Don't wanna be here? Send us removal request.
Text
Heni Erceg: Korijeni zla
„Srbi su lud narod“, govorio je 90-ih, za vrijeme pobune hrvatskih Srba, jedan od njihovih vođa, Jovan Rašković. „Za jednog Srbina ubit ćemo stotinu Muslimana“, govorio je 1993. Aleksandar Vučić, tada odani potrčko srpskog vožda Slobodana Miloševića. „Tamo gdje živi samo jedan Srbin, tamo je Srbija“, govorio je Milošević. Puna je povijest ovih prostora takve proste manipulacije narodom, uvijek u…
0 notes
Text
Yanis Varoufakis: Naoružana Evropa
Izgleda da je ulazak Ukrajine u NATO, nakon što Rusija bude potisnuta na granice iz 2014, jedini strateški cilj o kom se lideri EU usuđuju da razmišljaju od početka ruske invazije pre tri godine. Nažalost, čak i pre druge pobede američkog predsednika Donalda Trumpa, ta opcija je potonula u domen neostvarivog. I to je svima jasno. Prvo, prelazak na ratnu ekonomiju pokazao se kao dar s neba za…
1 note
·
View note
Text
Terry Eagleton: Trump i Musk u književnosti
Poput neke šekspirovske hulje Tramp je, čini se, spreman da prekine sve veze, prekrši sve obaveze i prekorači sve granice. On je nasilnik koji cepa ugovore, izdaje ljude oko sebe i ide do kraja u ostvarivanju sopstvenih i interesa svoje nacije. On je kao hijena: goni ga apetit. Napola s divljenjem, opisuju ga kao odmetnika – uz pretpostavku da nije loše da se stvari malo protresu, mada ne i…
0 notes
Text
Marija Lamot: Predmeti
Predmeti . Predmeti su granice svijeta. Golemo skladište u mentalnoj kutiji. Šiljci u očima što probadaju pogled. Ujutro budi me kiša. Glas stvarnosti, zaključan na padinu slike, istražuje tajnovitost predmetnih povezanosti. Ništa ne znaš o nama, govore predmeti, osim da smo neodvojivi od tebe. Postojimo dok ti jesi. Već sam spremila u putnu torbu sve vaše obrise, svoje iskrivljene…
0 notes
Text
Jurica Ilić: VJESNIKOV MOĆNI KOMPJUTOR UNIVAC
Svakako je potrebno da vam ispričam jednu finu šalu iz povijesti kuće Vjesnik koju su hrvatski političari blatnog kova uništili prije trideset godina i sad pokušavaju rasprodati i ono malo što je ostalo od znamenitog nebodera. Nije uvijek bilo tako jadno i tužno u tom zlatnom zdanju. Vjesnik je imao stotine milijuna prodane naklade svojih izdanja, bio je inovativan i moćan, a svi ostali izdavači…
0 notes
Text
Žarko Paić: Le cinéma brut
Antonin Artaud: Što može film? 1. Artaudovo promišljanje filma i cjelokupno njegovo djelovanje u tom novom mediju furioznog 20. stoljeća sve više i više danas postaje razlogom svojevrsnog obrata od jezika k slici. Na uistinu autentičan način njegovo uživljavanje u film bilo je nesvodivo iskustvo posvemašnje sinestezije zvuka, slike i tjelesne gestualnosti. O tome svjedoče mjerodavni teoretski…
0 notes
Text
Kocjančičevo priznanje z nagrado v roke Franju Frančiču
Na današnji slovesni prireditvi v Pretorski palači je župan Mestne občine Koper Aleš Bržan v imenu vseh štirih občin slovenske Istre podelil priznanje z nagrado Alojza Kocjančiča za leto 2024 pesniku in pisatelju Franju Frančiču. Občine slovenske Istre podeljujejo priznanje z nagrado Alojza Kocjančiča za posebne dosežke pri oblikovanju, raziskovanju in ohranjanju kulturne identitete Istre ter…
0 notes
Text
Svetlana Broz
Svetlana Broz, unuka Josipa Broza Tita, preminula je u Beogradu u 70. godini. Bila je autorica više knjiga, među kojima se izdvaja kultno djelo “Dobri ljudi u vremenu zla”, koje je doživjelo sedam izdanja i prevedeno na šest svjetskih jezika. Objavila je i knjige “Pravednici Ruande između zaborava i pomirenja”, “Galaksija Gojer” i “Moji”, a bila je i koautorica brojnih publikacija iz oblasti…
0 notes
Text
Leonard Cohen, REDOVNIK KOJI GORI OD LJUBAVI
REDOVNIK KOJI GORI OD LJUBAVI . Obrijao sam glavu Navukao halje I zaspao na visini od šest tisuća i petsto stopa skutren u kutu planinske kolibe Turobno je ovdje Jedino što mi ne treba je češalj . ¾ Mt. Baldy, 1997. . * Prepisano s fotokopije tako da ne znam tko je prevoditeljica/prevoditelj Priredila Selma Sarajkić Kanazir
0 notes
Text
Molba PEN-a Ukrajine piscima u svijetu
Molba PEN-a Ukrajine piscima u svijetu 5.3.2025. Dragi prijatelji i kolege, živimo u mračnim vremenima. Na brojnim mjestima u pitanje su dovedeni sloboda i dostojanstvo, često s neočekivanih strana. Ali, ne bismo se trebali predati. Sloboda nije „činjenica“, ona je zadatak. Dostojanstvo nije zajamčeno, ono proizlazi iz borbe za njega. Ukrajina za slobodni svijet nije „problem“, nego dio…
0 notes
Text
Zoja Strenja-Šolaja: Nad Posljednjim Štignjedecima
Dok čekamo treći dio trilogije Marijana Grakalića, mene su zbrkanim redom obuzela prva dva. Nakon Pogleda u noć, evo me nad Posljednjim Štignjedecima. Zanimljiv je već uvod u roman, ta najava naratora da će nas voditi na vrh čarobnog brežuljka, do svog Štignjedeca, i da ćemo pratiti sedam njegovih uzdizanja. Do – nirvane: „Sama riječ ‘Štignjedeci’ dolazi od glagola stignuti, odnosno … doći na…
#književnost#kultura#marijan grakalić#posljednji štignjedeci#Zoja Strenja-Šolaja: Nad Posljednjim Štignjedecima
0 notes
Text
Nada Tanić Luburić i Marija Slomić Buždon, logornice ženskog logora u Staroj Gradiški
Nada Tanić, rođena 4. avgusta 1926. u Livnu, članica ustaške mladeži, obukla je uniformu ustašice sa svojih 16 godina – 1942. a već u sedamnaestoj, tj. početkom 1943. Maks Luburić uputio je u logor Staru Gradišku na dužnost čuvara – ustaške dužnostnice i pomoć ustaškoj upraviteljici ženskog dela logora Maji Boždon – Slomić. Pre toga 1942. bila je opčinjena ustaškim nedelima Luburića pa ga je…
#logornice ženskog logora u Staroj Gradiški#maks luburić#nada tanić luburić#Nada Tanić Luburić i Marija Slomić Buždon#ndh#stara gradiška#ustašice#ustaški pokret#zločini protiv čovječnosti
0 notes
Text
Dragomir Bokan: MALO O POTENCIJALU STUDENTSKE BORBE
Kada su se desili čuveni studentski protesti 1968. godine koji su rodili veliki talas društvenih promena u celom svetu, u Jugoslaviji su kao 17. tačku zahteva studenti imali oslobađanje zgrade koja je krajem 19. veka bila balska dvorana i oficirski dom, a 1903. godine je bila zborno mesto odakle je počeo Majski prevrat. Nakon II Svetskog rata zgrada je pripala Upravi državne bezbednosti,…
0 notes
Text
Igor Mihaljević: Kako spavaš, Novi Sade?
Dok ispijamo toplu čokoladu, peremo uši ili srčemo supu, šestoro naših sugrađana i sugrađanki čami u zatvoru, a da realno ništa zgrešili nisu. Dok mi kašljemo, zevamo, kijamo i teglimo se, šestoro ljudi gleda u senke zatvorskih zidova, zato što su se drznuli da svoje i naše živote uzmu u svoje ruke i ne prepuste da nas odnese cunami zla, korupcije i primitivizma. Mariji Vasić, Mladenu Cvijetiću,…
0 notes
Text
Nikola Gamilec: Jednog jutra na Kvaneru
(Uvjereni smo da sami odabiremo, a je li to baš tako) . Moja jutra na Kvarneru sliče jedna drugima. Uobičajeni događaji svakog dana. Ustajanje u vrijeme svitanja dana i onda svakodnevna jutarnja šetnja i kava – produženi espresso u velikoj šalici. To mi je navika iz vremena kad sam s Lili često pio kavu. Kafić “Anka” otvara se službeno u sedam, ali stalni gosti bit će usluženi i ranije. Uglavnom…
0 notes
Text
Ana Nikvul: Kako poznato ponavljanjem dobija puniji smisao
“Pun mi je kufer foliranata, iskoristanata, prevaranata, glumaca, polupesnika, poluljudi, polupoljubaca, polujebača, poluduša, nedeljnih ručkova s lažnim očima, osmesima, novim haljinama, odelima, razgovorima sa repovima, prećutkivanja, dodvoravanja, ogovarača, priča o uspesima, neslušanja šta drugi pričaju, pun mi je kufer. Ljudi su prestali da razgovaraju. Samo sebe slušaju.Pun mi je kufer…
0 notes
Text
Božica Jelušić: ONO ŠTO JE EVENTUALNO PREOSTALO IZA NAS
Najbolje u životu prolaze ljudi koji na vrijeme shvate “da je njihovo prošlo”. Radili su nešto, možebitno i bili u tome izvrsni, ostavili su neke tragove, bili hvaljeni i osporavani, dokazali su da mogu i sada su, zakonom biologije i prolaznosti, drugi došli na njihovo mjesto i drugi rade taj posao. Nažalost, većina se ljudi ne može otkinuti od tih zapravo umjetnih identiteta, već ostaju…
0 notes