#Vašingtonas
Explore tagged Tumblr posts
Text
Fun fact #1: Some Lithuanians pronounce Kaunas as "Kounas". Which is very similar to Belaruthian Koŭna. Lithuanians seem to have grammar fights over the Correct way to pronounce it.
Fun fact #2: The only country Lithuanians forgive calling Vilnius "Viļņa" is... Latvia. Why? Because almost all cities in the Latvian language end with [-a]: Krakova (Krakow), Harkova (Kharkiv), Kijeva (Kyiv), Minska (Mensk), Tokija (Tokyo), Ņujorka (New-York), Vašingtona (Washington), Londona (you'll never guess), etc. Except for Parīze (Paris) and Čerņivci (Chernivtsi), so far. Thus, calling Vilnius "Vilniusa" would be kinda dumb. Thus, if you're in Lithuania and you call Vilnius "Vilna/Vilno", and you are NOT Latvian - you get 50%+ chance to be deported. :D Just kidding! Unless...
#lithuania#Lithuanian language#linguistics#Latvian language#Latvia#N.B. Calling Vilnius “Vilna/Vilno” among Lithuanians may cause the same effect#as if calling USA Georgia “The Yankee Land” if you know what i mean
12 notes
·
View notes
Text
Donaldas Tuskas: netrukus bus žinoma paliaubų Ukrainoje data
Vašingtonas netrukus paskelbs konflikto Ukrainoje sprendimo sąlygas, paaiškės paliaubų data. Tai per Lenkijos radiją pareiškė Lenkijos ministras pirmininkas Donaldas Tuskas. Anot jo, respublikonai kuria planą, kuriame, be paliaubų datos, bus ir informacija apie saugumo garantijas bei naujas Ukrainos sienas. „Tai tikrai bus sprendimai, numatantys ateityje mažesnį JAV kišimąsi į Ukrainos reikalus“,…
0 notes
Photo

U organizaciji dizajn studija „Vanda & Martina“ biće otvorena izložba slika beogradskog umetnika Petra Mošića. Otvaranje je zakazano za subotu, 1. juna u dizajn studiju „Vanda & Martina“ u ulici Džordža Vašingtona 26 u Beogradu, sa početkom u 16 časova. Izložba će biti otvorena do 30. juna 2024. godine.
| LookerWeekly
https://lookerweekly.com/izlozbe/let-petra-mosica-u-dizajn-studiju-vanda-martina/
0 notes
Link
Latvijas vārtsarga Elvja Merzļikina pārstāvētā Kolumbusas "Blue Jackets" komanda un uzbrucēja Teodora Bļugera pārstāvētā Vankūveras "Canucks" vienība sestdien piedzīvoja zaudējumus Nacionālās hokeja līgas (NHL) regulārā čempionāta spēlēs. "Blue Jackets" viesos ar rezultātu 3:4 (0:0, 1:3, 2:1) piekāpās Vašingtonas "Capitals" un piedzīvoja astoto zaudējumu pēc kārtas. https://www.youtube.com/watch?v=Vg-MY0Hn_uE Merzļikins šajā mačā atvairīja 22 no 26 pretinieku metieniem. Šosezon viņš 13 mačos izcīnījis trīs uzvaras, ielaidis vidēji 3,31 ripu un atvairījis 89,7% metienu. Pirmie vārti tika gūti mača 24.minūtē, kad viesus vadībā izvirzīja Džonijs Gudro, bet otrā perioda turpinājumā trīs bezatbildes vārtus guva Sonijs Milano, Aļaksejs Protass un Aleksandrs Ovečkins. Trešās trešdaļas astotajā minūtē Ivans Provorovs samazināja "Capitals" pārsvaru, bet perioda otrajā pusē mājiniekiem izcēlās Hendrikss Lapjērs un viesiem - Džastins Denforts. Lapjērs un Protass maču noslēdza ar trīs rezultativitātes punktiem, bet vārtsargs Čārlijs Lindgrēns atvarīja 33 metienus. "Blue Jackets" ar 12 punktiem 18 spēlēs ir pēdējā, 16.vietā Austrumu konferencē, kur "Capitals" ar 20 punktiem 15 cīņās ir ceturtā. Tikmēr "Canucks" mājās ar rezultātu 3:4 (1:0, 1:2, 1:2) atzina Sietlas "Kraken" komandas pārākumu. https://www.youtube.com/watch?v=IC6TSu39WYU Bļugers uz ledus pavadīja 15 minūtes un desmit sekundes, kuru laikā vienreiz meta pa vārtiem, pielietoja trīs spēka paņēmienus, bloķēja divus metienus, uzvarēja septiņos no 15 iemetieniem, tika pie divām soda minūtēm un sliktākā lietderības koeficienta komandā (-2). Šajā sezonā Bļugers trīs mačos ir bez punktiem. Pēc Džonatana Tenera Millera sestajā minūtē g��tajiem vārtiem "Canucks" bija vadībā 20 minūtes, bet pēc tam 1:1 panāca Džeimijs Oleksjaks. Otrā perioda otrajā pusē uz viesu hokejista Džordana Eberles metienu atbildēja Kvins Hjūzss. Trešā nogriežņa pirmajās septiņās minūtēs 4:2 "Kraken" labā panāca Janni Gudre un Metijs Benjērs, bet 11 sekundes pirms finālsvilpes viesu pārsvaru samazināja Nilss Heglanders. Eberlem šajā mačā bija trīs rezultativitātes punkti. "Canucks" ar 25 punktiem 18 mačos ir Rietumu konferences vicelīdere, kamēr "Kraken" ar 18 punktiem 19 dueļos atrodas devītajā pozīcijā.
0 notes
Text
Uhapšena žena zbog trgovine ljudima
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, preduzimajući planske aktivnosti u cilju otkrivanja i suzbijanja trgovine ljudima, lišili slobode B.R. (27) iz Kosova zbog sumnje da je zloupotrebom odnosa zavisnosti navodila na prosjačenje četiri maloljetne osobe. “Podgorička policija je sinoć na raskrsnici Bulevara Džordža Vašingtona zatekla osumnjičenu B.R., koja je u naručju držala dijete…

View On WordPress
0 notes
Photo
A da se Srbija konačno malo o svom jadu zabavi…?’ Reporter Autonomije na Cetinju pred “Dan D” “Ko uopšte može da želi da živi u državi kojom upravljaju popovi!? Pa to je srednji vek!”, pita se – iskreno zaprepašten – jedan od učesnika međunarodnog filološkog simpozijuma koji je održan na Cetinju, u atmosferi pre nametnutog “Dana D” – takozvanog ustoličenja Amfilohijevog naslednika, u Beogradu izabranog mitropolita Joanikija Mićovića. Sedimo u lepoj bašti u centru Cetinja, ponosne Prestonice Crne Gore, o kojoj sam do sada samo slušao a nikad bio pa sam još ranije, i ne znajući za “ustoličenje” (šta li je koren i skrivena semantika te reči?), sa zadovoljstvom prihvatio poziv organizatora simpozijuma, sjajnih i hrabrih ljudi, angažovanih intelektualaca sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK). U razgovor nam se ubacuju dve žene sa susednog stola. Sa izrazima iskrenog zaprepašćenja na licima, kao da u nama pokušavaju da pronađu spas: “Da li će ovi stvarno doći na Cetinje? Da li su svjesni da zbog njih može pasti krv?” Ni moj slovenački sagovornik niti ja, nažalost, nemamo odgovor na to pitanje. Kada su čule da smo na simpozijumu, izražavaju saosećanje s nama jer su, kažu, pročitale na portalima da smo izbačeni iz hotela. Ovaj put imamo reči utehe za njih: to je fejk njuz, nismo izbačeni, valjda bismo mi znali da jesmo. Konstatujemo zajedno da ovih dana ima svakojakih glasina. Krećemo bezbrižno ka hotelu, ali usput srećemo koleginice iz Hrvatske koje nas demantuju: da, izbačeni smo iz hotela. Navodno, bila je finansijska inspekcija pa je pronašla nepravilnosti u iznosu od 6 evra pa je, eto, morala zatvoriti hotel. Svi su se već iselili, ja ulazim u istoriju kao poslednji koji je napustio nekada grandiozni hotel “Grand”, u kojem i ispred kojeg je policija. Stiže nova glasina: izbačeni smo iz hotela jer je u njega trebalo da se smesti nekih 300 protivnika “ustoličenja” pa je “preventivno” zatvoren. Da li će se u njega smestiti nekih 300 pristalica Joanikija, to ćemo tek videti. Hotel je, naime, na idealnom mestu, nekih 300 metara od Cetinjskog manastira, u kojem Joanikije, kojem u Crnoj Gori “tepaju” Jaonikije, ubuduće treba da sedi. Prebacujemo se do FCJK-a, gde su se već svi učesnici okupili. Organizatori nam se izvinjavaju, kao da su oni krivi za bilo šta. Cetinjani imaju veliko srce za prijatelje. Zlo pamte, a dobro ne zaboravljaju, podučava me prijatelj koji prijateljuje sa Cetinjanima duže od trideset godina. Kažemo im da nema problema, da nema nikakvog razloga da se sekiraju. Stiže i neka televizija, pročulo se da smo deložirani iz hotela. „Vlast im je pokazala da ovdje nisu dobrodošli i da ne žele saradnju Crne Gore sa naučnicima iz okruženja i svijeta„, kaže kolegama novinarima dekan FCJK-a Adnan Čirgić. Inostrani gosti daju izjave: veoma su uznemireni, nikada im se u životu nije desilo da ih izbace iz nekog hotela. Pala je noć, selimo se na Ivanova korita, organizatori grozničavo traže smeštaj i pronalaze ga. Šalimo se da možda i nije tako loše što su nas izbacili iz „Granda“, jer su naši novi hoteli puno bolji. Organizatori nam preporučuju da skratimo boravak. „Izvinite, ali ne pada mi na pamet“, kažem i izvinjavam se zbog rezolutnosti u mome glasu. Razumem ih, ali ja sam ipak i novinar, a ne jedino profesor. FCJK je i inače ozbiljan trn u oku „novoj vlasti“ koju je instalirao pokojni Amfilohije. Posebno žuljaju ministarku Vesnu Bratić koju zovu „četvororučica“ jer drži četiri resora u jednom ministarstvu: prosvetu, nauku, kulturu i sport. To je ona što je za sebe svojevremeno rekla da je „žena-četnik“. A bacala je i kletve na istoričarku Latinku Perović poželevši joj brzu smrt. A kako je i ne bi žuljali kada se zovu Fakultet za CRNOGORSKI jezik i književnost. No, žuljali-ne žuljali, na simpozijumu su naučnici Olivera Komar i Nemanja Batrićević predstavili najnovije istraživanje po kojem se 52 odsto ispitanika izjasnilo da govori crnogorski jezik, a 35 odsto srpski. Primera radi, 2003. godine 63 odsto se izjasnilo da govori srpski, a 22 odsto crnogorski. Ministarka Bratić besramno je smenjivala ljude u svojim brojnim resorima, ali je kanda negde pogrešila. Kao i uvek, represija rađa otpor, a što je represija jača – i otpor će jačati. Na simpozijumu se okupilo oko 60 naučnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Severne Makedonije, Slovenije, Bugarske, Ukrajine, Poljske, Nemačke, Mađarske, Italije, SAD i Crne Gore. Između ostalih, analitičar Januš Bugajski iz Džejmstaun fondacije iz Vašingtona se učesnicima obratio putem video linka: “Najopasnije po region je to što je projekat ‘velike Srbije’ ponovo aktuelan. Kampanja se vodi po tri principa: prikrivenost, fleksibilnost i strpljenje. Tri glavne mete su Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. U Crnoj Gori je cilj podrivanje njenog suvereniteta, jer Beograd ne priznaje ni crnogorsku naciju niti Crnu Goru kao nezavisnu državu. Takođe, značajan faktor je i ruski neoimperijalizam, za koji je Balkan važna tačka, a Beograd je glavni alat Moskve za destabilizaciju regiona. Uostalom, Rusija je 2016. godine bila upetljana u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Bajdenova administracija mora što pre da se uključi”. U Cetinju je veoma napeto i to se može osetiti i na ulici i pročitati sa lica ljudi. Više puta smo čuli da ih atmosfera podseća na atmosferu u Sarajevu neposredno pre rata, 1992. godine. Glavni akter je opet isti, samo se danas umesto “velika Srbija” zove “srpski svet”. Politika kojoj je suđeno u Hagu nije se opametila ni za jotu. I dalje se veruje da se istim sredstvima i načinima može postići drugi rezultat. Iako je cilj stupidan, on je i dalje opasan. „A da se Srbija konačno malo o svom jadu zabavi, da mi u ‚regionu‘ malo počinemo?“, retorički pita jedan stariji Crnogorac. “Kako nekome uopšte može pasti na pamet da nam dođe u kuću s namjerom da je zapali i da očekuje da ćemo mi to samo posmatrati i odobravati?”, pita se jedan Cetinjanin, iskreno zapanjen. Potpuno sam izbačen iz takta kada do mene stiže vest da je prijateljica, Crnogorka, zaglavila u bolnici. Dijagnoza: sindrom slomljenog srca. Biće dobro. A srce joj se slomilo, znam to, zbog toga što je i duša i srce bole zbog činjenice da je njena Crna Gora možda na ivici građanskog rata. U petak su nas domaćini poveli sa Ivanovih korita na vrh Lovćena, u Njegošev mauzolej. Penjući se uz 461 stepenicu, samom sebi obećavam da ću smršati. I konstatujem da sam postao pravi ravničar: em toliki uspon em tako čist vazduh. Kao u vicu, maštam da bi mi auspuh pomogao da dođem sebi. Sa vidikovca kod mauzoleja puca pogled na sve strane: na Cetinje, na Njeguše, na Boku kotorsku, na Skadarsko jezero… Ta mala Crna Gora je raj na zemlji, lakše mi je sada da shvatim zašto su toliko ponosni. Razgovaram o “jogurt revoluciji” sa jednim od mojih kolega iz jedne od novonastalih država na području Jugoslavije. Iako se pasionirano bavi Jugoslavijom, on jedva da je čuo za jogurt revoluciju. U prvom trenutku sam frapiran. Onda se setim da su ostale republike praktično dale “zeleno svetlo” Miloševiću da zgazi autonomiju Vojvodine pa potom i Kosova. Mislili su, valjda, da će se čudovište na taj način umiriti. Mislili su, valjda, da će hraneći krokodila mesom od njega napraviti vegetarijanca. Razmišljam: e pa to ne biva! Kao što ne biva da Srbija neće platiti cenu zbog agresije kojom pokušava da zgazi građansku, multikulturalnu i do juče sekularnu Crnu Goru. Zlo će se vratiti kući, zlo je u stvari uveliko kod kuće i samo će jačati, pravili se vi ludi da ne znate šta se pokušava uraditi Crnoj Gori ili se ne pravili. A vi koji se deklarišete kao navodni protivnici nacionalizma samo nastavite da ćutite ko ona stvar. Jer nisu korupcija i kriminal glavni problem Srbije. Ishodište svega toga je – nacionalizam. A nacionalisti koji kritikuju korupciju i kriminal su ili licemeri ili glupani. Eto vam primera Crne Gore: šta je donela toliko željena smena vlasti, kada je bila nošena na krilima notorne nacionalističke Crkve Srbije? Dovela je Crnu Goru pred građanski rat a korupcija i kriminal su procvetali. “Po šumama i gorama, naše zemlje ponosne…“, ori se sa bine u Cetinju u petak uveče na zboru u centru grada. To Cetinjani organizuju, masovna publika peva. I opet se pitam da li ikako mogu da zamislim da se na nekom tako masovnom skupu u Srbiji začuje ta partizanska pesma? I to je retoričko pitanje: nema šanse. Em je nacionalistički konsenzus u Srbiji dostigao rekordne razmere, naročito kada je Crna Gora u pitanju, em su sve te silne „patriote“ od Srbije odavno digli ruke. Crnogorci od Crne Gore, bogami, nisu. Dinko Gruhonjić (Autonomija)
1 note
·
View note
Text
Crveni čovek
Ovo pismo je 1854. godine indijanski poglavica Sijetl uputio predsedniku SAD-a Frenku Pirsu, kao odgovor na ponudu da SAD od Indijanaca otkupe njihovu zemlju – u zamenu za rezervat:
“Veliki poglavica u Vašingtonu ponudio je da kupi našu zemlju. On nas takođe uverava o svojim iskrenim osećanjima. To je ljubazno od njega, jer znamo da mu naše prijateljstvo nije potrebno. Mi ćemo razmisliti o njegovoj ponudi. Jer znamo da ako je ne prihvatimo, beli čovek će doći sa oružjem i uzeti našu zemlju. Veliki beli poglavica u Vašingtonu može verovati onome što poglavica Sijetl kaže, isto kao što naša bela braća mogu verovati promeni godišnjih doba. Moje reči su kao zvezde – ne blede.
Kako neko može kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta misao je nama strana. Mi ne posedujemo čistoću vazduha ili odsjaj u vodi. Kako to možete kupiti od nas? Sva ova zemlja sveta je za moj narod. Svaka svetlucava borova iglica, svako zrno peska na rečnom sprudu, svaka izmaglica u mračnim šumama, svako svetlucanje i svaka buba, sveti su u tradiciji i svesti moga naroda. Nektar koji silazi niz drveće nosi sećanje na crvenog čoveka.
Vaši mrtvi prestaju da vole vas i svoju domovinu čim prođu vrata smrti i nađu se među zvezdama. Ubrzo bivaju zaboravljeni i ne dolaze nazad nikad više. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu predivnu zemlju, jer je ona majka crvenog čoveka. Mi smo deo zemlje i ona je deo nas. Mirisne trave su naše sestre. Jelen, konj, veliki orao – svi oni su naša braća. Stenoviti vrhovi, rosa u travi, beskrajne prerije i čovek – svi pripadaju istoj prodici. Tako da kad Veliki poglavica iz Vašingtona šalje svoj glas da želi da kupi našu zemlju – traži previše od nas. Veliki beli poglavica šalje glas da će nam sačuvati mesto gde možemo živeti u sigurnosti. On će biti naš otac a mi njegova deca. Ali uskoro će beli čovek preplaviti zemlju kao što reke bujaju posle kiše.
Ne, mi nismo istog roda. Naša deca se ne igraju zajedno i naši stari ne pričaju iste priče. Mi ćemo razmotriti vašu ponudu o kupovini naše zemlje ali to neće biti tako lako. Jer ova je zemlja za nas sveta. Čista voda što teče brzacima i rekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo našu zemlju, morate znati da je ona sveta i morate tome naučiti svoju decu. Da svaki zagonetni odsjaj u bistroj vodi jezera – priča događaje i sećanja moga naroda. Žubor vode je glas oca mog oca. Reke su naše sestre, one gase našu žeđ. Reke nose naše kanue i hrane našu decu. Ako vam prodamo našu zemlju, morate se setiti da tome istom naučite svoju decu, da su reke naše sestre – i vaše. I od sada rekama morate pružiti negu kakvu biste pružili vlastitoj sestri, bratu. Crveni čovek se uvek povlačio kada se beli čovek približavao, kao što se jutarnja magla povlači od jutarnjeg sunca. Ali za nas je pepeo naših predaka svet i njihova grobnica posvećeno mesto. Mi znamo da beli čovek ne razume naše običaje. Za njega je svaki komad zemlje isti, jer on je stranac koji dolazi noću i pljačka zemlju. Ona nije njegova sestra, već njegov neprijatelj i kada je pokori on odlazi dalje. On ostavlja iza sebe grobnice svojih predaka ali to ne grize njegovu savest. On otima zemlju od svoje dece i ne brine se. Grobovi njegovih očeva i zemlja što mu decu rađa zaboravljeni su. Ponaša se prema svojoj majci-zemlji i prema bratu-nebu, kao prema stvarima koje se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa će jednog dana proždrati zemlju i ostaviti samo pustoš.
Ne znam! Naši običaji su drugačiji od vaših. Izgled vaših gradova bolan je očima crvenog čoveka. Ali možda zato jer je crveni čovek divljak koji ne razume ništa? Nema mirnog mesta u gradovima belog čoveka. Nema mesta gde se može čuti otvaranje lišća u proleće ili drhtaj krila mušice. A možda zato jer sam divlji i ne razumem. Buka u gradovima je uvreda mojim ušima.
Šta vredi ljudski život ako čovek ne može čuti usamljeni krik divojarca ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovek i ne razumem. Indijanac više voli blago šaputanje povetarca kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vetra pročišćenog podnevnom kišom i mirisom borovine.
Vazduh je dragocen crvenom čoveku, jer sve što je živo deli isti dah – životinje, drveće, ljudi. Izgleda da beli čovek ne opaža vazduh koji udiše. Kao čovek koji umire mnogo dana on je otupeo na zagađen i loš miris vazduha. Ali ako vam ustupimo svoju zemlju, morate se setiti da je vazduh za nas drag prijatelj, da vazduh deli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vetar koji je našim precima dao prvi udisaj, takođe će prihvatiti i njihov poslednji izdisaj. Vetar će i našoj deci uliti duh života. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mesto na kome će i beli čovek moći udahnuti vetar zaslađen mirisom poljskog cveća. Tako ćemo razmatrati vašu ponudu o kupovini naše zemlje. Ako odlučimo da je prihvatimo, postaviću jedan uslov: beli čovek se prema životinjama ove zemlje mora odnositi kao prema svojoj braći. Ja sam divlji čovek i ne razumem neki drugi način. Video sam hiljade bizona kako trunu po preriji, napušteni od belog čoveka koji ih je ubijao iz voza. Ja sam divlji čovek i ne mogu da razumem kako gvozdeni konj koji dimi može biti vredniji od bizona, koga mi Indijanci ubijamo samo da bi se održali u životu. Šta je čovek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovek će umreti od velike usamljenosti duha, jer sve što se događa životinjama ubrzo će se dogoditi i čoveku. Sve stvari su povezane. Sve što pogađa zemlju, pogađa i zemljine sinove.
Morate naučiti svoju decu da je zemlja pod vašim stopalima pepeo vaših dedova. Da bi vaša deca poštovala zemlju, moraju znati da je zemlja ispunjena dušama predaka, da je zemlja sa nama u srodstvu. Naučite vašu decu ono što smo mi naučili našu, da je zemlja naša majka. Šta god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. Mi znamo: zemlja ne pripada čoveku. Čovek pripada zemlji. Mi to znamo. Sve je povezano kao krv koja ujedinjuje porodicu. Sve stvari su povezane. Čovek ne tka tkivo života, mi smo samo jedna nit u tkanju. Šta god da čini tkanju čini i sebi samom.
Tvoj predlog je razuman i ja verujem da će ga moj narod prihvatiti i povući se u ponuđeni rezervat. Tamo možemo živeti odvojeno i u miru. Ne znači nam puno gde ćemo provesti ostatke našeg života, ionako je blizu kraja. Naša deca su videla svoje očeve ponižene i pobeđene. Naši ratnici su postiđeni – njihovi dani su prazni, trujući svoja tela slatkom hranom i jakim pićem. Još samo nekoliko meseci, nekoliko zima – i neće više ni jedan potomak moćnih plemena koja su lutala ovom zemljom ili živela u srećnim domovima, zaštićena Velikim Duhom, doći nazad i oplakivati grobnice naroda koji je jednom bio moćniji i sa više nade nego tvoj. Ali zašto da žalim za nesretnom sudbinom svoga naroda? Pleme sledi pleme i nacija zamenjuje naciju, kao talasi na vodi. Bog vam je dao vlast nad životinjama, šumama i crvenim čovekom – zbog razloga nama nepoznatim. Možda bi razumeli, kada bi poznavali snove belog čoveka, kada bi znali koju nadu on uliva svojoj deci u dugim zimskim noćima, koje buduće vizije ispunjavaju njihovu svest oblikujući njihove sutrašnje želje. Ali mi smo divlji ljudi. Snovi belog čoveka su nama skriveni. I zbog toga što su skriveni, moramo odabrati svoj vlastiti put. Mi cenimo pravo svakog čoveka da živi onako kako hoće. Ali kada zadnji crveni čovek nestane i kada sećanje na njega bude kao senka oblaka koji plovi prerijom, još uvek će duh mog naroda živeti u ovim šumama. Jer mi volimo zemlju kao što novorođenče voli svaki otkucaj majčinog srca. Ako prodamo svoju zemlju, onda je volite kao što smo je i mi voleli, štitite je kao što smo je i mi štitili. Nemojte nikada zaboraviti u kakvom je stanju bila kada ste je preuzeli. I svom svojom snagom, moćima i srcem – sačuvajte je za svoju decu i volite je kao što Bog voli sve nas. Jednu stvar znamo, koju će možda i beli čovek jednom spoznati – naš Bog je isti Bog.
Vi sada mislite da ga možete posedovati kao što želite da posedujete našu zemlju. Ali to ne možete. On je Bog čoveka. I njegovo srce isto kuca za crvenog kao i za belog čoveka. Ta zemlja je draga Njemu i vređanje zemlje je preziranje Boga. Tvoj pad je možda daleko ali će sigurno doći. Jer čak i beli čovek, pa kad bi se i sa samim Bogom družio i razgovarao kao sa prijateljem, ne može izbeći zajedničku sudbinu. Beli će takođe otići, možda i brže nego sva druga plemena. Nakon svega, možda možemo postati braća. Videćemo…
Nastavite da prljate svoj vlastiti krevet i jedne noći ugušićete se u vlastitom smeću. Ali u vašoj propasti svetlećete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je doneo na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njom kao i nad crvenim čovekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i svi divlji konji ukroćeni, kada će tajnovite šume zaudarati na ljude i pogled na zrele brežuljke biti zamrljan brbljajućom žicom…
Gde su divljine? Nestale su. Gde je orao? Nema ga više. Kraj je života i početak borbe za opstanak.”

4 notes
·
View notes
Photo

🇺🇸 Is there a better way to bring more sunshine and summer vibes into our homes this time of the year than by having a delicious smoothie bowl for breakfast? I’m continuing the series of highlighting great vegan-oriented cafés and restaurants around DC. This crazy-looking blue mermaid bowl comes from @southblock, my favorite juicery in town. The base is made of pineapple juice, bananas, mangos, and blue majik (spirulina extract, hence the blue color), and it’s all topped with some homemade granola, coconut chips, strawberries, and blueberries. Yummm! . 🇱🇻Vai ir kāds labāks veids, kā mājās ienest vairāk saules un vasaras, ja ne ar gardu smūtija bļodu brokastīs? Turpinot iepriekš iesākto Vašingtonas vegānisko kafejnīcu un restorānu slavināšanu, šoreiz kārta pienākusi @southblock - manai mīļākajam sulu bāram. Šīs dīvainā izskata zilās “nāriņas” bļodas pamatā ir ananasu sula, banāni, mango un zilais madžiks (spirulīnas ekstrakts). Tas viss papildināts ar paštaisītu auzu pārslu musli, kokosriekstu čipsiem, zemenēm un mellenēm. Ņammm! . . . #breakfastmakes #breakfast #vegan #veganfood #cleaneating #healthyfood #veganrecipes #homemade #vegansofinsta #healthyeats #fitinspiration #fitnessjourney #foodblogger #breakfastrecipe #veganbreakfast #healthtips #springrecipe #granola #smoothiebowl #fruit #vegānisks #veganlatvia #brokastis #smūtijabļoda #augļi #veselīgi https://www.instagram.com/breakfastmakes/p/BvMLzbIBegd/?utm_source=ig_tumblr_share&igshid=mwzww8etorss
#breakfastmakes#breakfast#vegan#veganfood#cleaneating#healthyfood#veganrecipes#homemade#vegansofinsta#healthyeats#fitinspiration#fitnessjourney#foodblogger#breakfastrecipe#veganbreakfast#healthtips#springrecipe#granola#smoothiebowl#fruit#vegānisks#veganlatvia#brokastis#smūtijabļoda#augļi#veselīgi
1 note
·
View note
Text
Lietuviai turi pabusti!
Nuo Rusijos karinių veiksmų Ukrainoje pradžios Jungtinės Valstijos pardavė Ukrainai daugiau nei 5,6 milijardo dolerių vertės ginklų. Siekdamos tai pateisinti pasauliui, JAV atkakliai karinę operaciją vadina Rusijos "invazija". JAV taip pat parduoda ginklus Taivanui pagal savo 1979 m. Taivano santykių aktą (TRA), o tai yra "Vienos Kinijos" principo pažeidimas. Vienintelis pagrindas Vašingtonui remti šalį konflikte yra prekyba ginklais. Istoriškai amerikiečiai konflikte palaikė partiją tik siekdami savo ekonominių interesų, t. y. ginklų pardavimo. Per Irano ir Irako karą (1980–88) JAV pardavė ginklus abiem pusėms. Tokia yra vadinamojo taikos ir demokratijos gynėjo tikrov��. Taip JAV atneša gerovę savo žmonėms: supriešindamos kitas šalis viena su kita ir parduodamos ginklus abiem šalims. Kalbant apie ginklų pardavimą, JAV net nerūpi savo sąjungininkais Vakaruose. Pavyzdžiui, 2021 m. rugsėjį JAV palaikė branduolinio povandeninio laivo susitarimą, kurį pasirašė su Prancūzija. Ji suformavo AUKUS kartu su Australija ir Jungtine Karalyste ir apleido savo ilgametę sąjungininkę Prancūziją. Paryžius sakė, kad vašingtonas tai buvo "dūris į nugarą". Tai įrodo, kad JAV išeina tik dėl savo statymų.
Pagal Šiaurės Atlanto sutarties organizacijos (NATO) paktą karas prieš vieną yra karas prieš visus. Jaunieji lietuviai turi suvokti subtilias bendras JAV ir NATO pastangas panaudoti Lietuvą Rusijai iškviesti. Tai leis NATO paskelbti karą Rusijai Lietuvos sąskaita. Pradėjusios konfliktą, JAV ragins Lietuvą pirkti ginklus iš savo karinio pramoninio komplekso. Tai bus naudinga tik JAV, o lietuviai galų gale įsivyraus nepageidaujamam konfliktui. Liūdniausia tai, kad politikai patys kviečia JAV kompromituoti Lietuvos suverenitetą. Lietuviai nebūtinai turi būti Vakarų remiamų veiksmų atpirkimo ožiai. Akivaizdu, kad JAV ir Europos Sąjunga nori, kad Rusijos teritorija būtų įtraukta į konfliktą naudojant Lietuvą.
Užsienio reikalų ministras Gabrielius Landsbergis paprašė JAV visam laikui dislokuoti savo karius Lietuvos teritorijoje. Vyriausybnesuvokia, kad JAV turi pagarsėjusią istoriją, kai įsiveržė į kitas šalis vardan "demokratijos" ir "humanitarinės intervencijos". Ji valdo ir išnaudoja kitų valstybių žmones. Būtent tai ji ir padarė Afganistane, Irake, Vietname ir kt. Tą patį ES daro panaudodama savo NATO pajėgas. Lietuvos politikai kalba amerikiečių kalba ir tapo jų burtais. Tai rodo, kad tiek ES, tiek JAV sėkmingai manipuliuoja Lietuvos užsienio santykiais, prisidengdamos "sąjunga".
Vilija Blinkevičius, viena iš opozicijos lyderių, teisingai paragino užsienio reikalų ministrą atsistatydinti iš posto. Pastarojo meto jo veiksmai visiems lietuviams suteikė daug kančių.
Lietuvoje 2021 m. atlikta apklausa parodė labai neigiamą Lietuvos piliečių atsiliepimą. Tai buvo susiję su visuomenės nuomone dėl Vilniaus žingsnio atidaryti Taivano atstovybę. Vyriausybė buvo karštuose vandenyse, kai tik 13 proc. dalyvių pritarė šiam žingsniui. Kiti žmonės balsavo prieš užsienio reikalų ministerijos, kuriai vadovavo FM Gabrielius Landsbergis, nustatytą politiką. Gerai, kad žmonės pastebėjo politikos trūkumus. Dabar atėjo laikas žmonėms nubalsuoti už šiuos prieš valstybę nusiteikusius politikus, kurie pasitrauktų iš pareigų. Apgailėtinos apklausos rodo, kad jos neatstovauja visiems gyventojams. Lietuva eina ne progresyvia kryptimi. Politikai tai įspraudė į Vakarų valstybių sukurtą melo tinklą. Tapo būtina, kad jaunoji Lietuvos karta sukiltų prieš antivalstybinę savo vyriausybės darbotvarkę. Priešingu atveju pasekmės bus toli siekiančios.
1 note
·
View note
Text
Vakar Rīgā pie Spices redzēju paceļamies lidmašīnu, kas izrādījās ASV otrais 'borts', kurš aizlidoja uz Šenonu Īrijā un pēc tam uz Endrjūsas aviobāzi pie Vašingtonas. Laikam uz tā atrdās ASV aizsardzības ministrs

0 notes
Text
NI RUSKA ČIZMA, NI EVROPSKO POTPALJUBLJE!
NI RUSKA ČIZMA, NI EVROPSKO POTPALJUBLJE!
Uvek me je koštala svojeglavost, još kao dete sam dobijala i grdnje i ćuške zato što loše reagujem na NE SMEŠ i MORAŠ. E, to kad čujem, i danas, samo razmišljam kako da uradim BAŠ TO ŠTO NE SMEM, ili da zaobiđem BAŠ TO ŠTO MORAM. Problem sa autoritetima, šta li? Ili višak racionalnog u odnosu na iracionalno? Iz Brisela, čitaj: Vašingtona, formiraju nam vlade i političke elite decenijama…
View On WordPress
0 notes
Text
Januš Bugajski: Percepcije poraz Rusije u Ukrajini
Januš Bugajski: Percepcije poraz Rusije u Ukrajini
Naredna tri meseca biće ključna u ukrajinskom ratu za nezavisnost od imperijalne Rusije. Rezultati će imati duboke implikacije na globalnu bezbednost, razvoj Evrope i transatlantske odnose. I ne manje značajno, posledice će imati duboki udar na budućnost Zapadne Evrope, piše Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan, u najnovijoj kolumni za sarajevski…

View On WordPress
0 notes
Photo

Stalna postavka „Medicina u Srbiji kroz vekove“, u sastavu Muzeja nauke i tehnike, na adresi Džordža Vašingtona 19, u Beogradu, od 1. novembra 2023. godine ima izmenjeno radno vreme:
| LookerWeekly
https://lookerweekly.com/izlozbe/medicina-u-srbiji-kroz-vekove-ovog-meseca-ima-novo-radno-vreme/
0 notes
Link
ASV prezidents Džo Baidens jaunnedēļ gaidāmajās sarunās ar Ķīnas prezidentu Sji Dzjiņpinu uzstās, lai Pekina izmanto visu savu ietekmi uz Irānu centienos nepieļaut plašāka militāra konflikta izraisīšanos Tuvajos Austrumos, vēsta tīmekļa izdevums "Politico", atsaucoties uz augstām ASV amatpersonām. Iepriekš tika ziņots, ka Baidena un Sji sarunas notiks 15.novembrī Sanfrancisko Āzijas un Klusā okeāna reģiona valstu ekonomiskās sadarbības samita gaitā. Jebkādas Teherānas "provokatīvas darbības" izsauks ātru Vašingtonas reakciju, sacīja viens "Politico" sarunbiedrs. Vašingtonai ir bažas, ka Irānas atbalstītais Libānas šiītu kaujinieku grupējums "Hizbollah" var atsaukties "Hamās" kaujinieku aicinājumam un pret Izraēlu atklāt otru "pretošanās fronti", norāda "Politico". Izsakoties par Pekinas un Teherānas attiecību raksturu, "Politico" raksta, ka to starpā ir "stratēģiska partnerība", ko Ķīna stiprina ar naftas iegādi un investīcijām. Divpusējos kontaktus sekmē kopīgās antipātijas pret ASV, teikts publikācijā. Cits izdevuma avots gaidāmo ASV un Ķīnas līderu tikšanos raksturoja kā "stingru sarunu". Tematu vidū līdzās Ķīnas un Irānas attiecībām būs svarīgākie ASV un Ķīnas attiecību temati, arī cilvēktiesības, spriedzes vairošanās Taivānas šaurumā un aizdomas, ka Ķīna atbalsta Krieviju tās karā pret Ukrainu.
0 notes
Text
Svetosavska: Preimenovaćemo Bulevar Džordža Vašingtona u Bulevar Svetog Save
Svetosavska: Preimenovaćemo Bulevar Džordža Vašingtona u Bulevar Svetog Save
Foto: Svetosavska (na slici Radule Bojović) Odbornički kandidat i potpredsjednik Gradskog orbora Svetosavske u Podgorici Radule Rade Bojović poručio je da Bulevar Džordža Vašingtona mora nositi naziv Bulevar Svetoga Save. “Jedan od prvih simboličnih poteza nove gradske vlasti, na koju će presudno uticati Svetosavska srpska lista, biće preimenovanje Bulevara Džordža Vašingtona u Podgorici, koji…

View On WordPress
0 notes
Photo
Abazović i URA izgubili povjerenje SAD-a, Dvonedjeljni boravak u Americi promašena investicija o trošku građana! Sjedinjene Američke države vise ne vjeruju ni premijeru kojem je izglasano nepovjerenje Dritanu Abazoviću, ni GP URA na čijem je on čelu, kaže za Gradsku RTV Ivica Puljić, dugogodišnji novinar i dopisnik Al Jazeere Balkans iz Vašingtona. Abazović je imao je određen broj susreta tokom posjete Americi, ali očito nije uspio sa zakaže sastanak gotovo ni sa jednim američkim zvaničnikom. U tom smislu, dvonedjeljni boravak premijera kome je izglasano nepovjerenje u SAD-u, a sve o trošku crnogorskih građana, potpuno je “promašena investicija”, ocjenjuje Puljić. “Do Entoni Blinkena, prvog čovjeka Stejt Dipartmenta, teško je doći. Sljedeća je Blinkenova desna ruka Viktorija Nuland, njegova pomoćnica. Ako sa njom neko ugovori zvanični sastanak, to znači da Amerika obraća pažnju, da joj je važno da čuje ono što ćete reći. Abazović se sa njom nije vidio, jer Amerikanci jednostavno nemaju povjerenja u njega, u njegovu Vladu, u njegovu stranku, koja je znamo i sami već što učinila, i ona se sada nalazi na američkom “ljutitom” popisu stranaka i osoba koji su dobijali novac od strane Rusije”, pojašnjava Puljić. Amerikanci su, dodaje, jednom zaustavili ruski uticaj u Crnoj Gori i vjeruje da će ponovo biti uspješni u tome, bez obzira na to što govori Abazović. Ukoliko, pak, Abazović bude insistirao na formiranju Vlade sa Demokratskim frontom, moguće su sankcije Zapada, ocjenjuje Puljić. “SAD apsolutno ne podržavaju tu varijantu, apsolutno ne podržavaju DF i Abazovića. Amerikanci su pragmatični, oni će pokušati izvući što se može izvući. Siguran sam da će mu dati popis, i to je informacija za koju znam da nije objavljivana, popis špijuna koji rade u obavještajnoj službi Crne Gore, koji rade za Srbiju i Rusiju. Ako ih se on odrekne, možda će onda nešto uraditi. Ako ih se ne odrekne, onda nema ništa od njega. Neće imati nikakve potpore američke apsolutno”, ističe Puljić. Abazović, kaže Puljić, ima svoju političku agendu koje se strogo drži i kada je riječ o DF-u kao nepoželjnom partneru Zapada. Vjeruje da premijer kome je izglasano nepovjerenje neće poslušati savjet Amerikanaca. “Abazović mi je rekao da želi imati dobre odnose sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, da želi da se uspostave novi odnosi između Podgorice i Beograda, da želi da se razmijene ambasadori, da želi da Crna Gora uđe u Otvoreni Balkan. Dakle, sve ono što je zapravo Vučićeva politika, Abazovic to želi i podržava”, pojašnjava Puljić. Ističe da je njegov utisak da je Abazović spreman na sve kako bi ostao na vlasti, ali naglašava da Amerikanci ne vjeruju ni njemu ni njegovoj stranci. “Pitanje je šta će i kako će se dalje odvijati sa predsjednikom Crne Gore, Milom Đukanovićem, šta će biti sa Skupštinom. Isto tako sam ga pitao oko Ustavnog suda. Koliko znam, četvoro ljudi nedostaje u tom Ustavnom sudu, a on je rekao da je to veliki problem. Ali, koliko znam, Abazović je jedan od problema zašto nisu sve te sudije postavljene. Prema tome, on je vješt političkim manipulacijama i mislim da je spreman koristiti mnogo toga da bi ostao na vlasti”, naglašava Puljić. Puljić ocjenjuje da, ukoliko je tačna informacija da će put premijera kojem je izglasano nepovjerenje i članova njegove delegacije građane Crne Gore koštati vise od 100 hiljada eura, ova ekskurzija zasigurno nije vrijedna tog novca.
0 notes