#svečanost

[zanimljivaekonomija]

Obeleženo 100 godina od otvaranja hotela „Palas“

Danas je u beogradskom hotelu „Palas“ prigodnom svečanošću obeleženo 100 godina od otvaranja ovog čuvenog hotela. Goste je pozdravio Dušan Komlenac, pomoćnik direktora, koji je podsetio da je hotel Palas otvoren 12. maja 1923. godine, i u to vreme predstavljao jedan od najmodernijih hotela u Beogradu i Srbiji. „Leon Talvi je bio arhitekta ovog hotela, ujedno i njegov vlasnik. Gradnja hotela je počela 1921. godine i trajala je dve godine. Od samog otvaranja hotela u njemu je radilo profesionalno osoblje, vrhunski konobari i kuvari, koji su iz celog Beograda došli tu da se zaposle i ta tradicija se nastavila do danas. Kao što znate, danas je hotel Palas nastavni centar, pripada Ugostiteljsko-turističkoj školi, ovo je baza za praktičnu nastavu za sve profile koje mi obrazujemo. Hotel je u sastavu škole od 1958. godine tako da ćemo u ovoj godini da obeležimo još jedan jubilej, a to je 65 godina zajedništva hotela i škole“, rekao je Komlenac. Prisutni učenici smera turistički tehničar bili su na raspolaganju gostima da ih upoznaju sa pojedinostima iz istorije hotela, i da sa zainteresovanima prošetaju i obiđu pojedine delove hotelskog zdanja. Komlenac je takođe podsetio da je prilikom otvaranja 1923. godine hotel bio prepun umetničkih slika i dela raznih autora. „Danas se mi možemo pohvaliti da je u našem restoranu prelepa kolekcija našeg istaknutog akademskog slikara Kosta Bradića“, dodao je Komlenac pozivajući goste da pogledaju originalne radove ovog autora. Na početku ovog skupa, prisutni su minutom ćutanja odali počast stradalima u dva nedavna tragična događaja.

[ljubavniromani]

Islamic Relief BiH u Sarajevu podijelio 40 bijelih štapova slijepim i slabovidnim osobama

Islamic Relief BiH organizovala je danas svečanost povodom podjele 40 bijelih štapova osobama sa slabovidnošću i slijepim licima u okviru projekta „Enhancing Education, Healthcare and Disability Sectors in BiH“, koji finansira Islamic Relief Swiss. U okviru ovog projekta, Islamic Relief BiH donira 40 bijelih štapova koji omogućavaju lakše kretanje slijepim i slabovidnim osobama, čime se…

[zagrebjavniprostor]

Ružičnjak u parku Retiro, Madrid

Prvi zagrebački ružičnjak?

Saša Šimpraga, 2024.

Dva su velika zagrebačka parka nastala zahvaljujući urbanizmu Miroslava Kollenza (1926. – 1997.). Park Travno smješten u središtu istoimenog naselja, s logičnim odnosom s najvećom zgradom u gradu, Mamuticom, srce je kvarta. Sagledati tu zgradu bez njenog parka, i obratno, znači ne razumjeti kvalitete urbanizma kojima je Miroslav Kollenz, jedan od najznačajnijih hrvatskih urbanista, i društvo onoga vremena planiralo najbolje od modernog Zagreba.     

Na drugoj strani grada, u Španskom, Kollenzov urbanizam na Trgu Ivana Kukuljevića označava jednako visoke urbanističke (danas u Zagrebu doslovno nezamislive) domete. Tamo se središnji potez javnih prostora nastavlja prema jugu na ogromnu praznu livadu, budući park koji za sad ima samo ime: Park dragovoljaca. Park je zadan, ali ga nema.  

Foto: nepoznati autor

Te dvije zelene točke grada imaju istog autora, različite sudbine i dinamike realizacija ali jednake, visoke, početne vrijednosti. Demonstriraju širinu modernog i raskoš socijalističkog grada. Navedeni su kvartovi i parkovi primjer zahvata srednjeg mjerila, veće ambicije i najviših očekivanja.

Iste kvalitete moguće je ostvariti i u malome mjerilu na jednoj od sadržajno nedovršenih točaka Kollenzovog urbanizma Travnog. I to unatoč našem vremenu koje grad ne gradi, već spašava, a koje je baš kao i svako drugo vrijeme uvijek pravo za pokušati napraviti nešto dobro. U jugozapadnom uglu središnjeg dijela naselja Travno nedefinirana je zelena površina kojoj je namjena građevinska. Gradnja nije izgledna, ni nužna. Zeleni dio parcele otprilike je površinom jednak kao parcela koju je parku Travno oduzela izgradnja tamošnjeg religijskog poslovnog kompleksa (crkva).

Lokacija predloženog ružičnjaka u Travnom

U iščekivanju, livada povremeno posluži kao improvizirani nogometni teren ili poligon za dječju igru. Nakon kiša bude dijelom i poplavljena. Iako su sportski tereni doslovno preko puta, uz školu, dodatna alternativa improviziranom igralištu mogla bi biti jednako ili malo manje improvizirana na slobodnoj parceli kod vrtića i boćališta. Imovinsko-pravno gledano, livada donedavno nije bila u gradskom vlasništvu, ali se to promijenilo. Upravo su imovinski odnosi vjerojatno utjecali da livada nikad nije pretvorena u - parkiralište.

Danas sve ide u prilog da se mjesto ozeleni i nadoveže kao dodatak, produžetak i jedan od „salona“ središnjeg parka, platoa i naselja uopće. Parkovna namjena bila bi tu logična. Prvi gradski ružičnjak, vrt, ono je po čemu može biti i osobita.

Insipraciju i stupanj kvalitete ne treba tražiti daleko. Jedan od najboljih zagrebačkih parkova, onaj na Trgu Petra Krešimira IV., sastoji se od niz tematskih cjelina. Novozagrebački ružičnjak mogao bi biti takva, parku pridružena, pejzažna cjelina unutar naselja. Svakako bi ponudio više nego što taj prostor nudi sad.     

Zadatak je u osnovi je jednostavan. Realizacija ne zahtjeva nužno natječaj, ali svakako traži pažljivu pripremu programa i odabair autora sa senzibilitetom. Do tad, između realnosti i idealnijih budućnosti, graditi se može imaginarna baza za budući ružičnjak. Taj novi vrt mogao bi biti suvremeno interpretirana rascvjetana oaza, vrstama prilagođen različitim sezonama cvatnje, gdje ruže čine tek jednu od (bitnih) sastavnica. Uz raznolike sorte ruža i drugog bilja, treba osigurati hlad i održivost. Bezbrojne biljne vrste sve to nude. Povezanost s platom Mamutice nameće se kao logična, za što treba premostiti ulicu između platoa i livade, odnosno možda nekako drugačije regulirati promet. Ulica tu nije prepreka, samo izazov. Neposredni pristup ružičnjaku s platoa jedan je od njegovih mogućih odnosa i prednosti, mala svečanost šetnje i otkrivanja. Njegovo bogatstvo moglo bi se doživjeti ne smo dok se nalazite u vrtu, već i s platoa kao usputni ili zaustavljeni pogled, odnosno sa stotina okolnih prozora Mamutice i Priljepka (lokalni naziv za zgradu spojenu s Mamuticom). Na platou se rijetko gdje ima (besplatno) sjesti, a novi vrt bi bio dovoljno blizu da to ponudi u ambijentu koji je tek na korak dalje i pritom potpuno drugačiji, intimniji. 

Prvi prijedlog vrta na toj lokaciji nastao je još 2009. godine u sklopu programa Muzej kvarta Travno koji je vodila Udruga muzeologa Kontraakcija. Od onda prošlo je petnaest godina, a livada je i dalje livada. U Zagrebu je park uvijek zadnji na redu. 

Zagreb je i grad koji nema gradski ružičnjak. Mnogi europski gradovi ih imaju, veličinom bitno veće od ovoga koji se u Zagrebu predlaže kao prvi, kvartovski. Onaj rimski, Roseto comunale, otvara se svečano svake godine s početkom sezone cvatnje. Kad vam ništa ne cvate, u pravom ružičnjaku uvijek ima koja nova ruža, možda neki novi početak. U iščekivanju budućih parkova obližnje Plave potkove - čija veličina nudi obilje mogućih sadržaja ali u budućnosti, pa tako eventualno i veliki ružičnjak - mali lokalni ružičnjak može označiti mjesto susreta, odmora i predaha za generacije u naše vrijeme. Možda i senzaciju. Uređenje ružičnjaka danas može značiti i da tamo sutra neće doći npr. parkiralište.      

Svaki je grad neizostavno i grad propuštenih prilika. Prvi ružičnjak može biti šansa koja to nije.  

_

Objavljeno na portalu H-Alter, 19. studenoga 2024.

[lookerweekly]

Zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca će u utorak, 21. novembra, obeležiti 145 godina postojanja i slavu Svetog arhangela Mihaila. Svečanost počinje u utorak u 11 časova sečenjem slavskog kolača nakon čega će biti uručene plakete Odbora za izuzetan doprinos programskoj delatnosti i Godišnja nagrada Galerije za najbolju samostalnu izložbu u sezoni 2022/2023.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/koncerti/kolarceva-zaduzbina-obelezava-145-godina-postojanja/

[dijetemjeseca]

Giovanni Battista Tiepolo, The Marriage of Emperor Fresrick I Barbarossa and princess Beatrix of Burgundy, 1753., Imperial Hall, Residenz Würzburg, Germany

Na jednom kraju, umjesto prozora, naslikano je Vjenčanje Friedricha Barbarosse. Kao javna svečanost, prizor je isto tako svečan kao i Gozba u Levijevoj kući Paola Veronesea, čiji je primjer ovaj slikar slijedio time što je događaj (koji se zbio u 12.st.) smjestio u suvremen ambijent. Da je riječ o alegorijskoj fantaziji otkrivaju nam putti, koji - povlačeći zastor od pozlaćenoga štuka - pokazuju obred vjenčanja u stilu kazališnog iluzionizma dostojnog Berninija. U ovoj živahnoj procesiji ne bismo očekivali udio klasicizma koji ipak mnogim likovima daje neku plemenitu suzdržanost. Tiepolo će biti posljednji u dugom nizu talijanskih umjetnika koji su bili pozvani da rade na kraljevskom dvoru u Madridu. Ondje je Tiepolo susreo njemačkog slikara Antona Rafaela Mengsa, pristašu klasične obnove, čija je nazočnost označila kraj rokokoa. (Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon; 2013., 778)

[dane-zaboravim]

Bio sam sretan. Oslonio sam se na iskrivljeno stablo jabuke i opet na trenutak sklopio oči. Čuo sam vjetar i baršunast zvon bijelih krošnji, čuo sam cvrkut ptica i taj mi se cvrkut pred zatvorenim očima pretvarao u tisuće lampiona i svjetiljki koje su nevidljive ruke nosile na veliku svečanost. Nisam vidio ruke, ali sam čuo visoke glasove, činilo mi se da su to djeca, vesela dječja povorka… Onda sam iznenada osjetio na licu ruku, i čuo glas: — Gospodine Kostka, vi ste tako dobri… — Nisam otvarao oči. Nisam pokrenuo ruku. Stalno sam gledao ptičje glasove pretvorene u povorku lampiona, slušao sam zvon krošnji. Glas je onda dodao, nešto tiše: — Toliko vas volim…

Šala, Milan Kundera

[zoranphoto]

Putin prošetao do Crvenog trga i poručio: Zapad je zaboravio tko je pobijedio naciste

Sve su oči u utorak uprte u rusku paradu povodom Dana pobjede, godišnji događaj kojim se obilježava pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom 1945. godine. Svečanost je započela nešto poslije 9 sati, a ruski predsjednik Vladimir Putin na početku je održao govor u kojem je kazao da se protiv Rusije danas vodi pravi rat     Ruski predsjednik prošetao se od Kremlja do Crvenog trga, na kojem su ga dočekali redovi vojnika i vojnog osoblja na početku proslave Dana pobjede, kojom se obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Ova je obljetnica još više emocionalno nabijena jer Rusija oplakuje tisuće vojnika poginulih u gotovo 15-mjesečnom ratu u Ukrajini, a koji ne pokazuje znakove kraja. Putin je poručio da Zapad želi jedino pad Rusije, a da njegova zemlja želi mirnu budućnost. Pritom je optužio Zapad da sije 'mržnju i rusofobiju'. 'Njihov cilj jedino je vidjeti pad naše zemlje', rekao je Putin, istaknuvši da su bitke u kojima se odlučuje o sudbini domovine uvijek bile svete. Kazao je da 'nema ništa važnije' od njihovog borbenog zadatka jer ruska sigurnost računa na rad onih koji su na prvoj crti. 'Svi se mole za vas', poručio je on vojnicima s Crvenog trga. Putin redovito uspoređuje demokratski izabranu vladu Ukrajine s nacistima poraženima u Drugom svjetskom ratu. Od tog scenarija nije odstupio ni danas, osuđujući ukrajinske čelnike kao neonaciste. Ukrajinski narod nazvao je 'taocima državnog udara' i zapadnih ambicija. Ruski je predsjednik u govoru poručio i da je svijet ponovno na prekretnici. Samo je Rusija ostala vjerna postignućima Drugog svjetskog rata dok je Zapad zaboravio tko je pobijedio naciste, tvrdi. Putin je kazao da je ponosan na vojnike koji sudjeluju u, kako je nazivaju u Rusiji, 'specijalnoj vojnoj operaciji'. Kaže da o tim ljudima ovisi državnost i budućnost Rusije. Dodao je da su svi ujedinjeni u podršci 'herojima'. 'Nema snažnije predanosti u svijetu od naše ljubavi prema našim oružanim snagama', rekao je Putin na kraju svog govora. 'Rusiji, našim oružanim snagama', zaključio je dok je počinjala svirati ruska državna himna. Rusko vodstvo obično koristi događaj u Moskvi da prikaže vojnu moć, paradirajući masivnim raketnim bacačima, borbenim tenkovima i vojnicima na Crvenom trgu, sve pod budnim okom Putina i generala. https://www.youtube.com/watch?v=iugi2E39xEw Međutim očekuje se da će on ove godine biti manji u obimu, s obzirom na rat u Ukrajini koji je u tijeku i u kojem se koristi velik dio ruskog vojnog osoblja i opreme. Zabrinutost za sigurnost također je visoko na popisu briga Moskve ove godine, osobito nakon nedavnog navodnog napada dronom na Kremlj. Parade povodom Dana pobjede otkazane su u brojnim mjestima u Rusiji. Rusija bi danas također mogla pojačati svoju vojnu agresiju na Ukrajinu, s obzirom na paradu i porast napada na zemlju posljednjih tjedana, uoči očekivane protuofenzive Kijeva. Rusija je u posljednjih nekoliko dana pokrenula val napada na ukrajinske gradove Kijev, Odesu i Herson. Kijev je tijekom noći bio na meti novih napada. Tportal.hr Read the full article

[radiogornjigrad]

Božica Jelušić: LET IZNAD SAMRTNOG PROLJEĆA

Prije pet godina dobila sam Nagradu za životno djelo grada Đurđevca. Bila sam polaskana i sretna, što se vidi na mom licu, a svečanost pamtim i danas. Darivali su me prijatelji: najljepši dar nosim oko vrata, tirkiznu maramu od svile, oslikanu rukom Liljane Dirjan. Upravo smo se bile pronašle, poslije dugo vremena, u srdačnom obnovljenom kontaktu, dopisivanju, planiranju. Također, u to vrijeme…

[cgvijesti]

Kovačević: Napravićemo svečanost za Đokovića u Nikšiću

Kovačević: Napravićemo svečanost za Đokovića u Nikšiću

Sprski teniser Novak Đoković juče se sastao sa predsjednikom opštine Nikšić Markom Kovačevićem. Kovačević je poručio da mu je bila velika čašt i radost što je proveo vrijeme sa Novakom, a u društvu mitropolita Joanikija. “Taj susret me uvjerio da su veliki ljudi jednostavni, normalni i da su baš zato veliki. Razmjenjivali smo mišljenja, iskustva i razgovarali kao prijatelji i drugari. Dovoljno…

[prijedor24]

U pozorištu Prijedor održana Bajramska svečanost

Sinoć u predakšamskim satima u organizaciji Medžlisa IZ Prijedor održana je bajramska svečanost u Pozorištu Prijedor. Na samom početku ašere je proučio Amir-ef. Mulalić, a zatim pozdravnu poruku uputio je Glavni Imam Medžlisa Benjamin-ef. Hodžić. Učešće su uzeli Hor Mreže mladih Medžlisa Prijedor, omladinski i hor Osman Džafić, hor Harmonija iz Sanskog Mosta kao prigodnu recitaciju pročitao je…

[zanimljivaekonomija]

Košarkaški savez Srbije održao tradicionalni božićni koktel i proglasio najbolje

BOGDANOVIĆ I CRVENDAKIĆ ISPRED SVIH

Bogdan Bogdanović i Aleksandra Crvendakić proglašeni su za najboljeg košarkaša i košarkašicu u 2023. godini u tradicionalnom izboru Košarkaškog saveza Srbije (KSS). Svečanost povodom tog proglašenja održana je danas u okviru tradicionalnog Božićnog koktela koji je KSS priredio u hotelu Hajat u Beogradu. U glasanju za najbolje u prošloj godini učestvovali su urednici i novinari najrelevantnijih srpskih medija, kao i specijalizovanih sportskih i košarkaških medija. Priznanja je dobitnicima uručio Predrag Danilović, predsednik Košarkaškog saveza Srbije koji je, uz podsećanje na uspehe u 2023.godini, najavio i nove sportske izazove u ovoj godini u kojoj će u centru pažnje biti Olimpijske igre u Parizu. Danilović je izrazio nadu da će se košarkašice pridružiti košarkašima i basketašima koji su već obezbedili plasman. Dodao je da će Savez dati sve od sebe da obezbedi maksimalne uslove za takmičenja i pripreme, i zahvalio se državi, predsedniku, Vladi, ministarstvu sporta i Olimpijskom komitetu na pomoći.

Umesto Bogdana Bogdanovića, kapitena reprezentauje Srbije i NBA asa Atalante, priznanje je primila njegova sestra Bojana. Aleksandra Crvendakić se najpre zahvalila saigračicama koje su joj pomogle da dobije ovu nagradu. “Posebno hvala porodici i nadam se da će ova godina biti još bolja i da ćemo imati puno razloga za slavlje posle Olimpijskih igara“, rekla je Crvendakić koja igra za mađarski Šopron.

Na ovoj svečanosti dodeljene su i specijalne nagrade za postignute uspehe - basket selekciji Srbije, prvacima Evrope i sveta, kao i muškom juniorskom timu koji je osvojio titulu šampiona Evrope. Priznanja su dodeljena i lekaru muške košarkaške reprezentacije prof.dr Draganu Radovanoviću, i „Mozzart fondaciji“.

[ljubavniromani]

Islamic Relief BiH u Sarajevu podijelio 40 bijelih štapova slijepim i slabovidnim osobama

Islamic Relief BiH organizovala je danas svečanost povodom podjele 40 bijelih štapova osobama sa slabovidnošću i slijepim licima u okviru projekta „Enhancing Education, Healthcare and Disability Sectors in BiH“, koji finansira Islamic Relief Swiss. U okviru ovog projekta, Islamic Relief BiH donira 40 bijelih štapova koji omogućavaju lakše kretanje slijepim i slabovidnim osobama, čime se…

[crnagorakraljevina]

Desant na Rumiju i skrnavljenje suživota nije prvi čin, niti će biti jedini. Amfilohije se svim snagama napinje da dokaže kako je čitavo nasljeđe na prostoru Crne Gore iz predhrišćanskog perioda - srpsko.

Kad je Matija Bećković do kosti ogolio viziju, kazavši da je “Crna Gora dobila vladiku i gospodara” izborom Amfilohija (Radovića) za mitropolita na Cetinju, mnogima je, u to doba, sve izgledalo naivno. Čak smiješno.

Grdno su se prevarili. Danas je to - i tužno i ružno, jer se Amfilohije zaista ponaša kao gospodar Crne Gore. I robovlasnik.

Od prvog dana sebe je volio da poistovijeti sa - crnogorskim svecima. Na ustoličenju na Cetinju, poslednjeg dana decembra 1990, potrčao da izrazi spremnost da snagom svojih “skromnih mogućnosti krene primjerom sv.Petra Cetinjskog”. A onda se javno zavjetovao.

“Danas sam primio”, nastavio je Amfilohije, “na svoje grudi svetu panagiju koju je nosio i Petar II Petrović Njegoš, na kojoj je lik Hrista Gospoda i u tom liku sastoji se moje prisustvo ovdje, na ovoj slici i u Crnoj Gori, da njoj služim i njenom narodu do posljednjeg svog izdisaja i da budem svjedok mira, pomirenja, bratstva, zajedništva istinskog, kao i moji prethodnici i da sa vašim svetim molitvama ponesem ovaj krst i da ga dostojno nosim do kraja svog života”.

Divno rečeno, samo fali detalj: Panagiju koju je sebi pribio na prsa nije dobio u nasljeđe - maznuo ju je iz manastrske riznice, gdjeje bila izložena kao eksponat.

DVA OLTARA, JEDNA LJUBAV Kao jedan od simbola vjerske sloge - do dolaska Amfilohija - bio je primjer iz Spiča (Sutomore):zajedničke crkve pravoslavaca i katolika sa dva oltara - sv.Tekle i sv. Petke, sa zajedničkim grobljem. Kad je obnovljena u zemljotresu stradala crkva sv.Tekle, u duhu njene svijetle tradicije zajednički je osveštana. Učinjeno je to 21.aprila 1987.godine, na treći dan vaskrsa. Osim mještana i mnogobrojnih gostiju, svečanost su uveličali tadašnji mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Danilo i biskup kotorski monsinjor Ivo Gugić. “Jutrs smo napravili jedno bogougodno djelo”, obratio se mitropolit Danilo, “ovdje zajedno sa braćom rimokatolicima, sa kojima ne godimana ni decenijama, nego vjekovima zajedno živimo, zajedno se Bogu molimo, zajedno jedan drugoga pomažemo i u veselju i zadovoljstvu, a i u nuždi kada je to potreba”. Potom je ostarjeli mitropolit smatrao da okupljenim vjernicima, po starom običaju, i jedne i druge vjere, treba reći i ovo: “Ja sam tu mitropolit 26 godina, skoro će kroz mjesec-dva dana biti, i niko mi se u ovih 26 godina, nijedna pravoslavka nije požalila - a mi tu imamo ne stotinu nego koju stotinu ili hiljadu mješovitih brakova - nije se požalila da joj je muž smetao u vršenju dužnosti, i obrnuto, nijedna rimokatolkinja nije rekla da joj je ijedan pravoslavac ili pravoslavka smetao u tom. To je znak ljubavi, to je znak iskrenosti, to je znak da je to jedna vjera, ali sticajem prilika, a možda ko zna i političkih razloga, nastao jedan mali rascjep koji, evo, i dan-danji traje. No, to nije znak da ima neke neprijateljske ili nehrišćanske osjećaje jedni prema drugima, nego naprotiv uvijek se bratski slažu”. Tako je djelovao mitropolit Danilo. Njegov nasljednik, Amfilohije, zajedničke svetinje posrbljuje i “zapišava” teritoriju, kako se izrazio beogradski filozof Obrad Savić kad je vidio Saborni hram koji gradi mitropolit u Podgorici.

Ali, Amfilohije zna što radi. Sve je protkano simbolima. Rođen na Božić, dobio ime Risto, znači:blagi, a kad je zamonašen - Amfilohije. Sam je protumačio svoje novo ime “kao dva voda vojske”, ali stručnjaci tumačeći semantiku njegovog imena kažu da bi prevod bolje odgovarao: protivurječan, dvostruk, nesiguran, dvojstven. I stvarno je tako:njegov govor uvijek ima i drugi kontest.

Tako je i sa simbolima države kojom je, kako je umislio, krenuo da zavlada. Prekrštava Jovana Vladimira iz crnogorskog u “najstarijeg srpskog kralja Vladimira” iako srpska istoriografija navodi da je prvi srpski kralj bio Stefan Prvovjenčani - dva vijeka poslije zetskog knjaza Vladimira!? Kreči i prepravlja da budu nalik konacima po Oplencu, prvo odbacuje, a onda prihvata Duklju kao srpsku tvorevinu. Amfilohije se svim snagama napinje da dokaže kako je čitavo nasljeđe na prostoru Crne Gore iz predhrišćanskog perioda - srpsko.

.

To se od njega i očekivalo. Uostalom, sa takvim ciljem je i došao na Cetinje. U Beogradu je, zahvaljujući tvrdoj nacionalističkoj struji u SPC uoči ratnog raspleta jugoslovenske krize, za patrijarha izabran episkop Pavle, iako je German još bio živ, čime je napravljen presedan u ovoj Crkvi. Na istom Saboru Amfilohije je postavljen za mitropolita na Cetinju, još za života mitropolita Danila. Akademik SANU Dejan Medaković još je 1976.godine patrijarhu iznio mišljenje da već ostarjelog mitropolita crnogorskog Danila nakon njegove smrti na tom položaju treba da zamijeni Amfilohije. Sve to u kontekstu očekivanja da će nakon Danilove smrti doći do “pritiska na SPC da se Crkvi u Crnoj Gori prizna nezavisnost”.

Mitropolit Amfilohije ostao je dosljedan sebi. Desant na Rumiju i skrnavljenje suživota nije prvi čin, niti će biti jedini. Udar na zajedničku tradiciju zabiljež je prije devet godina u Sutomoru. Početkom 1996. Oskrnavljena je spičanska crkva sv.Petka iz koje je, pod okriljem noći i pod udarom jednoumlja, nasilno izbačen katolički oltar, baš onaj koji je uz pravoslavni, kao najljepši spomenik na ovim prostorima, vjekovima svjedočio o ljepoti življenja između pravoslavaca i katolika.

Katolički oltar izbačen je iz crkve sv.Petke dok je ključ od vrata bio kod novopridošlog popa iz Kninske krajine Sreta Medića, kojeg mitropolit Amfilohije postavlja za lokalnog paroha a on otvara vjeronauk u obje sutomorske crkve (sv.Petka i sv.Tekla) sa pravoslavnim i katoličkim oltarima.

To što pop Medić, koji je prisvojio zajedničku crkvu, nikad nije osudio svetogrđe, niti bilo ko od crkvenih velikodostojnika SPC, Amfilohije ponajmanje, govori o tome kome smeta katolički oltar.

Nije slučajno da spičanski pravoslavni odbor kod opštine Bar tih dana pokrenuo postupak dokazivanja isključivog vlasništva zajedničke crkve, iako u katastru stoji da su vlasnici crkve sv.Petka - Parohijalna Katolička crkva. sv.Marija u Zanovićima(jedna polovina) i grčko-istočna Parohijalna crkva sv.Jovan u Đumanima (jedna polovina).

Oni grade feud u okviru velikodržavnog srpskog projekta, tumači dr Ilija Vujošević, predsjednik fondacije “Sveti Petar Cetinjski”: “Uporni otpor SPC i SANU svakoj inicijativi sa crnogorskim predznakom je njihova linija odbrane, takoreći ‘mrtva straža’ mrtvog velikosrpskog projekta, Sa te ‘mrtve straže’ treba jednako kositi po svemu što jeste, ili što liči na crnogorski jezik, zastavu, himnu, kapu, crkvu, granicu, carinu, planinu...”

POSRBLJAVANJE KNJEZA VLADIMIRA O jednostranom utemeljenju sv.Jovana Vladimira u srpsku crkvenu tradiciju, pisao je akademik dr Pavle Mijović. “Tek poslije Vladimirove smrti osnovana je Ohridska patrijaršija kao prva slovenska autokefalna crkva u našoj zemlji. Dotle su crkve bile pod jurisdikcijom grčkih episkopa u istočnom dijelu naše zemlje, a u Zeti - Dubrovačke arhiepiskoprije, već od 999.godine a od 1089.godine pod samostalnom Barskom mitropolijom”, pisao je Mijović još januara 1991.godine i zapitao: “Kome je potrebno da to zajedništvo iz naše rane istorije negira, kako bi dokazao veću starost srpske crkve?” I objasnio: “Sv.Jovan Vladimir je sahranjen u Prespi, a odatle, poslije tri godine, prenijet s neraspadnutim drvenim krstom u Krajinu, gdje mu je žena podigla manastir. Zato što je bio bogougodan i miroljubiv, prihvatio ga je narod kao svetog čovjeka. Katolička Barska mitropolija ga je beatizovala (ne i kanonizovala) a u kalendar Drpske crednjevjekovne crkve nije ušao ni kao srpski, ni, bože sačuvaj, zetski svetac. Pošto su mu mošti u 13.vijeku prenijete u jedan manastir kod Elbasana, na nadvratniku je upisana posveta svetom Vladimiru na grčkom, latinskom i ‘slovenskom’ jeziku, jer su ga podjednako slavili katolici i pravoslavni, grčke i slovenskih crkava (sada bismo kazali: makedonske, srpske i crnogorske) u Albaniji, Zeti i Makedoniji. Na grčkom mu je u 15.vijeku napisano žitije i služba. Prvi su ga naši pisci Marino Orban i Beatilo, poč.17 vijeka, ubrojili u svetitelje. Donedavno ga nije bilo u kalendaru Srpske crkve, a u Carigradskoj je uveden poslije priznanja nezavisnosti Crne Gore i autokefalnosti njene crkve”.

Iako je rođen u Crnoj Gori mitropolitu Amfilohiju je očito Srbija centar, iako je mitropolit Crnogorsko-primorske mitropolije, on misli samo o srpskom kulturnom i istorijskom nasljeđu. Na Rumiju se ispeo samo da bi to dokazao. On, u ime Srpske pravoslavne crkve, zna svoj put: zadržati Crnu Goru u kandžama srpskog državnog projekta.

Što će biti potez crnogorske države, ima li ona snagu da zaštiti sebe - ne od spoljne okupacije - već od onih iznutra koji ne žele da Crna Gora slobodno odlučuje o svojoj sudbini?

Mirko Đorđević, teoretičar religije, čitavu dilemu sublimira za “Monito” ovako: “Ako država Crna Gora sada kaže Amfilohiju - da, više nikada neće smjeti da mu kaže - ne, uvijek će morati da odobrava svaki čin njegove samovolje. To - ne, sada i ovdje, bilo bi dobro i crkve i države - da se zna šta je Božje, a šta je carevo”.

(Monitor, 5.avgust 2005)

[iwantthisworkingpop33-blog]

NAJBOLJI HALLOWEEN MAKEUP IDEAS 2019

10 najboljih ideja za šminkanje za Halloween za muškarce 2019 10 prekrasnih ideja za šminkanje za Halloween za muškarce, kako bi se osiguralo da bilo tko neće morati dalje tražiti. Otvorena je tajna da ljudi odabiru originalne ideje, posebno za veliki događaj - točno ovdje 10 kreativnih ideja za šminkanje za Halloween za muškarce !. Budite motivirani! Tražiti vrlo posebne ideje rijetko je ikada bilo jednostavnije. Za muškarce imamo puno ideja šminke za Noć vještica koje svatko može odabrati. U ovom članku također možete doživjeti nekoliko povezanih savjeta !. Tražite neke od najvažnijih informativnih koncepata na Internetu? Pojednostavljujemo svečanost koja će nikada zaboraviti. Pogledajte originalne i uzbudljive tragove stručnjaka i profesionalaca! 10 modnih ideja šminke za Halloween za muškarce Detalji slike Izvor: i.ytimg.com Naslov: super lagana šminka za Halloween za muškarce - youtube Dimenzija: 1280 x 720 Tip datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Slika Izvor: i.ytimg.com Naslov: 50 kreativnih Ideje za šminkanje za Halloween za muškarce # 1 - youtube Dimenzija: 1280 x 720 Tip datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Slika Izvor: i.pinimg.com Naslov: lako Halloween makeup ideje za muškarce Ultimate Halloween čine Dimenzija: 1024 x 853 Tip datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Izvor: i.ytimg.com Naslov: tutorial šminkanja o žeravici za Halloween | shonagh scott | showme Dimenzija: 1728 x 986 Vrsta datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Izvor: makeuplovely.com Naslov: zastrašujuće šminka za Halloween za dečke 58+ dizajna šminke za Halloween, ideje Dimenzija: 1080 x 1080 Vrsta datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Slika Izvor: i. ytimg.com Naslov: easy ghosts Halloween makeup tutorial | silvia quiros - youtube Dimenzija: 1920 x 1063 Vrsta datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Izvor: i.pinimg.com Naslov: devil halloween makeup makeup za muškarce | Halloween make up for Dimension: 854 x 1024 Vrsta datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Izvor: hgtvhome.sndimg.com Naslov: Halloween makeup tutorial: kostur | hgtv Dimenzija: 1280 x 1707 Vrsta datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Slika Izvor: cdn.earthporm.com Naslov: 20 najluđih ideja za šminkanje za Halloween Dimenzija: 880 x 910 Vrsta datoteke: JPG / JPEG Detalji slike Izvor: i.pinimg.com Naslov: halloweenmakeup #fxmakeup #horrormakeup #scarymakeup #horror #makeup Dimenzija: 4970 x 3073 Tip datoteke: JPG / JPEG