#ikako | Explore Tumblr posts and blogs

pogledomdosrzi · 1 year ago

Text

Moja mama, moj ponos

Zar ne znaš da je gledanje u majku ibadet, pa šta reći za dobročinstvo koje joj činiš?

Pročitala sam taj citat danas

I ništa kao to mi u zadnje vrijeme

Nije zaparalo uši

Znaš mama, ja nisam osoba

Koja puno vazi o svojim osjećanjima

Ja nemam običaj pričati kako i koliko

Nekoga volim

Jer ja sam uvijek najviše umjela pričati

O svojim emocijama prema nekome

Do koga mi nije toliko stalo

Za voljene koji su mi se krili najdublje u srcu

Njih sam najrađe voljela u tišini

Četiri zida svojih misli

Pa tako i tebe

Ali najviše mi je uvijek bilo žao

Što nisam često zapravo pričala

O tome koliko tebe volim

I to nikad nije bilo jer nisam htjela

Već jednostavno nisam znala kako

Neke stvari kao i neke emocije

Su toliko jake

Da se teško daju opisati riječima

I ja sam vječito teško pronalazila početke

Od kojih bih kretala kad sam pričala o tebi

Ali mogu u stihovima to lakše dočarati

Ti mama znaš da sam ja dijete velikog srca

I uživam slušati o tuđim uspjesima

Zadovoljstvima i sretnim trenucima

Ali nikada ti nisam rekla

I zato sada govorim

Ali meni bi se srce uvijek na dva

Ogromna dijela prepolovilo

Kada sam slušala kako druge žene uživaju

Bilo to da li u godišnjim odmorima

Poslovnim unapređenjima

Ili jednostavno dolasku kući u miru

Jer je to bila prva stvar koju sam

Oduvijek željela za tebe

Da imaš život kakav zaslužuješ

I znam ja da je za svakog sudbina

Drugačije krojena i da ovo nije kraj

Ali nema te stvari koje ja ne bih dala

A da ti živiš svakodnevnicu

Kakva priliči tvom postojanju

Tvom srcu i duši

Da s rahatom dođeš kući

Bez pretjerane brige

Da me vodiš na ručak kad dobiješ platu

I da idemo na more svakog ljeta

Te kad god bi rekla da ti je krivo

Što uskraćuješ meni ljeto

Za par dana u Hrvatskoj

Ja nisam imala snage da ti kažem

Kako mene ne interesuje ni to more

Nit putovanje

Da je meni jedino krivo

Što ti ne možeš otići sa mojim ocem

Na par dana da se odmoriš od svega

I unatoč svim uskraćenjima tvojim

Ja rijetko kad da sam upoznala osobu

Koja manje misli o sebi a više o drugima

I zaista se iznerviram

Kada kažeš da ne želiš sebi kupiti nešto

A ti si ta koja zapravo to najviše zaslužuje

Ti si mama najnesebičnija osoba

Koju ja znam

I najbrižnija rekla bih

Pa makar mi ta tvoja briga ponekad

Bila pretjerana i bez naročitog razloga

Nikada me nije prestalo fascinirati

Odakle ti snaga i volja

Da se toliko sikiraš oko najbezazlenijih situacija

Odakle je Bog uzeo toliko djelića

Da napravi samo tvoje srce

Od čega je ono građeno

Kada ima toliko ljubavi u sebi

I od čega je to tvoje tijelo sastavljeno

Kada ima jačinu da nakon svakog

Umornog dana dođe do mene

I najsnažnije već što je bilo koje

Ljudsko biće do tada moglo

Zagrli nekog

I to baš mene

Ja nisam ničim zaslužila takvu ljubav

A kamol takav zagrljaj

Ali zato mama moja znaj

Ja možda nisam osoba za zagrljaje

Mada svake noći ću leći

I od svih momenata tog dana

Sjetit ću se prvo tvog dodira

Te možda se tebi ne čini veliko

Ali svakim poljupcem u obraz

Koji nježno spustim

Namjeravam reći

Hvala ti za sve

Ne samo jer si mi se nasmijala pri dolasku

Ne samo jer si mi oprala veš

Niti donijela čašu vode

Hvala ti što postojiš

Što si tu da budeš uzor u svakom aspektu

Mog života

Hvala ti što si žena kakva želim

I ja da budem

Hvala ti što se osjećam ponosno

Kada mi neko kaže da ličim na tebe

Hvala ti što ne odustaješ od bilo čega

Hvala ti što si takva kakva jesi

Za kraj ja ti mogu jedino reći

Kako mi je jako krivo

Što život ne daje šansu

Da se čovjek barem jednom u životu

Ne vrati željene godine unazad

Jer ja znam gdje i kad bih se vratila

Vratila bih se u tvoje djetinjstvo

Gdje bih pokušala da maloj Kiji

Kažem da ne shvata ozbiljno majkinu priču

Da je najljepša djevojčica

Koju je do tada vidjela

I kako će ako je ikako moguće

Odrasti u još divniju ženu

Kojom će se njeno dijete ponositi

I meni nema većeg cilja u životu

Od tog da se za 20 godina

Pogledam u ogledalo

I vidim tvoj osmijeh i tvoje oči

Jer najdraži dijelovi mene

Su mi oni koje sam naslijedila

Isključivo od tebe

Hvala ti na njima

I hvala ti na svemu

Volim te mama najviše

#citat #citati #ljubav #ljubavna poezija #love #poezija #poetry #poem

18 notes · View notes

aristotels · 5 months ago

Note

Opsjednutnost mršavljenjem mi toliko ide na živce. Kad god imam razgovor s obitelji(negativno) ili čak i s dobrim prijateljima o tome kako se želim opet baviti borilačkim vještinama ili sličnim sportom češće jer mi fali to kao društvena aktivnost i čisto iz zabave, uvijek nadodaju kao "ah to će ti pomoći i da smršaviš" al onak JESAM LI PRIČAO O TOME? TKO JE PITAO? ZAŠTO TI JE TO PRVA STVAR KOJA TI PADNE NA PAMET? Čak i od ljudi koje smatram prijateljima takvi komentari dođu. Trenutno nemam pravo društveno okruženje koje me prihvaća kao takav kakav jesam. Taman sam u nekoj sredini gdje samo bi mi bliski ljudi rekli da trebam smršavit jer su zapamtili mene kao nekog relativno mršavog lika. Onak ne znam šta da ti kažem, čovjek sam s depresijom i niste mi ikako pomogli do sad, niti će ovi zastarjeli komentari išta pomoći. Nisam na razini gdje mi ljudi koji me ne poznaju idu na kurac oko toga.

Nadam se da ćemo mi kao društvo za vrijeme naših života nadići te stare besmislene standarde i vidjeti stvari za take kakve jesu.

masu mi je žaj to sve čut...al skroz razumin kako ti je. stvarno je ovo suludo, ljudi se debljaju radi raznih razloga i to nije ničija stvar osin te osobe i zbilja je najnebitnija stvar od svih. ponekad je i gore to čut od bliskih ljudi jer su oni najuporniji, mene je familija satrala. a grozno je i od stranaca, znači neka baba koju ne poznan mi je krenila dilit savjete prije par tjedana usrid dućana, popizdila san, došlo mi je jebat joj mater.

ja sam sebi upropastila zdravlje i izgubila dosta kose radi dijeta i anoreksije i kosa mi se neće nikad oporavit, al eto, bitno da san ja bila mršava.

drž se inbox je uvik otvoren ❤️

5 notes · View notes

poeticlicense12345 · 11 months ago

Text

KRATKA ISTORIJA ŽIVLJENJA

Ne sjeća se svog rođenja pa mu je teško o tome govoriti. Zna da je to bilo krajem novembra. Ništa se nije pitao. Niko se i ne pita. Roditelji odlučuju o tome kad i da li im treba derište, prvo ili drugo. Ili ko zna koje.

Bio je teško bolestan kao beba. Ogluvio je od te bolesti i silnih injekcija koje je tada primao. Čudo ga spasilo. Bilo je pitanje vremena kad će skončati i unesrećiti svoje bližnje. No, u tom beznađu, jedne noći počeo je vrištati. To je bio povratak među žive. Prohodao je sa četiri godine ali prohodao.

Obdanište, kasnije osnovna škola su mu bile ispred zgrade ali je svejedno imao pratnju tih minutu hoda. Nije ga previše zanimalo niti je imao navike učenja. Dobar učenik, bolje od dovoljnog. To je sve. Antitalenat za muziku i sport.

Kada je trebalo biti najljepše i najnevinije doba života, zapucalo je. Razjebalo se šta se stiglo razjebati. Planovi, nečiji brakovi, neke velike ljubavi i mnogi životi. Bježao je gdje je ko mogao, kako je mogao, s kim je mogao i milion mogao. Kad se rat završio ono što se razjebalo ostalo je razjebano. Rastavljeno nikad sastavljeno ili sastavljeno do novog pucanja. Mrtvo nikad živo. A svi i dalje pričaju o ljubavi i mržnji. I bogu. Ni danas se ne priča ni o čemu drugom.

Više je imao sreće u životu nego što nije. Kroz razne se situacije provukao baš zbog jebene fortune. Srednja škola u kojoj je padao na popravni svake godine, fakultet koji je završio za šest umjesto za četiri godine, ali završio sve zato jer je imao sreće i išle mu na ruku neke stvari. Ljubav ga u tom periodu nije zaobišla. Jedina stvar koje ga nisu doticale su mržnja i naravno bog. Nikakvog razloga nije imao da nekoga zbog nečeg mrzi. Ista stvar je i sa bogom. Nek se moli ko kome hoće, pa i banderi nek se moli, ako je tom što moli dobro i njemu je. Sve može samo bez predavanja o moralu, vjeri i šta bi trebao raditi. Bilo ko.

Odradio je nakon fakulteta pripravnički staž. Viša sila nije dozvolila produženje ugovora, pa je skupljao neke honorare, pa taman stao na noge lagane tri mjeseca ali i tu je viša sila uzela pod svoje. Ljubavi odavno nema, mržnje nema, nema ni boga. Izlazio kad ga zovnu, vraćao se zorom kući ili nekad u podne, piva za pivom, park za parkom, gradove nije mijenjao iako je ponekad išao na izlet.

Sjedio je u dvorištu kod drugara. Nisu se momački vidjeli neko vrijeme. Popili su pivo, razglabali o stvarima koje vuku iza sebe ili ih je neko ostavio. Svratio je usput, na putu prema kući. Zadnjih dana je u jednom stanu i zaboravio je neke stvari da ponese, pa je krenuo po brijač da se može obrijati.

Ima 34 godine, nema pasoša, nema ljubavi, nema mržnje, ni boga nema. Uskoro će mu izaći i knjiga poezije.

Napunio je kadu vodom i poželio da ga kremiraju, pepeo da pomiješaju sa zemljom i stave sjeme nekog drveta, sve to posade, nek raste. Ako ikako može? Ali ne može.

Žilet se slomio.

Jebiga!

text author: Goran Vrhunc

#art #umjetnost #poetic license #pjesnička sloboda #poetic #license #pjesnička #sloboda #prose #proza

3 notes · View notes

annanikolajeva · 2 years ago

Text

trulo voće i limuni

oprosti mi što u žurbi nisam počešljala tvoju kosu, što slavinu još i sada čujem kako teče.

oprosti zbog trulog voća u džepu sivog mog kaputa i blatnjavih čizama na svježe opranim podovima.

oprosti mi najviše, ako ikako možeš, što ti vrata nisam ostavila otvorena.

dok letim po sobama u kući i tražim vidno ništa, sem same sebe možda.

dok zapetljane češljeve iz zamršene kose što nježnije pokušavam izvaditi.

dok pokušavam zaboraviti stare riječi i rane što danas ništa nisu.

nisam te namjeravala ostaviti vani tebe - mog jedinog dobrodošlog gosta.

21. ožujka 2023.

#poezija #balkan poezija #poetry #poem #riječi #tekstovi #tekst #ne znam koje tagove staviti

10 notes · View notes

propalitet · 1 year ago

Note

ako te ikako tješi, ja isto moram dosta toga prebacit i čak sad duže studirat, ali proći ćemo mi to nekako

joj, meni je tako dosta više svega, ono zajebavat se s i stim predmetima stalno jer imaš profesore s ogromnim kompleksima ugh

uglavnom, nadam se da će ti sve dobro proći!

#asks #<3

3 notes · View notes

radiogornjigrad · 5 months ago

Text

fotografija ognjen karabegović . posle tvog odlaska s lica prolaznosti . sanjam neki dan kako te iščupavam teškom mukom sopstvenom rukom zaranjam u svoj grudni koš i vadim te i dok te tako na dlanovima držim uplašenog novim obličjem osvojenim sleće nekakva vrana i odnese mi te pod nebesa ti sada možda ne možeš ovo da pročitaš nema te osim u meni još uvijek ako sa te visine ikako možeš medj…

#ana nikvul

0 notes

prosaperpedem · 11 months ago

Text

Romani pročitani 2023. godine

OK. Potpuno nov teritorij. Dosad na PPP i nije napisan i objavljen ni jedan non-fic tekst. Mislim da je ovaj prvi, poprilično sam siguran. Godina je ovo u kojoj sam na GoodReadsu (planiram izbrisati račun) postavio cilj pročitati 8 romana (OK, knjiga, ali u mojem se mozgu to prevodi kao 8 romana). Tamo negdje, krajem 11. mjeseca, shvatio sam da sam trenutno bio na 7 pročitanih, nakon što sam se mjesecima borio s Thérèse Raquin, a Göstu Berlinga odlučio DNF-ati, jer nisam spreman za nastavak hrvanja s njim. I onda se dogodila eksplozija čitanja u prosincu, slična onoj u aprilu. Pa, zamislio sam ovo kao neku vrstu rangiranja knjiga koje sam pročitao, od najlošijeg čitateljskog iskustva ka najboljem:

Marko Vidojković - Đubre (title tells it all)

Émile Zola - Thérèse Raquin (mučno iskustvo probijanja kroz tekst s kojim se nisam suživio ni najmanje; neke stvari koje sam preskočio za vrijeme gimnazije i studija možda je bolje ostaviti u toj nekoj ropotarnici prošlih vremena; jedini zaključak je možda shvaćanje da je Thérèse kao lik sporedan u romanu nazvanom njezinim imenom; spada u sličnu kategoriju modeliranja ženskih likova poput onoga u Amettea)

Gertraud Klemm - Hippocampus (promašaj na osnovu kombinacije čitateljskih afiniteta i neadekvatnog blurba na zadnjoj korici)

Ray Bradbury - Fahrenheit 451 (hmm, na osnovu dosadašnjih distopija, ova je bila jako lackluster, samo sam mehanički čitao i priča se događala bez da me ikako gotovo išta u njoj doticalo)

Jacques-Pierre Amette - Brechtova ljubavnica (objektivno, dobra knjiga; subjektivno, ne za mene - bojim se da je na onom skliskom terenu mojeg problematičnog gledanja (manjkave) obrade ženske psihologije kao nosećeg motiva teksta, ili sam ja bar to doživio kao motiv - loše obrađen)

M. L. Rio - If We were Villains (pročitao ponesen iskustvom slušanja audioknjige The Secret History, koja bi kao priča na ovom popisu bila navedena ranije, ovaj suvremeniji tekst smatram i boljim, osobno; djelomično i zbog rodne ravnopravnosti među likovima, čiji mi je izostanak u ranije odslušanoj priči zasmetao)

Goce Smilevski - Heloiza, Ili povratak riječi (sjećanje na čitanje ove knjige - ranije spomenuti aprilski spree - je to da je bilo vrlo ugodno čitati je i da je nisam baš ispuštao iz ruku tek tako; ipak, nakon čitanja napomene autora na kraju, dosta frustracije zbog tkanja fikcije u fakciju koliko god je to bilo moguće)

Milan Kundera - Polaganost (slično sa prethodnom, ali i sljedećom knjigom, nekako jedina misao koju imam vezanu uz ovaj romančić jest - uživanje u čitanju)

Susanne Clarke - Piranesi (jako čudno iskustvo u kojem sam uživao, mix misterije, psihologije (djelom i egzistencijalizma, odlično obrađenog kod Friedenhala, Zamjatina i Süskinda), magijskog realizma, liminalnih prostora i dark academie, što god ovo zadnje zapravo bilo - estetika toga nečeg DA mi se sviđa)

Meelis Friedenhal - Pčele (koliko me ispreplitanje fikcije i fakcije kod Smilevskog smetalo, toliko mi je ovdje prijalo - možda zbog forme, koja je kudikamo neopterećenije estetski; sve u svemu, jako dobra knjiga za koju sam mislio da ću je i bolje rangirati, dok nisam shvatio što sam još pročitao u prvom dijelu godine)

Carlos Ruíz Zafón - Labirint duhova (započet 2022.; što napisati još osim Zafón; iako, na listi njegovih knjiga, ne rangiram ga i dalje kao najbolji roman)

Jevgenij Zamjatin - MI (veličanstveno, avangardno, univerzalno relevantni humanizam)

Patrick Süskind - Golub (savršena završnica popraćena suzama; zbog prve knjige s popisa skoro sam plakao od muke, zbog ove sam doslovce plakao zbog katarze, a onda i zbog osobne muke - romančić koji mi je preporučen u sasvim pogrešno vrijeme i neizmjerno mi je drago što ga onomad nisam pročitao; sasvim različito od Parfema, a ponovno maestralno štivo)

Osim ovih romana, smatram da valja spomenuti i prve susrete s audioknjigama, kao i prvi grafički roman, a njih navodim kronološki:

Douglas Adams - Vodič kroz galaksiju za autostopere (bila je audioknjiga za šetnju u nemogućnosti fokusiranja na vizualno čitanje - blago razočaravajuće zbog hypea, priča koja je baš samo svoj sam početak)

Posy Simmonds - Tamara Drewe (simpatično, iako očekivah profiliranje debeljuškastog Glenna kao važnijeg lika no što je na kraju ispao)

Donna Tartt - The Secret History (moglo se to sve ispričati i na puno manje stranica / minuta; sličnog sam mišljenja i po pitanju Thérèse Raquin)

1 note · View note

ikakosswimwear · 1 year ago

Text

Collection of Premium Men's Swimwear

Experience the epitome of beach elegance with our premium men's swimwear collection at iKakos. Immerse yourself in quality and style crafted for those who seek sophistication by the shore.

0 notes

finebutmoldy · 1 year ago

Text

2.1 katedrala + skele

bliži se vrijeme adventa i posjeti crkvenim objektima, kao i adventskim festivalima u centru zagreba, stoga u prvoj epizodi nove sezone obrađujemo ono što su svi primjetili, na jasno vidljivom simbolu grada, zagrebačkoj katedrali. pričamo o konstrukciji koja se na njoj nalazi, sustavu koji ju održava na životu - skeli.

napomena: tekst je nastao prikupljajući dostupne informacije putem različitih web stranica i portala, nastavljajući se na prethodno znanje o katedrali i prepričavanju priča o trenutnoj obnovi. sitan dio informacija MOŽDA nije točan (nemam resursa za provjeru svake info, ako uočite pogrešku, javite se s ispravkom), ali ideje koje se kriju iza njih prenose poantu.

23.11.2023.

kroz povijest, malo koja točka u gradu je izazivala tolike kontroverze, izmjene i budila interese kao ova. uz nju, možda je političko-urbanistički “najzagušeniji” i najznačajniji dom hdlu-a (džamija), iako kroz daleko kraći vremenski period.

nekoliko informacija o nastanku katedrale kakvu ju danas poznajemo:

prvi spomen biskupije datira iz cca 1094. godine te je pretpostavljeno da je ubrzo nakon toga, oko 1102., započela gradnja prve katedrale. oko stotinjak godina nakon početka gradnje, dovršena je katedrala u romaničkom stilu. 1242. tatari okupiraju područje i ruše katedralu. s prekidima se gradila do 16. st., kada je gradnja zaustavljena radi osmanskih prodora. tada je započelo ulaganje u utvrđivanje, kada su nastale kule i ranorenesansni zidovi.

fun fact: ne zna se puno o obrisima predtatarskih građevina, kao niti što sve njihovo područje potencijalno skriva. pronađen je ostatak zida u samom središtu katedrale. navedeno se vidi i po pokapanju crkvenih i svjetovnih odličnika u njezinoj unutrašnjosti. poznato je da je kult marije bio razvijen prije osnutka zagrebačke biskupije 1094.

1877. katedrala prije potresa

katedrala je time postala “crkva tvrđava”, gotovo pa unikatna u svijetu. do 1624., kada katedralu zahvaća požar, ona je bila građena u gotičkom stilu. u baroknoj obnovi nakon požara, dobiva prvi, južni zvonik, koji je funkcionirao i kao osmatračnica. u toj formi opstaje do 1880., kada zagreb zahvaća potres 6,3 po richteru (usporedba - zagreb 5,5 ožujak 2020., petrinja 6,2 prosinac 2020.).

katedrala prije bolleove obnove

katedrala je bila znatno oštećena, a herman bolle, kao suradnik profesora schmidta (“državni arhitekt” s angažmanima unutar crkve) koji je napravio projekt obnove, modificira i gradi projekt gotovo pa pomodnim historicističkim stilom prema idealiziranom uzoru neogotičke katedrale. ukratko, htjeli su se dokazat svijetu. rušenje bakačeve kule i obrambenog zida opisivalo se kao gruba devastacija srednjovjekovne baštine. bolle je svojim prijedlogom uklonio i niz elemenata interijera koji da su ostali, danas bi bili živ i bogat muzej sakralne arhitekture (preseljeni su u druge građevine).

1890. gradnja

da se stekne dojam o prepirkama i državnom sustavu tada (puno je teksta, al je zabavno): bolle je silno želio da se u potpunosti otvori pogled ka novom pročelju katedrale koju je zaklanjao stari renesansni zid. tada je lenuzzi, možda pod utjecajem kaptola, bollea, nekoga trećega, 1895. izradio prvi projekt rekonstrukcije kaptola, dolca i vlaške. rušio bi pol toga. no, budući da je bila riječ o vrijednoj povijesnoj baštini, kraljevska zemaljska vlada je donijela naredbu da se ništa ne smije rušiti bez privole kraljevske kotarske oblasti (ili se ikako nadograđivati). usprkos odluci vlade, početkom 20. stoljeća je ponovno krenula kampanja rušenja obrambenog zida pred katedralom. bio je niz polemika, a kovačić već tijekom 1900. na spomen bollea i njegove obnove katedrale izgovara sljedeće: “ma kakav bolle. topove bi trebalo dovući i napucati oba tornja stolne crkve.”

1903.

glavna polemika počinje 1901. od strane izidora kršnjavog. po njemu je argument za rušenje bio to što je bakačeva kula “grdosija i ružna hrpa kamenja”, sagrađena samo iz nužde te da nema nikakvih vrijednosti prema kojima bi se mogla svrstati u umjetničko djelo. tada se hrvatska kulturna javnost obraća nadbiskupu i kaptolu s molbom da ne dopuste rušenje jer je po njima kula bila “osobito karakterističan primjer utvrđenog braništa i bitna sastavina te zanimljive crkvene utvrde”. dalje bolle vladi upućuje svoje studije prostora pred katedralom, na što ponovno dobiva odbijenicu, s potpisom khuena hedervaryja. kršnjavi opet pred kraj 1905. izvodi cirkus i traži od vlade da dopusti rušenje “ružnog tornja koji nije nikakav važan historički spomenik, a zatire novo, krasno i skupocjeno pročelje stolne crkve”. khuenovu će odluku poništiti njegov nasljednik teodor pejačević te će 1906. odobriti njeno rušenje.

1906. rušenje kule

tu se vraćamo na kovačića koji 1908. u tekstu natječajnog projekta za preuređenje kaptola predstavlja svoju viziju: “svoju je zamisao o regulaciji kaptola i njegova trga nazvao ‘atrium ecclesiae, forum populi’ zamislivši preuređenje kaptola tako da se ponovno izgradi fortifikacijski zid oko katedrale i bakačeva kula, a prostor ispred prvostolne crkve razdijeli u dva trga koja bi objedinjavala oba smisla postojanja katedrale - onaj crkvenoga predvorja, i narodnoga trga - foruma. ni kovačičeve vizije, ni druge osnove za regulaciju kaptola, kaptolskoga trga i okolice koje su osmislili ugledni arhitekti i urbanisti tijekom sljedećih desetljeća nisu se nikada realizirale.”

1908. kovačićev natječajni projekt

1908. kovačićeva studija uređenja bakačeve i vlaške

dvadesetak godina nakon kovačića, 1930. je bio raspisan prvi međunarodni natječaj u hrvatskoj, čiji rezultati bi bili startna pozicija za izradu nove generalne urbanističke osnove grada zagreba. posebno pitanje natječaja je bila regulacija kaptola. na natječaj nisu pristigla kvalitetna rješenja. ugrubo rečeno, išlo se iz krajnosti u krajnost (od potpunog čišćenja grada do ponovnog oživljavanja povijesnih stilova), stoga prva nagrada niti nije bila dodjeljena. u razdoblju 1931.-1940. bio je cijeli niz različitih prijedloga uređenja i kontinuirana prepiranja arhitekata i konzervatora. nakon toga je neko vrijeme bio mir, budući da se radilo drugim područjima u gradi i njegovom širenju.

1934. kovačević i šen, idejni projekt za uređenje kaptola

internet piše da se u nedavnoj prošlosti događalo sljedeće: “Tijekom 1993. raspisan je natječaj za uređenje Kaptola s detaljnim uređenjem prostora pred katedralom (uređenje pješačke zone). Godine 2005. raspisan je "Natječaj za uređenje Kaptola s detaljnim uređenjem prostora pred katedralom", a 2008. "Natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja uređenja". Sva tri natječaja neslavno su propala, a svi pristigli radovi ispod su razine zadatka.” nažalost, putem interneta ne možemo doći do svih pristiglih radova, stoga iste ne možemo prokomentirati.

zašto se ove informacije prenosimo? kako bismo shvatili kompleksnost punkta u prostoru i koliki problem za identitetska obilježja on predstavlja. takva slojevita povijest jednog prostora u gradu prikazuje definiciju živog organizma i njegovog razvoja. obitava kao ideja skoro pa 1000 godina. katedrala je u genetskom kodu grada, nužno je raščistiti primisli koje orbitiraju oko nje.

1939. obnova

skačemo u blisku budućnost i vrijeme potresa, 22.03.2020. prva obnova današnje katedrale je bila 1938.-1941. kada se obnavljao cijeli južni zvonik. druga obnova započinje pred božić 1990. i trajala je praktički “do danas”. u toj obnovi kameni elementi koji su nedostajali su se zamijenili novim elementima. tada su sve galerije bile protupotresno ojačane.

katedrala sedamdesetih

što se tiče propadanja kamena kojom je ona građena, zna se sljedeće: “Glavni uzročnik propadanja Litavca i litotamnijskog vapnenca na zagrebačkoj katedrali utvrđen je još prilikom obnove 1938. godine kada je mineraloškim, petrografskim i kemijskim analizama kao glavni uzročnik površinskog i pripovršinskog propadanja kamena tipa „Bizek“ utvrđeno da se događa kemijska transformacija ili preobrazba kalcita u gips. Do te pretvorbe dolazi pod djelovanjem sulfatno kiselih oborina na Litavac. Nakon toga gips u kontaktu s vodom bubri i razara samu strukturu kamena tako da se on osipa u manjim ili većim komadima. U analizama koje su rađene 1999. godine sulfati su pronađeni i na dubinama od 20 cm. Kamen kojima se danas obnavlja katedrala kamen tipa – S. Pietro classico, a uvozi se iz Italije. Od tada pa do danas je katedrala u skelama.”

travertin

ako se pitate zašto se ne koristi izvorni kamen kojim je građena, stvar je u tome da se kamenolomi ne mogu ponovno aktivirati. ondje su službene zabrane vađenja kamena, kao i negativna percepcija javnosti. radi se o kamenu iz vrapča, podsuseda, bregova kod samobora i markuševca. tijekom povijesti za izgradnju i obnovu koristilo se pet različitih vrsti kamena: četiri domaće - litotamnijev vapnenac, litavac, vapnenački pješčenjak, vinicit i peti uvozni - talijanski travertin.

što je sve stradalo u potresu 2020.? vrh južnog tornja, jedan dio je pao na krov katedrale te ga time oštetio, srušeni su svi vrhovi baldahina nad kontraforima, krovovi i vrhovi iznad južnog i sjevernog stubišta, kamena rebra, velike pukotine svodova i zidova, čiji pomaci su slomili rozete na apsidi i vitraje u svetištu. naknadnim snimkama dronom uočena su i znatna oštećenja na sjevernom tornju, radi čega je bio donešen zaključak da se on treba ukloniti budući da prijeti urušavanjem na stranu katedrale.

snimak nakon potresa

ovdje se prvenstveno dotičemo obnove katedrale, no u potresu je stradao i nadbiskupski dvor. tada su bile primijenjene mjere hitnih intervencija. on se isto tako trenutno obnavlja. najveći je problem što je njegova konstrukcija građena u više faza tijekom 800 godina, s različitim materijalima koji utječu na različito međudjelovanje pojedinih cjelina. zaključak je da je konstrukciju bilo potrebno konceptualno izmijeniti kako bi bila sposobna prenositi potresne sile u kritičnom poprečnom smjeru. ojačavaju se čak i kule!

snimak nakon potresa

prvi uvidi u oštećenja zagrebačke katedrale pokazali su da su za njezinu obnovu potrebni iznimno skupi zahvati koji se ne tiču samo izvanjske zamjene kamena, nego i same statike, konstrukcije te obnove unutrašnjosti katedrale i nadbiskupskoga dvora.

kao odgovor na sva oštećenja, pristupalo se utvrđivanju načina demontaže svih navedenih dijelova, pogotovo tornja (bio je i vertikalno vezan šipkama). težina koja se uklanjala iznosi cca 30 tona. paralelno s time, krov katedrale se štitio drvenim platicama, zajedno sa svim unutrašnjim elementima.

sjeverno pročelje

južno pročelje

prva faza obnove je zamišljena za otklanjanje graničnih i istaknutih oštećenja te će cjelokupna obnova katedrale trajati godinama. u obnovi graditeljske baštine, pogotovo sakralnih građevina, iznenađenja ima ispod svake žbuke i zida pa je potreban niz sudionika u projektu obnove i međusobna suradnja. budući da je katedrala i prostor oko nje nesiguran za korištenje, proveden je niz urgentnih mjera s ciljem osiguranja korištenja tijekom rekonstrukcije.

ono što je zanimljivo, u svijetu su izrazito rijetki ovakvi projektni zadatci. ovdje se radi o sanaciji tradicijske, identitetske, pretežito zidane građevine, s tornjevima visine od 100+ m, višestruko rekonstruirane i dograđivane. nadalje, taj prostorni gigant se nalazi jako blizu aktivnih rasjeda (oko 5 km) te ga je potrebno projektirati na takav način da bude otporan i za buduće snažne potrese. o takvim veličinama i varijablama je upoznat jako malen broj ljudi na ovome svijetu!

struktura ljudi koja radi na toj obnovi je velika i sveobuhvatna te je kontaktiran niz inozemnih suradnika. na obnovi radi konzorcij firmi toding doo, studio arhing doo, foretić i sinovi doo, pod vodstvom građevinskog fakulteta u zagrebu. konzultiran je niz domaćih i svjetskih stručnjaka iz sad-a, švicarske, kanade, italije i portugala.

za početak aktivnosti u 2021. bilo je potrebno napraviti iscrpne istražne radove, snimak postojećeg stanja. stručnjaci s geodetskog fakulteta u zagrebu su napravili detaljan 3d snimak katedrale, koji je rezultirao oblakom s velikim brojem prostornih točaka (kojeg je bilo teško čitati i koristiti u datoj tehnologiji radi velikog broja točaka). fizičko-kemijske analize kamena su obavljene na rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u zagrebu. uz to, izvršena su geotehnička mjerenja od strane grasa projekta doo i geotehničkog projekta doo, prikupljeni seizmološki podatci s prirodoslovno-matematičkog fakulteta i provedena preliminarna istraživanja drvene konstrukcije krovišta na fakultetu šumarstva.

prvo s čime se krenulo na samoj katedrali je bilo uklanjanje oštećene skele južnog tornja te postavljanje novih vanjskih i unutarnjih skela (podupornih i radnih!) po cijeloj katedrali. te nove skele će omogućiti radove na tornjevima (dodatna razgradnja oštećenih dijelova koristeći najsuvremenije metode), svodovima (uklanjanje nestabilnih dijelova i sanacija svodova), krovu (učvršćenje krova i uklanjanje oštećenih ukrasnih elemenata), apsidi (demontaža vitraja) i slično. već u toj fazi se naišlo na niz problema s odlukama i nabavom materijala radi opće svjetske situacije.

ono što se trenutno zna je da “obzirom na seizmološke uvjete, dotrajalost te vrlo rizično (u biti neprihvatljivo) oblikovanje i spajanje elemenata konstrukcije s gledišta suvremene dinamike konstrukcija i potresnoga inženjerstva, projektni tim s građevinskog fakulteta u zagrebu očekuje ozbiljne probleme pri dokazu nosivosti/uporabljivosti, čak i teorijski neoštećenoga (izvornoga) statičkog sistema, a posebice ovoga koji sada imamo. nažalost, treba istaknuti da je trenutačno stanje konstrukcije katedrale loše (štoviše i opasno), a nosivost je grubo procijenjena na trećinu potrebne prema suvremenim propisima. konstrukcijska je obnova katedrale bila prijeko potrebna i prije potresa, a potres je potaknuo nužne procese u kojima se planira očuvati kulturnu baštinu i pripremiti katedralu za izgledne buduće potrese.”

sada kada smo razjasnili ozbiljnost situacije, identitetski značaj i razložili arhitektonsko-urbanističke odluke u pojedinim vremenskim kontekstima, možemo se pozabaviti onime što je danas vidljivo. naime, skela koja obgrljuje, podupire i omogućava rad na tim visinama je dio urgentnog glavnog i izvedbenog projekta čelične nosive skele za vanjsko podupiranje konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova katedrale te skela za izvođenje urgentnih sanacijskih radova. to je jedan od prvih šest projekata, izrađenih unutar 6 mjeseci, dok ukupna projektna dokumentacija te početne faze ima 21 projekt s oko 120 ukoričenih mapa. dakle to su samo količine za snimke postojećeg stanja, projekte rušenja i projekte čeličnih nosivih skela.

prikaz neovisnih konstrukcija skele

što se tiče koncepta konstrukcije skele, predviđene su dvije neovisne skele i platforme za oslanjanje skela na razini prve galerije katedrale. ona se nalazi na visini od 37 m, u podnožju tornjeva. statički sustav skele je prostorna rešetka s ojačanjem u rubnom prstenu.

konstrukcija skele

kolega filip pračić nije bio u krivu s prijedlogom vječnih skela, čak štoviše, prijedlog se nalazio i na stolu projektanata obnove. ideja potpomognutog života katedrale, sa skelama koje bi ostale zauvijek, podjednako je političko pitanje, kao i ekonomsko, sigurnosno i oblikotvorno. čelik koji će se postavljati u središte tornjeva je u ovom startnom slučaju ”vanjskog čelika” gotovo pa dodatan financijski trošak. sigurnost se mogla ostvariti i tom vanjskom čeličnom opnom. oblikotvornost je možda ovdje najupitnija - skele koliko god bile tanke, filigranske, prikrivaju prepoznatljivu fasadu tornjeva. bila bi potrebna velika politička snaga i volja da se donese odluka ostavljanja vanjskog čeličnog tkiva poput nove fasade, memorija na proživljeno i time nastanak unikatnog gradskog tkiva u svijetu. ono bi u tom slučaju bilo otvoreno za javnost, nešto što do sada naša katedrala nije prakticirala, a vani je uobičajeno.

promo kolaž pračićeve kampanje

najbitnije:

nerijetko se čuje da je arhitektima lijepo ono što drugima nije, međutim poanta je u nečemu drugome. ovdje je stvar u raspoznavanju kompleksnosti zadatka, baš kao što se to i prepoznaje van hrvatske. fascinacija postavom “ružnih” skela na “neogotičkoj” katedrali staroj samo stotinjak godina. osobama van hrvatske su skele na katedrali postale prepoznatljiv i zanimljiv proizvod, nesvakodnevan, neobičan, primamljujuć. zato je bitna edukacija o prostoru, stvaranje neuobičajenog, novih atmosfera, novih otkrića. takvo što pruža novu vrijednost, generira nove poslove, novi napredak, pa dalje i nova otkrića koja nam oplemenjuju svakodnevnicu i život čine ljepšim i zanimljivijim. znanje prikupljeno na ovom projektu se može samouvjereno izvoziti!

27.11.2023.

a danas? tornjevi katedrale se dodatno skraćuju, još cca 10 m visine. demontaža se obavlja spuštanjem kamen po kamen, težine 100 do 400 kg. materijal je uslijed potresa u lošem stanju te postoji opasnost da se pri uklanjanju raspadne, stoga se trenutni vrhovi tornjeva nisu mogli spustiti u komadu. ti kameni su vidljivi pred katedralom. radovi u unutrašnjosti, na svodovima sva tri broda su pri kraju.

dalje kroz par mjeseci slijedi postavljanje čelične konstrukcije, koja se pomalo planira. ideja je da će ona biti nosivi kostur, lako zamijenjiva u slučaju novih potresa, a kamen koji je nekada imao nosiva svojstva, tada postaje samo obloga.

+++ za božić će se moć u katedralu, jedini preduvjet je završetak demontaže vrhova tornja. biti će izveden sigurnosni tunel od ulaza u gradilište do ulaza u katedralu, a koristiti će se samo glavni brod. možda će se vidjeti nešto interesantno!

2023/11/30

#zagreb #katedrala #skele #potres

0 notes