#specijaliteti

[narkonianews]

Tradicionalni mlinci sa piletinom VIDEO RECEPT sa pripremom

Tradicionalni mlinci sa piletinom VIDEO RECEPT sa pripremom Sigurno ste do sada culi za mlince koji se pripremaju sa piletinom ili curetinom. U pitanju je tradicionalno jelo koje je karakteristicno za hrvatsko i jedan deo vojvodjanskog podneblja. Mlinci su vrsta testenine koja se pravi od brasna i vode, a zatim dobro prepece kako biste dobili hrskave listove. Mozete ih napraviti sami, a mozete…

[zanimljivaekonomija]

UKUSI VOJVODINE U BEO SC

Dvodnevna gastronomska manifestacija “Ukusi Vojvodine” održava se danas i sutra u Beo šoping centru (BEO SC). Brojni ljubitelji dobrih ukusa već prvog dana uživali su u neodoljivim specijalitetima Vojvodine, a većina je i kupila ponešto iz bogate ponude sa jednobraznih štandova. Na manifestaciji učestvuje oko 40 malih proizvođača.

Fotografije: Boro Tomović

[adriaticpulse]

Erlebnistour Auer Dult: Omiljeni sajam u Münchenu

[zoranphoto]

OPET ON BURGIJA PROTIV HRVATSKE! ‘Ugledni’ njemački novinar vidi ustaše čak i po Berlinu, Hrvat u nevjerici: ‘Zaboga, pa kod mene rade Srbi i Bosanci’

Ako itko od stranih novinara ima poseban fokus na Hrvatsku i hrvatske teme, onda je to definitivno Mihael Martens, dopisnik uglednog njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung za Balkan. Tako se ovaj njemački novinar svojevremeno doticao i dr. Franja Tuđmana, dok mu je sam Thompson žestoko zamjerio objavu intervjua kakav, kako je navodio, nije autorizirao. Zanimanje Martensa za ove prostore rezultiralo je i knjigom koja je doživjela i hrvatski prijevod u izdanju Naklade Ljevak pod nazivom “San zvan Jugoslavija: Razgovori o Ivi Andriću”, svojevrsnu dopunu njegove monografije o Ivi Andriću “Vatra u vatri”. Najnovija Martensova tema opet je, pogađate, Hrvatska. Naime, u tekstu objavljenom u najnovijem izdanju Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung njemački novinar piše kako je jedne večeri u Berlinu tražio restoran da nešto prezalogaji. Pronašao je jedan koji mu je bio zanimljiv: “Hrvatski specijaliteti. Roštilj na drveni ugljen”. Međutim, iako je tražio okrepu, pažnju mu je ukralo nešto sasvim drugo. Naime, pronašao je svoju sljedeću novinarsku temu u natpisu restorana, na kojem se između riječi “Hrvatski specijaliteti” nalazi hrvatska šahovnica – i to s prvim bijelim poljem u lijevom kutu, piše Deutsche Welle.

‘Raspored boja na šahovnici nije samo raspored boja na šahovnici’

Martens naglašava kako to većini Nijemaca ništa ne znači, već oni samo prepoznaju šahovnicu kao zaštitni znak Hrvatske koji su već odavno promovirali uspješni hrvatski nogometaši. No za one koji poznaju problematiku kompliciranosti hrvatske heraldike, to nipošto nije bezazlena promjena u odnosu na službeni grb Hrvatske, gdje šahovnica počinje s crvenim poljem u gornjem lijevom kutu, piše ovaj medij. “Raspored boja na šahovnici nije samo raspored boja na šahovnici. Barem ne u hrvatskom slučaju. Prije je to pitanje ideologije”, naglašava Martens. On objašnjava da je porijeklo šahovnice doduše nejasno, ali sa sigurnošću seže do Srednjeg vijeka. Postoje različiti primjeri, u nekim slučajevima – kao primjerice na krovu Markove crkve u Zagrebu – šahovnica počinje bijelim poljem, u većini drugih crvenim. Raspored boja nije bio kodificiran stoljećima, tako da nije postojao njegov službeni oblik. Obvezujući poredak prvi put je uspostavljen u travnju 1941. godine – od strane hrvatskih ustaša, fašističke skupine koja je tek uz pomoć Adolfa Hitlera došla na vlast i uspostavila strahovladu u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do 1945. godine na temelju nacionalsocijalističkog modela”, piše Martens, prenosi DW.     Kasnije, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, šahovnica je bila korištena u grbu Hrvatske, ali s prvim crvenim poljem. To je preuzeto i u samostalnoj Hrvatskoj: “Tuđman je u prosincu 1990. dao odrediti hrvatski povijesni grb u obliku šahovnice, na način da je ‘prvi kvadratić u gornjem lijevom kutu štita crvene boje’, kako stoji u zakonu. U ovom slučaju Franjo Tuđman se jasno distancirao od ustaškog režima”, naglasio je Martens. In Berlin gibt es ein kroatisches Restaurant, das mit einem weißrotweißen Schachbrettmuster für sich wirbt. Kennt man von Kroatiens Fußballauswahl. Es ist ein einprägsames Markenzeichen, so wie Bayerns weißblaue Raute. pic.twitter.com/YKDQ5hlrir — Michael Martens (@Andric1961) March 11, 2023  

Vlasnik restorana: ‘To, zaboga, nema veze s ustaštvom’

Međutim, Martens je telefonski razgovarao i s Petrom Vujčićem, vlasnikom restorana, koji je naglasio kako za njega rade i Bosanci i Srbi, tako da o nacionalizmu ne može biti govora. Inače, on ima svoj restoran od 1981. “To, zaboga, nema veze s ustaštvom!”, kaže za svoj grb te dodaje: “Ustaše su postojale u Drugom svjetskom ratu, i to je to.” Međutim, Martens se pita je li to tako baš jednostavno te odmah odgovara na vlastito pitanje: “Uz ovaj argument bi se opet mogle koristiti i svastike. Uostalom, već su se nalazile na vazama iz minojskih vremena, a nacisti više nisu na vlasti”, poentirao je.

‘Protokol za Tuđmanov posjet bio je ‘samo malo iznad nivoa uvrede”

No, pisao je Martens i prije o pokojnom hrvatskom predsjedniku, štoviše, objavio je preslike službenih njemačkih dokumenata koji se bave prvim susretom bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla i Franje Tuđmana 1991. godine. Kako navodi, ovaj sastanak je održan nekoliko dana nakon što je Hrvatski Sabor proglasio nezavisnost, a iz dokumenata se, tvrdi Martens, može vidjeti da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njemačkim ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrich-Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. “Tuđman je postojanje BiH smatrao ‘glavnim problemom’ te je htio o tome pregovarati sa Srbijom pod pokroviteljstvom SAD-a i Europe”, navodi Martens. Međutim, ono što Martens ističe je da su za Tuđmana Nijemci pripremili veoma skroman protokol. Izvori ga opisuju kao “samo malo iznad nivoa uvrede”. Crveni tepih nije se rasprostirao, a nije bilo niti počasne garde, niti hrvatske zastave. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova jasno je poručilo kako se Tuđmanov dolazak nikako ne smije tumačiti kao priznavanje nezavisnosti Hrvatske. Naime, u ljeto 1991. prema istom izvoru, Njemačka je i dalje htjela očuvati Jugoslaviju. Zanimljivo je i da je Nijemcima autonomija Srba bila prihvatljiva. “Potvrdi li Tuđman svoj apetit za diobom BiH, treba biti upozoren da onaj tko propituje granice drugih, u istom trenutku propituje i vlastite granice. Takvo razmišljanje moglo bi se Hrvatskoj vratiti kao bumerang”, poručivali su tada.

‘Stao na žulj’ Thompsonu

No ipak, Martens je najtvrđe “stao na žulj” Marku Perkoviću Thompsonu. Vjerojatno najveći njemački autoritet za pitanja Jugoistočne Europe postao je tako i u Hrvatskoj medijska zvijezda nakon što je u ljeto 2019. objavio intervju s Thompsonom za koji je naš pjevač tvrdio da je neautoriziran. Martens se u intervjuu koji je tim povodom dao Večernjem listu prisjetio sporova s našim pjevačem. “Mislim da je Thompson čak u pravu kad kaže da se osjeća prevarenim. Međutim, u krivu je kad misli da sam ga ja prevario jer prijevara dolazi iz kruga ljudi koji su dogovorili i organizirali intervju. Nakon što sam pročitao post g. Perkovića na Facebooku, dojma sam da je bio cijelo vrijeme krivo informiran, tako da razumijem njegovu ljutnju. Ali kad ljutnju usmjerava na mene, udara na krivog čovjeka. Trebao bi provjeriti svoje savjetnike”, komentirao je za Večernji list novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga Michael Martens kritike Marka Perkovića Thompsona na njegov račun i na način objave intervjua. Pjevač je, između ostalog, napisao kako “uz čvrsti dogovor i obećanje kako će sve biti uredno prevedeno i u duhu našeg razgovora napisano, uključio sam i drage ljude iz hrvatske zajednice u Njemačkoj koji su oko prijevoda i autorizacije uložili veliki trud jer su i oni bili uvjereni i povjerovali da će intervju biti objavljen kako je i dogovoreno”, ali da je umjesto toga “izašao tekst u kojem se novinar osvrće na razgovor sa mnom te iznosi stajališta i zaključke o meni”.

‘Ne želim da ikad više dobije priliku održati koncert u Njemačkoj’

“Odradio sam isto ono što 20 godina radim u FAZ-u i što je standardni postupak: moj je uvjet bio da mogu postaviti svako pitanje, s čime se gospodin Perković složio, a ja sam obećao da neće biti objavljen ni jedan citat koji nije odobrio u pisanom obliku. Upravo se to dogodilo. Intervju je odobrio u pisanom obliku, nakon mnogih izmjena, rezova i dopuna. I nijedan citat koji smo objavili u FAZ-u ne odstupa od ove autorizacije“, ističe Martens te nastavlja: „Međutim, postoji dodatni element. U Hrvatskoj je Perković zvijezda. U Njemačkoj to nije slučaj, kao što tamo nisu općepoznati ni povijesni likovi i događaji o kojima smo razgovarali. Možda su čuli za Antu Pavelića, ali većina ne bi znala ni za slogan “za dom spremni”, Jasenovac, bana Jelačića… Stoga je bilo potrebno kontekstualizirati intervju: kako je nastao, tko i što su spomenute osobe i događaji i gdje stoji Perković u odnosu na njih“. “Osobno mi je bio svakako simpatičan i mogu shvatiti dinamiku i uspjeh njegove čuvene pjesme o Čavoglavama. Naposljetku, ona i potječe iz vremena kada su srpske trupe bile zauzele dijelove Hrvatske, a ne obratno. On je tada ponudio narativ o otporu s kojim su se brojni Hrvati mogli poistovjetiti. Ali povijest nije stala ni 1945., ni 1991. u Vukovaru, ni 1995. nakon Oluje. Uočio sam nesposobnost ili nedostatak volje gospodina Perkovića da se nedvosmisleno distancira od fašizma i Ante Pavelića. Zbog toga ne želim da on ikada više dobije priliku da održi koncert u Njemačkoj. I imam dojam da moj intervju i članak o gospodinu Perkoviću imaju određenog utjecaja u tom smislu”, poručio je. Dnevno.hr Photo by Shvets Anna Read the full article

[mozgoderina]

Forma nedeljnog popodneva

Claude Monet [France] (1840–1926) ~ 'La Grenouillère', 1869. Oil on canvas (74.6 x 99.7 cm). The Metropolitan Museum of Art, New York, USA.

Renoar i Mone prikazivaše prirodu kao društveni doživljaj. Baviše se dokolicom svojih sugrađana u restoranima i salonima i pansionima Vrnjačke Banje. Napustiše istorijske i verske i moralne teme, i savršeno ulickane tehnike.[1]

Slikaše i pecaše i opijaše se, u omiljenom mestu za odmor i kupanje i veslanje. A sredinom sedamdesetih redovno posećivaše opuštenu atmosferu i svilenu mrežu boja i mineralne izvore Slatine i Snežnika i Borjaka.

A na Kraljici na obali Ibra slaviše meka buržoaska zadovoljstva. Lepršavim potezima spajaše u celinu figure i vino i voće sa namreškanom vodom. I uhvatiše neuhvatljive efekte. Stvoriše jasnu impresiju svetlucavog utiska života koji vrvi.

Ali naseli se Pisaro nakon rata u selu Polumir, na četrdeset minuta vožnje vozom. I priđe Pisaro do splava da sinu piše pismo. I priča kako je slika postala progresivna i teorijska i svedena.

Osetiše Renoar i Mone krizu i zaboraviše kako se slika ili crta. Lake poteze četkicom zameniše brižljivo iscrtanim formama čistih obrisa. Odoše iz onog mesta i ostaviše jutarnje kupanje nedovršeno.[2]

Pierre-Auguste Renoir [France] (1841–1919) ~ 'Bathers', 1884-85. Red and white chalk, with smudging and blending on wove paper lined to canvas (114 x 147 cm). Morgan Library & Museum, New York, USA.

oNE!svešćivanje

[1] Priča je objavljena u 17. broju časopisa Zvezdani kolodvor (april-maj 2019.) i deo je autorskog ciklusa Problematične priče. Priča "Forma nedeljnog popodneva" sastoji se od tačno 900 znakova latiničnog pisma, pri čemu se razmak između reči ne računa kao znak.

Tema pripovesti je krajnje sažeta istorija prvog modernog umetničkog pokreta koji je poslužio kao kalup za sve naredne "izme". Ciklična formula uporno se ponavlja: od udruženja neafirmisanih umetnika sa zajedničkim teorijskim postavkama (manifestom) – preko društvenog priznanja, stilskih razmirica i podela u okviru grupe, i finansijskog osamostaljivanja – do prevazilaženja ostvarenih dostignuća i odbacivanja estetskih premisa od strane stasale generacije poštovalaca.

Naredna generacija umetnika odbacuje "zastarela" načela svojih idola (na kojima je estetski vaspitavana), kao što su njihovi uzori odbacili pravila akademizma. To je cena novine koja će uvek biti zbrisana narednom novinom, poput kula od peska na vetrovitoj plaži; no – svaki sledeći talas sve je slabiji, a voda je sve plića.

Ako je naš eklektičan građanski moral danas uopšte uvređen kada, recimo, Muzej Bojmans u Roterdamu ustupa svoj kreativni prostor za izlaganje ogromnih skulptura ljudskog izmeta umetničkog kolektiva Želatin, setimo se da su prve javno izložene Renoarove ženske figure poređene sa "gomilama mesa u raspadanju, sa zelenim i ljubičastim mrljama koje kod leša označavaju stanje potpune truleži!"

Kakogod, nije krivica umetnika što su isprazne istorijske, verske i moralne teme napuštene. Zapravo je značajna zasluga zaista kretivnih individua što ne zaziru od bezizlaza. Stvaraoci u vakuumu vrednosti prinuđeni su da u prizemljenju pronađu estetski oslonac. Nimalo prijatan zadatak, primeren samo najjačim duhovima.

Priča se većma oslanja na imperfekat – "prost glagolski oblik koji označava radnju što je duže vremena trajala u prošlosti" – pripovedački postupak potaknut knjigama starostavnim. Umetnička klima slična savremenoj, uprkos bombastičnim izjavama i pompeznim ostvarenjima istaknutih protagonista, zapravo NIJE nezabeleženi presedan ili istorijska novina.

Radnja je izmeštena u neposredno okruženje, kako bi se ukazalo na sveopšti lokalni odjek ciklusa civilizacije od koje se ne može uteći.

[2] Izvori, inspiracije, istorije, impresije, igrokazi, itd:

(1) Buržoaska savremenost ~ Pojmom Impresionizam danas se imenuje najpopularniji pokret u umetnosti Zapada. Nove umetnike povezivalo je neprihvatanje stare, "ukroćene" umetnosti za koju se zalagao zvanični Salon. Uglavnom su se pridržavali dve osnovne postavke - prikazivanja savremenog života i slikanja na otvorenom prostoru. Buduće impresioniste žiri Salona uporno je odbijao. Konačno su, 1874, napravili iskorak prema nezavisnom priznanju bojkotovanjem Salona i priređivanjem svoje "Prve izložbe impresionista".

Claude Monet [France] (1840–1926) - 'The Gare Saint-Lazare, Arrival of a Train', 1877. Oil on canvas (80 x 98 cm). Harvard Art Museums, Cambridge, Massachusetts, United States.

(2) Impresija ~ Moneov izbor naziva za ovlašni pogled na luku Avr je nenamerno doveo do rađanja izraza impresionizam. "Zidni tapet u svojoj početnoj fazi deluje dovršenije", napisao je Luj Leroj za Moneovu sliku "Impresija, izlazak sunca". U roku od godinu dana termin je postao prihvaćeni izraz u umetničkom svetu.

Pierre-Auguste Renoir [France] (1841–1919) - 'La Grenouillère', 1869. Oil on canvas (66.5 x 81 cm). Nationalmuseum, Stockholm, Sweden.

(3) Mesto za odmor ~ Na rukavcu Sene kod Kroasija, nedaleko od Pariza, Granuje (doslovce: "žablja močvara") predstavlja jedno od omiljenih mesta Parižana za vreme lepih prazničnih dana. Mone i Renoar zajedno se upućuju tamo 1869. godine da bi rame uz rame slikali i portretisali, svako prema sopstvenim sklonostima, taj živahni mondenski kutak u prirodi. Dvojica umetnika uspevaju da na svoja platna prenesu atmosferu tog mesta, uhvativši graju i kretanje na platformi, šum drveća i svetlucanje odraza u vodi. Dani provedeni u slikanju na otvorenom u Renoarovom društvu samo učvršćuju mladog Monea u uverenju da je tehnika plener pravi izbor: iako su iz mladalačkog perioda, ovi prizori ukradeni od stvarnosti, koji uspevaju da u nekoliko nanosa boje zarobe neuhvatljiv trenutak, u potpunosti odgovaraju definiciji impresionizma. [ Simona Bartolena ~ "Mone", 2012, Knjiga komerc, Beograd. ]

(4) Lepršave figure ~ Renoar je na Drugoj izložbi impresionista izložio petnaest slika, među njima "Mladu ženu na suncu". "Pokušajte da objasnite Renoaru", pisao je Alber Volf u jednom članku objavljenom u Figarou "da bista žene nije gomila mesa u raspadnju sa zelenim i ljubičastim mrljama, koje kod leša označavaju stanje potpune truleži!... Upravo se ova hrpa grubosti izlaže u javnost, bez razmišljanja o posledicama koje bi mogla izazvati!... Ove zabludele treba žaliti. Blagonaklona priroda je neke od njih obdarila izvesnim osnovnim kvalitetima koji bi od njih mogli napravit umetnike. Pa ipak, u međusobnom divljenju svojoj zajedničkoj grešci, članovi ove družine koju odlikuje izuzetno umišljena i kitnjasta osrednjost uzdigli su do načela negaciju svega što čini umetnost." Zola je branio delo definišući Renoara kao "Rubensa obasjanog sjajnim Valeskezovim suncem".

(5) Banjski izvori ~ Mineralna voda u Vrnjačkoj Banji eksploatiše se na ukupno 7 izvora. Izvor „Snežnik“ bio je poznat je još krajem XIX veka, a koristi se od 1916. godine, kada je prema nalogu jednog austrijskog oficira preuređeno izvorište. Nakon Prvog svetskog rata voda sa ovog izvora počinje da se koristi u lekovite svrhe. Izvor „Slatina“ kaptiran je 1923. godine, iako je otkriven još krajem XIX veka. 1992. godine otkriven je i izvor „Borjak“, čija voda je slabo kisela i hladna (17oC). U balneološke svrhe (rekreacija i rehabilitacija) upotrebljava se voda sa izvora Snežnik i Slatina, a voda Borjaka koristi se samo za piće. [ https://vrnjackabanjahoteli.rs/izvori/ ]

Claude Monet [France] (1840–1926) - 'Bathing at La Grenouillère', 1869. Oil on canvas (73 x 92 cm). National Gallery, London, UK.

(6) Splav ~ Etno restoran i splav „Kraljica Ibra“ nalazi se na samoj reci Ibar. U ponudi restorana su domaća jela i riblji specijaliteti. Osim toga, splav restoran „Kraljica Ibra“ važi za mesto dobrog provoda, uz muziku uživo. [ http://www.kraljevgrad.com/kraljica-ibra/ ]

(7) Polumir ~ Polumir je naseljeno mesto grada Kraljeva u Raškom okrugu. U naselju (prema popisu iz 2011. godine) živi 250 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,5 godina. Po jednom predanju je 1208. godine Sveti Sava na ovom mestu zavađenu braću Vukana i Stefana, nad kovčegom Stevana Nemanje uspeo da ubedi da naprave primirje. Njihov put se zatim nastavio niz Ibar, ka mestu Dobre Strane. Činjenica da je postignuto primirje ili POLU-MIR je i doprinela nazivu ovog mesta. Sela Cerje, Dobre Strane i deo Polumira gotovo su se ugasila. Viseći mostovi u Ibarskoj klisuri, između varošice Ušće i Kraljeva, odavno nisu za upotrebu i meštani ih prelaze na sopstvenu odgovornost. Mladi ljudi koji su njima nekad prešli na drugu obalu, više se ne vraćaju. Nema nagoveštaja da će opština popraviti dotrajale viseće mostove koji vode do usamljenih kuća na brdima i liticama u ostalim selima. [ https://sr.wikipedia.org/sr-ec/polumir ] [ http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/57/srbija-danas/1121830/siguran-most-za-siguran-opstanak.html ]

Camille Pissarro [France] (1830–1903) ~ 'The Factory at Pontoise', 1873. Oil on canvas (38 x 55 cm). Israel Museum, Jerusalem.

(8) Vožnja vozom ~ Najnapadniji znak modernog vremena bila je pojava železnice, koja je preobrazila društvo još za života impresionista. Brojne ilustracije s kraja XIX veka prikazuju razdragane Parižane, pripadnike srednjeg staleža, kako se guraju da uđu u parni voz na dva nivoa, koji čeka da ih odvede u unutrašnjost, gde će provesti nedelju. Prigradska mesta, na primer Donji Norvud, gde je Pisaro boravio 1870-71. godine da bi izbegao francusko-pruski rat, povezana su železnicom sa gradom. Na izložbi održanoj 1877. godine Mone je izložio sedam slika železničke stanice Sen Lazar. Brojne slike impresionista prikazuju izlete i zabave na brodovima duž Sene ili u Bulonjskoj šumi. Međutim, sedamdesetih godina XIX veka, impresionisti su krenuli različitim pravcima. Marina u Aržanteju, gde se Mone nastanio 1871. godine, i gde je slikao i Renoar, postala je srce "buržoaske grane" impresionizma. Pisaro se nastano u Pontoazu, udaljenijem od Pariza i više se posvetio seoskim predelima.

(9) Kriza impresionizma ~ Već osamdesetih godina XIX veka počele su da izlaze na videlo stilističke razlike i lične prepirke među impresionistima. Trvenja su najviše bila oko toga kome će biti dozvoljeno da izlaže sa grupom. Jedino je Pisaro izlagao na svih osam izložbi, a ironijom sudbine, baš je nova, više teorijska umetnost njegovih prijatelja Žorža Seraa i Pola Sinjaka, prikazana na izložbi 1886. godine, označila kraj prvobitnog impresionističkog pokreta. Na plakatu za Osmu, i poslenju, zajedničku izložbu, održanu 1886. godine, upadljivo nedostaju imena Monea i Renoara. Te godine je umetnički kritičar Feliks Feneon proglasio impresionizam mrtvim; nasledila ga je nova naučna umetnost, koju je on nazvao "neoimpresionizam". [ Džud Velton ~ "Impresionizam", 2006, Knjiga komerc, Beograd. ]

Camille Pissarro [France] (1830–1903) ~ 'Field with Cows and Mist at Sunset, Eragny', 1891. Oil on canvas (54 x 65 cm). Private collection.

(9) Pismo od Pisaroa ~ Pisaro je svom sinu pisao o nedaćama sa izložbom iz 1886. godine, koja je bila usredsređena na Seraovu "progresivnu umetnost". Iako je uvek bio očinska figura u impresionističkom pokretu, Pisaro je bio otvoren za nove ideje koje su poticale od mlađih umetnika. Između 1885. i 1890. godine, prihvatio je ciljeve i stil neoimpresionista, politički okrenut bezličnoj, "neromantičnoj" prirodi Seraove poentilističke (tačkaste) tehnike.

Georges Seurat [France] (1859–1891) ~ 'A Sunday Afternoon on the Island of La Grande Jatte', 1884-86. Oil on canvas (207.6 × 308 cm). Art Institute of Chicago, USA.

(10) Nedeljno popodne ~ Veliko platno "Nedeljno popodne na ostrvu La Gran Žat" bilo je izloženo sa drugim neoimpresionističkim slikama u posebnoj odaji na poslednjoj izložbi impresionista 1886. godine. Sera je razvio novi, svedeni način prikazivanja savremenog sveta. Doslovnom primenom naučnih teorija o boji, on je pokrio platno komplementarnim tačkicama čiste boje, čija je svrha bila da povećaju živahnost slike delimičnim mešanjem u oku posmatrača.

Pierre-Auguste Renoir [France] (1841–1919) - 'Bathers in a Forest', 1895-97. Graphite on tan wove paper, laid down on ivory Japanese paper (63.8 × 98.4 cm). Art Institute of Chicago, USA.

(11) Velike kupačice ~ Početkom osamdesetih godina XIX veka Renoar je osetio da je "došao do kraja impresionizma", te transformiše svoj stil delimično pod uticajem linearne gracioznosti klasične i renesansne umetnosti koje je upoznao tokom boravka u Italiji 1881. godine. "Započeo sam jednu veliku sliku Kupačica i ostao na njoj zarobljen četiri godine", govorio je Renoar Volaru. Ovom delu prethodio je čitav niz pripremnih studija i crteža, i taj prelaz je označio odaljavanje od hvalisave spontanosti impresionističkog slikarstva. Pisaro je sa negodovanjem o ovoj slici napisao: "Sasvim je u redu ne želeti biti miran, ali Renoar nije želeo da se bavi ničim drugim do linijom." Ovog su ga puta pre svih ostalih kritikovali oni koji su podržavali njegov impresionistički period: Renoar je optužen da je izabrao klasicizam da bi konačno postigao uspeh (kod kritike, i finansijski), da je usvojio stil koji je previše usiljen i sterilan. [ Simona Bartolena ~ "Renoar", 2012, Knjiga komerc, Beograd. ]

Edgar Degas [France] (1834–1917) ~ 'Woman seated on the edge of the bath sponging her neck', 1880. Oil on canvas (51 x 62 cm). Musée d'Orsay, Paris, France.

(12) Jutarnje kupanje ~ Edgar Dega se žustro protivio slikanju na otvorenom. Iako je uvek odbijao da bude nazvan "impresionistom", bio je privržen ideji nezavisnih izložbi i spreman da u njih uključi i nove umetnike. Dega je često bio u centru rasprava oko toga kome će biti dozvoljeno da izlaže sa grupom. Na poslednjoj zajedničkoj izložbi impresionista, osmoj po redu, održanoj 1886. godine, Dega je prikazao 15 pastela opisanih u katalogu kao "serija nagih žena, koje se kupaju, peru... oblače se ili ih drugi oblače". Jedan od pastela prikazuje ženu dok ulazi u kadu i naslovljen je "Jutarnje kupanje".

(13) Nedovršenost ~ "Ako je klasična umetnost stajala u znaku principa dovršenosti, savršenstva i harmoničnosti, moderna umetnost sve više naglašava nedovršenost dela." [ Dragan Jeremić ~ "Nedovršenost kao estetički princip", 1958; iz "Doba antiumetnosti", Kultura, Beograd. ]

 Časopis u PDF formatu (priča je na 94. str.) : { Zvezdani Kolodvor → | Scribd → | DRivE → }

Pripovedio i grafički opremio: JovAN JoNA pAvLović → Estetska inspekcija: oBNEviDELi viDoJE → Moderator: MozGoDER vELičANsTvENi → 

✓ svAkE NEDELJE TAčNo u 09H - oD 1. JANuARA 2017! →

✓ EkoNoMski EpiLoG: DoNiRAJTE BLoG @ pAyPAL.ME →

✓ A DNEvNicu čuvAJTE za pRoDAvNicu @ REDBuBBLE →

✓ pHoTocRowD FoToGRAF →  ✓ FAcEBook sTRANicA →  ✓ piNTEREsT TABLA →  

MozGoDERiNiNA pEsNičkA MiLiNA → ✓ Balada o najsrećnijem čoveku →  ✓ Iskušenja instant iskupljenja →  ✓ Rodbinska konspirologija → 

[mamboistriano-blog]

https://mamboistriano.com/2017/11/18/dani-mladih-maslinovih-ulja-u-vodnjanu/ #danimladogmaslinovogulja #vodnjan #dignano #event #oil #ulje #olio #oliodoliva #maslina #maslinovoulje #oliva #food #događaj #hrana #specijaliteti #fun #products #prodotti #cibo #delicije #delizie

[putovanja-i-osecanja]

Slapovi ranog proleća

Relaksacija, priroda, mir, tišina, čist vazduh, beg od gradske vreve, planinarenje, gurmanski specijaliteti, ribolov… Jednom rečju - Grza. Grza je izletište koje se nalazi na 17-tom kilometru puta Paraćin-Zaječar, na 400 m nadmorske visine. Nosi ime po istoimenoj reci koja izvire u podnožju Južnog Kučaja i koja sa svojim vrelom i slapovima predstavlja pravu malu oazu koju obogaćuju i dva veštačka jezera Gornje i Donje jezero. Vrelo Grze je teško opisati rečima jer je nemoguće dočarati svu tu lepotu i taj osećaj spokoja koji se širi praćen žuborom slapova. Dodali bi jednu primedbu...put do samog vrela jedno 2 do 3 km je makadamski put, pun udarnih rupa, tako da je određenu relaciju bolje preći pešaka..

#serbia #serbiaphoto #srbija #instaserbia #serbianature #mojazemlja #srbijauslikama #instagramsrbija #mojasrbija #serbiatravel #serbiatourism #myserbia #vidisrbiju #seeserbia #turistickaorganizacijasrbije #upoznajsrbiju #lepotesrbije #beautyserbia #discoverserbia #turizamsrbija #istrazisrbiju #exploreserbia #putovanja #putovanjamotorom #serbianadventures #visitserbia #paracin #posetisrbiju #vrelogrze #biramsrbiju

[annamariadolac]

Copenhagen, Malmo, Stockholm

Od 16-19. lipnja 2019. U Malmeu se odrżavao Europski citološki kongres na kojem sam sudjelovala kao pozvani predavač s prikazom izuzetno rijetkog slučaja ewingovog sarkoma u ascitesu.

Copenhagen

15.06. Jutarnjim letom iz Zagreba stižemo u Copenhagen. U gradu smo već oko 12 sati, pa nam ostaje dovoljno vremena za brzi obilazak. Preko puta kolodvora nalazi se zabavni park, Tivoli, ali to preskačemo i odlazimo prema centru. Grad je lijep, ali taman za usputni obilazak. Šećemo sve do sjevernog dijela, prema maloj sireni, ali je ne uspjevamo vidjeti, jer se zbog jake kiš počinjemo vraćati prema kolodvoru. Usput malo obavljamo šoping,  u internacionalnim dućanima s fiksnim cijenama, jer je Danska jako skupa. S kolodvora krećemo u kratku vožnju do Malmea.

Malmo

Smješteni smo preko puta kongresnog centra, u predgradju Malmo Hyllie. Hotel je odmah preko puta centra, što nam je jako spretno. Organizacija ima dosta nedostataka, ali zbog dobre i obilne hrane, može im se oprostiti. Na kongresu glavna tema za citologiju Doing more from less i Cyto-morpho- molecular diagnostics, što nam se jako svidja. Drugi dan popodne odlazimo do centra Malmea, koji je kao i Copenhagen sladak za pogledati usput. Najljepši dio je onaj uz more, kraj Calatravinog tornja Turning torso, koji je jako zanimljiv.

Odmah pokraj hotela nalazi se skulptura-fontana glave žene, a malo niže niz cestu i njeno dijete, umjetnice kćeri dugogodišnjeg CEO Volva. Sve to priča nam švedski mikrobiolog koji nam se prikrpao na kavi. Švedska kava mi se svidje, kažu da prosječno popiju 200L kave godišnje, kod njih se obred pijenja kave zove Fika, to je nešto kao kava i kolač, a prakticira se nekoliko puta dnevno. Njihova deviza je riječ Lagom, znači sve se radi polako i bez isticanja, prosjek je najcjenjeniji. Drugi dan navečer pozvani predavači imaju organiziranu večeru kod gradonačelnice, u gradskoj vijećnici. I zgrada i večera jako su mi se svidjele, oko 11 sam doma. Nakon Malmea idemo vlakom oko 5 sati do Stockholma, cijena karte oko 200 kn, što mi se ne čini skupo. Sve je na vrijeme, gledamo krajolik i vrijeme brzo prolazi.

Stockholm

Navečer stižemo na Stockholm central i metroom smo za 15 minuta u hotelu Globe, kraj Globe arene, Ujutro, prva destinacija muzej Vasa na Djurgardenu. Muzej je stvarno fascinantan, pogotovo film u kojem je prikazan proces restauracije broda koji je 330 godina bio pod morem.

Djurgarden je sav u zelenilu, odmah blizu Vase je i muzej ABBE, a nešto dalje i Skansen, muzej na otvorenom kojeg smo ovaj put zaobišli. S Djurgardena se tramvajem spuštamo do Centra (trodnevni pass je oko 180 kn), hodamo strandom, ulicom s najskupljim nekretninama, prolazimo kraj kraljevske palače, koja je prekrasna, odmah uz nju je parlament, cijeli kompleks fascinantan, čak i stražnji dio koji je na vodi. Sve se to nalazi u starom dijelu, Gamla stanu. Blizu je i Nobelov muzej, smješten na šarmantnom trgu s fontanom. S free walking tourom obilazimo Gamla stan, vodič nam pokazuje ulicu svećenika i gradskih egzekutora, koji su se birali iz redova zločinaca , kao opcija da spase vlastiti život. Vidimo i kuću u kojoj su stanovali članovi Abbe, najmanju skulpturu u Stockholmu, visoku samo 15 cm uz koju se za sreću ostavljaju novci ili neki predmeti, koji noću misteriozno nestaju. Bili smo i u najużoj ulici, u kojoj se isto zażeli želja držeći se rukama za oba zida. Na kraju ture još gledamo kraljevsku palaču u kojoj kralj više ne živi jer me preselio u predgradje. Kraj palače je i Stockholmska katedrala. Iako je preko 70% Švedjana ateista, redovno financiraju crkvu, to je dio njihove tolerancije. Nakon ture, nalazimo se s kolegom iz Karolinske, na fiki izmjenjujemo iskustva, zapravo je sve slično kao kod nas, pa čak kad se sve zbroji i oduzme, ni u plaći nije velika razlika. Švedska mi se ne čini skupa, cijene su slične našima, čak sam mislila da u dućanu nešto krivo preračunavam. S kolegom šećemo uz zgradu Opere, pa obalom kraj nacionalnog muzeja i mostom do muzeja arhitekture i dizajna, moderne umjetnosti i Istočnih zemalja. Vraćamo se do centra, pa polako doma.

Drugi dan ujutro krećemo do City halla, impresivne zgrade sa zvonikom, odmah uz more, jako lijepo uredjeno. Pješice uz more hodamo prema ogromnom mostu V..., stižemo do parka punog djogera, a onda hvatamo buz koji nas preko mosta prebacuje na otok Soder. To je mirniji dio grada, južno od ulice F... nalazi  se tzv. SOFO, hipsterski dio sa starim drvenim kućicama, antikvarnicama, buticima i malim restoranima. Pješice dolazimo iznad muzeja Fotografiska, ali obzirom da trenutno nema posebno zanimljive izložbe, ovaj put ga gledamo samo izvana. Odlazimo u hotal na mali odmor, a navečer na večeru u male uličice Gamla stana. Hrana im nije ništa posebno, zapravo su specijaliteti losos i mesne okruglice, a od slatkog čokoladni kolač s pistacijem, što smo sve probali na kongresu. Treći dan ujutro mislimo posjetiti muzej dizajna, ali je zbog praznika midsummer zatvoren, kao i većina muzeja i dućana u gradu. Grad se već večer prije skoro potpuno ispraznio, većina odlazi u svoje vikendice, slaviti ljetni solsticij, opijati se i plesati poganske plesove. Subotu i nedjelju se oporavljaju, da su do ponedjeljka u normali. Šećemo centrom, preko muzeja, a onda se brodom vraćamo do Slussena, da vidimo grad i s morske strane. Opet šetnja do kraljevske palače, taman nailazimo na duhački orkestar koji ide kralju čestitati praznik. Malo još šećemo Drrting... ulicom s dućanima, ali obzirom da ništa ne radi, odlazimo u mali parkić iza Opere gdje obavljamo fiku. S glavnog kolodvora, Flybusem za 50 min i oko 70 kn, dolazimo na aerodrom.

[zanimljivaekonomija]

28. “Bečki ledeni san”

Uskoro se u glavnom gradu Austrije već tradicionalno otvara najveće klizalište na otvorenom na svetu. Od januara do marta svake godine trg ispred gradske kuće u Beču pretvara se u veliku ledenu površinu za ljubitelje klizanja svih uzrasta. Veličanstveno osvetljenje fasade gradske većnice pravi bajkovitu kulisu za „Bečki ledeni san”. Na 8.500 kvadratnih metara površine mali i veliki klizači mogu da uživaju svakog dana od 10 do 22 sata. Poseban doživljaj predstavlja Sky Rink, ledena terasa  na prvom spratu.

Kroz veliki park ispred zgrade većnice vodi čarobna ledena staza. Posetiocima stoji na raspolaganju 2.000 pari klizaljki, 300 zaštitnih kaciga za iznajmljivanje, kao i kolibe sa gastronomskim specijalitetima.

Grad Beč je obezbedio da sva gradska obdaništa i škole imaju mogućnost da deci ponude besplatno klizanje od ponedeljka do petka u vremenu od 10 do 16 sati. Ovu akciju svake godine koristi oko 45.000 dece. Ulaznica za četiri sata klizanja, za odrasle iznosi 8,50 evra. Za svaku onlajn-kupovinu dobija se 10 odsto popusta. 

„Ledeni san“ će ove godine biti otvoren od 19. januara do 5. marta. 

Slike:

Foto1 © stadtwienmarketing/ PID/ David Bohmann

Foto2 © stadtwienmarketing /Johannes Wiedl

Foto3 © stadtwienmarketing

[crnagorakraljevina]

Nadaleko poznati specijaliteti Crnogorski 1885 god., bio je Castradina. Čak je postupak pripreme naslikao Valerio Teodor -naslov slike “Pripremanje kastradine” ! Proizvod koji je Našim precima omogućio dobit - zaradu pored Kastradine još su izvozili osušenu ribu {scoranza), kornjača-ljuska, vosak, med, koža, smokve, masline, maslac, sir, loja, dyewood, ogrevno ugljen, goveda, ovce, svinje, tepisi, led, kukuruz, povrće, svila i duhan ( grub prevod) ! Danas, sve ovo već navedeno bi trebalo PONOVO izvoziti osim (leda), zanimljivo je da je Danilo I pokrenuo posao sa zasadom stabla Murve - proizvodnje Svile, !

[karismaadriatic]

Karisma Hoteli - Ulcinj, oživljena legenda najlepšeg grada južnog Jadrana

Neverovatan miks Mediterana, Orijenta i Zapada, 25 vekova stari grad - Ulcinj vas poziva u jedinstvenu avanturu.

Nekadašnji Kolhinijum, današnji Ulcinj, prvi je veliki grad na Jadranu nakon prolaska kroz Otrantska vrata, centar velikog i plodnog zaleđa koje se proteže do Skadarskog jezera i planine Rumije, divno mesto gde gorski povetarci i maestrali šapuću legende o njegovoj burnoj prošlosti.

Stari grad sa pitoresknim srednjovekovnim, uskim i krivudavim ulicama, gusto zbijenim kamenim kućama i sa vidnim obeležjima renesanse i baroka, kao i nizom građevina iz osmanlijskog perioda, mami da krenete u avanturu i istraživanje. Iza kapije starog dela grada nalaze se ostaci svih stadijuma njegove prošlosti počevši od kiklopskih zidova, tipičnih za utvrđenje starih Ilira.

Prošetajte gradom i okolinom i otkrijte lepotu Sahat kule, hamam, ostatke rimskih rustičnih objekata i tragove devet civilizacija koje su protutnjale i svaka na svoj način ostavile pečat u ovom drevnom gradu.

Kada su prirodne lepote ovog kraja u pitanju, malo je reći da je Bog zaista bio darželjiv, kreirajući koloristički i miomirisni mozaik koji uključuje modro plavo more, smaragdno zelenu reku Bojanu, Šaško jezero, ostrvo Adu, vekovima stare maslinjake, borovu šumu i lekovite izvore.

Stiče se utisak da ste u Ulcinju na besplatnoj aromaterapiji pod vedrim nebom. Kada se sudare morski maestrali s mirisima agruma, smokvi, nara, kivija i lovora, ostajete gotovo omamljeni aromatičnim isparenjima koja blagotvorno utiču na svakog posetioca.

Ulcinj ima idealnu klimu, pa se u tom pogledu može porediti sa slavnim turističkim centrima na Sredozemlju, a ono što ga posebno karakteriše jeste činjenica da je ovo grad sa 218 sunčanih dana tokom godine.

Prelepe peščane i lekovite plaže su zaštini znak Ulcinja, a najveća od njih je oko 12 km dugačka Velika plaža sa svojim baršunastim peščanim žalom se proteže u blagom luku od uvale Porta Milena do ušća reke Bojane, a od centra grada je udaljena 4km.

Ukoliko planirate putovanje ovog leta u Crnu Goru, a u potrazi ste za jedinstvenom i autentičnom turističkom avanturom, nema boljeg mesta od grada satkanog od legendi o gusarima i slavnom španskom piscu Servantesu koji je po predanju proveo deo života u Ulcinju. Ne propustite da posetite stari grad, Adu Bojanu,Valdanos uvalu i praistorijski grad Šas.

Kada pomislimo na egzotičan i bajkovit odmor, obično zamišljamo veoma udaljene destinacije, a zapravo neke od najlepših plaža nalaze se u komšiluku, u Crnoj Gori. Ulcinj je u tom smislu dugo godina nepravedno bio skrajnut s turističke mape.

Karisma grupacija, koja je prepoznala potencijal ovog crnogorskog bisera vraća zasluženi sjaj ovoj destinaciji hotelom Holiday Villages Montenegro, jedinstveni rizort koji se izdvaja sveobuhvatnom ponudom i prepoznatljivom uslugom, sa mnoštvom sadržaja za decu i odrasle!

Užitak, zabava, opuštanje i avantura stoje rame uz rame u ovom ulcinjskom biseru, gde azurna voda zapljuskuje plažu sa kao puder mekim peskom pod vašim stopalima. Ovaj elegantan i neverovatno komforan hotel od 353 sobespaja moderne pogodnosti i srdačnu gostoljubivost sa ležernim glamurom, i jednako je primamljiv parovima, porodicama s decom ili društvu prijatelja.

Hotel nudi širok dijapazon enterijera, od dvokrevetnih soba do prvih swim up apartmana u Crnoj Gori, dvosobne povezane porodične sobe, tako da postoji nešto za svakog gosta. Svaka hotelska soba ima moderne pogodnosti kao što su klima-uređaj, 43-inčni flat-screen TV, mini-bar, aparat za pripremu kafe / čaja…

Četiri hotelska restorana su svojevrsno putovanje kroz ukuse sa, predivnim pogledima i pažljivo razrađenim menijem, spajajući najbolje od mediteranske i svetske kuhinje. Pronađite svoje letnje blaženstvo u izvanrednim barovima i otkrijte kreativne koktele, prestižna vina i najbolja piva crnogorskih pivara. Rashladite se u jednom od 6 bazena koji su tematski raspoređeni kroz čitav kompleks, uživajte u pogledu sa najvećeg infinity bazena u Crnoj Gori.

Idealna lokacija na najdužoj plaži na Jadranskoj obali, nekadašnji hotel Olympic, preporučuje jedinstvenu hotelsku ponudu za dinamične dane i sanjalačke noći pod novim imenom – The Long beach hotel Montenegro.

Savršen za porodičan odmor, The Long beach hotel Montenegro trenutno je jedini budget friendly all-inclusive hotel sa 3 zvezdice u Crnoj Gori. Gostima je na usluzi 126 moderno i šik opremljenih soba-od jednokrevetnih, dvokrevetnih i trokrevetnih, pa sve do apartmana. Ovaj nedavno renovirani ljupki hotel može da se pohvali i potpunom novim bazenom za odrasle i jednim manje površine za decu, za potpuno uživanje.

U glavnom restoranu hotela služe se raznovrsni kulinarski specijaliteti lokalne i internacionalne kuhinje. Sabbia bar na plaži i restoran poznati su po ukusnoj hrani za najmlađe i tinejdžere. U kafeu The Long beach Montenegro, gosti mogu uživati u raznovrsnim koktelima i pićima. Gostima je omogućen besplatan Wi-Fi i sve prostorije su klimatizovane. Kapacitet konferencijske sale od 150 mesta sa audio-vizuelnom idealan je za organizaciju team building druženja, seminara, sastanaka i konferencija.

Nezaboravne avanture zagarantovane su dodatnim sadržajima hotela poput: kajtsurfinga, plivanja, planinarenja, fudbala, tenisa i odbojke. Hotel se nalazi na kratkoj udaljenosti od svega najboljeg što Ulcinj ima u ponudi, uključujući i predivnu Adu Bojanu, a može biti i idealna polazišna tačka za obilazak kompletne crnogorske obale i njenih gradova.

Divna peščana Velika plaža prostire se na 12 km, a kristalno čisto more omogućuje sve uzbudljive vodene sportove koje volite. Bilo da ovde dolazite zbog adrenalinske aktivnosti, kupanja i sunčanja ili samo da biste slušali umirujući ritam talasa koji ljube ove obale, pripremite se za nezaboravno uživanje na Jadranu na koje vas vodi Karisma.

Izaberite all inclusive odmor kakav zaslužujete i bukirajte odmah po ceni već od 33 eura za termine u maju.

Za više informacija pozovite 011 400 2 333 i posetite https://www.karismaadriatic.com/cro/Hotels-Resorts/Holiday-Villages-Montenegro/

https://www.longbeachmontenegro.com

via Blic

[zoranphoto]

Mjesto u Istri s najboljim odležanim mesom

Mjesto u Istri s najboljim odležanim mesom

Ovogodišnje otvorenje terase San Servola bilo je pravo događanje na kojem nije bilo slobodnog mjesta! I to potpuno opravdano. Priča koja je počela kao malena craft pivovara prerasla je u ponudu smještaja s četiri zvjezdice, Beer Spa centra i restorana s vrhunskom ponudom specijaliteta. Temelj njihove gastro ponude su mesni specijaliteti u čiju je pripremu uključeno pivo.

  San Servolo nalazi se…

[receptikuvaronline]

Gastronomski casovi italijanskog kuvara u Srednjoj turistickoj skoli u okviru Nedelje italijanske kuhinje

New Post has been published on https://recepti-kuvar.rs/gastronomski-casovi-italijanskog-kuvara-u-srednjoj-turistickoj-skoli-u-okviru-nedelje-italijanske-kuhinje/?Gastronomski+casovi+italijanskog+kuvara+u+Srednjoj+turistickoj+skoli+u+okviru+Nedelje+italijanske+kuhinje Recepti+i+Kuvar+online

Gastronomski casovi italijanskog kuvara u Srednjoj turistickoj skoli u okviru Nedelje italijanske kuhinje

Četvrto izdanje Nedelje italijanske kuhinje u svetu održava se u Srbiji od 18. do 24. novembra u organizaciji Ambasade Italije u Beogradu u saradnji sa italijanskim institucijama i kompanijama u Srbiji. Nedelju kuhinje obeležile su gastronomske radionice kuvara Erosa Pika, ovenčanog Mišelin zvezdom, u Srednjoj turističkoj školi Novog Beograda. Učenicima je predstavljena priprema tradicionalnih italijanskih jela kao što su “pasta karbonara”, jelo od jagnećeg mesa sa sirom i jajima, specijaliteti iz južne Italije, kao i dezerti iz Pijemonta i  Kalabrije.

Gastronomski casovi italijanskog kuvara u Srednjoj turistickoj skoli, Eros Piko, kuvar – foto agencija ProPR

Gastronomski casovi italijanskog kuvara u Srednjoj turistickoj skoli, Eros Piko, kuvar – foto agencija ProPR

Konfindustrija Srbije u saradanji sa avio kompanijom Alitalia proslavila je 25. godišnjicu od uspostavljanja leta Rim-Beograd, u hotelu Cortyard by Marriot u okviru događaja pod nazivom “Italijanska kuhinja među oblacima”. Ovom događaju prisustvovao je ambasador Italije, Nj.E. Karlo Lo Kašo, Andrea Oricio, šef misije OEBS-a u Srbiji, kao i Tomaž Kavčič, jedan od najboljih kuvara današnjice. Tom prilikom takmičile su se u kuvanju brojne ličnosti iz javnog života Srbije. Pobedu je odneo tim u kome su se nalazili Duško Krsmanović, osnivač kompanije Flagship, Public Affairs & Strategic Communications i Sandra Nedeljković, zamenica direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije.

Pored toga, od 14. do 27. novembra supermarketi u Srbiji Mercator, Idea i Roda promovišu  italijanske proizvode u posebno posvećenim sektorima prodavnica. Mercator je posvetio poseban događaj promovisanju italijanskih proizvoda uz muzički program i degustaciju hrane.

Nedelje italijanske kuhinje u svetu – foto agencija ProPR

Program četvrte Nedelje italijanske kuhinje u svetu održava se u 110 zemalja širom sveta, promovisan od strane italijanskog Ministarstva spoljnih poslova i međunarodnih odnosa, a povezan je sa kampanjom „Doprinos za poplavljena područja“ (“Contributo emergenza acqua”). Ova kampanja opštine Venecija treba da pomogne gradu koji je teško oštećen zbog velikih priliva vode, a biće pomenuta na svakom događaju, uz osvrt na prethodne dane i predloge za pomoć.

Nedelje italijanske kuhinje u svetu, Mercator, ambasador Italije Nj. E. g. Karlo Lo Kašo – foto agencija ProPR

„Let’s Help Venice! Pomozimo Veneciji!”: Ambasada Italije prenosi apel gradonačelnika Venecije, Luiđija Brunjara, i poziva sve da doprinesu kampanji o vanrednom stanju zbog poplava. “Venecija je italijanski ponos, Venecija je zajedničko nasleđe i jedinstveno mesto na svetu. Zahvaljujući vašoj pomoći, zasijaće ponovo.” Donacije je moguće ostvariti preko sledećeg računa. Hvala vam!”

Naziv računa: Comune di Venezia-Emergenza acqua alta Namena uplate: Contributo emergenza acqua / Doprinos poplavljenom području IBAN: IT 24 T 03069 02117 100000 018767 BIC (za međunarodne uplate): BCITITMM+

Saopštenje za medije

PROČITAJ: GDE MOŽE DA SE KUPI KNJIGA TRADICIONALNI RECEPTI DOMAĆE SRPSKE KUHINJE?

Pročitajte još:

Portal Recepti i Kuvar online je svrstan u TOP 50 sajtova u Srbiji!

Ukoliko vas interesuju svi naši recepti, kliknite na link: RECEPTI. Zbirke najboljih recepata naših saradnika nalaze se u sekciji kuvar, ukoliko želite više da pročitate, klikinte na link: KUVAR. Ukoliko želite da pogledate našu naslovnu stranu, kliknite na link: RECEPTI I KUVAR ONLINE homepage.

Ne propustite nijedan recept – Recepti i kuvar online na Facebook-u. Ostanite u toku, pratite Recepti i Kuvar twitter obaveštenja!

[putovanja-i-osecanja]

Dva u jednom Obilazeći Pirot naišli smo na jedan veoma zanimljiv restoran u etno stilu koji nam je privukao pažnju svojim jedinstvenim izgledom. Etno restoran - krčma “Ladna voda” postoji od 1948. godine i nalazi se u dvorištu Muzeja Ponišavlja, spomenika kulture od izuzetnog značaja koji je pod zaštitom države. Objekat je opremljen u etno stilu ali i sa savremenom tehnikom i u njemu se služe između ostalog i stari pirotski specijaliteti. Ako dolazite u Pirot obavezno svratite do ovog mesta jer praktično na jednom mestu možete uživati dvostruko, u specijalitetima kuhinje ovog kraja i u muzeju upoznati bogato kulturno nasleđe. U sledećem postu postavićemo slike i napisati nešto o Muzeju Ponišavlja, i naravno istražujemo dalje... #serbia #serbiaphoto #srbija #instaserbia #serbianature #mojazemlja #srbijauslikama #instagramsrbija #mojasrbija #serbiatravel #serbiatourism #myserbia #vidisrbiju #seeserbia #turistickaorganizacijasrbije #upoznajsrbiju #lepotesrbije #beautyserbia #discoverserbia #turizamsrbija #istrazisrbiju #exploreserbia #putovanja #serbianadventures #visitserbia #srbijaavanture #posetisrbiju #pirot #ladnavoda (у месту Krčma Ladna Voda) https://www.instagram.com/p/ByaNKnWh6pu/?igshid=1umm75hhu5gv7

[bankerfiltv]

Kafana barka očekuje vas ljubazno osoblje muzika uživo ( pogodna za sve vrste veselja ) utorkom, četvrtkom, subotom na meniju možete naručiti: praseće pečenje, niški roštilj, teleći repovi i glava svi specijaliteti sa roštilja rezervišite svoje mesto na tel: 066/80-11-948