči jesenskih izbora, dok se Slovačka sprema za povratak populističkog čelnika Roberta Fica na prijevremenim izborima zakazanim za rujan. Ne slijede sve zemlje trend. Centrističke vlade u Irskoj i Litvi se primjerice suočavaju s izbornim izazovima ljevice. A Njemačku, najmnogoljudniju zemlju EU, još uvijek vodi socijaldemokrat. Ali čak i tamo, vlast Olafa Scholza je klimava, a suparnički Kršćanski demokrati i krajnje desničarski AfD bilježe rast u anketama. Jasno je jedno – nikakav povjetarac slijeva barem trenutno ne može se niti usporediti s olujom koja dolazi zdesna. Dnevno.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

[nemanjak]

[zagrebjavniprostor]

Slučaj Špansko zapad: Park Daše Drndić

Saša Šimpraga, 2022.

 Na prostoru planski građenih dijelova zagrebačkog kvarta Špansko javne površine uglavnom su nazvane po književnicima. Književnica gotovo da i nema. Slijedeći postojeći književni obrazac, ove godine na Odbor za imenovanje javnih površina upućena je građanska incijativa da se neimenovani budući javni park uz ulicu Vilima Korajca nazove po Daši Drndić. Osim odavanja počasti istaknutoj književnici, incijativa već kroz ime zapravo nastoji u lokalnoj zajednici (uglavnom novih zgrad, a time i novih stanara kvarta) osvijestiti da je sadašnja ledina u GUP-u zavedena kao javni park koji bi se na tome mjestu trebao dogoditi. Pritom postoji i određena korelacija između budućeg imena i (buduće) borbe za park, što također komplementira i samu osobu književnice čiji je život bio obilježen (i) borbama.  

Park je na toj lokaciji nasušno potreban. No, njegova izgradnja do sada nije pratila izgradnju prostora oko njega koji karakterizira ekstenzivna i, urbanistički i arhitektonski, izuzetno slaba masovna stanogradnja. Štoviše, upravo su dijelovi naselja sa sjeverne, zapadne i južne strane budućega parka Daše Drndić, uz novogradnju na npr. Frenščici (radi se i o istoj građevinskoj firmi),  jedan od najradikalnijih primjera potpunog zaokreta, da ne kažem propasti, društveno odgovornog urbanizma u Zagrebu - gradu koji ima stoljetnu tradiciju kvalitetnog urbanističkog planiranja i gradu koji je u desetljećima od neovisnosti u mnogočemu postao grad gubitnik (posljednja potvrda toga je i popis stanovništa koji bilježi pad broja Zagrepčana i Zagrepčanki). Realizacija planiranoga parka ne bi nužno označila zaokret od takve prakse, ali bi kvartu dala na kvaliteti koju neposredni izgrađeni okoliš ne nudi. Utoliko je i uspostavljanje kakve takve ravnoteže, one koju park omogućuje, tim bitnije.        

Sadašnja ledina omeđena je ulicama Vilima Korajca sa sjevera, Stenjevečkom s istoka i onom Antuna Šoljana s juga i zapada (na urbanistički nered ukazuje i činjenica da se u kvartu nekoliko u naravi zasebnih ulica zove istim imenom, tj. novonostale samo preuzimaju adrese s one najbliže, vjerojatno i neslužbeno – sve to potvrđuje da su velike strukturalne promjene po (svojevrsnim) rubovima grada višestruko prepuštene improvizacijama). Ledina, iako danas funkcionira kao slobodni prostor, ipak nije u cjelosti predviđena za park, već je to tek njen središnji dio. Južni, veći (!), dio livade ima društvenu namjenu i planiran je za izgradnju s vjerskim predznakom. Sjeverni dio ledine, na potezu uz Korajčevu ulicu, nekad je također bio dio namijenjen za planirani park, no budući da se park do danas nije dogodio, GUP-om rezervirani prostor za park nije bio imun na zahtjeve za gradnju. Pri jednoj od prošlih (385) izmjena GUP-a, dogodila se prenamjena iz zelene u mješovitu, tj. na prostoru toga dijela budućeg parka dopuštena je izgradnja stambenih zgrada, koje se, međutim, još nisu dogodile. Jedan od razloga je i blizina dalekovoda koji ulazi u radijus potecijalne izgradnje, a čije je izmještanje ionako uputno. Nezapočeta gradnja može biti i sretna okolnost s obzirom da buduće izmjene GUP-a mogu ispraviti tu de facto uzurpaciju i vratiti površinu za park, iako činjenica da su lokacijske dozvole već izdane može, i sasvim sigurno bi, komplicirati taj obrat. No, odgovarajuća površina parka je i dalje javni interes i korak koji bi trebalo ispitati.

Projekt parka, vjerskog kompleksa i vrtića, oko 2002.

Drugi korak je otkup parcela za potrebe formiranja parka na čitavom obuhvatu koji je za tu namjenu predviđen, a to je pak boljka na niz lokacija u gradu gdje su parkovi planirani, gdje imovinsko-pravni odnosi kaskaju, ili uopće nisu ozbiljnije razmatrani i raspetljavani, dok gradski proračun općenito u nedovoljnoj mjeri računa s tom stvarnom potrebom i ozbiljnim problemom komunalnog standarda za sve dijelove grada podjednako. To nije samo urbanističko pitanje.  

Ipak, da je zaokret prema drugačijem gledanju na zajednička dobra i onoga što čini bit svakoga grada, a to su javni prostori, pa tako i parkovi kao neka vrsta krune, moguć, pokazuju i, za sada sramežljivi (ili manje vidljivi), ali ipak konkretni i pohvalni potezi lokalne samouprave Tomaševićeve administracije. Nova mjesna samouprava još je 2021. godine zatražila okrupnjavanje čestica za potrebe formiranja parka. Ne zna se koliko će taj zahtjev daleko dogurati i to u nekom razumnom vremenu. S obzirom na kompleksnost situacije, zagrebačku institucionalnu inerciju, pa i ozbiljno stanje grada nakon desetljeća destrukcije, očekivati park u jednom mandatu čini se pomalo iluzorno, no to ne znači da se postupak ne može ubrzati.

Pritom, gradska uprava čini se ipak odviše incijative za (važne) parkove „prepušta“ lokalnoj razini - o upornosti ili vidljivosti čijeg angažmana ovise daljnji koraci - umjesto da strateški odredi i nekolicinu parkova koji su ključni za demonstraciju novoga smjera održivije gradogradnje. Da li bi pritom na tu listu ušao i budući park nazvan po velikoj Daši Drndić, stvar je rasprave, no neke od preduvjeta za prioritetnost ima. Kada će se i hoće li se uopće park konačno dogoditi u kvartu koji već sada ima znatan broj stanovnika, a koji plaćaju prirez ali stanuju bez ikakve zelene instrastrukture, ostaje otvoreno pitanje. Naime, između dobrih namjera i konkretne realizacije stoji planiranje, financijsko i drugo ulaganje – proces koji neizostavno traži vrijeme. Kraj toga procesa mnogi i neće dočekati jer će vjerojatno trajati predugo, ali ga je ipak važno započeti.    

 Objavljeno na portalu H-Alter 10. listopada 2022.

[tinomilat]

Iskoristia bi ovu sliku da napišem jedan osvrt vremenskog perioda unazad, od 2015.g otkad san otvoria Instagram račun pa do sada i ova slika nije najbolja forma od treninga i baš takva me inspirirala za jedan malo duži tekst o sebi. Početak mojih aktivnijih posjeta teretani i upoznavanje s tim svijetom počinje s nekih 18 godina ( danas mi je 26) nakon prestanka bavljenja nogometom kojeg sam trenirao i postigao uspješne rezultate u mlađim kategorijama ( većina "karijere" u HNK Hajduk Split i selekcijama mlađih uzrasta reprezentacije Hrvatske), ali je sve to dobilo nagli zaokret nakon završetka srednje Elektrotehničke škole iz totalno nesportskih razloga kada sam vidia da je realnost nekog uspjeha u tom sportu i tadašnjem okruženju gdje nema veze uopće koliko si kvalitetan i dobar ( tema koja je zasebna i zasigurno ću podilit u jednom videu samo taj segment jer mislim da bi sadašnjim roditeljima koji djecu upisuju u sport puno toga prikazao kako se stvari odvijaju iza zavjese i koliko muljanja i laži ima, a sve se predstavlja pod zlatnu djecu koja će zaraditi milione eura). Da ne duljim dalje, odabrao sam otići u Zagreb i upisati Policijsku akademiju, nakon čijeg završetka i početka rada u službi sam paralelno uz to završio u narednih 5 godina Menadžment trgovine i turizma u Splitu. Uz sve to koliko mi je vrijeme dopuštalo nastojao sam ostati u sportu i motivaciju sam pronašao u izgradnji svog tijela koja je u početku od nekih 88 kg krenula uzbrdo do nekih 115 kg (aktivnog treninga) i tada mi je to bilo najbitnije da te kile idu gore da sam "što veći" i tako te stvari koje su uobičajene, naravno uz korištenje skoro pa svih sportskih suplemenata koje su na policama prodavaonica.Međutim nakon tih par godina učenja o svemu i čitanja raznih literatura došao sam do jednog subjektivnog zaključka o svemu tome. U sadašnjem trenutku vidim koliko je to sve smiješno i loše izgledalo prvotno za moje zdravlje, a onda za izgled jer sam pokušavao dostići one "ljude" s postera raznih proizvoda koji su nadrealnog izgleda uz naravno korištenje steroida i sličnih supstanci za koje mogu razumiti da ih uzimaju jedino ljudi koji imaju zaradu i žive od toga pa riskiraju svoj život (na lokaciji Rogoznica) https://www.instagram.com/p/CTfIbnxD8kU/?utm_medium=tumblr

[trojerucica-blr]

View this post on Instagram

A post shared by monanbg (@monanbg)

#damngirlyoufine #preokret #zaokret #pokretzaokret #iwillsurvive #ministarstvorada #inspektornagib #inspektor : Goran Markovic. #konstruktor : Simona Markovic. #pozoristeukuci #roditeljskakontrola #samsvojmajstor #centarzasocijalnirad #centarzamame #centarzabezbednost #mommytime #mommyduties #unicefambassador https://www.instagram.com/p/B6Ba-AZll16/?igshid=nytv8gu8ezhw