#nacista
Explore tagged Tumblr posts
Text
Nazismo:
-Nazismo: ambas vacas quedan requisadas y se fusila al dueño para ⓠno proteste ni moleste. -democracia: el gobiernoⓛdeja al dueño las vacas, quien vende la leche y la carne periódicamnt para pagar impuestos y deudas con el estado. Sabandija ゕ 🔏🥕⚽
#nazista#nazismo#nacista#nacismo#insultar#insults#insultos#groserías#democracias#insulto#spain#palabrotas#palabrotes
0 notes
Text
alo debilčino pričaš o kolaboracionisti, koja bre odbrana države od nacista fukaro jedna
2 notes
·
View notes
Text
“Ko su bile žrtve nacista?”
Activity title: Visiting historical exhibition “Ko su bile žrtve nacista?” in Banski dvor
Type of activity: creativity
Duration: 1 hour, 13.10.2022
Activity description: We have visited the exhibition in Banski dvor with my classmates and our homeroom teacher.
Reflection: The ones who’ve prepared this exhibition were other students from my school, along with their professors. It’s very important that all of us are aware of our origins. Lots of young people, aren’t knowledgable when it comes to their own history. What’s also significant to mention, is that we as a class have learned even more about our history.
Learning outcomes:
Demonstrate the skills and recognize the benefits of working collaboratively
Show commitment to and perserverance in CAS experiences
Identify own strengths and develop areas for growth
6 notes
·
View notes
Text
Todd Gitlin: U potrazi za muzikom ljevice
Sećam se kako nam je 1962. za vreme studija na Harvardu naš profesor Majkl Valzer govoreći o preduslovima dolaska nacista na vlast napomenuo da je jedan od razloga zašto je nemačka revolucija 1918/19 (kratkotrajni nastavak kolapsa kajzerovog režima) propala bilo i to što – nije imala svoju pesmu. Iako mi je nedavno rekao da se ne seća da je to rekao, meni su se ove reči urezale u pamćenje. I on…
0 notes
Text
A ko je to oslobodio Beograd, četnici ili partizani?
“… ako uopće i misle da su oslobođeni, znajući da je Srbija u Drugom svjetskom ratu bila na strani Sila osovine” U sveopštoj relativizaciji i satiranju povijesti u Srbiji, Dan oslobođenja Beograda od nacista pretvoren je u svojevrsnu sprdnju i karneval srbovanja. Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić položio vijenac na spomenik Neznanom junaku povodom pomenutog Dana oslobođenja Beograda u…
0 notes
Text
Foto: Ivan Buvinić / Virtuali muzej Dotrščina
Osvrt na memorijalnu umjetničku intervenciju argentinsko-njemačke umjetnice Patricije Pisani u spomen-parku Dotrščina
Povijest barbarstva
Saša Šimpraga, 2024.
U rujnu 1940. godine Walter Benjamin prešao je francusko-španjolsku granicu i stigao u Portbou, prvi španjolski gradić poslije granice. Imao je američku vizu i one tranzitne za Španjolsku i Portugal, ali nije imao francusku izlaznu vizu. Teško bolestan, put s grupom prošao je ilegalno i pješice. Walter Benjamin, rođen u Berlinu, gdje je živio do dolaska Hitlera na vlast, kao Židov i javni intelektualac, bježao je od nacista koji su mu, kao i svim Židovima, ukinuli i njemačko državljanstvo. Zbog gubitka državljanstva proveo je tri mjeseca u zatvoru u Francuskoj, gdje boravi od 1933. godine, najduže u Parizu. Nakon prelaska granice i dolaska u Portbou, suočen s bezizlaznom situacijom izglednog hapšenja koje bi rezultiralo deportacijom u Francusku i u ruke nacista, počinio je samoubojstvo, 26. rujna 1940. Imao je 48 godina.
Desetljećima kasnije u Portbouu realizirano je spomen obilježje Walteru Benjaminu, rad izraelskog umjetnika Danija Karavana, nazvan Prolazi / Passages. Sastavljen od nekoliko elemenata u krajoliku na litici ponad grada i ispred mjesnog groblja, najupečatljiviji dio Karavanovog djela je tunel sa stubištem koje probija stijenu i spušta se prema moru. Simbolički otvara mogućnost prolaza, bijega.
Spomen-obilježje Walteru Benjaminu, Portbou, Španjolska
Foto: Saša Šimpraga
Naslov Prolazi / Passages ne odnosi se samo na Benjaminov sudbonosni put iz Francuske u Portbou, već i na njegovo nedovršeno posljednje djelo, Das Passagen-Werk ili Projekt Arkade. Knjiga je to na kojoj je Benjamin počeo raditi 1927. godine, a govori o Parizu 19. stoljeća, njegovim natkrivenim pasažima, arkadama i uopće (flanerskom) urbanom iskustvu. Rad na toj knjizi bio je razlog autorova odgađanja da napusti Pariz i Europu sve dok nacisti nisu ušli u glavni grad Francuske.
Karavanovo spomen-obilježje izgrađeno je između 1990. i 1994. godine godine, povodom pedesete obljetnice Benjaminove smrti. Trideset godina kasnije, u povodu Svjetskog dana mira, u zagrebačkom spomen-parku Dotrščina postavljena je privremena memorijalna intervencija umjetnice Patricije Pisani iz Berlina. Zajedničko radu Danija Karavana u Portbouu i Patricije Pisani u Zagrebu različite su umjetničke verzije izlaza.
Patricija Pisani rođena je i odrasla u Buenos Airesu i kao mlada proživjela strahote argentinske vojne diktature u razdoblju Prljavog rata (1974. – 1983.). U prigodnom govoru na otvorenju intervencije na Dotrščini govorila je i o univerzalnosti teških povijesti.
Njen rad na Dotrščini naslovljen je „Transition/ Prijelaz“. Na mjestu masovnog stratišta posegnula je za prometnim znakovima, dajući poznatom novo značenje uvjetovano kontekstom u kojem je postavljeno. Njeni pješački prijelazi, zebre, postavljene su na tri lokacije unutar memorijalnog krajolika Dotrščine. Nalaze se na mjestima s kojih nisu vidljiva postojeća spomen-obilježja. Dvije su na gornjoj stazi, na potezu između Bakićevog i Ružićevog spomenika, a jedna u Dolini grobova.
Foto: Ivan Buvinić / Virtuali muzej Dotrščina
Izbor sve tri lokacije u skladu je s iskustvom šume. Na gornjoj stazi jedna se zebra ukazuje nakon zavoja, ubrzo i druga nakon sljedećeg zavoja, a treća obilježava ulaz ili kraj Doline grobova. Glavninom su iscrtane na postojećim opločenim šumskim stazama, no svaka od njih drugačije izlazi van gabarita staze, na zemljano tlo, čime se pojačava doživljaj neočekivanog. Autorica ih opisuje kao sigurne prijelaze. Iritacije koje potiču na promišljanje o zločinu koje je dio povijesti šume. Na svakom od prijelaza neprekinuti pogled u dubinu šume okolnoj prirodi daje okvir za promatranje u novom ključu.
Zebre su izvedene u kreču, koji se ispire s vremenskim prilikama. S prvim danima jeseni već počinju blijedjeti i na taj način funkcioniraju i kao sjećanje. Briše ih i prigušuje kiša, pokriva otpalo lišće, da bi za sunčana vremena njhova bjelina ponovo oživjela, a vjetar razmaknuo lišće. Širina asocijacija nadilazi sjećanje i one s lakoćom postaju metafore života.
Neočekivani susreti s prometnom signalizacijom u gradskoj park-šumi podsjećaju nas na tisuće dotrščinskih žrtava fašizma koje nisu imale mogućnost sigurnog prijelaza i spasa.
Foto: Ivan Buvinić / Virtuali muzej Dotrščina
Dotrščinska umjetnička intervencija, dio tradicionalnog programa Virtualnog muzeja Dotrščina i patnera, ove je godine zahvaljujući partnerstvu s Goethe-Institutom Kroatien (kulturnim institutom Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj), realizirana kao eksperimentalni program umjetničke razmjene, povezivanja, Zagreba i Berlina, odnosno spomen-parka Dotrščina s memorijalnim prostorima sličnog karaktera i statusa u drugim europskim glavnim gradovima. Za prvo povezivanje odabrano je spomen-područje Murellenberg u Berlinu. Na obje lokacije dogodili su se masovni zločini, uz obje lokacije djeluju policijske akademije i streljane i dijelom su utjecale ili utječu na karakter mjesta. Obje lokacije prošle su određene zaborave, u slučaju Dotrščine i aktivni državni revizonizam. Oba memorijalna parka imala su značaje civilne incijative koje su ih vratile u kolektivnu memoriju tj. otele zaboravu. U okviru umjetničke razmjene, rad u Berlinu ovog je proljeća izveo umjetnik iz Zagreba, Vlado Martek, autor memorijalne intervencije na Dotrščini 2023. godine, dok je Patricija Pisani autorica rada kojim je od 2002. godine trajno obilježeno spomen-područje Murellenberg.
Rad Patricije Pisani u Berlinu – gradu u kojem je izmišljen semafor – također se oslanja na prometnu signalizaciju. Odabran je na javnom natječaju, a sastoji se od stotinjak prometnih ogledala nasumično postavljenih po šumi. Ogledala, koja proširuju polje percepcije, pogušćuju se kako se približavaju Murellenschluchtu, dolini gdje su vršena pogubljenja dezertera i onih koji su odbijali služiti u nacističkoj vojsci.
Rad Patricije Pisani, Murellenberg, Berlin Foto: Saša Šimpraga
S druge strane, spomen-park Dotrščina mjesto je najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba, najvažnija lokacija holokausta u Zagrebu, jedno od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i time najvažniji zagrebački memorijalni prostor. Ljudi koji su dovođeni na Dotrščinu tijekom četiri godine ustaškog terora bili su suočeni s izvjesnom smrću. Neki su se pomirili sa sudbinom, a neki do zadnjeg trenutka tražili izlaz. Zajedničko jednima i drugima je da izlaza nije bilo. Rad Patricije Pisani taj izlaz simbolički nudi, označava na mjestu masovnog zločina, u spokoju današnje šume.
U proteklih dvanaest godina memorijalne radove u čast žrtava fašizma na Dotrščini izvelo je niz umjetnika i umjetnica iz Hrvatske i inozemstva: Saša Šimpraga, Davor Sanvincenti, Daniel Kovač, Slaven Tolj, Zoran Pavelić, Gildo Bavčević, Driton Selmani, Sandra Sterle, Tonka Maleković, Diana Sokolić, Vlado Martek i sada Patricija Pisani. Otimajući zaboravu žrtve fašizma, svi nas ti radovi uče vrijednostima koje danas omogućavaju zamišljati alternative koje nude sigurne prijelaze, iz Gaze, u Ukrajini, Jemenu, drugdje i uvijek.
Grob Waltera Benjamina Foto: Saša Šimpraga
Na grobu Waltera Benjamina u Portbouu upisan je epitaf na njemačkom i španjolskom: "Ne postoji dokument kulture koji ujedno nije i dokument barbarstva“. Vidljivi i nevidljivi prolazi i prijelazi kulture upućuju na zamke i izlaze iz fašizma.
_
Objavljeno na portalu H-Alter, 30. rujna 2024.
-
Tekst Bojana Dmitrovića Krištofića o istom radu: https://vizkultura.hr/mostovi-do-istine/
0 notes
Text
"FAŠISTIČKE KOSTI": Berbokova i njen deda nacista
https://www.novosti.rs/planeta/svet/1332341/fasisticke-kosti-berbokova-njen-deda-nacista
View On WordPress
0 notes
Text
„Nacių cirkas“ Kanadoje siejamas su galimu Zelenskio pašalinimu (video)
Incidentą su Ukrainos nacių pagerbimu Kanadoje išprovokavo ne tik ideologinės priežastys, rašo dikGAZETE. Jis tikriausiai susijęs su Zelenskiu, rašo autorius. Jo nuomone, Kijevu susidomėjimą praradę Vakarai šiuo skandalu gali pakeisti dabartinį prezidentą. Per vizitą Kanadoje per Ukrainos prezidento Vladimiro Zelenskio kalbą Kanados parlamente, 98 metų nacistas Jaroslavas Hunka, kovojęs Antrajame…
View On WordPress
0 notes
Photo
OBOŽAVATELJ HITLERAEpiskop Nikolaj Velimirović, vjerski ideolog srpskog antisemitizma, danas svetac SPC-aSrpski političari i sveštenici nijesu bili jedini koji su bili zaneseni politikom nacističkog vođe Adolfa Hitlera. Međutim, ni jedna država nije falsifikovala istoriju do te mjere da im propaganda tvrdi da je osnovna uloga Srba u holokaustu bila zaštititi Jevreje od smrti. Srpski političari nijesu bili jedini u Europi koji su bili zaneseni politikom Führera Trećeg Reicha, ali bili su među prvima koji su počeli saradnju s nacistima. Nacistička politika antisemitizma pogodila je u odgovarajuću 'žicu' srpske politike, četničko vjerovanje u etničku čistoću, što je bila srž srpskog ultranacionalizma mnogo prije 20. vjeka. U vrijeme rata četnici u Srbiji Jevreje su ili ubijali ili izručivali Njemcima za novčanu nagradu.Efikasna srpska propagandaIzvanredno nadarena srpska propaganda uvjerila je svijet da su Srbi branili Židove pred nacistima. Ta su vjerovanja potpuno suprotna stvarnosti koja postaje jasna u knjizi Philipa J. Cohena Serbia’s Secret War u kojoj piše: "Srbi su bili antisemiti davno prije pojave nacista, a onda su dijelom upotrijebili naciste, a dijelom bili opčinjeni njima zbog zajedničkih ideologija – njemačkog nacionalsocijalizma i velikosrpskog ekspanzionizma".I u knjizi "From Fairy Tale to Holocaust' Ljubice Štefan, dobitnice izraelskoga priznanja 'Pravednik među narodima', prokazane su laži srpske političke propagande koja je uvjerila srpsku javnost ali dijelom i svijet da su srpske kvislinške vlade početkom 2. svjetskog rata spašavale Jevreje. Već 1935. godine srpski fašist Dimitrije Ljotić započeo je saradnju s nacistima, a istaknuti episkopi Srpske pravoslavne crkve također su podržavali progon Jevreja, a ni niže pravoslavno sveštenstvo nije zaostajalo za njime. Sveti arhijerejski sinod i metropolit Josif obećali su Milanu Nediću punu podršku Srpske pravoslavne crkve, a poslije toga, Jevrejima je oduzeta i zadnja slamka spasa kada je 30. 01. 1942. metropolit Josif službeno zabranio prijelaz Jevreja na "srpsko" pravoslavlje.Zadivljenost čistoćom rase i HitleromZaluđenost sveštenstva antisemitizmom i Hitlerom najbolje se može primijetiti u publikacijama poznatog episkopa Kraljeva, Nikolaja Velimirovića. "(Europa) je danas glavno bojište Jevreja i oca židovskog, đavola, protiv oca Nebeskog i protiv Sina Njegova Jedinog… Židovi hoće i žele… prvo da se izjednače zakonski sa hrišćanstvom, i treba stati im petom za vrat…“. Zatim nabraja što su sve Židovi učinili. "I to sve u nameri da Hrista ponize, da Hrista ponište… O tome treba da mislite braćo Srbi, i u vezi s tim da ispravljate svoj put pre svojih misli, želja i dela", pisao je episkop Velimirović
0 notes
Text
Njemačka opsjednutost sintetičkim gorivima nije nova. Još od Hitlerova doba flertuju s njima
Hitler je imao problem. Bio je početak lipnja 1942. i premda je plan dijaboličnog njemačkog vođe da zaludi svoj narod i napadne i opljačka ostatak Europe u početku bio uspješan, njegova vojska naišla je na zid u Staljingradu i doslovno ostala bez goriva, piše Politico „Imamo značajnu njemačku proizvodnju, ali nevjerojatno je koliko Luftwaffe i naše oklopne divizije gutaju”, rekao je Hitler na sastanku s glavnim zapovjednikom finske vojske koji je bio tajno sniman. „Potrošnja je daleko veća od svih očekivanja. Moja zemlja ovisi o uvozu.”
Autor Bundesarchiv, Bild 183-S33882 / CC-BY-SA 3.0, CC BY-SA 3.0 de, Führer i njegovi najbliži suradnici znali su od početka da ograničene njemačke rezerve nafte ne mogu biti dovoljne za Blitzkrieg. Novi njemački izum poznat kao "ersatz" ili sintetičko gorivo činio se, barem su se tako nadali, kao savršeno rješenje. To se pokazalo nerealnim. Devedeset godina poslije, Njemačka ponovno promiče san o sintetičkom gorivu. Kako spasiti motor? Cilj Berlina ovaj put nije osvajanje kontinenta nego spašavanje motora s unutarnjim izgaranjem, duše njemačke industrijske ekonomije. Zadnjih tjedana njemačka vladajuća koalicija vodi kampanju ublažavanja novih europskih pravila koja bi trebala stupiti na snagu 2035., a koja bi u biti zabranila registraciju novih automobila na dizel i benzin kako bi se potaknula prodaja električnih automobila. Kako je Berlin zamislio spasiti motor? Sintetičkim gorivom. Suprotno od nacista, čiji se plan sastojao od sintetičkog goriva dobivenog ukapljivanjem ugljena, sadašnja njemačka vlada promiče čišću tehniku izdvajanja vodika iz vode i njegova kombiniranja s CO2 kako bi se dobilo gorivo. U srcu obje metode je proces koji su 1920-ih razvila dvojica njemačkih kemičara Franz Fischer i Hans Tropsch i po njima se zove Fischer-Tropschova sinteza. Nije vjerojatno da je mnogo Nijemaca danas (ili oni koji pregovaraju u Bruxellesu) upoznato s tom pričom. Bez obzira na to, rizik energetske ovisnosti o drugima duboko je usađen u njemačku kolektivnu podsvijest više od stotinu godina. Od britanske blokade u Prvom svjetskom ratu koja je Reichu prekinula uvoz nafte do nedavnog uništenja Sjevernog toka, plinovoda koji je dovodio ruski plin ispod Baltičkog mora do njemačkih kućanstava i industrije, Nijemcima znaju za slabosti ovisnosti o stranoj energiji. U godinama nakon teškog njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu, Fischer i Tropsch bili su vođeni istom željom za neovisnošću koja potiče njemačku energetsku politiku danas, od ambiciozne tranzicije na obnovljive izvore energije, "Energiewende", do najnovijeg flertovanja sa "ersatz" gorivom. Visoki troškovi Njemački vođe smatraju da bi moderna sintetička goriva, koja se često naziva e-gorivima (elektrogorivima), čistom alternativom benzinu i dizelu, mogla spasiti industriju koja se temelji na motorima s unutarnjim izgaranjem koji pokreću mercedese i BMW-ove generacijama. No nova njemačka kampanja za sintetička goriva naišla je na istu zapreku kao i prva: visoke troškove.Većina čelnika automobilske industrije hladno je dočekala njemački san o e-gorivima jer zahtijevaju golema ulaganja. Hitler je imao sličan problem. Ranih 1930-ih, sintetička goriva smatralo se neisplativim, posebice zato što su cijene nafte jako pale zbog Velike depresije. Unatoč tomu, Hitler je (kao i njegovi prethodnici) želio da Treći Reich manje ovisi o nafti američkih i britanskih proizvođača, zbog čega je Njemačka morala trošiti devizne rezerve što si nije moga priuštiti. S obzirom na obilje ugljena u Njemačkoj, sintetičko gorivo bila je očita alternativa. Manje od godinu dana nakon što su nacisti preuzeli vlast, Hitlerova vlada potpisala je ugovor s kemijskim divov I.G. Farbenom o subvencioniranju masovne proizvodnje sintetičkog goriva. U godinama koje su slijedile, I.G. Farben (tvrtka je proizvodila i pesticid ciklon B koji se koristilo za masovna ubijanja ljudi u nacističkim plinskim komorama) i druge njemačke kemijske tvrtke otvorile su više od dva tuceta tvornica za pretvaranje ugljena u gorivo. Kada je 1930-ih oporavak globalne potražnje za naftom podigao cijene sirove nafte, njemačka oklada na domaće sintetičko gorivo, koje nije bilo podložno uvoznim carinama, počela je izgledati proročanska. Zajedno s još jednom njemačkom kemijskom inovacijom – sintetičkom gumom koju se koristilo za proizvodnju guma za vozila, gorivo od ugljena pokazat će se ključnim u održavanju nacističke ratne mašinerije u utrci prema naftnim poljima na Bliskom istoku i na Kavkazu. Do 1943. Njemačka je dobivala oko polovice goriva od ukapljenog ugljena. „Znali smo da nemamo dovoljno goriva, pa smo sagradili tvornice koje će nam ga proizvesti”, pohvalio se zapovjednik Luftwaffea Hermann Göring za vrijeme rata. "Danas posjedujemo sve alate koji nam trebaju da bismo porazili neprijatelja.” Njemačka ahilova peta Ne baš. Nacistička glad za energijom naposljetku je premašila njihovu sposobnost da iz ugljena dobivaju tekuće gorivo, kako se Hitler požalio tijekom posjeta Finskoj. Tvornice za proizvodnju sintetičkog goriva, od kojih se jedna nalazila u Auschwitzu, bile su također lake mete za savezničko bombardiranje. Nakon što su američki bombarderi uništili glavne njemačke tvornice za proizvodnju sintetičkog goriva u svibnju 1944., vodeći nacisti znali su da su gotovi. „Iz perspektive tehničke proizvodnje, rat je bio izgubljen zbog uspjeha tih napada”, rekao je nakon rata Albert Speer, Hitlerov stručnjak za naoružanje. Nekoliko tjedana nakon bombardiranja, savezničke snage iskrcale su se u Normandiji. Nedovoljno pouzdanih energetskih resursa bila je ahilova peta Njemačke (na sreću ostatka Europe). Tako je i danas. Njemačka možda jest europska industrijska sila, ali trebaju joj nafta i plin iz uvoza da bi mogla opstati. Vjetrom od goriva Igrom sudbine, Porsche, proizvođač sportskih automobila kojeg je osnovao Ferdinand Porsche, Hitlerov omiljeni inženjer i otac VW Bube, možda zna kako okončati tu ovisnost. Tvrtka je u prosincu otvorila pilot tvornicu na vjetrovitu jugu Čilea gdje će koristiti energiju vjetra za proizvodnju sintetičkog goriva. „Potencijal za e-goriva je golem”, rekao je Michael Steiner, čelnik Porscheova odjela za istraživanja i razvoj, na otvaranju tvornice. Tvrtka ne planira proizvoditi gorivo u Njemačkoj, ali sjeverna njemačka obala bila bi prirodan izbor za to. U međuvremenu, njemački lobisti promiču agendu e-goriva u Bruxellesu. Skupina koju vode bivši njemački političari i lobisti poznata kao eFuel Alliance zagovara sintetička goriva za sve, od putničkih automobila do zrakoplova i brodova. Najistaknutiji zagovornik ideje je Christian Lindner, njemački ministar financija i ljubitelj Porschea, čija je Slobodna demokratska stranka (FDP) predvodila nedavnu njemačku kampanju za e-goriva u Bruxellesu. On želi poduprijeti proizvodnju sintetičkih goriva poreznim poticajima. „Potrajat će neko vrijeme prije nego budemo imali te automobile na cestama s e-gorivom u rezervoaru, ali da bi ljudi i poduzeća mogli planirati, važno je da se e-goriva oporezuje manje od fosilnih goriva”, rekao je ovaj tjedan. Liberal koji podržava slobodno tržište, Lindner odlučno brani njemačke poslijeratne demokratske tradicije. Ali igrom sudbine, njegovo ministarstvo nalazi se u zgradi koja je bila Göringovo sjedište za vrijeme rata. Što bi moglo poći po zlu? Autor US Department Of Energy, National Renewable Energy Lab - US Department Of Energy, National Renewable Energy Lab website, Javno vlasništvo Read the full article
1 note
·
View note
Text
estuvo a punto de soltar una respuesta que no pasó ni media centésima de segundo por su cabeza, pero se detuvo. en cambio, la miró. ‘ ¿qué tendría que hacerme pensar que no lo harías? ’ le respondió con otra pregunta, buscando evitar explicaciones erróneas. ‘ igual creo que tienes razón —— pero lo haces sonar como si fuese que nacista así, y así te vas a quedar ’ una leve sonrisa tiró de sus labios, quizás dejando entrever que creía graciosa la posibilidad de que lo viera así.
‘ ¿quieres que sea más listo, y me vaya? porque me voy ’ amenazó, señalando con pulgar hacia la dirección que supuestamente tomaría, si continuaba criticando las decisiones que tomaba, según él, para beneficio mutuo.
‘ hm... sí, supongo. ¿qué hacen en clase de sigilo? ’ supuso que le habían dado clases prácticas, alguna vez. por lo pronto, él decidió buscar por algunos materiales que tuvieran a mano, para poder practicar. ‘ la mejor forma de practicar la agilidad es con obstáculos — moverte de un lado al otro, pasar por lugares pequeños... tal vez la próxima clase debería ser afuera ’ sugirió, pero por lo pronto podían manejarse ahí. ‘ podrías empezar con estiramientos, mientras yo... improviso algo para ti ’
"¿Qué te hace pensar que me distraería con el profesor Vaughn?" Si opta por hacerse la indignada es porque, justo la clase del día anterior le ha pasado. Aunque lejos de correr con alguna frecuencia frente a dicho mentor, la pelirroja está casi segura que la mitad del entrenamiento lo había entendido mal. Pero no es como que aquello fuese asunto de Ingyu, de todas formas. "Mi falta de coordinación poco o nada tiene que ver con quién la instruya," y, tristemente, habla con toda la sinceridad del caso.
"Apiadarse de las personas en las que desconfías suena como una decisión terrible." Ella bien sabría, por algún motivo u otro que nada tienen que ver con el más alto. Su pregunta la medita un poco, contempla las opciones y cuando tiene la respuesta clara, su voz vuelve a escucharse. "Agilidad vendría bien. Hay que ser ágil para ser sigiloso, ¿no?" Según su lógica sí, al menos.
"... Bien, entrenador Noh. Soy toda oídos. ¿Por dónde comenzamos?"
7 notes
·
View notes
Text
I discover slavs on Tumblr and go crazy
6 notes
·
View notes
Photo
“Chilean Skyscaper Besieged,” Ottawa Citizen. September 15, 1938. Page 13. ---- Quick action by armed government forces quelled a revolt by Nazis in Santiago, Chile, but during its four-hour life, the uprising resulted in more than 100 dead and countless wounded, and was followed by the resignation of the Chilean cabinet. Pictured above are federal police, firing at Nazis entrenched in a ten-story skyscraper which they captured. A brief siege of riflemen, machine guns, artillery and tanks ended the revolt.
#santiago#chile#matanza del seguro obrero#nacistas#coup d'etat#nazism#chilean nazi party#federal police#siege#revolt
1 note
·
View note
Text
"Ko su bile zrtve nacista"
Activity title: "Ko su bile zrtve nacista"
Duration and time: October 13th 2022; 1 hour
Type of activity: action, service
Learning outcomes:
Demonstrate the skills and recognize the benefits of working collaboratively
Identify own strengths and develop areas of growth
Show commitment and perseverance in CAS experiences
Activity description:
Going to Banski dvor with my classmates and visiting an exhibition about the local victims of naciz in World War II.
Reflection:
Students of our school, alongside with teachers Branka Ljubojevic and Tatjana Juric prepared an exhibition called "Ko su bile zrtve nacista". With the attention to support them, my classmates and I took some time and went to see it ourselves.
This exhibition was emotionally very hard to get through. Everyone involved in making this project did such a great job; everything was very well planned out and brought to realization.
We all learned a lot and definitely will and should share the knowledge that we gained with others.
9 notes
·
View notes
Text
“Ko su bile žrtve nacista”
activity title: “Ko su bile žrtve nacista”
duration and date: 13.10.2022.
type of activity: creativity
Activity description:
Visiting the exhibition in Banski dvor with classmates and our homeroom teacher.
Learning Outcomes
Demonstrates the skills and recognizes the benefits of working collaboratively
Identify your own strengths and develop areas for personal growth
Show commitment to and perseverance in CAS experience
Reflection
Instead of spending homeroom class indoors, a more exciting way occurred, teacher Tamara decided to take us as a class to Bnaski dvor. The hard work of other Gimnazija’s students and teachers paid off, resulting in an amazing exhibition. The team of 15 people has been working for months and investigating topic of local victims of naciz and this exhibition is a way of presenting their work on the project. Since the topic is quite sensitive, few students have had a really emotional reaction to it, and I believe that the project team has reached their main goal and touched the heart of visitors. We made a small reflection/ discussion afterward and shared our opinions and agreed on the fact that We Are The Ones That Should Protect Our Unique History And Not Let It Be Forgotten, by learning and expanding our knowledge in this field.
7 notes
·
View notes
Text
“Ko su bile žrtve nacista”
Acticity title: Visiting exhibition "Ko su bile žrtve nacista"
Date: 13.10.2022
Activity duration: 2 hours
Type of activity: Creativity
Activity description
My classmates, teachers and I visited Banski dvor in order to support history exhibition “Ko su bile žrtve nacista” which was organised by students from our school. The main theme of the exhibition were lives of victims of Jasenovac which was one of concertation camps during World War II.
Learning outcomes
•Show commitment to and perseverance in CAS experiences •Demonstrate engagement with issues of global significance •Recognize and consider the ethics of choices and actions
Reflection
Visiting this exhibition had several benefits for me and other students. Firstly, we showed support students from national and IB program that planned and organized this exhibition and who put a lot of effort into this. Also, it is significant to be aware of our history and events that happened in the past that had huge impact on people from our country because this is somewhat controversial topic which people sometimes tend to forget. Lives of the victims were really well represented and posters included some information that we didn't know of and it helped us expand our prior knowledge. What made me emotional was special section for very young students from the school nearby my city who were also victims. After the exhibition we had a discussion as a part of TOK class and it was an overall great experience.
6 notes
·
View notes