#suživot

[radiogornjigrad]

Ivan Molek: Javna pisma nejavnim osobama (Poetička bilješka)

Nezapaženima, nepoznatima i medijski neeksponiranima. Eventualno marginalnim osobama, ali u jednom posve specifičnom značenju – služe se pisanom riječi tek kada moraju, a ne iz potrebe ili užitka pisanja. Ako to nisu privatna pisma, onda su kratke obavijesti. Nisu društveni marginalci, samo su svoju pisanu komunikaciju marginalizirali od samih sebe. Za suživot s drugima – prijateljima, rodbinom,…

[carica-ficus]

Recenzija: Povratak Genija

Autor: Tomica Ščavina

Datum: 10/11/2023

Ocjena: ⭐⭐⭐⭐⭐

________________________________________________________

Zadnji je dan Mjeseca Hrvatske Knjige što znači da je također zadnji dan čitalačkog izazova Morine Kutije. Iako nisam uspjela dovršiti 3 knjige hrvatskih autora u tom periodu od mjesec dana, izvući ću se sa činjenicom da općenito često čitam domaće autore, pogotovo domaću spekulativnu fikciju. Tako da si opraštam što nisam ispunila svaki zadatak sa barem jednom knjigom.

Sa druge strane, ovaj mi je mjesec ipak dao priliku da proučim neke knjige za koje još nisam niti čula, a "Povratak Genija" je bila jedna od njih. Preporuku sam našla u jednom od članaka objavljenom na stranici Morine Kutije, i moram priznati stvarno sam se ugodno iznenadila. Ova knjiga doista bila posebna.

Radnja prati Niki Teruru, ženu koja sa svojom ostarjelom bakom živi na Hvaru i koju posjete prijatelji iz Brazila, blizanci Prutić i Bat. Prutića je nedavno udario grom te se pretvorio u pravog ekscentričnog genija, a njegov brat Bat odluči profitirati na njegovom fantastičnom izumu - kapi sreće. Niki im odluči pomoći kako bi sa zarađenom plaćom uspjela otplatiti novi krov za bakinu kuću te se tako upusti u neobičan, tajnovit i opasan posao stvaranja sreće.

Iako roman neupitno zalazi u granice spekulativne fikcije i znanstvene fantastike, stil pisanja daleko se razlikuje od drugih takvih dijela. Čita se primarno kao suvremeni roman, sa naglaskom na svakodnevni život i iskustvima sa gubitkom, ljubavi, tugom i obitelji. Autorica pristupa navedenim temama iz ciničnog pogleda svoje glavne junakinje, no ispod ironične površine i Nikine naoko općenite nezainteresiranosti za ljude oko sebe, krije se duboka povezanost sa svijetom i njezinim bližnjima. Niki možda ne vjeruje u sreću, niti je zadovoljna svojim životom, ali Ščavina tijekom cijelog romana otkriva dijelove njezine osobnosti koje su neopovrgivo vezane za ljubav prema svojim prijateljima, te pogotovo prema svojoj baki.

U svojoj suštini, Niki je opsjednuta sa potrebom da drugim ljudima olakša život. Njezina sreća izravno ovisi o tuđoj, zbog čega nikada nije zadovoljna. Njezina svakodnevica ovisi o raspoloženju drugih osoba, a svaka prilika koju iskoristi da napokon otvoreno priča o svojim vlastitim problemima i brigama, ubrzo okrene osobu kojoj se obraća protiv nje. Vječito izbavlja svoje bližnje iz neprijatnih situacija, ali skriveno se nada da se netko udostoji učiniti isto za nju.

Sa druge strane, Niki odbija prihvatiti ikakvu pomoć od drugih ljudi, koliko god ona bila dobronamjerna. Svoje nesigurnosti pokušava razrješiti preko prijatelja, ljubavnika i bake, pokušavajući im se umiliti, ponuditi podršku ili ih natjerati na promjenu, no isti princip odbija primjeniti na sebi, što je jedan od razloga zašto se neprestano svađa sa svojom najboljom prijateljicom Anjom i zašto joj toliko smeta što njezina baka odbija ikakvu pomoć koju Niki nudi oko kućanskih poslova. Tek kada Niki napokon iskreno popriča sa Anjom i kada baka doista zatreba njenu pomoć, Niki je napokon natjerana da nešto učini, umjesto da tek pasivno sudjeluje u svom vlastitom životu.

Kao što sam već prethodno spomenula, ljubav, sreća, obitelj i briga glavne su teme ove knjige, a Ščavina im pristupa na jedinstven način za koji bih ja rekla da je jako specifično domaći. Možda je u pitanju mjesto radnje na Hvaru, možda je suživot sa bakom i djedom, možda je gotovo tmuran odnos između likova koji je ipak ispunjen sa toliko emocija, a možda je u pitanju samo zašećereno mlijeko. Bilo kako bilo, brzo sam se uspjela povezati sa romanom na većoj razini, nego što bih to možda mogla učiniti sa knjigom nekog stranog autora.

Kapa sreće, znanstveni laboratorij i Prutićeva zaluđenost sa promijenom svijeta su elementi koji ovu knjigu službeno svrstavaju u znanstvenu fantastiku. Iako su bitni za samu radnju, ne predstavljaju temeljnu ideju knjige, već pružaju tek dodatni zaplet koji nadopunjava Nikin odnos sa drugim likovima. Ščavina ne predaje previše vremena nepotrebnim objašnjenjima spomenute tehnologije jer nisu bitna za ono što svojom pričom želi prenijeti čitatelju.

"Povratak Genija" doista me ugodno iznenadio i potpuno osvojio. Pružio mi je toliko toga, od smijeha do suza, te će mi dugo ostati u vrlo dragom sjećanju. Od srca ga preporučujem svakome tko uživa u knjigama sa naglaskom na likovima, tko inače čita primarno suvremene romane i želi isprobati nešto sa elementima znanstvene fantastike, i svim osobama koje samo žamo žele jednu šaljivu, ali toplu i neosporivo izvrsnu knjigu.

[zanimljivaekonomija]

Lakše se živi sa istinom nego sa sumnjom - „Laguna“ objavila novi roman Sonje Ćirić "Da li i kod tebe pljušti?"

„Da li i kod tebe pljušti?“ naziv je novog romana ugledne i višestruko nagrađivane književnice i novinarke Sonje Ćirić. Ispripovedan u formi dijaloga dvoje nekada najboljih prijatelja Vojina Ikonića i Maje Bojanić, ovaj roman donosi trilerski zaplet koji baca novo svetlo na događaje u vezi sa raspadom SFRJ.

Prošlo je 28 godina otkako su se poslednji put čuli. Vojin se u odsudnom istorijskom trenutku preselio u Sloveniju i radi kao dokumentarista u slovenačkoj vojsci. Maja je književnica i ambiciozna novinarka beogradskog nedeljnika.

Njihov telefonski razgovor naći će se u vidu transkripta u rukama inspektora srpske policije, a zatim će ga pročitati i njegove kolege iz Slovenije. Obe strane znaju da Maja već izvesno vreme istražuje o srpsko-slovenačkom projektu koji je uticao na izbijanje rata u Jugoslaviji. Vojin je Maji neophodan da dođe do podataka o jezivom zamešateljstvu koje je bilo strogo čuvana tajna jer mu je namena bila da se preko medija utiče na mišljenje Jugoslovena o Jugoslaviji, da se razbiju ideje o jednakosti među narodima i tako se izazove krvavi sukob među njima.

Razgovor dvoje otuđenih drugova doneće brojna (ne)prijatna otkrića i odgonetnuti mnoge tajne koje ni jednoj ni drugoj državi nisu u interesu da dospeju u javnost.

„Više puta sam ostavljala pa nastavljala pisanje ove knjige, i menjala je, često iz korena. Jedino je ostajala priča o istini, valjda zato što je stalno tražim a ne nalazim. Pitanje je šta bih s njom kad bih je našla. Čemu služi istina? Običnom čoveku, u njegovom običnom životu? Da li može nešto da promeni? Da vrati prošlost, da je popravi, da spreči nesreću? Ne može – što se desilo, desilo se. Da li će mu zbog tog saznanja život biti lepši i lakši? Hoće. Lakše se živi sa istinom nego sa sumnjom. Dobije se prostor za poverenje. A poverenje je, složićemo se, osnova za suživot“, rekla ja Sonja Ćirić povodom nove knjige.

Roman „Da li i kod tebe pljušti?“ možete pronaći od srede 22. novembra u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

[zoranphoto]

Previše migranata: Bečani žele zaustaviti useljavanje

Prema nedavnoj studiji, useljavanje u grad je previše za Bečane. Stanovnicima su posebno trn u oku ilegalne migracije.   Većina Bečana pozitivno ocjenjuje život s migrantima, zadovoljni su migrantima u poslovnom životu ili na tržištu rada – ali također smatraju da je sada dosta javlja vinenna.at Naime, prema studiji SORA-e koju je naručio grad, 53 posto njih smatra da u Beču ima previše useljavanja. Integracijski gradski vijećnik Christoph Wiederkehr (NEOS) vidi potrebu za tečajevima njemačkog jezika. On također smattra saveznu vladu i ÖVP odgovornima za nastalu situaciju.

Pozitivni učinci useljavanja, posebice na tržište rada

Istraživanje je naručeno kako bi se moglo djelovati na temelju dokaza, istaknuo je šef odjela na predstavljanju u utorak, koje je provedeno zajedno s autorom studije Christianom Glantschniggom. Rezultate je ocijenio kao "vrlo uzbudljive". Jasno je pokazano da se prihvaćanje povećava što je izravniji kontakt s osobama migrantskog podrijetla. Jer iako je opće raspoloženje u pogledu migracija kritično, na zajednički život u susjedstvu gleda se vrlo pozitivno.   Više od 1000 ispitanika također je vidjelo prednosti za tržište rada, gdje se ciljana imigracija smatra razumnom. Većina također locira prijateljsku međusobnu interakciju. Značajno više od polovice vidi pozitivne učinke migracija na gradski život, primjerice u smislu ponude trgovina ili restorana. Utvrđeno je da bi to pridonijelo boljoj kvaliteti života. Prema anketi, ljudi koji su inače prilično skeptični prema strancima također dijele ovo mišljenje.

Migracija je prevelika za većinu bečkog stanovništva

Prema anketi, skepticizam je osobito uočljiv kod starijih osoba. Mlađi Bečani općenito su otvoreniji. Razlike u pogledu podrijetla bile su relativno male, odnosno jesu li ispitanici ljudi sa ili bez migrantskog podrijetla. Potonji su bili posebno uključeni u studiju. U ovu kategoriju ušlo je oko 400 sudionika. U svakom slučaju, većina se slaže da je sada u Beču previše useljavanja. Prema Wiederkehrovim riječima, ljudima u gradu ilegalna migracija je trn u oku. I sam dijeli zabrinutost: "Apsolutno se slažem s tim." Ovdje je, primjerice, nužna bolja raspodjela tražitelja azila. To zahtijeva rješenja na europskoj razini. "Sada postoje prijedlozi", rekao je, govoreći o nedavnim pomacima EU-a u tom pogledu.

Povratak: "Auf jeden Fall" integracijski problem u Beču

Integracijskih problema "auf jeden Fall" ima, naglasio je Wiederkehr. Zabrinut je zbog činjenice da je 70 posto Turaka koji ovdje žive nedavno glasalo za Recepa Tayyipa Erdogana. Prema studiji, komunikacija putem jezika, tolerantan stav i zaposlenje smatraju se najvažnijim znakovima integracije. Gotovo svi ispitanici bili su mišljenja da bi imigranti trebali savladati njemački jezik. Beč ovdje već ima mnogo programa podrške, umirio je Return - pri čemu se osvrnuo, primjerice, na besplatne tečajeve njemačkog za školarce ljeti, proširenje jezičnog pomoćnog osoblja ili podršku u području roditeljskog rada.

Druga godina vrtića i još 1.000 policajaca traži se za Beč

Ali Return želi ići još dalje. Zalaže se za obveznu drugu godinu vrtića i mogućnost podjele djece na obvezni tečaj jezika ljeti. Također poziva na 1000 policajaca više za Beč kako bi se ojačao subjektivni osjećaj sigurnosti. Samo savezna vlada može sve to provesti, kaže Wiederkehr. Ovdje se prije svega govori o ÖVP-u. U Grätzelu, gdje zajednički život dobro funkcionira, to obično djeluje kao razdvajnje, kritizirao je. Godine neuspjeha ÖVP-a tako su prikrivene diverzantskim manevrima. Konkretno, ciljao je na Gerharda Karnera (unutarnji poslovi), Susanne Raab (integracija) i Martina Polascheka (obrazovanje) iz ministarske ekipe. Ovo je "osovina nevoljnih", rekao je. Sve u svemu, “baš su ga ljutili” stranke koje bi dolijevale ulje na vatru umjesto da promoviraju dobar suživot – iako se i ovdje spominjao FPÖ.

Bečki ÖVP propušta "prave mjere" protiv problema

Današnji medijski događaj ostavio je ÖVP prilično na gubitku, kao što je Narodna stranka rekla u reakciji: "Danas smo ponovno vidjeli da se problemi u Beču nastavljaju negirati. Ponovno, gradski vijećnik Wiederkehr nije predstavio stvarne mjere za neuspjeh integracije u Beč." , kritizirao je šefa bečkog ÖVP-a Karl Mahrer. Brojke koje su danas predstavljene su "sve samo ne optimalne". Mahrer je otkrio da se povratkom pokušavao spasiti pomirljivošću, prebacivanjem odgovornosti i okrivljivanjem drugih.

Čelnik FPÖ-a Nepp "svaki oblik integracije" u Beču vidi kao neuspjeh

Čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp smatra da je "bilo koji oblik integracije" propao. Crveno-ružičasto nastavlja tamo gdje je crveno-zeleno stalo, a to je "svakog ekonomskog migranta u Beču primiti raširenih ruku", naveo je. Ali ni ÖVP nije prošao bez kritiziranja . Austrijske su granice još uvijek pune rupa poput švicarskog sira, a deportacija kriminalnih tražitelja azila je "događaj stoljeća", smatra Nepp. Studija je dostupna online ovdje       Read the full article

[cgvijesti]

Uvode pravila ponašanja na ulicama Pariza

Uvode pravila ponašanja na ulicama Pariza

Gradonačelnica Pariza An Idalgo naјavila јe u utorak uvođenje „uličnog kodeksa” u ljeto 2023. kako bi se suzbilo opasno ponašanje kao što јe trčanje biciklista kroz crvena svjetla i električni skuteri na trotoarima, koјi su uobičaјeni na ulicama Pariza. Težak suživot pješaka, biciklista, mobilnih vozila, taksija, dostavnih vozila i autobusa glavna јe „briga” koјa muči građane, rekao јe bivši…

[prijedor24]

ŽELIMO MIRAN ŽIVOT SA SVOJIM KOMŠIJAMA

“Želimo da pošaljemo jednu poruku mira,to smo došli u Prijedor da živimo i hoćemo da ostanemo u svom gradu. Političari treba da vrate politiku u klupe, a javna mjesta da ostave običnim građanima. Da ljudi mogu normalno da žive, da naša djeca žive u miru i normalnim ljudskim okolnostima, koje se podrazumijevaju za sve građane Prijedora.”, poručio  je Nihad Mehadžić, nakon večerašnjeg skupa u…

[balkanin]

Igor Kalabuhov: Dogovoriti se o uslovima daljeg suživota koji bi odgovarali svim stranama

Igor Kalabuhov: Dogovoriti se o uslovima daljeg suživota koji bi odgovarali svim stranama

Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov izrazio je uvjerenje da rukovodstvo Republike Srpske, kao i Federacije BiH imaju dovoljno mudrosti i političke volje da iz sadašnje situacije izađu ne samo na miran način, nego i da se dogovore o uslovima daljeg suživota koji bi odgovarali svim stranama. Kalabuhov je istakao da je BiH za Rusiju suverena zemlja u kojoj se sva pitanja moraju rješavati na osnovu…

[karasartravelsfreequeboutique]

#riječki dućan @croatalife me je neki dan oduševio! 😃 a oduševila me je i #smokva koja raste na ulazu u dućan! #zajedno su me najviše oduševili! 😃 Bravo! - Snimio: @karasartravels - - - #epk2020 #ecoc2020 #portofdiversity #lukarazličitosti #europskaprijestolnicakulture2020 #europskaprijestolnicakulture2020 #suživot #majkapriroda #pachamama #figtree #mediterraneanasitoncewas #kravata #kravatacroata #kultura #dizajnodjeće #sinergija https://www.instagram.com/p/CEPApCPlHx5/?igshid=10rfi09771nqu

[associationkorina]

▫️Da, želim◾ ⁣ ⁣ #korinaanimals⁣ #udruženjekorina #udruženjezapodsticanjesuživotakorina #nasilje #nasiljeuporodici #nasiljenadzivotinjama #zlostavljanjezivotinja #stopnasilju #prijavinasilje #upravapolicije #zastitazivotinja #suživot (na lokaciji Crna Gora) https://www.instagram.com/p/CCoPayRJBuD/?igshid=aashjm8cgm1k

[misteryboxsblog]

Moja duša

Godinama se gruša

Ona je snažna

A slika o sretnoj njoj je lažna

I pred svima se pravi važna

Bol u njoj je nepodnošljiva

A ona je ćutljiva

Voli se sakrivati

I nikome darivati

Njezina priča njezin je život

I ne želi s nikim u tuzi suživot

U svojim prsima

Borim se sa dusima

U njima je osjećaj boli

Koji me raskoli

Do gole kože ogoli

A i Boga bi natjerao da moli

Ne shvaćam ni sam ponekad

Zašto se sve ovo meni događa

Zašto mene sve pogađa

Jednog dana će sve proći

A ja ću se tad smijati ovoj bedastoći

[radiogornjigrad]

VUKOVAR: MIROVNO NASLJEĐE I POLITIKA ZABORAVA

VUKOVAR: MIROVNO NASLJEĐE I POLITIKA ZABORAVA

Uz godišnjicu Erdutskog sporazuma – mirne reintegracija hrvatskog Podunavlja koja je provedena u periodu od 15.1.1996. do 15.1.1998. Piše: Šura (Šuhreta) Dumanić Mirovno nasljeđe Nekoliko godišnjica koje smo obilježavali zadnjih godina (2014., 2018.,) te aktualna događanja u svijetu i u Europi,  usmjeravaju nas na promišljanja i zaključke koji ovdje slijede. Pogotovo se treba osvrnuti na dvije…

[carica-ficus]

Zašto su knjižnice presudne za ekološku održivost?

Čitanje nudi pregršt pozitivnog utjecaja na individualnu osobu i na čitavo društvo, no u današnje vrijeme nosi određenu težinu s obzirom na utjecaj na okoliš.

Trend masovne industrijske proizvodnje knjiga rezultira negativnim ekološkim posljedicama.

2008. godine US Book Industry iznosi podatak da papir čini 26% ukupnog otpada na odlagalištima.

Otprilike 36% knjiga tvrdih korica i 25% knjiga mekih korica vraćaju se izdavačima na reciklažu, incineraciju ili odlaganje.

Poticanje održivog pristupa pri korištenju knjiga je izrazito bitno, a glavnu ulogu u problematici imaju upravo knjižnice.

Posuđivanje je održivo korištenje

Dostupnost jednog predmeta većem broju korisnika osigurava veću iskoristivost tog resursa.

Posuđivanje knjiga opovrgava njihovo potencijalno jednokratno korištenje i sprječava njihovo prijevremeno odlaganje u otpad. Ljudi međusobno izmjenjuju štivo kada im ono zatreba čime se povećava njihova korisnost, a povećanjem korisnosti predmeta smanjuje se njegov otisak ugljika.

Knjižnice su tako postali centri za recikliranje priča.

Pozitivan utjecaj na društvo

Edukacija društva tremelj je šireg razumijevanja prirode te osigurava skladan suživot sa prirodom.

Uz zaštitu okoliša i poticanje održivosti svakako je neizostavno osigurati pozitivan utjecaj na društvo, odnosno osigurati zdravo, sigurno i ugodno okruženje koje potiče jednakost, razumijevanje i znanje.

Knjižnice su bitni izvori informacija i edukacije o problemima u društvu i svijetu. One su zadužene za širenje znanja o zaštiti prirode i okoliša te mogu pružiti pristup sa različitim organizacijama ili stručnjacima sa područja ekologije.

Znanje je temelj održivog života, a knjižnice su njegov izvor.

Financijska dostupnost

Održivost neke usluge ili materijala podrazumijeva njegovu širu dostupnost društvu, a knjižnice svojim radom osiguravaju da čitanje i knjige uvijek drže taj status, pogotovo u financijskom aspektu.

Iskorištavanje pogodnosti knjižnica najčešće iziskuje plaćanje godišnje članarine koja je relativno jeftina. Određene gradske knjižnice prilagođuju svoje cijene ovisno o statusu člana pa tako u Rijeci nezaposlene osobe ili umirovljenici plaćaju manje.

Ako se uzme podatak da je prosječna cijena knjige mekih korica između 13.10 i 16.85 EUR, posudbom samo jedne knjige već se u potpunosti isplaćuje vrijednost članarine koja kod nas najčešće iznosi 7 EUR.

Knjižnice svojim radom osiguravaju da čitanje i knjige budu ekonomski pristupačni, a time i održivi.

Korištenje digitalnog materijala

Makar je otisak ugljika e-čitača naspram fizičkih knjiga još uvijek diskutabilna tema, održivost se uvijek temelji na frekvenciji i intenzitetu iskorištavanja, stoga učestala posudba digitalnog materijala ima svoje pozitivne strane.

E-knjige i audio knjige izvrsna su alternativa fizičkih knjiga i potiču smanjenje proizvodnje, korištenja i odlaganja papira.

Knjižnice pružaju široki izbor raznog digitalnog štiva. Posudbom i dijeljenjem digitalnog materijala među članovima osigurava se njegova primjena, korisnost, isplativost i održivost.

Borba protiv konzumerizma

Posuđivanje je sredstvo protiv kroničnog konsumerizma prisutnog u današnjem društvu.

Knjižnice osiguravaju plansko korištenje knjiga te eliminiraju bespotrebno kupovanje koje neće rezultirati korištenjem.

Knjižnice teže održivosti

Osim što knjižnice zagovaraju smanjenje negativnog utjecaja na okoliš putem edukacije, materijala i usluga, u mnogim državama njihov rad teži održivom djelovanju.

U Americi postoje primjeri knjižnica sa pčelinjacima na krovovima, sa solarnim panelima i sa sustavom filtera za kišnicu.

U Ujedinjenom Kraljevstvu korištena su LED svijetla i reciklirane police, a također se aktivno radi na reduciranju emisija putem transporta knjiga.

Iskorištavanjem usluga knjižnica potiče se njihov rad, a time i njihov pozitivan utjecaj na okoliš i društvo.

Zaključak:

Knjižnice su presudan element današnje gradske infrastrukture sa nezamjenjivom ulogom u ekološkom obrazovanju društva. Knjižnice potiču održiv suživot sa prirodom te omogućuju široku dostupnost literature i drugih materijala svim slojevima društva. Posuđivanjem se sprječava jednokratna uporaba knjiga i osigurava njihova dugotrajna korisnost, a time i eliminira njihov prijevremeni odvoz na odlagališta otpada.

Izvori:

Borrowing: An environmentally friendly thing to do (2022) Kiwi Energy. Web. https://kiwienergy.us/why-borrowing-is-one-of-the-most-environmentally-friendly-things-to-do/ 

Cross, A. (2022) Action of the week: Use your local libraries!, Florida Museum. University of Florida. Web.  https://www.floridamuseum.ufl.edu/earth-systems/blog/action-of-the-week-use-your-local-libraries/

Edmonds, D. (2022) Libraries are exemplars of 'greening' public services, Local Government Chronicle (LGC). Web. https://www.lgcplus.com/politics/climate-change/libraries-are-exemplars-of-greening-public-services-06-12-2022/

How to set the retail price of your book (2023) Mill City Press. Web. https://www.millcitypress.net/author-learning-hub/distribution/setting-retail-price/

Jeswani i Azapagic, 2015. Is e-reading environmentally more sustainable than conventional reading?. Clean Technologies and Environmental Policy, 17, pp.803-809.

Projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb. Knjižnice Grada Zagreba. Web. https://www.kgz.hr/hr/projekt-zelena-knjiznica-za-zeleni-zagreb/32340 

Pyke, S. (2020) The case for public libraries: Contributing to a sustainable future, Living Libraries. Living Libraries. Web. https://www.livinglibraries.uk/blog/contributing-to-a-sustainable-future 

Ritch, E. (2009) “The environmental impact of Amazon’s Kindle.” Cleantech Group LLC. PDF. https://gato-docs.its.txst.edu/jcr:4646e321-9a29-41e5-880d-4c5ffe69e03e/thoughts_ereaders.pdf

SLJ average book prices 2022 (2022) School Library Journal. Web. https://www.slj.com/story/slj-average-book-prices-2022

Sweeney, P.C. (2021) Libraries help save the planet!, Medium. Every Library. Web. https://medium.com/everylibrary/libraries-help-save-the-planet-8934d9e87a5 

Stern, B. (2023) Reddit user's receipt shows just how much money you can save at the library: 'it's awesome', The Cool Down.Web.  https://www.thecooldown.com/green-home/library-save-money-sustainable-reddit/ 

[krvarimstihove]

Kao ptice kad lete sa krovova strašnih

i ožive visokih letača san

takvim mi ushitom, namjerom čvrstom

suživot sa njom započne ko dan

kao odlazak zime, glasanje proljeća

toplo i veselo zvuči joj smijeh

pa me grije i onda kad živim

i kad pomislim da umirem

nošeni vješto jesenjim vjetrom

ljubavi takvoj se nadala nije

spreman da naučim kako se ljubi

kako se hoda, plače il smije

cijeli svijet sada nek nauči;

moje namjere vjerne su njoj

može li biti da ljubav je dobila

užarenu kosu i predivan kroj

ljubim je nježno i ruke se kreću

zagrljaj svaki podsjeća na ples

i nikada neću dopustiti nikom

da ugasi našeg plamena krijes

čovjek se ponekad priboji sebe

i jedni se tada ponadaju zlu

no sve je u redu i snovi su lakši

i sve je u redu... jer ona je tu

- Emanuel Mancho Srpak (krvarim stihove)

[zoranphoto]

‘USTAŠKE SLUGE DOČEKALE TRAGEDIJE U SRBIJI!’ Srpski mediji udarili po Hrvatskoj: ‘Vučićevo raspeće je naše uskrsnuće’

   Ništa čudno ..... nažalost  Nakon dva nezapamćena masakra koja su se dogodila u Srbiji prošlog tjedna, dio srbijanskih medija optužuje Hrvatsku da želi srušiti predsjednika Aleksandra Vučića, referirajući se na pojedine tekstove koji se objavljuju u hrvatskom medijskom prostoru. Naime, u očitom pritisku javnosti s kojim se suočava nakon što je 13-godišnji dječak u beogradskoj školi ubio osmero učenika i domara, a 20-godišnjak u mahnitom krvavom pohodu u Mladenovcima upucao osmero ljudi, Vučić se obrušio i na prosvjede koji su se održali 8. svibnja kada su desetci tisuća ljudi izašli na ulice Beograda, poručivši vlastima da će “cijela Srbija stati” ako do 12. svibnja ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi kojima traže zaustavljanje nasilja u javnom prostoru. Vučić je, gostujući na prorežimskim medijima, pokušao umanjiti razmjer prosvjeda, rekavši da se tamo okupilo samo 9000 ljudi, a proeuropsku oporbu koja je pozvala na prosvjed optužio je da su “lešinari” nad tragedijom u beogradskoj školi. Komentirajući da mediji u Hrvatskoj pozorno prate posljednje događaje vezane uz dva masovna ubojstva u Srbiji i da im je on u središtu pažnje, Vučić je upitao zašto je on prva vijest u Hrvatskoj, a hrvatski premijer i predsjednik Andrej Plenković i Zoran Milanović to nisu u Srbiji. Najavio je i održavanje ‘najvećeg skupa ikada održanog u Srbiji’, koji bi se trebao dogoditi 26. svibnja, a oporba već upozorava da je ‘strah paralizirao režim’ te da poziva jednu skupinu građana da se suprotstave drugoj.

Traženje vanjskih neprijatelja

U traženju vanjskih neprijatelja priključio se i dio medija u Srbiji. Tako, primjerice, srpske Novosti objavljuju tekst naslova ‘Ustaške sluge jedva dočekale tragedije u Srbiji: U hrvatskim medijima traže Vučićevu glavu’, koji je, s malo prilagođenim naslovom, prenio i B92.     Novosti.rs tako pišu, uz fotografije nekolicine naslovnica, kako su “hrvatski mediji iskoristili dvije tragedije koje su zadesile našu zemlju za napad na predsjednika Vučića te da u naslovima tih tekstova traže glavu predsjednika, a ovakvi natpisi pokazuju ništa drugo nego da je upravo Vučić prepreka ustašama za njihovu dominaciju na Balkanu’.

Foto: Screenshot Kako bi dodatno poduprli svoju tezu u Vučiću kao žrtvi domaćih i vanjskih neprijatelja, podsjetili su na autorski tekst vladike bihaćko-hercegovačkog, Sergija, iz 2020. godine, o napadima na srbijanskog predsjednika. Dijelove teksta koji citiraju prenosimo u nastavku:   “Da živim u Beogradu ili negdje u unutrašnjosti Srbije, možda bih o predsjedniku Vučiću razmišljao na nešto drugačiji način, možda bih, kao mnogi, više bio vođen osobnim, a manje nacionalnim interesima. Ali, pošto sam monah i episkop koji živi i stoluje u manastiru Rmnju, na pustoj i surovoj granici Bosne i Like, moj pogled na život, suživot, na prilike i neprilike, uvjetovan je samo jednim – željom da duhovno i biološki preživi ovo moje malo i nejako stado Hristovo, koje mi je dato na brigu i staranje. Već tri desetljeća mi se brinemo da ne nestanemo, da nas ima, da ostanemo tamo gdje nas je oduvijek bilo. Za ostvarenje ovih skromnih želja uvijek nam je nedostajala pomoć, bratska ruka i razumijevanje. Zbog toga smo više iskrvarili poslije rata nego u samom ratu, jer ratne rane nam nitko nije želio vidati. Međunarodna zajednica nije bila zainteresirana da nam pomogne, a Republika Srpska nedovoljno jaka da nas snažnije podrži.   I kada smo, od mnogo nade i gledanja u istom pravcu, za čas okrenuli glavu od matice Srbije, predsjednik Vučić je pogledao nas. I ne samo pogledao, već i pomogao, i pohodio nas, dva puta, kao nijedan predsjednik Srbije do tada”, piše vladika Sergij, pa nastavlja kako je Srbija uložila novac u svaku općinu i grad Republike Srpske te četiri općine sa srpskom većinom u Federaciji BIH pa zahvaljujući tome imaju vrtiću, bolnice i ceste. Vladika je pisao i da se svakodnevno ispaljuju otrovne strelice kako bi se sve to omalovažilo. “Napada se onaj koji je bjesomučno napadnut u Srebrenici, pokušava se diskreditirati onaj koji je pomogao toj istoj Srebrenici, kao nitko do tad, a sve sa ljudskom željom da se ratne rane izliječe međusobnim povjerenjem, da nam, svima zajedno, ovdje bude bolje, da svi imaju posla, da nitko ne odlazi u bijeli svijet samo da bi našao posao a izgubio sve ono što ima samo u zemlji u kojoj je rođen – rođake, prijatelje, uspomene, sreću… Kada se vidjelo da je sve teže plašiti one druge i drugačije velikosrpskim nacionalizmom, jer je ta matrica odavno istrošena, onda se došlo na ne tako novu ideju da se za sve okrive Rusi, pa da se oni drugi i drugačiji plaše njima i, naravno, Vučićem kao njihovim eksponentom. Uzalud! Dovoljno je pogledati čije su banke, trgovački centri, gdje odlazi radna snaga i svakome će sve biti jasno. Nekome je, očigledno, dosadio mir i napredak, pa bi sada, osokoljen rezultatima američkih predsjedničkih izbora otvorio stare rane, da ubije i ono malo nade koje imaju ovdašnji Srbi, Hrvati i Bošnjaci, željni mira i povjerenja, željni svoje djece iz Njemačke, unučadi iz Irske, prijatelja iz Amerike. Bosna i Hercegovina u kojoj živim, u kojoj služim i u kojoj ću kosti ostaviti, ima komparativne prednosti: Hrvatska pomaže Hrvate, Srbija Srbe, islamski svijet Bošnjake. Nije ovoj raspetoj zemlji problem Aleksandar Vučić, već frustracije onih koji bi ovu zemlju krojili po svome, a u toj političko-krojačkoj zamisli ovdje bi bilo Srba tek toliko da dekorativno ukrase vjerski i nacionalni monolit zamišljen u nekom od mračnih centara moći. Znam da to predsjednik Vučić ne bi dozvolio, baš kao ni predsjednik Dodik, kao ni svaki drugi čestiti Srbin kojem je stalo da iza nas nešto ostane u ovoj lijepoj i strašnoj zemlji, koja nije i neće biti ničiji plijen, već prostor u kojem će život nadjačati smrt, u kojem će biti brojnije nove kolijevke nego radne vize, u kojem će susjed vjerovati svome susjedu kao bratu rođenom. Dok god raspinju Aleksandra Vučića, znam da nam je dobro krenulo, da nam ide, da smo tu gdje jesmo. Kad ušute, znat ću da nije kako treba, da nestajemo i da nas neće biti. Vučićevo raspeće je naše uskrsnuće!”, poručio je vladika u tom tekstu 2020. Dnevno.hr Foto : Predsjedništvo Srbije Read the full article