#stanari

[adriaticpulse]

Uvodi se novi pravilnik o kućnom redu u zgradama: Kazne i do 500 eura za kršenje kućnog reda

Stižu velike promjene za stanare u Hrvatskoj – od 1. svibnja na snagu stupa novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama, kojim će se po prvi put uvesti jasne novčane kazne za sve one koji se ne budu pridržavali propisanih pravila. Pravilnik, koji je izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, trenutno je u fazi javnog savjetovanja, a građanima donosi niz detaljnih…

[celestialstorms]

O gradjenju: Kasna je noc.Mesec vise nije pun, ali na mene deluje jace nego kada je bio.Obliva me hladan znoj, dok mi telo gori poput usijanog lima.Vise ni sama ne znam da li sam ziva ili je normalno osecati se ovako nakon smrti, realnost je uzela neplaceno odsustvo.Kazu da sto manje znas, manje ces patiti, mada vise volim onu: ,,Radoznalost je ubila macku, ali ju je zadovoljstvo vratilo u zivot”.Nekad pomislim kako bi bilo da neke stvari nisam saznala, da nisam toliko radoznala, ali tad moj zivot ne bi bio onakav kakav je i ne bih bila zadovoljna njime.Vecito pitanje je: ,,Sta je zapravo zivot?”.Najprecizniji odgovor bi bio proces izmedju umiranja i radjanja, a opet, opširno gledano, to nije odgovor.Kao svako zivo bice, covek u zivotu nije sam i susretne se sa drugim ljudima.Oni su privremeni stanari(posetioci), deo njega ili samo su se nasli u njemu u prolazu.Zivot coveka, u drustvenom smislu mozemo posmatrati kao kucu.Temelj predstavljaju ljudi koji su nam podarili zivot.Oni su u njemu jos pre nas i predstavljaju polaziste zivota.Cak i kada se kuca srusi, temelj ostaje.Ne biramo njegov estetski izgled, sluzi da nam da semu po kojoj ce se geraditi kuca.Sam zid kuce se sastoji od cigle i maltera.Cigle biramo po nasoj meri, dok malter predstavlja nevidljivu vezu medju tim ciglama a to smo sami mi.Desi se, barem u metaforickom smislu da se neka cigla ne uklopi, tako je i sa prijateljima.Prosto za neke ljude prerano donesemo odluku da su nam prijatelji, ali cigla ukoliko se odstrani tokom same gradnje nece narusiti kucu.Problem je sa onima koji su tu dugo i odjednom odluce da ne budu deo nje.Tada se kuca rusi.Pregradne zidove mozemo posmatrati kao prolaznike, nisu neophodni, i kao sto njih stavljamo tako i prolaznike, svojom voljom pustamo u zivot.Mozemo ih srusiti kad hocemo a da ne naruse kucu.Krov predstavlja gornju granicu drustvenog zivota od koje pocinje gradnja porodice.Porodica je krov kuce, krov je i covek sam.To su bica sa kojima ne delimo samo radost i tugu, vec i sam zivot.Tokom nevremena desi se da neki crep spadne sa kuce, ukoliko je slomljen, zameniti ga, ukoliko je citav, vratice se na mesto.Kada se sagleda ko cini covekov drustveni zivot, ima tu dosta pozitivnih aspekata, ali zasto i dalje postoji potreba da nekad bude sam?Nije to nista lose, za dobro funkcionisanje zivota potrebne su sredjene misli, a niko do samog coveka za njega ne moze to…Koliko god taj put trajao bude najsrecniji kada se vrati u svoj dom.

[nkorealive]

"L'innt Kappa" Offre Une Immersion Sonore Au Cœur de Maurice

À travers des témoignes vibrants, des Paysages Sonoresifs et des anegdotes locals, «L’I instant Kappa» Dévoile les trésors culturess et nasa. Rencontres mémorables : DES dialogues Inspiranti Avec Les Stanari Qui Paragent Leurs Tradition, Leur Musique et Leur Gastronomia. Kappa Solana – Maurice Moments d’atenticité : des Repas Chez L’Aneseint, des découverts artisanales et des aventures marinci…

[rohanseoewe]

CROATIA CITIZENS - TURKEY  Government of Turkey Immigration Office eVisa Online

Svatko tko želi posjetiti Tursku u turističke ili poslovne svrhe trebao bi ispuniti osnovne uvjete za izdavanje vize, koji zahtijevaju posjedovanje originalne turske vize s ove web stranice. Kvalificirani gost sada može učinkovito zatražiti elektroničku vizu, što je najmanje složena metoda za ulazak u Tursku. Zanemarite duge redove u konzulatu. Online prijava za eVisa u Turskoj je 100% na webu s računala ili mobilnog telefona. Voyageri ispunjavaju elektronički zahtjev za prijavu i dobivaju odobrenu vizu e-poštom za oko 24 sata, ponekad čak i ispod 4 sata. Jednokratne i višestruke vize za Tursku dostupne su nakon što ispunite internetski zahtjev na ovoj stranici u trajanju od dvije minute i date individualne i identifikacijske suptilnosti. Na ovaj način, što je zapravo Turska eVisa. Elektronička viza za Tursku (eVisa) je mjesto za ulazak ili dopuštanje posjeta Republici Turskoj. Stanari brojnih zemalja mogu dobiti svoju tursku eVisa putem jednostavne online aplikacije za prijavu. eVisa zamjenjuje identifikacijsku naljepnicu i vizu s pečatom nedavno danu u turskom konzulatu. S obzirom na eVisa za Tursku, potreban vam je samo pristup webu s telefona ili računala kako biste završili svoju prijavu. Zahtjev za tursku vizu temeljen na webu jednostavno zahtijeva 24 sata za obradu. Kada potvrdite, eVisa se šalje izravno vama putem e-pošte. Tijela za kontrolu kretanja na zračnim terminalima ili oceanskim lukama potvrđuju autentičnost turske eVise u svojoj strategiji preseljenja. Prenesite eVizu koja vam je poslana e-poštom ili bolje rečeno, ispišite je u slučaju da vaš telefonski napadač ode dalje. Vlada dopušta ovim zemljama da se prijave na webu, Armenija, Australija, Bahami, Barbados, Bermuda, Kina, Dominikanska Republika, Istočni Timor, Fidži, Grenada, Hong Kong, Jamajka, Maldivi, Mauricijus, Meksiko, Cipar, Sveta osoba Lucia, Sveti osoba Vincent, Južna Afrika, Surinam, Tajvan i još neki Anyone wishing to visit Turkey for The travel industry or Business to the ought to meet the Visa essentials, which require having a having a genuine Turkey visa from this website. Qualified guest can now effectively demand for an electronic visa, which is the least complex method for entering Turkey. Disregard the long lines at Consulate. Online Administration of Turkey eVisa application is 100% on the web from PC or cell phone. Voyagers complete an electronic application application and get the endorsed visa by email in around 24 hours, at times even under 4 hours. Single and numerous visit visas for Turkey are available after you fill an internet based application on this site for two minutes and give individual and identification subtleties. In this way, what precisely is the Turkey eVisa. The electronic visa for Turkey (eVisa) is a position to enter or allows visit into the Republic of Turkey. Occupants of numerous countries can get their Turkish eVisa through an easy to use online application application.

Address : Ul. Akcije Maslenica 1, 23000, Zadar, Croatia

Phone : +385 23 400 320

Email : contactus@turkeyvisa-online.org

Website : https://www.turkeysvisa.org/hr/visa

Business Hours : 24/7/365

Owner / Official Contact Name : Muamin Singh

Turska viza online, zahtjev za vizu za Tursku, turistička viza za Tursku, poslovna viza za Tursku, hitna viza za Tursku, hitna viza za Tursku, viza za Tursku po dolasku, viza za razgledavanje Turske, viza za posjetitelje Turske Turkey Visa Online, Turkey Visa Application, Turkey Tourist Visa, Turkey Business Visa, Urgent Turkey Visa, Emergency Turkey Visa,  Turkey Visa On Arrival, Turkey Sightseeing Visa, Turkey Visitor Visa

[trojerucica-blr]

#policija #genocide #tuzilastvo #GradskaUprava Aleksandar Šapić #srpskanaprednastranka #hrvatsponosom #hrvatskihelsinskiodbor #JusticeDepartment #UNGeneva #EUnews #TrumpTeam Drzite ROBIJASE, NARKOMANE I PROPALITETE U SOC STANOVIMA DA CIJELO NASELJE DR.IVAN RIBAR REMETE JRM I TAKO U KONTINUITETU GENOCIDNO BEZAKONJE NA SNAZI, NOVI BEOGRAD. SVE OVO JE PRIJAVLJIVANO NADLEZNOM III OJT I NADLEZNOJ POLICIJI KOJI ZRTVE ISMIJAVAJU NE SAMO NAS,VEC CIJELO NASELJE DR IVAN RIBAR ZALILI SU MI SE STANARI PRILIKOM POPISA NA SVE OVE DEBILE IZ MILEVE MARIC AJNSTAJN,A SNS JE ZADUZIO KEPECA IZ ULAZA BR 4 MIODRAGA DA PISE KRIVICNE PRIJAVE PROTIV OVAKVE STOKE. OVO JE gazenje mog ustavnog PRAVA BR 1 na MIRAN I DOSTOJANSTVEN ZIVOT GRADJANINA I to u kontinuitetu iz veceri u veceri OD 23h pa nadalje kad mu se digne KURAC da izadje I ace na ulazu sa nekim od DEBILA iz grupe UDRUZENE DOGOVORNE DISKRIMINACIJE VASIC MARINE ULAZA BR 2 MILEVE MARIC AJNSTAJN STANA BR 4.i to KONTINUIRANO,CUJE SE OTVARANJE STANA BR 4 BAT KORAKA I NOCNA TEREVENKA NA ULAZU ZLOSTAVLJANJA TUDJEG SPOKOJSTVA

[prodajanekretnina]

Dom iz snova u srcu Dorćola - NEKRETNINE ZA PRODAJU

[izdavanjenekretnina]

Prodaja stana dok je pod zakupom Beograd Karaburma Juhorska Prodaja stana sa zakupcima Beograd Karaburma zakupljena investiciona nekretnina kupiti da pustim e124 000 Moji stanari su se uselili 11.02.2024 na jednogodišnji ugovor o zakupu na e590 mesečno u moj potpuno novi stan sa 2 spavaće sobe. To je e7080 godišnji prihod, minus trošak osiguranja imovine na e40 i porez na imovinu e100 godišnje. Sva oprema, aparati, nameštaj su potpuno novi uz garanciju proizvođača. Stan je nedavno u potpunosti renoviran u januaru 2024, a sama zgrada je moderna, iz 2014. 3.0, 52m2, 7/7, lift, EG, klima, parking, interfon, video nadzor, ostava. Nalazi se u blizini škola, vrtića, prodavnica, autobuskih linija i ostale infrastrukture. Stan se nalazi u novijoj zgradi iz 2014 godine sa liftom na 7 spratu. Zapadno orientisan. Grejanje je na struju. Klima. Parking za stanare zgrade sa rampom. Veoma niski režijski troškovi. Stan je uknjižen 1/1 na 52m2. Kontakt: Gosa 00381654635963, Milan 0038163657994 flat.karaburma@gmail.com Naselj

[dane-zaboravim]

Iako se nekome može činiti da je kod gradnje stambenih blokova riječ o standardiziranoj arhitekturi, Pablo Simó nikad nije sagradio dva ista stambena bloka: otputovao bi na teren, proboravio nekoliko dana u tom području, obišao cijelo zemljište uzduž i poprijeko te, ako je bilo moguće, razgovarao s ljudima koji su ondje trebali živjeti. Iako je bila riječ o jeftinim stanovima, Pablo je osobno odabrao materijal i boje žonglirajući unutar dopuštenih troškova. Najviše je vremena posvećivao zajedničkom prostoru, mjestu na kojem bi se stanari okupljali nakon radnog dana, gdje bi zaigrali nogomet ili odigrali partiju karata, popili pivo ili mate, porazgovarali, slušali glazbu ili pogledali nogometnu utakmicu, mjestu gdje bi na neki sebi svojstven način radili ono što on zna da je čovjeku prijeko potrebno svake večeri: ispuniti vrijeme do novog radnog dana. Za četvrt San Augustin prije osamnaest godina dobili su državnu nagradu za urbanizam. Od svih arhitektonskih projekata koje je u svom profesionalnom životu napravio – Pablo Simó toga je itekako svjestan – stambene su četvrti bile jedini projekti pri kojima je uistinu razmišljao o čovjeku koji će u njima živjeti. A o njemu nije razmišljao kao o nečemu apstraktnom, nego kao o čovjeku od krvi i mesa, s licem, osmijehom i vlastitim mirisima.

Jarine pukotine, Claudia Piñeiro

[recipesfoodguru]

NESVAKIDAŠNJI PRIZOR U ZENICI: Zmija ušla u zgradu | Da čovjek ne povjeruje gdje se uvukla 

Nesvakidašnji prizori uznemirili su stanare jedne zgrade u Crkvicama kada se pojavila zmija ispred ulaza jednog stana, saznaje 072info. Stanari ove zgrade bili uznemireni jer nisu mogli da vjeruju kako im je zmija ušla skoro u sobe. Prestravljeni mještani su se zatvorili u svoje stanove jer niko nije smio izaći da je uhvati. Hrabri Zeničanin odmah je reagovao i uhvatio zmiju koja se sakrila u…

[e-kultura]

HITOVI 19. SLOBODNE ZONE - OD PECOLDA DO ALMODOVARA

19. Filmski festival Slobodna zona biće održan od 31. oktobra do 5. novembra u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

Šezdeset tri filma iz 38 zemalja, raspoređena u 13 programskih celina, doneće teme o kojima se ne priča glasno, postaviće nezgodna pitanja, dirnuti u konvencije i pokrenuti debate.

Predstavljamo vam neke od ovogodišnjih hitova: 

Promo video - Hitovi 19. Slobodne zone - https://youtu.be/zwcB4v0J-1s

Crveno nebo (Afire / Roter Himmel) Jedan od najcenjenijih i najplodnijih autora današnjice, Nemac Kristijan Pecold (Undine, Tranzit, Feniks, Barbara) smestio je radnju svoje prve komedije-melodrame u letnjikovac na Baltičkom moru. Tu borave Leon i Feliks, Leon da bi završio svoju drugu knjigu, a Feliks fotografski portfolio. Njihove planove za radno leto remete drugi stanari kuće, Nađa i Devid, bezbrižni i puni života. Leona to izuzetno iritira, dok se Feliks brzo prilagođava njihovom dokoličarenju. Dodatni nemir unosi zažareno crveno nebo koje na njih izručuje pepeo okolne šume u plamenu. Širenje požara rasplamsava i emocije među ovom četvorkom. Kristijan Pecold rekao je da su mu inspiracija bili filmovi Eriha Romera, priča „Kuća s mezaninom” Antona Čehova i komedija „Što te mama pušta samu?” Pitera Boganoviča. Za „Crveno nebo” nagrađen je Srebrnim medvedom - Velikom nagradom žirija na 73. Berlinskom festivalu.

Crveno nebo - trejler: https://youtu.be/c0Jhaqcrjp4

Nula kalorija (Club Zero) Austrijska rediteljka Džesika Hauzner (Mali Džo) snimila je dramu-triler sa Mijom Vašikovskom u ulozi nastavnice elitne škole koja uspeva da ubedi svoje učenike kako je odbijanje hrane revolucionaran i važan čin. „Htela sam da dam širu sliku našeg društva i njegovih slabih tačaka kada je u pitanju briga o deci. Zanimljivo je koliko su roditelji (ne)spremni da preuzmu odgovornost za svoju decu, već je prebacuju na nastavnike”, izjavila je Džesika na Kanskom festivalu, gde se ovo ostvarenje nadmetalo za Zlatnu palmu.

Nula kalorija - trejler: https://youtu.be/SoiMS8ZPGzo

Flašaroši Reditelj Nemanja Vojinović sedam godina snimao je dokumentarac u Vinči, na jednoj od najvećih deponija u Evropi. Iznad arheoloških slojeva najznačajnije praistorijske civilizacije danas rade sakupljači plastičnih flaša. U ovom dokumentarnom vesternu, kako ga je reditelj opisao, pratimo poslednje dane te zajednice pre nego što će i njihovi poslovi postati deo prošlosti. Film je nagrađen Srcem Sarajeva za najbolji dokumentarac.

Flašaroši - trejler: https://youtu.be/zXPjV4qrLsA

Džoan Baez: Ja sam buka (Joan Baez: I Am Noise) Dokumentarac koji potpisuju tri autorke, Karen O’Konor, Miri Navaski i Mejv O'Bojl, prati ikonu američke folk muzike na poslednjoj turneji, uz do sada nepoznat materijal poput privatnih video-zapisa, dnevničkih zabeleški, snimaka sa psihoterapeutskih seansi i umetničkih dela. Rezultat je jedan intenzivno intimni film sa neočekivanim uvidima, slomljenim srcima i dozom humora. Džoan bez zadrške priča o svojoj vezi sa Bobom Dilanom, angažovanjem u pokretu za građanska prava, saradnji sa Martinom Luterom Kingom, svojoj muzici i, uopšte, svom neverovatnom životu.

Džoan Baez: Ja sam buka - trejler: https://youtu.be/Xj8QSODGpqo

Čudna strana života (Extraña forma de vida / Strange Way of Life) Slobodna zona svečano će biti zatvorena 5. novembra u Cineplexx Galeriji premijerom najnovijeg filma Pedra Almodovara, polusatnog kvir vesterna sa Itanom Hokom i Pedrom Paskalom u glavnim ulogama. Paskal igra Silvu, kauboja koji posle 25 godina dolazi u pustinju da poseti svog bivšeg ljubavnika, šerifa Džejka (Hok). Nakon strastvene noći, Silva mu kaže da razlog njegove posete nije samo romantičan. Almodovar je izjavio da mu je ovaj film omogućio da istraži „uspavan” američki žanr kojem se divio izdaleka još od najranijeg uzrasta. „Ovo je teritorija koju Holivud još nije do kraja istražio, iako je vestern prepun muških likova. Žanr koji nam je dao toliko klasika i te kako ima prostora za kvir varijante koje čekaju da budu snimljene”, poručio je španski autor, koji je na kostimima sarađivao sa modnom kućom „Iv Sen Loran”.

Čudna strana života - trejler: https://youtu.be/1ob1jWCX73E

Vizuelni identitet ovogodišnjeg festivala je svojevrsni omaž Luisu Bunjuelu, jednom od najvećih autora u istoriji filma i njegovom debitantskom remek-delu „Andaluzijski pas“.  „Ovim ostvarenjem Bunjuel je najavio svoj dolazak na filmsku scenu na kojoj je zauzeo istaknuto mesto. Njegovi lucidni radovi odavali su utisak društvene angažovanosti, posebne duhovitosti i ironije, velike empatije za svoje junake i provokativnosti koja nikoga u publici nije ostavljala ravnodušnim“, istakao je Rajko Petrović, direktor i jedan od selektora Slobodne zone.

U Kinoteci će, tokom festivala, biti prikazana retrospektiva Bunjuelovih filmova. Ostala ostvarenja biće raspoređena u programskim linijama: Međunarodna selekcija, Regionalna selekcija - Horizonti Balkana, EU zona promena, Ženska linija, Zelena zona, Zona bez granica, Prva dva koraka, EU Teen zona, Slobodna zona i Cineplexx, The Future Is Here i KinoKauch.

Festival će 31. oktobra svečano otvoriti dobitnik Srebrnog lava u Veneciji, Zlo ne postoji Rjusukea Hamagučija, u mts Dvorani u 19 sati. Ulaznice za svečano otvaranje, po ceni od 800 dinara, u prodaji su na biletarnicama mts Dvorane i servisa Tickets.rs, kao i onlajn preko sajta mts Dvorane, odnosno Tickets.rs. Istoga dana film će biti prikazan na otvaranju festivala u Nišu i Novom Sadu.

I ove godine, deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji, jer će platforma KinoKauch biti domaćin onlajn Slobodne zone od 6. do 19. novembra.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Dobro došli u Slobodnu zonu!

Flašaroši FOTO Slobodna zona - Promo.jpg

Čudna strana života FOTO Slobodna zona - Promo.jpg

Džoan Baez - Ja sam buka FOTO Slobodna zona - Promo.jpg

Crveno nebo FOTO Christian Schulz, Schramm Film.jpg

[adriaticpulse]

Sukob oko troškova grijanja u Münchenu se nastavlja: Stanari protiv Münchner Wohnen

Stanari iz Münchena, posebno iz gradskih četvrti Hasenbergl i Harthof, već mjesecima vode borbu s gradskom stambenom agencijom Münchner Wohnen (MW) zbog sporne naplate troškova grijanja. Slučaj se dodatno zakomplicirao u ožujku, kada je tvrtka počela selektivno vraćati novac pojedinim stanarima, dok su drugi ostali zakinuti – iako imaju isti pravni osnov za povrat. Provjeri još i… Kako je došlo…

[zoranphoto]

Djelomična evakuacija stambene zgrade u Beču - Ottakring

U ponedjeljak ujutro, stambena zgrada u Vienna-Ottakringu morala je biti djelomično evakuirana nakon što je nekoliko stanovnika osjetilo grebanje u grlu nakon kontrole štetočina. 17. srpnja oko 11.40 sati primječena je veća akcija bečke stručne službe spašavanja i vatrogasaca u Lorenz-Mandl-Gasse u Beču-Ottakring.  Rečeno da je na spomenutoj adresi radila tvrtka za deratizaciju te da je nekoliko stanara nakon toga osjetilo grebanje u grlu. Radi predostrožnosti, uzbunjena je hitna služba. Prema riječima glasnogovornika vatrogasaca, 1. kat stambene zgrade morao je biti djelomično evakuiran. Zgrada se trenutno provjetrava, a ugroženi stanari mogu se vratiti u svoje stanove u poslijepodnevnim satima javlja vienna.at Zoran / TV Wien Read the full article

[askstanandari]

Stan: Honestly? Boring. It’s been very boring. I’m just wishing for something, anything to happen soon!

[zanimljivaekonomija]

Solarni paneli na terasama, balkonima i lođama

U Beču će zakupci opštinskih stanova koji raspolažu terasom, balkonom ili lođom uskoro imati mogućnost da dobijaju struju iz sopstvenog fotonaponskog sistema. U zakupljenim stanovima će moći da se ugrade solarni sistemi snage do 800 vati.

Za ugradnju sistema je neophodno da prethodno budu ispunjeni određeni tehnički i pravni uslovi. Mora se uzeti u obzir da li se planirani sistem uklapa u celokupan izgled zgrade i da li solarni paneli mogu biti smetnja komšijama. Posebno treba obratiti pažnju na zgrade koje su pod zaštitom grada.

Pored ove mogućnosti za sopstvenu potrošnju u nekim stambenim zgradama već postoje velika fotonaponska postrojenja na krovovima i fasadama, a kada su u pitanju novi stambeni projekti solarna postrojenja su već uključena u sistem snabdevanja energijom radi uštede troškova za stanare.

„Sa Bečkim klimatskim planom koji vodi ka klimatskoj neutralnosti grad sprovodi ključni projekat za buduće generacije. Mnoge Bečlije žele da budu deo ove ofanzive kako bi zajedno doprineli izgradnji sigurne budućnosti za život“, izjavila je Katrin Gal, zamenica gradonačelnika Beča zadužena za stanovanje.

© PID/VOTAVA

[trojerucica-blr]

ZATO STO SI UGROZEN I ZRTVA NASILJA .KAO I JA I MOJA DJECA I OSTALI STANARI.

[1postozagrad]

PONOVLJENA INCIJATIVA ZA UREĐENJE PARKA U JURKOVIĆEVOJ

Mjesni odbor Petrova

Vijeće gradske četvrti Gornji grad – Medveščak

Gradski ured za mjesnu samoupravu

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

 Zagreb, 30. rujna 2021.

 Predmet: Uređenje javnog parka u Jurkovićevoj ulici

 Poštovani/a,

      prošlo je šest godina od kako smo pokrenuli i ponavljamo incijativu da se uredi javni park u Jurkovićevoj ulici. To se do danas nije dogodilo.  

Ovime ponovo molimo da se zeleni prostor u Jurkovićevoj ulici - koji je GUP-om predviđen za javni park - kao takav i uredi.

Po našim saznanjima, Grad je u međuvremenu naručio projekt uređenja parka koji je navodno i dovršen, no park do danas nije uređen.

Projekt uređenja nije predstavljen javnosti pa bi i to trebalo učiniti kako bi se otvorila mogućnost eventualnih nadopuna.  

Radi se o zelenoj površini koja je desetljećima zapuštena, a 2015. godine je raščišćena, no budući da posljedično nije i uređena kao javni park, u međuvremenu je ponovo potpuno zarasla te kontinuirano ostaje nedostupna za javnost. Tu izuzetno vrijednu lokaciju bi konačno trebalo urediti kao javni park kakav kvart, četvrt i grad zaslužuju.  

U GUP-u predmetni je prostor upisan kao javni park i to kao “posebno vrijedna cjelina – parkovna arhitektura”, što proizlazi iz nekih od katakteristika prostora i načina na koji je već ranije (kaskadno) oblikovan.  

Parcela je u vlasništvu Grada Zagreba, pa i u tome smislu ne postoje prepreke da se konačno privede svrsi koju GUP propisuje.

Prostor je bio korišten za različite namjene. Do 1970-ih godina tamo su se nalazile barake za potrebe obližnje (bivše) bolnice, a jedno su se vrijeme kaskadne terase koristile i kao sunčališta za korisnike bolnice. Prostor je svojevremeno služio i kao javni park i sadržavao uređeno dječje igralište, a ima ga i danas, u izdvojenom i održavanom dijelu parcele koju sada koristi dječji vrtić. Cjelina budućeg parka je, međutim, potpuno zanemarena i danas potpuno nedostupna za ikakvo korištenje i to treba ispraviti.    

Radi se o mjestu s izuzetnim postojećim krajobraznim obilježjima koje uključuju ostatke elemenata urbane opreme poput dobro očuvanih stuba. Sve to treba afirmirati kvalitenim krajobraznim projektom te konačno aktivirati kao javni park.

Potencijalno je riječ o jednom od najzanimljivijih i naosebujnijih zagrebačkih parkova, s obzirom da je prostor kaskadno oblikovan.

Slijedom ove incijative koju od 2016. godine supotpisuje i niz osoba, između ostalih i uglednih stručnjaka iz disciplina bliskih pitanjima prostora, brojni stanari ulice i kvarta te građani, molimo da se konačno pristupi uređenju ciljanog prostora kao javnog parka.

Od nadležnih tijela očekujemo i molimo da se što prije dovrši proces izrade projektno-planske dokumentacije i ishođenje potrebnih suglasnosti, dok je projekt uređenja potrebno predstaviti javnosti i dopustiti mogućnost eventualnih korekcija i nadopuna - prije nego se krene u izvedbu parka.

Nadalje molimo da se proračunom osiguraju sredstva za uređenje javnog parka u 2022. godini budući da se nedvojbeno radi o javnom interesu i točki koja je nepotrebno dugo zanemarena.

Eventualno ponovno raščišćavanje prostora nije dovoljno niti uputno, već park valja cjelovito urediti.  

Temeljem analiza prostora i njegovih (logičnih) potreba, navodimo i neke programske smjernice za buduće uređenje parka:

- Predlažemo da budući park dobije dva ulaza: južni iz Jurkovićeve ulice i zapadni sa stuba Mije Slavenske. To je potrebno kako bi park bio jednako dostupan iz svih smjerova kretanja, odnosno kako bi se otvorili logični komunikacijski pravci i osigurala dinamika prostora.

- Svakako je uputno izbjeći i ekstenzivno opločenje koje bi nepotrebno smanjilo zelene površine, ali i nepotrebno poskupilo uređenje. Sipina je rješenje koje je ranije postojalo i koje se može razmotriti opet.  

- uputno je da park zadržati postojeće, povijesno, stubište.  

- Uz ostalo, budući park je potrebno opremiti i klupama, a tu skrećemo pažnju da bi to svakako trebale biti klupe s naslonom.

- Javna rasvjeta u parku nije obavezna, a ako se na njoj insistira ona treba biti diskretna, a svakako i prilagođena zakonskim propisima o smanjenju svjetlosnog onečišćenja. Ne treba insistirati na jakoj ni gustoj rasvjeti budući da se radi o o zelenoj površini koja je i stanište brojnih životinjskih vrsta. Diskretna, a dovoljna rasvjeta, parku daje i intimniji karakter, što predmetnom prostoru i odgovara. Ističemo da park nužno ne treba javnu rasvjetu i da to treba promatrati u kontekstu staništa insekata i drugih životinja. Izostanak javne rasvjete (koja, dakle, nije ni nužna), bitno pojeftinjuje projekt i skraćuje procedure.  

- Poželjno je pri budućem uređenju sačuvati sva stara, formirana, debela, stabla, osobito na potezu uz Jurkovićevu ulicu gdje su planski zasađena, odnosno uz stube Mije Slavenske gdje doprinose javnom prostoru i stuba i budućeg parka.  

- S obzirom da je dio nekadašnjeg javnog dječjeg igrališta na dijelu površine budućeg parka sada dan na privremeno korištenje obližnjem dječjem vrtiću za malo igralište, očekujemo da se i taj dio uključi u projekt cjelovitog krajobraznog uređenja parka, a korisnici dječjeg vrtića u budućnosti će imati na raspolaganju čitav javni park.

- U budućem krajobraznom uređenju svakako treba izbjeći tipski pristup koji je primijenjen u segmentu prostora koji privremeno koristi dječji vrtić. Radi se o rješenju (loš izbor opločenja i loše odabrana vrsta grmašica) koje ne doprinosi ostvarenju mogućnosti koje taj prostor i budući park nudi. 

S obzirom na izuzetni potencijal mjesta i u urbanističkim planovima zavedeni status “posebno vrijedne cjeline - parkovna arhitektura” imperativ je da budući park bude uređen cjelovito i na osnovu kvalitetnog programa i projekta.  Konfekcijsko rješenje nije dovoljno.

Pritom je potrebno voditi računa o tome da je park i utočište za životinje, a ne samo da služi ljudima, pa utoliko treba projekt oblikovati i održivo te sukladno suvremenim trendovima u krajobraznom projektiranju.  

Novi bi park uopće trebao doprinijeti životu u gradu društveno odgovornim oblikovanjem prostora koje će stvoriti visoke okolišne, klimatske, ambijentalne i boravišne kvalitete mjesta. 

Ponovo ističemo da je uputno prije implementacije projekta uređenja, isti predstaviti javnosti s mogućnošću eventualnih korekcija i nadopuna. Takav pristup predstavljao bi i demokratski iskorak za Zagreb. Demokratizacija procesa planiranja vodi iznalaženju kvalitetnijeg prijedloga, odnosno postizanju više kvalitete javnog prostora koji se uređuje.  

Molimo da adresirana tijela javne gradske uprave, slijedom ove incijative, provedu aktivnosti u smjeru nužnog i kvalitetnog uređenja javnog parka u Jurkovićevoj ulici.

Inicijativu za uređenje javnog parka u Jurkovićevoj pokrenuta je u organizaciji volonterske platforme 1POSTOZAGRAD i volonterskog edukativno-aktivističkog programa SEMINAR ZA HODAČE, a podržava je nekoliko stotina stručnjaka, stanara Jurkovićeve i okolnih ulica te drugih građana i strukovnih i drugih organizacija, čije podrške niže i navodimo.

Za nijedan drugi park u gradu ne postoji takva lista potpisnika i želja građana da se konačno uredi.  

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zageba unaprijed zahvaljujemo.

S poštovanjem,  

 1postozagrad

 1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

https://www.facebook.com/1postozagrad/

 Lista potpisnika incijative za uređenje parka iz 2016. godine, a koju čine stručnjaci različitog profila, stanari kvarta i drugi građani:

prof.dr.sc. Tihomir Jukić, arhitekt

prof.dr.sc. Nikica Gilić, filmolog

Tihana Böhm, dr. med.

Seminar za hodače

Maroje Mrduljaš, kritičar arhitekture i dizajna

prof.dr.sc.Jesenko Horvat, arhitekt

izv.prof.dr.sc. Karin Šerman, arhitektica

prof. Goran Rako, arhitekt

Damir Ivanković, dr. med., MBA

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata

Mario Jukić, krajobrazni arhitekt

Andrea Knez, krajobrazni arhitekt

Petra Pavleka, studentica krajobrazne arhitekture

prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović, sociolog 

prof.dr.sc. Sonja Butula, krajobrazna arhitektica

dr.sc. Goran Andlar, krajobrazni arhitekt

Matea Lončar, krajobrazna arhitektica 

Mirjana Miloševski Ntontos, arhitekt

Jelena Šimat, arhitektica

Tanja Udovč, krajobrazna arhitektica

mr.sc.Vesna Koščak Miočić-Stošić, krajobrazna arhitektica

Nikolina Krešo, krajobrazna arhitektica

dr.sc. Tamara Bjažić Klarin, arhitektica

Tomislav Tuškan, fizičar

mr. sc. David Kabalin, arhitekt

Vladimir Tarnovski, arhitekt

prof.dr.sc. Sanja Filep, arhitektica

Antonio Kiselić, umjetnik

dr.sc. Snježana Banović, redateljica i publicistkinja

Đorđe Matić, pjesnik

mr.sc. Tamara Buble, sociologinja

mr.sc. Iva Klak Mršić, biologinja

Tajana Jaklenec, arhitektica

Ana Dana Beroš, arhitektica

Zelena akcija

Pravo na grad

Sindikat biciklista

H-alter, portal

Pogledaj.to, portal

Kulturflux, portal

Kulturni lift

Transmeet TV, web video platforma o modernoj umjetnosti i urbanoj kulturi

Zagrebački kutak, portal

Korina Barišić, arhitektica

Danijela Stanojević, novinarka i spisateljica

doc.dr.sc. Ivan Šamija, molekularni biolog i pjesnik

Jagoda Radojčić, magistrica teologije

Marina Kelava, novinarka  

Tanja Vujasinović, mag. art, umjetnica

Maša Štrbac, povjesničarka umjetnosti

Saša Danon, dipl.ing.

mr.sc. Igor Ekštajn, arhitekt

mr.sc. Lana Bunjevac, novinarka

Jelena Pašić, povjesničarka umjetnosti

Zlatan Vehabović, slikar

Ljerka Vučić, arhitektica

Zrinka Kolarić, aktivistica

mag. art. Ana Elizabet, umjetnica

mr.sc. Nataša Bodrožić, kulturna radnica

Antonija Komazlić, novinarka i aktivistica

Kata Mijatović, umjetnica

Diana Magdić, sociologinja  

mr.sc. Nikola Bojić, povjesničar umjetnosti i umjetnik

Pero Mrnarević, MPhil (Cantab), akademski slikar-grafičar

Zorislav Antun Petrović, koordinator projekata Instituta za kulturu i etiku

Robert Grubišić, arhitekt

Sonja Leboš, urbana antroploginja

dr.sc. Snježana Koren, povjesničarka

Branka Cvjetičanin, umjetnica

doc.dr.sc. Una Bauer, teatrologinja

dr.sc. Marta Andrić, prevoditeljica

Stranka ZA GRAD  

Petra Milički, dizajnerica

Veronika Rešković, novinarka

dr. sc. Enis Zebić, novinar

prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina, povjesničar

Mirna Šimat, prevoditeljica

Nora Verde, spisateljica

Lidija Butković Mićin, povjesničarka umjetnosti

Ladislav Tomičić, novinar

Zrinka Mustać, arhitektica

Robert Bošković, akademski glumac i redatelj

Vera Ružić, arhitektica

Iva Marčetić, arhitektica

Rada Borić, aktivistica

Marijan Crtalić, umjetnik

Ana Ogrizović, scenografkinja

Tin Vrban, fotograf

dr.sc. Vjeran Kursar, povjesničar i turkolog

Katerina Duda, sociologinja i umjetnica

Svjetlana Lugar, spisateljica i aktivistica

Bojan Krištofić, dizajner

Igor Juran, umjetnik

50 Poems for Snow, međunarodni pjesnički festival

Jana Grgasović, arhitektica

Petar Cvahte, arhitekt

Goran Čolakhodžić, pjesnik

Morana Matković, povjesničarka umjetnosti

Vedrana Ivanda, arhitektica

Virna Jeričević, studentica

Nina Ivaniš, urednica

doc. dr.sc. Zlatan Krajina, sveučilišni nastavnik

dr.sc. Nataša Mataušić, povjesničarka

Ivana Meštrov, povjesničarka umjetnosti

Goran Kerić, fotograf

Vanja Rister, arhitekt

Nives Krsnik Rister, arhitektica

Katerina Duda, sociologinja i umjetnica

Tara Ivanišević, umjetnica

dr.sc. Petar Puhmajer, povjesničar umjetnosti

Dunja Mandić, arhitektica

Neda Mrinjek Kliska, arhitektica

izv. prof. art. Božica Dea Matasić, umjetnica

Jorge Hernandez Carezo, arhitekt

Dafne Berc, arhitekica

Petra Vidović, fotografkinja

Aneta Mudronja Pletenac, arhitektica

izv. prof.dr.sc. Tomislav Pletenac, etnolog i kulturalni antropolog

Vanda Kuspilić, prevoditeljica

doc.dr.sc. Mia Roth Čerina, arhitektica

George Stegic, mag.ing.građ.

Tamara Opačić, novinarka

Ivana Rogar, spisateljica

mr.sc.Tomislav Soldo, arhitekt

Lovro Skoblar, arhitekt

Sonja Sić, arhitektica

Iva Batina, arhitektica

Josipa Smoljo, arhitektica

Vedran Pavlović, arhitekt

Matija Bubić, arhitekt

Viktorija Madunić, lektorica

Zrinka Madunić, ekonomistica

Melita Hrčan, lektorica

Ivan Jergović, sociolog

Stipe Sladoljev, sportski novinar

Saša Kalanj, arhitekt

Jadranka Gable, dipl.oec., savjetnica u Nacionalnom vijeću za konkurentnost

Vesna Alvir, dipl.inf

Maja Ujević, glumica

Vanja Radovanović, inženjer i autor bloga Nepoznati Zagreb

Ana Jeinić, arhitektica

Renata Poljak, umjetnica

Tomislav Pavelić, arhitekt i umjetnik

dr.sc. Ines Prica, etnologinja

dr.sc. Vlasta Zajec, povjesničarka umjetnosti

Iva Raič Stojanović, mag. hist. art.

Dalibor Kiseljak, mag. educ. Art

Antun Maračić, kustos i multimedijalni umjetnik

Irena Šimić, povjesničarka umjetnosti

Sanja Horvatinčić, povjesničarka umjetnosti

Ivana Curić, dipl.ing.arh

prof. Ante Tonči Vladislavić, teoretičar mode i dizajner

Matko Matija Marušić, povjesničar umjetnosti

Petra Šlosel, povjesničarka umjetnosti

Matko Matija Marušić, povjesničar umjetnosti

Marijana Paula Ferenčić, povjesničarka umjetnosti

Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti

Jelena Svilar, spisateljica i novinarka

Zorana Protić, arhitektica

Latica Friedrich, dr. med. Irena Čaček, dipl. iur. Nemanja Bačić, dipl. iur. Davor Rukonić, dipl. iur.

Ana Zubak, umjetnica

Tena Škiljević, novinarka/PR

Sven Popović, književnik

Minja Josić, dipl. ing. arh. Tanja Haraminčić, mag. arh.

Maja Francuz, mag. arh.

Sonja Halapir, mag. arh.

Irena Bakić, mag. arh.

Jelena Prokop, mag. arh.

Iva Pauzar, mag. arh.

Vinka Jelavić, mag. iur.

Tea Dabić, mag. iur.

Zrinka Požar, mag. oec.

Andrea Pavlek, mag. iur.

Martina Burćul, mag. iur.

Nikola Brlek, mag. arh.

Hrvoje Spudić, mag. arh.

Dora Stipaničić, mag. arh.

Jure Živković, mag. arh.

Marko Dabelić, mag. iur.

Marija Benedikta Čičak, mag. iur.

Dora Ljevar, mag. iur.

Maja Hrgović, spisateljica

Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti

Leila Topić, povjesničarka umjetnosti i kustosica

Jurana Puljić, dizajnerica Neven Jacmenović, programer Vlatka Magjarević, dipl.ing.arh. Kristina Marković, dipl.ing.arh.

Sanja Bachrach Krištofić, dizajnerica

Mario Krištofić, fotograf

Sabina Sabolović, kustosica

Dragana Šimić, dipl.ing.arh. Silvija Čobanov, dipl.ing.arh. Maja Tutavac, dipl.ing.arh. Davor Plavšić, dipl.ing.arh.

Dario Dević, dizajner Hana Grebenar, arhitektica

Sonja Hlapir, arhitektica Goran Jovanović, umjetnik Maja Kolar, dizajnerica

Mladen Majstrović, arhitekt Niko Mihaljević, dizajner i umjetnik Aleksandra Poljanec, arhitektica

Dinka Pavelić, arhitektica Damir Sekulić, arhitekt Nikica Zdunić, studentica režije

Ante Senjanović, arhitekt

Iva Maria Jurić, arhitektica

Nikolina Manojlović Vračar, umjetnica

Snježana Došen, odvjetnica

Anela Đukan, arhitektica

Ines Matulić, MBA

Kristina Andlar, prof.soc.fil/dipl.bibl

Matija Tomšić, slobodni umjetnik

Paula Zore, aktivistica

Ivan Ivković, sportski novinar

Anamaria Drožđan Kranjčec, pravnica Matea Popov, psihologinja

Jelena Čaušević, ekonomistica

Luiza Bouharaoua, radnica u kulturi

dr.sc. Maja Šimpraga

Goran Košarić

Siniša Puhak Igor Mijić Edina Ćoralić Marko Brajković Andreja D. Milonjić

Marina Francuz Gaćina

Goran Gaćina

Miroslav Francuz

Ljiljana Lipovac Francuz

Iva-Marija Šafranko

Goran Burek Ana Sladić Hrvoje Vindakijević Robert Ćurić

Tajana Pajalić

Zeljko Pajalić

Tena Pajalić

Brigita Vinek Fran Pajalić Tvrtko Pajalić Juraj Pajalić Ljiljana Gluhak Boris Gluhak

Branka Matijašević

Svetislav Matijašević

Vanja Šimpraga

Mirela Šavrljuga

Petra Emarcora

Marija Vurušić

Antica Vulić

Ivan Frleta

Igor Kuduz

Ivana Barišić

Tea Tošić

Petra Radetić

Danijel Dubičanac

Vera Gunjac

Maja Flajsig

Dinko Duančić

Ema Ćerimagić

Marina Grubišić

Martina Zeković Đurđica Valadžija Ana Marija Bojko

Andrija Škare

Ivan Meniga

Ljubica Kocijan

Marko Stančec

Tomislav Nakić Alfirević

Bernardica Stipić

Marijo Mačinković

Mirna Puškaš

Mia Popović

Jasminka Klemenčić

Dominik Etnlinger

Ivana Nikolić

Vladimir Konjević

Ana Lozančić

Lidija Nonveiller

Mia Krkač

Martina Pašić

Marina Mayer

Nevena Opačić

Mislav Kurtela

Ivana Tomašević

Tamara Šandor

Ivana Mrkić

David Tarandek

Tamara Dugandžija

Renata Santo

Boris Štromar

Eugen Divjak

Maja Flajsig

Mateja Štokan

Kristina Grubiša

Romana Ličina

Ana Brajković

Tena Filetin

Bruno Lang-Kosić

Goran Bobinac

Zlatko Mraković

Nikolina Andrijanić

Dora Peternel

Ana Mjadak

Đurđica Ivković

Nives Dujmović Bayer

Vid Vince

Filip Levar

Lucija Lacković

Vladimir Golubić

Iva Ogrizović

Ivan Zelenić

Ivan Brnčić

Ivan Zidarević

Natalija Ryznar

Duška Boban

Mato Pavličević

Matea Kolendić

Kristina Lauš

Nikolina Barić

Marija Borovičkić

Katarina Ivče Farnell

Meri Madunić

Bojan Mucko

Martina Pekčec

Petra Šlosel

Eugen Vuković

Tia Glavočić

Svjetlana Zorić

Markita Franulić

Iva Ušćumlić

Bruno Mezić

Silva Vretenar

Maja Bucić Grabić

Karla Paliska

Ivana Franka Kolonić