#svečanost

[zanimljivaekonomija]

Obeleženo 100 godina od otvaranja hotela „Palas“

Danas je u beogradskom hotelu „Palas“ prigodnom svečanošću obeleženo 100 godina od otvaranja ovog čuvenog hotela. Goste je pozdravio Dušan Komlenac, pomoćnik direktora, koji je podsetio da je hotel Palas otvoren 12. maja 1923. godine, i u to vreme predstavljao jedan od najmodernijih hotela u Beogradu i Srbiji. „Leon Talvi je bio arhitekta ovog hotela, ujedno i njegov vlasnik. Gradnja hotela je počela 1921. godine i trajala je dve godine. Od samog otvaranja hotela u njemu je radilo profesionalno osoblje, vrhunski konobari i kuvari, koji su iz celog Beograda došli tu da se zaposle i ta tradicija se nastavila do danas. Kao što znate, danas je hotel Palas nastavni centar, pripada Ugostiteljsko-turističkoj školi, ovo je baza za praktičnu nastavu za sve profile koje mi obrazujemo. Hotel je u sastavu škole od 1958. godine tako da ćemo u ovoj godini da obeležimo još jedan jubilej, a to je 65 godina zajedništva hotela i škole“, rekao je Komlenac. Prisutni učenici smera turistički tehničar bili su na raspolaganju gostima da ih upoznaju sa pojedinostima iz istorije hotela, i da sa zainteresovanima prošetaju i obiđu pojedine delove hotelskog zdanja. Komlenac je takođe podsetio da je prilikom otvaranja 1923. godine hotel bio prepun umetničkih slika i dela raznih autora. „Danas se mi možemo pohvaliti da je u našem restoranu prelepa kolekcija našeg istaknutog akademskog slikara Kosta Bradića“, dodao je Komlenac pozivajući goste da pogledaju originalne radove ovog autora. Na početku ovog skupa, prisutni su minutom ćutanja odali počast stradalima u dva nedavna tragična događaja.

[zagrebjavniprostor]

Ružičnjak u parku Retiro, Madrid

Prvi zagrebački ružičnjak?

Saša Šimpraga, 2024.

Dva su velika zagrebačka parka nastala zahvaljujući urbanizmu Miroslava Kollenza (1926. – 1997.). Park Travno smješten u središtu istoimenog naselja, s logičnim odnosom s najvećom zgradom u gradu, Mamuticom, srce je kvarta. Sagledati tu zgradu bez njenog parka, i obratno, znači ne razumjeti kvalitete urbanizma kojima je Miroslav Kollenz, jedan od najznačajnijih hrvatskih urbanista, i društvo onoga vremena planiralo najbolje od modernog Zagreba.     

Na drugoj strani grada, u Španskom, Kollenzov urbanizam na Trgu Ivana Kukuljevića označava jednako visoke urbanističke (danas u Zagrebu doslovno nezamislive) domete. Tamo se središnji potez javnih prostora nastavlja prema jugu na ogromnu praznu livadu, budući park koji za sad ima samo ime: Park dragovoljaca. Park je zadan, ali ga nema.  

Foto: nepoznati autor

Te dvije zelene točke grada imaju istog autora, različite sudbine i dinamike realizacija ali jednake, visoke, početne vrijednosti. Demonstriraju širinu modernog i raskoš socijalističkog grada. Navedeni su kvartovi i parkovi primjer zahvata srednjeg mjerila, veće ambicije i najviših očekivanja.

Iste kvalitete moguće je ostvariti i u malome mjerilu na jednoj od sadržajno nedovršenih točaka Kollenzovog urbanizma Travnog. I to unatoč našem vremenu koje grad ne gradi, već spašava, a koje je baš kao i svako drugo vrijeme uvijek pravo za pokušati napraviti nešto dobro. U jugozapadnom uglu središnjeg dijela naselja Travno nedefinirana je zelena površina kojoj je namjena građevinska. Gradnja nije izgledna, ni nužna. Zeleni dio parcele otprilike je površinom jednak kao parcela koju je parku Travno oduzela izgradnja tamošnjeg religijskog poslovnog kompleksa (crkva).

Lokacija predloženog ružičnjaka u Travnom

U iščekivanju, livada povremeno posluži kao improvizirani nogometni teren ili poligon za dječju igru. Nakon kiša bude dijelom i poplavljena. Iako su sportski tereni doslovno preko puta, uz školu, dodatna alternativa improviziranom igralištu mogla bi biti jednako ili malo manje improvizirana na slobodnoj parceli kod vrtića i boćališta. Imovinsko-pravno gledano, livada donedavno nije bila u gradskom vlasništvu, ali se to promijenilo. Upravo su imovinski odnosi vjerojatno utjecali da livada nikad nije pretvorena u - parkiralište.

Danas sve ide u prilog da se mjesto ozeleni i nadoveže kao dodatak, produžetak i jedan od „salona“ središnjeg parka, platoa i naselja uopće. Parkovna namjena bila bi tu logična. Prvi gradski ružičnjak, vrt, ono je po čemu može biti i osobita.

Insipraciju i stupanj kvalitete ne treba tražiti daleko. Jedan od najboljih zagrebačkih parkova, onaj na Trgu Petra Krešimira IV., sastoji se od niz tematskih cjelina. Novozagrebački ružičnjak mogao bi biti takva, parku pridružena, pejzažna cjelina unutar naselja. Svakako bi ponudio više nego što taj prostor nudi sad.     

Zadatak je u osnovi je jednostavan. Realizacija ne zahtjeva nužno natječaj, ali svakako traži pažljivu pripremu programa i odabair autora sa senzibilitetom. Do tad, između realnosti i idealnijih budućnosti, graditi se može imaginarna baza za budući ružičnjak. Taj novi vrt mogao bi biti suvremeno interpretirana rascvjetana oaza, vrstama prilagođen različitim sezonama cvatnje, gdje ruže čine tek jednu od (bitnih) sastavnica. Uz raznolike sorte ruža i drugog bilja, treba osigurati hlad i održivost. Bezbrojne biljne vrste sve to nude. Povezanost s platom Mamutice nameće se kao logična, za što treba premostiti ulicu između platoa i livade, odnosno možda nekako drugačije regulirati promet. Ulica tu nije prepreka, samo izazov. Neposredni pristup ružičnjaku s platoa jedan je od njegovih mogućih odnosa i prednosti, mala svečanost šetnje i otkrivanja. Njegovo bogatstvo moglo bi se doživjeti ne smo dok se nalazite u vrtu, već i s platoa kao usputni ili zaustavljeni pogled, odnosno sa stotina okolnih prozora Mamutice i Priljepka (lokalni naziv za zgradu spojenu s Mamuticom). Na platou se rijetko gdje ima (besplatno) sjesti, a novi vrt bi bio dovoljno blizu da to ponudi u ambijentu koji je tek na korak dalje i pritom potpuno drugačiji, intimniji. 

Prvi prijedlog vrta na toj lokaciji nastao je još 2009. godine u sklopu programa Muzej kvarta Travno koji je vodila Udruga muzeologa Kontraakcija. Od onda prošlo je petnaest godina, a livada je i dalje livada. U Zagrebu je park uvijek zadnji na redu. 

Zagreb je i grad koji nema gradski ružičnjak. Mnogi europski gradovi ih imaju, veličinom bitno veće od ovoga koji se u Zagrebu predlaže kao prvi, kvartovski. Onaj rimski, Roseto comunale, otvara se svečano svake godine s početkom sezone cvatnje. Kad vam ništa ne cvate, u pravom ružičnjaku uvijek ima koja nova ruža, možda neki novi početak. U iščekivanju budućih parkova obližnje Plave potkove - čija veličina nudi obilje mogućih sadržaja ali u budućnosti, pa tako eventualno i veliki ružičnjak - mali lokalni ružičnjak može označiti mjesto susreta, odmora i predaha za generacije u naše vrijeme. Možda i senzaciju. Uređenje ružičnjaka danas može značiti i da tamo sutra neće doći npr. parkiralište.      

Svaki je grad neizostavno i grad propuštenih prilika. Prvi ružičnjak može biti šansa koja to nije.  

_

Objavljeno na portalu H-Alter, 19. studenoga 2024.

[balkanskapravila1371]

Svečanost polaganja vojničke zakletve u Somboru, septembar 2024.

[lookerweekly]

Zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca će u utorak, 21. novembra, obeležiti 145 godina postojanja i slavu Svetog arhangela Mihaila. Svečanost počinje u utorak u 11 časova sečenjem slavskog kolača nakon čega će biti uručene plakete Odbora za izuzetan doprinos programskoj delatnosti i Godišnja nagrada Galerije za najbolju samostalnu izložbu u sezoni 2022/2023.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/koncerti/kolarceva-zaduzbina-obelezava-145-godina-postojanja/

[dijetemjeseca]

Giovanni Battista Tiepolo, The Marriage of Emperor Fresrick I Barbarossa and princess Beatrix of Burgundy, 1753., Imperial Hall, Residenz Würzburg, Germany

Na jednom kraju, umjesto prozora, naslikano je Vjenčanje Friedricha Barbarosse. Kao javna svečanost, prizor je isto tako svečan kao i Gozba u Levijevoj kući Paola Veronesea, čiji je primjer ovaj slikar slijedio time što je događaj (koji se zbio u 12.st.) smjestio u suvremen ambijent. Da je riječ o alegorijskoj fantaziji otkrivaju nam putti, koji - povlačeći zastor od pozlaćenoga štuka - pokazuju obred vjenčanja u stilu kazališnog iluzionizma dostojnog Berninija. U ovoj živahnoj procesiji ne bismo očekivali udio klasicizma koji ipak mnogim likovima daje neku plemenitu suzdržanost. Tiepolo će biti posljednji u dugom nizu talijanskih umjetnika koji su bili pozvani da rade na kraljevskom dvoru u Madridu. Ondje je Tiepolo susreo njemačkog slikara Antona Rafaela Mengsa, pristašu klasične obnove, čija je nazočnost označila kraj rokokoa. (Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon; 2013., 778)

[dane-zaboravim]

Bio sam sretan. Oslonio sam se na iskrivljeno stablo jabuke i opet na trenutak sklopio oči. Čuo sam vjetar i baršunast zvon bijelih krošnji, čuo sam cvrkut ptica i taj mi se cvrkut pred zatvorenim očima pretvarao u tisuće lampiona i svjetiljki koje su nevidljive ruke nosile na veliku svečanost. Nisam vidio ruke, ali sam čuo visoke glasove, činilo mi se da su to djeca, vesela dječja povorka… Onda sam iznenada osjetio na licu ruku, i čuo glas: — Gospodine Kostka, vi ste tako dobri… — Nisam otvarao oči. Nisam pokrenuo ruku. Stalno sam gledao ptičje glasove pretvorene u povorku lampiona, slušao sam zvon krošnji. Glas je onda dodao, nešto tiše: — Toliko vas volim…

Šala, Milan Kundera

[zoranphoto]

Putin prošetao do Crvenog trga i poručio: Zapad je zaboravio tko je pobijedio naciste

Sve su oči u utorak uprte u rusku paradu povodom Dana pobjede, godišnji događaj kojim se obilježava pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom 1945. godine. Svečanost je započela nešto poslije 9 sati, a ruski predsjednik Vladimir Putin na početku je održao govor u kojem je kazao da se protiv Rusije danas vodi pravi rat     Ruski predsjednik prošetao se od Kremlja do Crvenog trga, na kojem su ga dočekali redovi vojnika i vojnog osoblja na početku proslave Dana pobjede, kojom se obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Ova je obljetnica još više emocionalno nabijena jer Rusija oplakuje tisuće vojnika poginulih u gotovo 15-mjesečnom ratu u Ukrajini, a koji ne pokazuje znakove kraja. Putin je poručio da Zapad želi jedino pad Rusije, a da njegova zemlja želi mirnu budućnost. Pritom je optužio Zapad da sije 'mržnju i rusofobiju'. 'Njihov cilj jedino je vidjeti pad naše zemlje', rekao je Putin, istaknuvši da su bitke u kojima se odlučuje o sudbini domovine uvijek bile svete. Kazao je da 'nema ništa važnije' od njihovog borbenog zadatka jer ruska sigurnost računa na rad onih koji su na prvoj crti. 'Svi se mole za vas', poručio je on vojnicima s Crvenog trga. Putin redovito uspoređuje demokratski izabranu vladu Ukrajine s nacistima poraženima u Drugom svjetskom ratu. Od tog scenarija nije odstupio ni danas, osuđujući ukrajinske čelnike kao neonaciste. Ukrajinski narod nazvao je 'taocima državnog udara' i zapadnih ambicija. Ruski je predsjednik u govoru poručio i da je svijet ponovno na prekretnici. Samo je Rusija ostala vjerna postignućima Drugog svjetskog rata dok je Zapad zaboravio tko je pobijedio naciste, tvrdi. Putin je kazao da je ponosan na vojnike koji sudjeluju u, kako je nazivaju u Rusiji, 'specijalnoj vojnoj operaciji'. Kaže da o tim ljudima ovisi državnost i budućnost Rusije. Dodao je da su svi ujedinjeni u podršci 'herojima'. 'Nema snažnije predanosti u svijetu od naše ljubavi prema našim oružanim snagama', rekao je Putin na kraju svog govora. 'Rusiji, našim oružanim snagama', zaključio je dok je počinjala svirati ruska državna himna. Rusko vodstvo obično koristi događaj u Moskvi da prikaže vojnu moć, paradirajući masivnim raketnim bacačima, borbenim tenkovima i vojnicima na Crvenom trgu, sve pod budnim okom Putina i generala. https://www.youtube.com/watch?v=iugi2E39xEw Međutim očekuje se da će on ove godine biti manji u obimu, s obzirom na rat u Ukrajini koji je u tijeku i u kojem se koristi velik dio ruskog vojnog osoblja i opreme. Zabrinutost za sigurnost također je visoko na popisu briga Moskve ove godine, osobito nakon nedavnog navodnog napada dronom na Kremlj. Parade povodom Dana pobjede otkazane su u brojnim mjestima u Rusiji. Rusija bi danas također mogla pojačati svoju vojnu agresiju na Ukrajinu, s obzirom na paradu i porast napada na zemlju posljednjih tjedana, uoči očekivane protuofenzive Kijeva. Rusija je u posljednjih nekoliko dana pokrenula val napada na ukrajinske gradove Kijev, Odesu i Herson. Kijev je tijekom noći bio na meti novih napada. Tportal.hr Read the full article

[radiogornjigrad]

Božica Jelušić: LET IZNAD SAMRTNOG PROLJEĆA

Prije pet godina dobila sam Nagradu za životno djelo grada Đurđevca. Bila sam polaskana i sretna, što se vidi na mom licu, a svečanost pamtim i danas. Darivali su me prijatelji: najljepši dar nosim oko vrata, tirkiznu maramu od svile, oslikanu rukom Liljane Dirjan. Upravo smo se bile pronašle, poslije dugo vremena, u srdačnom obnovljenom kontaktu, dopisivanju, planiranju. Također, u to vrijeme…

[spectatorzg]

Svečanost nakon redizajna portala

Svečanost nakon redizajna portala

Sada već davne 2017. godine, jedan dragi čovjek ponudio mi se pomoći oko portala. Nisam imao pojma što je domena, što je WordPress, što su teme. A on je strpljivo, paleći cigaretu na cigaretu, ispijajući šljuk kave, uvijek iznova ulijevao znanje u moju tintaru. Prošlo je od tada skoro šest godina. Bilo je tu svega. Lutanja, bauljanja u krivo, pa vraćanje na početak. Portal je bio izložen…

[mentalnahigijena]

Udruženje ZCGA (Zajednica Crnogoraca u Albaniji) juče je (06.01.2023.), u okviru svog godišnjeg programa, organizovalo svečanost obilježavanja jedne od najtežih tragedija crnogorskog naroda, tragedije u Medovi. Dana 6. januara daleke 1916. godine, brod Brindizi pun crnogorskih iseljenika sa američkog kontinenta naleteo je na podvodnu minu. U eksploziji je poginulo skoro 500 crnogorskih dobrovoljaca.Dokle to ide majko moja, koji 6. Januar potapanje broda!! Kako se vi sprdate sa smrću Vitezova Heroja Naroda Crnogorskog! Brod sa Našim ljudima prilikom PRISTAJANJA namjerno je usmjeren na podmorem MINE ali SxxxO to je bilo 24.12.1915., a NE SSxxxO kako vi obilježavate!Sram vas i stid bilo, udvoravate se onim što su brod poslali u mine! Čak i datum pogibije ste promijenili opet u korist onih što Nam državu Crkvu Narod iskopali SRAM VAS BILO!

[zanimljivaekonomija]

Košarkaški savez Srbije nagradio najbolje u 2022. godini

Košarkaški savez Srbije (KSS) sedmi put je zvanično proglasio najboljeg košarkaša i košarkašicu godine. U svečanoj atmosferi na tradicionalnom Božićnom koktelu KSS u hotelu „Kraun Plaza“, pred brojnim uglednim zvanicama iz sveta košarke i sporta, dodeljene su nagrade najboljima u 2022. Kao i prethodnih godina, sportski novinari renomiranih i tiražnih štampanih medija, specijalizovanih sajtova, portala i emisija, nacionalnih radio i televizijskih stanica, njih 39, izabralo je najbolju srpsku košarkašicu i košarkaša u prethodnoj kalendarskoj godini, a to su Tina Krajišnik i Nikola Jokić! Uz to, Košarkaški savez Srbije je i ove godine dodelio specijalnu nagradu koju je dobila 3×3 reprezentacija, koja je u minuloj godini osvojila titulu evropskog i svetskog prvaka. Zbog profesionalnih obaveza svečanosti nisu prisustvovali Tina Krajišnik I Nikola Jokić, pa su se prisutnima obratili putem video-bima, a u njihovo ime nagrade su preuzeli Tinin suprug Đorđe i Nikolin otac Branislav. U ime košarkaške reprezentacije 3x3 priznanje je primio trener Danilo Lukić. Sve zvanice pozdravio je  predsednik KSS Predrag Danilović, koji se osvrnuo na događaje u 2022. i očekivanja od 2023. godine. Prikazan je i kratak film kojim je najavljeno obeležavanje velikog jubileja 100 godina košarke u Srbiji. Predsednik Danilović je najavio aktivnosti kojima će tokom ove godine biti obeležen ovaj jubilej, kao i 75 godina od osnivanja Košarkaškog saveza Srbije.

[cgvijesti]

Kovačević: Napravićemo svečanost za Đokovića u Nikšiću

Kovačević: Napravićemo svečanost za Đokovića u Nikšiću

Sprski teniser Novak Đoković juče se sastao sa predsjednikom opštine Nikšić Markom Kovačevićem. Kovačević je poručio da mu je bila velika čašt i radost što je proveo vrijeme sa Novakom, a u društvu mitropolita Joanikija. “Taj susret me uvjerio da su veliki ljudi jednostavni, normalni i da su baš zato veliki. Razmjenjivali smo mišljenja, iskustva i razgovarali kao prijatelji i drugari. Dovoljno…

[prijedor24]

U pozorištu Prijedor održana Bajramska svečanost

Sinoć u predakšamskim satima u organizaciji Medžlisa IZ Prijedor održana je bajramska svečanost u Pozorištu Prijedor. Na samom početku ašere je proučio Amir-ef. Mulalić, a zatim pozdravnu poruku uputio je Glavni Imam Medžlisa Benjamin-ef. Hodžić. Učešće su uzeli Hor Mreže mladih Medžlisa Prijedor, omladinski i hor Osman Džafić, hor Harmonija iz Sanskog Mosta kao prigodnu recitaciju pročitao je…

[lookerweekly]

Plesna predstava “Životinjska farma”, u koprodukciji Bitef teatra i Centra za kulturu Tivat, 13. decembra u 20 časova otvara ovogodišnje šesto izdanje manifestacije DANI SMILJANE MANDUKIĆ u Bitef teatru. Nakon odigrane predstave u klubu Bitef teatra održaće se svečanost proslave desetogodišnjice nagrade „Smiljana Mandukić“ na kojoj će nagrada biti uručena koreografu predstave Milošu Isailoviću, kao i plesačicima Bitef dens kompanije Ani Ignjatović Zagorac, Ivani Savić Jačić i Tamari Pjević.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/najavljujemo/decembarski-dani-smiljane-mandukic/