#hrvatsko društvo

[cgvijesti]

Preminula ugledna hrvatska i jugoslovenska novinarka

Foto: Pixsell Preminula je Silvija Luks, ugledna hrvatska i jugoslovenska novinarka i jedno od najprepoznatljivijih televizijskih lica proteklih decenija, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND). U svojoj dugogodišnjoj karijeri bila je novinarka, urednica i voditeljka, a obavljala je čelne dužnosti u medijima, prvenstveno na televiziji, i ubraja se među doajene novinarstva, navodi HND,…

[radiogornjigrad]

Slađana Bukovac: Maja u društvu pisaca

Slađana Bukovac: Maja u društvu pisaca

HDP, Hrvatsko društvo pisaca, organizira tribinu na temu seksizma u literanim krugovima. Tema je naslovljena, kao da Društvo nije posve odraslo, “Maja u društvu pisaca”, a podnaslov je “O čemu govorimo kad govorimo o seksizmu”. Potpredsjednik Hrvatskog društva pisaca je Velimir Visković, onaj isti koji je prije nekoliko mjeseci verbalno i javno nasrnuo na kritičarku vlastite knjige, proglasivši…

[zagrebjavniprostor]

Kajzerica: Park po korak

 Saša Šimpraga, 2022.

Savsko smetlište sanirano je nakon Drugog svjetskog rata, a na njegovom mjestu, kao prijelazno, privremeno, rješenje izgrađen je gradski hipodrom. Prvi susjed jedno vrijeme i nekad smetlištu, a danas hipodrumu je Kajzerica – najstariji novozagrebački kvart. Činjenica da se radilo o postojećoj naseobini u vrijeme najintenzivnije izgradnje (planskog) Novog Zagreba, uvjetovala je njeno preskakanje. Izuzetak je tek prva, manja, višestambena zgrada izgrađena u Novom Zagrebu. Kajzerica je čekala na red, u tome rasla pa i doživjela promjenu političkog sustava iz onoga koji je bio s očekivanjima, u onaj bez njih. Tada je izgradnja eksplodirala. Pozicija kvarta koji je zapunjen uglavnom spontano, bez plana i programa, ostavila je malo manipulativnog prostora za spašavanje onoga što se spasiti da. Uz pojedine preuske ulice, u koje npr. ne mogu ući vatrogasna vozila, jedna od dominantnih katakteristika naselja čije građevinske šestice dotadašnje obiteljske kuće uvelike zamjenjuju manje zgrade sa stanovima, manjak je parkovnih površina. Idealna prilika za iskorak otvorila se s izgradnjom zgrade škole koja je, stjecajem okolnosti, izgrađena na drugoj lokaciji od one za koju je desetljećima planirana i za koju je Generalnim urbanističkim planom bila čuvana livada u Bencekovićevoj ulici u središtu naselja. Pomak u mogućnostima otvorio je i raznolike uzupacijske pretenzije, od vjerskih do trgovačkih, ali je u konačnici ostvarena ona javna i parkovna. No, radi se o procesu koji nije dovršen budući da park nije gotov, već tek naznačen nizom improvizacija koje začudo funkcioniraju. Naime, vlasnička struktura livade koja treba postati središnji park za kvart je izrazito parcelizirana, s pojedinim zemljištima u vlasništu Grada, Republike i nekolicine privatnih osoba, što je uz spomenutu društvenu namjenu po GUP-u, livadu i spasilo od neprimjerene gradnje. S približavajem parkovnom cilju i naznačenim krajobraznim uređenjem, zadnjih nekoliko godina u javnoj namjeni aktivirane su samo javne čestice. Pritom, možda je čak riječ i, na neki način, o najzanimljivijem zagrebačkom parku, ali ne po oblikovanju, dometima ili detaljima, već razmrvljenosti, parceliranosti. Budući park Kajzerica danas je fragmentirani labirint nekoliko odvojenih parkovnih površina, koji u svojoj nedorečenosti nosi izazov budućeg oblikovanja cjeline.

To da se park na Kajzerici konačno, pa makar i djelomično, dogodio, zasluga je kampanje koju je 2015. godine pokrenulo nekoliko građanskih incijativa i udruga (Za Kaj? Za Kajzericu!, 1POSTOZAGRAD, Parkticipacija, projekt Ars Publicae i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata). Okupljeni oko istog cilja, a to je javni park za kvart koji ga do tada nikada nije imao niti ga je GUP igdje planirao, kampanja je zagovarala da u prvome redu prostor prazne livade u Bencekovićevoj ostane u javnoj namjeni te da se uredi kao javni park. Neke od osobitosti incijative uključivale su i zahtjev da se u sklopu budućeg uređenja parka Kajzerica sade i voćke te Zagreb baš tamo dobije svoj prvi javni voćnjak. Danas na lokalitetu voćke rastu u sklopu nekih od još uvijek privatnih parcela, a neke od njih zasađene su tijekom trajanja spomenute kampanje slijedom koje su se dogodili i prvi pomaci prema parku.

Incijalni zaokret u korist parka rezultirao je isprva uređenjem jedne manje gradske čestice u jugoistočnome dijelu kao prvog od mini parkova u totalu budućeg velikog. Time je poželjna namjena prostora i formalno naznačena i to prije promjene GUP-a. Iako društvena namjena u GUP-u zapravo osigurava veći stupan zaštite prostora, budući da je sve ono što je zeleno lakše žrtvovati, čak je i Bandićeva gradska uprava, slijedom građanskih incijativa i pritisaka (a valjda i izostankom upornih investitora), prepoznala potrebu parka za kvart. Zadnjim pokušajem izmjena GUP-a, društvena namjena čitave livade prenamijenjenja je u zelenu (Z1 tj. javni park), no budući da do promjena temeljnog gradskog dokumenta ipak nije došlo, za očekivati je da je ta odluka samo odgođena.

U manadatu prethodne gradske uprave, u lokalni Mjesni odbor ušli su i predstavnici Udruge Za kaj? Za Kajzericu! koji su značajno utjecali da se park uređuje i dalje, s drugim pojedinim parcelama koje su bile u javnom vlasništvu i koje su potom krajobrazno oblikovane svaka za sebe. Tako je danas nekolicina parcela uređena bazično, ne osobito nadahnuto tj. krajobrazni pristup je tipično zagrebački. Po organizaciji, sportski sadržaji i dječje igralište smješteni su uz ulicu s istočne strane. Sve privatne parcele u međuvremenu su i ograđene, a jedna od manjih održava se kao ograđeni povrtnjak pa nekako i doprinosi zanimljivosti parka, a s obzirom na veličinu čestice ograda i ne smeta.  

Unatoč građanskim zahtjevima od početka kampanje za park, ono što se još uvijek nije dogodilo je nužni otkup svih preostalih privatnih parcela. Jedna od karakteristika aktualne gradske uprave gradonačelnika Tomislava Tomaševića je važni zaokret u odnosu na prethodnu administraciju i činjenica da je rasprodaja gradskih čestica zaustavljena. Na Kajzerici to nije dovoljno budući da nekolicinu parcela potrebnih za zaokruživanje parka treba i otkupiti tj. pretvoriti u javno vlasništvo kao javni interes. Određena prednost je da se radi o malome broju, svega njih četiri. Park bi se mogao kvalitetno proširiti i kada bi bile otkupljene već samo dvije najveće, no cilj bi trebao biti svesti sve pod javno vlasništvo i na taj način osigurati odgovarajuću površinu parka za kvart s nekoliko tisuća stanovnika. Jednom objedinjeni prostor tada treba cjeloviti krajobrazno oblikovati. U tome procesu dvije su temeljne prepreke. Prva je nevidljivost teme u javnom prostoru i s time odgovarajućeg (daljnjeg) pritiska javnosti, a druga činjenica da se gradskim proračunom izdvaja premalo za otkup (raznih) parcela koje grad treba. Moguće rješenje je i u etapnom pristupu okrupnjavanju, baš kako je nastao i sadašnji rascjepkani park.      

U međuvremenu situacija na terenu je djelomično i konfuzna, pa je tako jedno manje zemljište na istočnoj strani budućeg parka, a koje je u gradskom vlasništvu, iznajmljeno za parkiralište obližnjeg restorana. Tome nije mjesto u parku. Postepeno opremanje prostora parka Kajzerica nastavlja se i s aktualnim sazivom Mjesnoga odbora koji je predvidio sitne, ali važne sadržajne nadogradnje, pa je tako za iduću godinu, između ostaloga, već planirano i postavljanje punkta za besplatnu pitku vodu i to na dijelu parka u blizini vježbališta. Senzibilitet i osvještenost na razini lokalne samouprave očito postoji.

Posebnost Kajzerice je da se taj prostor urbanistički (više) ne propituje. Pokušaja je bilo, no situacija je dobrim dijelom cementirana i od kvarta se de facto odustalo. Premda zgužvan, taj kvart ipak ima onu vrstu šarma koji diskretno pokazuju sva ona mjesta koja nisu u prvome planu i koja ne bi nužno opisali kao atraktivna. Ipak, radi se o drugačijem katakteru u odnosu na planska naselja južno od Save, no odličnoj lokaciji u gradu, posebno važnoj zbog blizine rijeke i (budućeg) Savskog trga (okretišta kod Savskog mosta), a za tamošnje stanovnike i najvažnijemu dijelu grada. Utoliko Kajzerica koja ima mrežu mini dječjih igrališta, zaslužuje park koji po svojim dimenzijama treba odgovarati potrebama naselja i barem ga približiti standardima većine onih novozagrebačkih građenih planski. Svoju atraktivnost pritom može graditi kroz kvalitetni projekt parka i ta mogućnost ostaje otvorenom, dok očekivanja treba povisiti. No, prije svega potrebno je postaviti pitanje može li se park tj. što skoriji otkup preostalih privatnih čestica i njihovo okrupnjavanje, dogoditi bez pritiska javnosti, odnosno da gradska uprava sama od sebe, sukladno svojoj misiji, izgura park do kraja i za Kajzericu osigura (otprilike) standard kakav imaju drugi dijelovi grada u kojem svi plaćaju isti prirez?

_

Objavljeno na portalu H-Alter, 26.9.2022.

[zaspojanko]

Onomad su se u Beogradu sastali antifašisti bivše Jugoslavije da raspravljaju o izazovima suočavanja s fašizmom u Srbiji i na Balkanu, ali nikakva konkretna odluka nije donesena osim što su malo ćaskali na kafi. Cenjena Aida Ćorović je dala izjavu za kamere ali to je nekako ostalo nedopečeno. Hrvoje Klasić je isto bio tu ali je s pravom istakao da izazovi s kojima se suočavaju hrvatsko i srpsko društvo nisu baš identični i da su u Srbiji stvari mnogo gore. Ne znam šta su Srbi očekivali. Da ljudi iz drugih republika vode njihovu bitku? Zar je bilo teško da na primer još tada (a mislim da je to bilo u vreme korone ili neposredno pre nje) definišu šta je to protiv čega se antifašisti u Srbiji bore? Da na primer definišu trenutni oblik fašizma? Kako ćeš se boriti protiv zla ako ga prvo ne imenuješ? Još tada sam hteo da uradim ovo što radim sada, da dakle definišem SRPSKI FAŠIZAM tj. kako se on ispoljava u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i na Kosovu. Ako se politika zla ne nazove pravim imenom, onda ona dobija privid legitimnog stava. Po meni sledeće stavke sačinjavaju srpski fašizam, premda je ovo samo prvi nacrt. Prihvatam sugestije, dopune i korekcije.

VELIČANJE četničkog pokreta i revizija Drugog svetskog rata je FAŠIZAM

NEGIRANJE agresije Srbije na republike bivše Jugoslavije devedesetih godina je FAŠIZAM

NEGIRANJE genocida u Srebrenici je FAŠIZAM

ĆUTANJE o opsadi Sarajeva, stvaranju Republike srpske krajine, etničkim čišćenjima, masovnim grobnicama i drugim zločinima srpske vojske na teritoriji bivše Jugoslavije je FAŠIZAM

NEGIRANJE legitimnosti borbe Albanaca za svoja prava '90-ih je FAŠIZAM

NEGIRANJE nezavisnosti Kosova je FAŠIZAM

MANIPULACIJA godišnjim obeležavanjem operacije "Oluja" u srpskoj javnosti i odbijanje da se ona stavi u ispravan kontekst je FAŠIZAM

MANIPULACIJA bombardovanjem SRJ 1999. godine i odbijanje da se ono stavi u ispravan istorijski i politički kontekst je FAŠIZAM

PROMOVISANJE mržnje prema kosovskim Albancima i kosovsko-albanskim političarima je FAŠIZAM

PROMOVISANJE srpskih ratnih zločinaca i zločina je FAŠIZAM

NEGIRANJE autonomije Vojvodini je FAŠIZAM

JAČANJE centralizacije Srbije sa sedištem u Beogradu je FAŠIZAM

PROMOVISANJE narativa o ugroženosti Srba na Balkanu s ciljem opravdavanja napada na pripadnike drugih nacija je FAŠIZAM

PROMOVISANJE srpskog sveta i velikosrpske politike je FAŠIZAM

PROMOVISANJE otcepljenja BiH entiteta Republika srpska je FAŠIZAM.

NEGIRANJE prava Crnogorcima na svoj identitet je FAŠIZAM

SVRSTAVANJE uz Rusiju i nedostatak otvorene osude ruske agresije na Ukrajinu je FAŠIZAM

ŠIRENJE laži i neprijateljstva prema Zapadu je FAŠIZAM

PROIZVODNJA sukoba na Kosovu u režiji srpske države i srpskih mafijaških grupa je TERORIZAM I FAŠIZAM

SVE političke stranke u Srbiji koje zagovaraju gorepomenute stavove i delaju u skladu s njima, direktno doprinose FAŠIZACIJI društva

GLAVNI motor fašizacije srpskog društva jeste SNS kao fašistička stranka par ekselans, dok su njeni tvorci i članovi, zajedno sa članovima Srpske radikalne stranke, ideatori i provodnici srpskog FAŠIZMA

POLITIČKO delovanje trenutnog rukovodstva BiH entita Republika srpska sasvim spada u ovde opisani srpski FAŠIZAM

SVI obični građani Srbije i drugih republika bivše Jugoslavije koji pristaju uz gorepomenute stavove i podržavaju gorepomenute stranke i političke strukture, direktno se zalažu za FAŠIZAM

Da li sam nešto zaboravio? Želim da naglasim da je, po mom mišljenju, sve ovo uzeto zajedno SRPSKI oblik fašizma u ovom istorijskom trenutku u državi Srbiji, BiH, Crnoj Gori i na Kosovu. Premda neke od ovih stavki uzete posebno ili teoretski ne podrazumevaju nužno i njihovo fašističko svojstvo ipak, većina njih to podrazumeva, a sve one uzete u celini kreiraju svojevrsnu fašističku ideologiju koja veliča srpsku naciju i pripisuje joj privilegije na uštrb drugih kultura i nacionalnih identiteta. Drugo ime za srpski fašizam je VELIKOSRPSKA IDEOLOGIJA, VELIKOSRBIJANSTVO itd. Premda ova ideologija nije sasvim sistematski i teoretski artikulisana, njen početni nacrt i embrionalni oblik je sadržan u Načertaniju Ilije Garašanina, a razrađena je i dobila oblik fašističke ideologije u delu "Homogena Srbija" četničkog ideologa Stevana Moljevića. Moljević je predložio ideju da su stvaranjem zajedničke Kraljevine sa Hrvatima i Slovencima zapravo izgubili i da je ta država za njih bila poput tamnice, a tu ideju je preuzeo Dobrica Ćosić i prilagodio kontekstu socijalističke Jugoslavije. Memorandum SANU iz 1985. godine je takođe važna prekretnica u modernom razvoju velikosrpske ideologije. Bez obzira na njenu teoretsku amorfnost, velikosrpska ideologija jasno se izražava kroz gorenavedena uverenja i delovanja. Srpski fašizam je najveća pretnja miru, stabilnosti i pomirenju naroda Balkana.

Jednom kada se grupa ljudi složi oko zajedničkih načela može da krene prozivanje fašizma. Sve ostalo je vođenje abrova uz kafu.

Posebno je pitanje kako stati na put srpskom fašizmu. Možda drugi post o tome.

[hriminal]

Novinari, ljevičari, desničari, radikali, mediji, javnost, pete kolone, lažne vijesti, oporba, podmetanja, hajke, ...

Plenkovićeva škola prebacivanja odgovornosti. Kad si uhvaćen u kriminalu i korupciji, uvijek postoji netko drugi koga se može okriviti.

[r-z-m]

Hrvatsko Društvo Likovnih Umjetnika. Zagreb, July 2022

[zoranphoto]

'Srbi i Hrvati bolje surađuju nego njihove političke elite, naš odnos je danas na najvišoj razini u posljednjih 30 godina'

Srpsko-hrvatske i hrvatsko-srpske odnose danas nužno treba sagledavati na više razina, a ne samo kroz odnose dviju država koji su na najnižoj razini od 2000. godine, jer postoje brojni primjeri iznimno dobre suradnje, rečeno je u ponedjeljak navečer u Beogradu na tribini zaklade Friedrich Ebert na ovu temu     No, niti jedna strana nema dovoljno sluha staviti ih 'u prve minute tv-dnevnika', rečeno je na debati 'Srpsko-hrvatski dijalog - nove perspektive', održane u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju sveučilišta u Beogradu pod pokroviteljstvom njemačke neprofitne zaklade Friedrich Ebert. Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u srbijanskoj vladi i predstavnik hrvatske zajednice Tomislav Žigmanov ocijenio je da su hrvatsko-srpski odnosi danas na najvišoj razini u posljednja tri desetljeća, istaknuvši da ne govori o odnosima dviju država, jer drži da je odnos Hrvatske i Srbije kao država na najnižoj razini od 2000. godine. 'Život postoji i izvan državnih odnosa, politike i tabloida', kaže Žigmanov i dodaje da, osim velike gospodarske suradnje koja je u prvoj polovici godine premašila 800 milijuna eura, uspješno surađuju i institucije umjetnosti, kulture, pa čak i estrada. 'Činjenica da je predstavnik hrvatskog naroda dobio poziciju u Vladi Srbije može se tumačiti kao pozitivna gesta i imat će relaksirajuće posljedice kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi', rekao je Žigmanov, koji je u novoj vladi Ane Brnabić preuzeo resor ljudskih i manjinskih prava i društvenog dijaloga. Dodaje kako je 'važno ne samo tko je u Vladi Srbije u pogledu srpsko-hrvatskih odnosa, već i tko je izostao iz Vlade'. Ocijenivši da 'ono što je bilo u prošlosti ne treba gurati pod tepih', istaknuo je da suočavanje s prošlošću treba obje strane voditi u bolje odnose u budućnosti. O svom ulasku u vladu kaže da je preuzeo odgovornost, a da se o njegovom doprinosu može razgovarati kada prođe neko vrijeme. 'U kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa, bio bi veliki luksuz odbiti mjesto ponuđeno predstavniku hrvatske nacionalne zajednice', rekao je. Profesor Filozofskog fakulteta zagrebačkog sveučilišta Hrvoje Klasić sugerirao je da se o srpsko-hrvatskim odnosima mora govoriti na više razina - o odnosu dviju država, dva naroda, odnosu dva naroda u Hrvatskoj, dva naroda u Srbiji, te odnosima političkih elita i običnih građana. 'Kakvi su odnosi, odgovor ovisi o tome koga pitate. Ako pitate normalne ljude, koji ne pripadaju nekakvim elitama, suradnja izgleda mnogo bolje nego kada čitate (srbijanski provladin tabloid) Informer', rekao je Klasić. Ukazujući na povijesne činjenice 'da smo zajedno na ove prostore došli prije tisuću godina', Klasić je rekao da u tom razdoblju ima samo jedno stoljeće u kojem su 'Hrvati i Srbi svjesno ratovali jedni protiv drugih, ali su neki i surađivali'. 'Kad pogledamo, primjerice, njemačko-francuske odnose kroz stoljeća mi smo 'male mace' što se naših odnosa tiče', rekao je Kasić i sugerirao da se pogleda kakve odnose danas imaju Njemačka i Francuska. Klasićeva kolegica s Filozofskog fakulteta u Beogradu Dubravka Stojanović istaknula je da u srbijanskim medijima i tabloidima 'Hrvatske ima više nego ikad'. Ironično je primijetila da je Hrvatska uvijek 'rezervni štih' koji će u domaćoj političkoj krizi pomoći da se 'podignu strasti' i da se 'sjetimo svih neprijatnih trenutaka, međusobnih sukoba i pokolja' da bi se 'skrenula pozornost s nekih važnih i ključnih pitanja'.     Stojanović je ocijenila da povjesničari iz nekadašnje Jugoslavije mnogo bolje surađuju danas nego u bivšoj zajedničkoj državi i da su 'kritički opredijeljeni i prema svojoj znanosti i vlastitoj sredini', što im daje 'čvrstu poziciju i za institucionalnu i izvaninstitucionalnu suradnju'. Po njezinim riječima, političkim elitama često 'nije važno kakva je realna povijest' jer se i kroz obrazovanje i udžbenike 'barata s puno pogrešnih podataka'. 'Problem je što ni struka ni društvo na to ne reagiraju, što dovodi do zlouporabe srpsko-hrvatskih odnosa pa nam predstoji da apeliramo da se izbjegavaju ti sukobi', poručila je Stojanović. Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula istaknuo je da postoje brojni primjeri suradnje između institucija koji osjetno prolaze 'ispod radara' jer niti na jednoj strani nema dovoljno sluha da se takve primjere 'stavi u prve minute tv-dnevnika'. Kad pogledamo Britance, Francuze i Nijemce koji su stoljećima ratovali, a danas najbolje surađuju, vidimo da nismo napravili korake k tome da prevladamo naše sukobe, a jedan od načina je da počnemo isticati tu suradnju koja postoji, rekao je Mamula. Zastupnik oporbene Demokratske stranke u srbijanskom parlamentu Nebojša Novaković ukazao je na to da 'svaka loša poruka od nekog političara iz Srbije lako naiđe na uzvratnu reakciju u Hrvatskoj', ocijenivši da među običnim svijetom više nema tog dominantnog trenda 'da se ljudi ne vole ili mrze ili da postoje antagonizmi kao u ratu'. Zastupnica u Saboru Katarina Peović ocijenila je pak da nacionalisti s obje strane 'trebaju jedni druge, nadopunjuju se, pozivaju jedni druge na reakcije i jako su srodni'. Zadaća svih zastupnika je da kao pripadnici većinskog naroda štite manjine, rekla je Peović i ocijenila da je 'identitet lijepa stvar', ali je kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa 'nešto što bismo trebali prevladati' i opredijeliti se za načela 'zajedništva, solidarnosti i suradnje'. Tportal.hr Read the full article

[seksoteka]

Seksoteka će se bazirati na općoj seksualnosti. O rubnoj, iako ju prakticira manji broj ljudi, na internetu postoji više platformi, što je pomalo paradoksalno. Većinska hrvatska populacija, da bi razumjela rubnu seksualnost, mora najprije dovoljno znati o općoj. Na žalost, u Hrvatskoj je upravo opća seksualnost premalo zastupljena, kako kroz obrazovni sustav, tako i kroz ostale društvene kanale (neprofitne organizacije, javne medije, društvene mreže itd.)

[buccierostefano]

HDLU, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, (Croatian Association of Visual Art) Zagreb, Croatia #architecture #zagreb #art #croatia #zagrebcity #building #zagrebcroatia #architecturephotography #design #buildings #travel #architecture_best #instagood #architectureporn #museumofcontemporaryartzagreb #contemporaryart #hdlu #architecture_hunter #zagrebcontemporaryartmuseum #archilovers #architecture_view #zagrebstreet #museum #archdaily #visitzagreb #kroatien #croatiagram #architecture_minimal #architecture_magazine #travelholic (at Zagreb, Croatia)

[whitewolfposts]

#puppy with a #new #elk #bone #successful #hunting for the #dog #dogsofinstagram #blacklab #labsofinstagram (at Hrvatsko Viteško Društvo "Zrinski i Frankopan" - Trsat) https://www.instagram.com/p/BoXHHi3FHy4/?utm_source=ig_tumblr_share&igshid=1tx0dxprbglqs

[radiogornjigrad]

Slađana Bukovac: Maja u društvu pisaca

Slađana Bukovac: Maja u društvu pisaca

HDP, Hrvatsko društvo pisaca, organizira tribinu na temu seksizma u literanim krugovima. Tema je naslovljena, kao da Društvo nije posve odraslo, “Maja u društvu pisaca”, a podnaslov je “O čemu govorimo kad govorimo o seksizmu”. Potpredsjednik Hrvatskog društva pisaca je Velimir Visković, onaj isti koji je prije nekoliko mjeseci verbalno i javno nasrnuo na kritičarku vlastite knjige, proglasivši…

[biluske]

Mapa bloga

O čemu je rič?

https://www.bunjevacka-matica.rs/uploads/editor/odbor%20za%20nauku/Istra%C5%BEujmo_zajedno_03032021.pdf

Bunjevci.rs

Bunjevci.net   http://www.bunjevci.net/

-        Bunjevačka matica    https://www.bunjevacka-matica.rs/

o   Rič Bunjevačke matice     https://www.bunjevacka-matica.rs/ric-bunjevacke-matice/novi-broj-4-ric-bunjevacke-matice-je-prid-nama/

-        Bunjevačke novine    http://bunjevci.net/bunjevacke-novine

-        Bunjevački prigled    http://bunjevci.net/bunjevacki-prigled

-        Tandrčak    http://bunjevci.net/tandrcak

-        Bocko      http://bunjevci.net/bocko

Bunjevci.hu

-        Bunjevački kulturni institut   https://bunyevacintezet.hu/

-      Udruženje preživelih Bunjevaca    https://bunyevac.blog.hu/2010/12/01/meghivo_kulturalis_program_letunk_bizonyitasara

Bunjevci.hr      

-        Hrvatska bunjevačka stranka      https://www.facebook.com/hrvatskabunjevackastranka

Hrvati.rs

-        Hrvatska Riječ   http://www.hrvatskarijec.rs/

-        Zvonik     http://www.zvonik.rs/arhiva.html     https://www.facebook.com/Katoli%C4%8Dki-list-Zvonik-334529146583914/

http://zvonik.rs/arhiva/137/137.html

-        Klasje naših ravni    https://www.matica.hr/ogranci/Subotica/knjiga/klasje-nasih-ravni-293/

-         Godišnjak Zavoda za kulturu Vojvodine       http://www.zkvh.org.rs/

-        Godišnjak za znanstvena istraživanja    http://www.zkvh.org.rs/index.php/sva-izdanja/25-izdanja/5400-godisnjak-za-znanstvena-istrazivanja-9

-         https://dbpedia.org/page/Bunjevac_dialect

-       Glasnik Pučke kasine 1878         https://www.yumpu.com/xx/document/view/27796503/oa-3-4-ujak-2009-puaka-kasina-1878

-         Miroljub  https://hkudvladimirnazor.com/index.php/sekcije/list-miroljub

- Subotička danica       https://ika.hkm.hr/novosti/suboticka-danica-kalendar-za-2021/

- Hrvatsko akademsko društvo   http://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%204.pdf

Hrvatska matica iseljenika    https://matis.hr/

Vikipedija     https://en.wikipedia.org/wiki/Bunjevci

Hrvati.hu

-        Hrvatski glasnik     http://www.glasnik.hu/index.php/hr/

Srbi.hu

-        Novosti

Srbi.hr

-        Portal Novosti    https://www.portalnovosti.com/ 

Srbi.ba

Bošnjaci.ba

Hrvati.ba

Hrvati.mn

-        Bokelji    http://beta.hrvaticg.com/category/hrvatski-glasnik/

Hrvati Karaševci.ro    https://karasevci.ro/

Vodeni Hrvati.austrija   https://hrvatskenovine.at/

Hrvati.ch  češka

Hrvati slovačka    https://www.yumpu.com/xx/document/view/16501148/hrvatska-rosa-portalox

Slovenija

- Savez hrvatskih društava Slovenije     https://www.shds.si/

Moliški Hrvati.it

Makedonija     https://zhrm.org.mk/wp-content/uploads/2020/08/Hrvatska-Rijec-br-25.pdf

SRBI.rs

HRVATI.hr

https://www.hrportali.com/

Leksikografski zavod Mirolav Krleža    https://web.archive.org/web/20131214074140/http://www.lzmk.hr/hr/vijesti-zavoda/1311-predstavljena-internetska-izdanja-leksikografskoga-zavoda 

Portal Biram dobro   https://biramdobro.com/

MAĐARI.hu

MALI NARODI

Lužički Srbi.de

Kašubi.pl

...

DIASPORA

-        Australija

-        Novi Zeland

-        SAD

-        Kanada

-        Argentina

-        Nemačka

[1postozagrad]

PONOVLJENA INCIJATIVA ZA UREĐENJE JAVNOG PARKA U JURKOVIĆEVOJ ULICI

Mjesni odbor Petrova

Vijeće gradske četvrti Gornji grad – Medveščak

Gradski ured za mjesnu samoupravu

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Ured gradonačelnika

 Zagreb, 4. studenoga 2018.

 Predmet: Nužno uređenje javnog parka u Jurkovićevoj ulici

 Poštovani/a,

    ovime (ponovo) molimo da se zeleni prostor u Jurkovićevoj ulici koji je GUP-om predviđen za javni park, kao takav i uredi.

S istim zahtjevom već smo se opetovano obraćali svim nadležnim tijelima, počevši od 15. travnja 2016. i ponovljenom incijativom od 9. listopada 2017. godine.

Po našim saznanjima od tad su neki koraci napravljeni, no park do danas nije uređen.

Radi se o zelenoj površini koja je desetljećima zapuštena, a 2015.  godine je raščišćena, no budući da nije i uređena kao javni park, u međuvremenu je ponovo potpuno zarasla te kontinuirano ostaje nedostupna. Tu izuzetno vrijednu lokaciju bi konačno trebalo urediti kao javni park kakav kvart, četvrt i grad zaslužuju.  

U Generalnom urbanističkom planu taj je prostor u Jurkovićevoj ulici upisan kao javni park i to kao “posebno vrijedna cjelina – parkovna arhitektura”, a s obzirom na neke od katakteristika prostora i načina na koji je već ranije (kaskadno) oblikovan.  

Parcela je u vlasništvu Grada Zagreba i u tome smislu ne postoje prepreke da se konačno uredi.

Prostor je bio korišten za različite namjene. Do 1970-ih godina tamo su se nalazile barake za potrebe obližnje (bivše) bolnice, a jedno su se vrijeme kaskadne terase koristile i kao sunčališta za korisnike bolnice. Prostor je svojevremeno sadržavao i dječje igralište, a ima ga i danas, u izdvojenom i održavanom dijelu parcele koju sada koristi dječji vrtić. Cjelina (budućeg) parka je, međutim, potpuno zanemarena i nikad odgovarajuće uređena kao javni park i to treba ispraviti.    

Radi se o mjestu s izuzetnim postojećim krajobraznim obilježjima koje uključuju ostatke elemenata urbane opreme poput dobro očuvanih stuba. Sve to tek treba afirmirati kvalitenim krajobraznim projektom te konačno aktivirati kao javni park.

Potencijalno je riječ o jednom od najzanimljivijih i naosebujnijih zagrebačkih parkova, s obzirom da je prostor kaskadno oblikovan.

Slijedom ove incijative koju od 2016 godine supotpisuje i niz osoba, između ostalih i uglednih stručnjaka iz disciplina bliskih pitanjima prostora, molimo da se konačno pristupi uređenju ciljanog prostora kao javnog parka.

Od nadležnih tijela očekujemo i molimo da se što prije dovrši proces izrade projektno-planske dokumentacije te da se proračunom osiguraju sredstva za uređenje javnog parka budući da se nedvojbeno radi o javnom interesu.

Predlažemo da uređenje predmetnog parka bude uvršteno (i) u Male komunalne akcije za 2019. godinu. Eventualno ponovno raščišćavanje prostora nije dovoljno, već ga treba i cjelovito urediti kao javni park.  

Temeljem analiza prostora i njegovih (logičnih) potreba, navodimo i neke programske smjernice za buduće uređenje parka:

- Predlažemo da budući park dobije dva ulaza: južni iz Jurkovićeve ulice i zapadni sa stuba Mije Slavenske. To je potrebno kako bi park bio jednako dostupan iz svih smjerova kretanja, odnosno kako bi se otvorili logični komunikacijski pravci i osigurala dinamika prostora.

- Svakako je uputno izbjeći i ekstenzivno opločenje koje bi nepotrebno smanjilo zelene površine, ali i nepotrebno poskupilo uređenje. Sipina je rješenje koje je ranije postojalo i koje se može razmotriti opet.  

- Uz ostalo, budući park je potrebno opremiti i klupama, a tu skrećemo pažnju da bi to svakako trebale biti klupe s naslonom.

- Predlažemo da javna rasvjeta u parku bude diskretna, a svakako i -   sukladno zakonskim propisima - prilagođena smanjenju svjetlosnog onečišćenja. Ne treba inzistirati na jakoj ni gustoj rasvjeti budući da se radi o o zelenoj površini koja je i stanište brojnih životinjskih vrsta. Diskretna, a dovoljna rasvjeta, parku daje i intimniji karakter, što predmetnom prostoru i odgovara.

- Predlažemo i da, sukladno standardu suvremenih parkova, park dobije punkt s besplatnom pitkom vodom. Na takvom sadržaju treba inzistirati pri uređenju svakog novog javnog parka, a predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard.

- Imperativ je pri budućem uređenju sačuvati sva stara, formirana, debela, stabla, osobito na potezu uz Jurkovićevu ulicu gdje su planski zasađena, odnosno uz stube Mije Slavenske gdje doprinose javnom prostoru i stuba i budućeg parka.  

- S obzirom da je dio nekadašnjeg javnog dječjeg igrališta na dijelu površine budućeg parka sada dan na privremeno korištenje obližnjem dječjem vrtiću za malo igralište, očekujemo da se i taj dio uključi u projekt cjelovitog krajobraznog uređenja parka, a korisnici dječjeg vrtića u budućnosti će imati na raspolaganju čitav javni park.

- Novi javni park bi i u svako doba morao biti dostupan budući da se radi o javnom prostoru tj. ne treba ga zatvarati noću.   

- U budućem krajobraznom uređenju svakako treba izbjeći tipski pristup koji je primijenjen u segmentu prostora koji privremeno koristi dječji vrtić. Radi se o rješenju (loš izbor opločenja i loše odabrana vrsta grmašica) koje ne doprinosi ostvarenju mogućnosti koje budući park ima. 

S obzirom na izuzetni potencijal mjesta i u urbanističkim planovima zavedeni status “posebno vrijedne cjeline - parkovna arhitektura” imperativ je da budući park bude uređen cjelovito i na osnovu kvalitetnog programa te po mogućnosti temeljem javnog krajobraznog natječaja. 

Pritom je potrebno voditi računa o tome da je park i utočište za životinje, a ne samo da služi ljudima, pa utoliko treba projekt oblikovati i održivo te sukladno suvremenim trendovima u krajobraznom projektiranju.  

Novi bi park uopće trebao doprinijeti životu u gradu društveno odgovornim oblikovanjem prostora što se postiže dobrim programom i posljedično dobrim krajobraznim rješenjem koje će stvoriti visoke ambijentalne i boravišne kvalitete mjesta. 

Uputo je prije implementacije projekta uređenja, isti predstaviti javnosti s mogućnošću korekcija. Takav pristup predstavljao bi i demokratski iskorak za Zagreb, a kakav je uobičajen u nekim europskim zemljama. Demokratizacija procesa planiranja vodi iznalaženju što kvalitetnijeg prijedloga, odnosno postizanju više kvalitete javnog prostora koji se uređuje.  

Molimo da adresirana tijela javne gradske uprave, slijedom ove incijative, provedu aktivnosti u smjeru nužnog i kvalitetnog uređenja javnog parka u Jurkovićevoj ulici.

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zageba unaprijed zahvaljujemo.

Inicijativu za uređenje javnog parka u Jurkovićevoj pokrenuta je u organizaciji volonterske platforme 1POSTOZAGRAD i volonterskog edukativno-aktivističkog programa SEMINAR ZA HODAČE, a podržava je nekoliko stotina stručnjaka, stanara Jurkovićeve i okolnih ulica te drugih građana i strukovnih i drugih organizacija.  

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

+ lista potpisnika incijative iz 2016. godine koju čine stručnjaci različitog profila, stanari kvarta i drugi građani:

 prof.dr.sc. Tihomir Jukić, arhitekt

prof.dr.sc. Nikica Gilić, filmolog

Tihana Böhm, dr. med.

Seminar za hodače

Maroje Mrduljaš, kritičar arhitekture i dizajna

prof.dr.sc.Jesenko Horvat, arhitekt

izv.prof.dr.sc. Karin Šerman, arhitektica

prof. Goran Rako, arhitekt

Damir Ivanković, dr. med., MBA

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata

Mario Jukić, krajobrazni arhitekt

Andrea Knez, krajobrazni arhitekt

Petra Pavleka, studentica krajobrazne arhitekture

prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović, sociolog 

prof.dr.sc. Sonja Butula, krajobrazna arhitektica

dr.sc. Goran Andlar, krajobrazni arhitekt

Matea Lončar, krajobrazna arhitektica 

Mirjana Miloševski Ntontos, arhitekt

Jelena Šimat, arhitekt

Tanja Udovč, krajobrazna arhitektica

mr.sc.Vesna Koščak Miočić-Stošić, krajobrazna arhitektica

Nikolina Krešo, krajobrazna arhitektica

dr.sc. Tamara Bjažić Klarin, arhitektica

Tomislav Tuškan, fizičar

mr. sc. David Kabalin, arhitekt

Vladimir Tarnovski, arhitekt

prof.dr.sc. Sanja Filep, arhitektica

Magdalena Došen, prof.

Aleksandar Hut Kono, pjesnik i libretist

Antonio Kiselić, umjetnik

dr.sc. Snježana Banović, redateljica i publicistkinja

Đorđe Matić, pjesnik

mr.sc. Tamara Buble, sociologinja

mr.sc. Iva Klak Mršić, biologinja

Tajana Jaklenec, arhitektica

Ana Dana Beroš, arhitektica

Zelena akcija

Pravo na grad

Sindikat biciklista

H-alter, portal

Pogledaj.to, portal

Kulturflux, portal

Kulturni lift

Transmeet TV, web video platforma o modernoj umjetnosti i urbanoj kulturi

Zagrebački kutak, portal

Korina Barišić, arhitektica

Danijela Stanojević, novinarka i spisateljica

doc.dr.sc. Ivan Šamija, molekularni biolog i pjesnik

Jagoda Radojčić, magistrica teologije

Marina Kelava, novinarka  

Tanja Vujasinović, mag. art, umjetnica

Maša Štrbac, povjesničarka umjetnosti

Saša Danon, dipl.ing.

mr.sc. Igor Ekštajn, arhitekt

mr.sc. Lana Bunjevac, novinarka

Jelena Pašić, povjesničarka umjetnosti

Zlatan Vehabović, slikar

Ljerka Vučić, arhitektica

Zrinka Kolarić, aktivistica

mag. art. Ana Elizabet, umjetnica

mr.sc. Nataša Bodrožić, kulturna radnica

Saša Šimpraga, publicist

Tamara Brixy, arhitektica

Morana Rozić, arhitekica

Antonija Komazlić, novinarka i aktivistica

Kata Mijatović, umjetnica

Diana Magdić, sociologinja  

mr.sc. Nikola Bojić, povjesničar umjetnosti i umjetnik

Pero Mrnarević, MPhil (Cantab), akademski slikar-grafičar

Zorislav Antun Petrović, koordinator projekata Instituta za kulturu i etiku

Robert Grubišić, arhitekt

Sonja Leboš, urbana antroploginja

dr.sc. Snježana Koren, povjesničarka

Branka Cvjetičanin, umjetnica

doc.dr.sc. Una Bauer, teatrologinja

dr.sc. Marta Andrić, prevoditeljica

Stranka ZA GRAD  

Petra Milički, dizajnerica

Veronika Rešković, novinarka

dr. sc. Enis Zebić, novinar

mr.sc. Igor Pavlović, arhitekt

prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina, povjesničar

Mirna Šimat, prevoditeljica

Nora Verde, spisateljica

Lidija Butković Mićin, povjesničarka umjetnosti

Ladislav Tomičić, novinar

Zrinka Mustać, arhitektica

Robert Bošković, akademski glumac i redatelj

Vera Ružić, arhitektica

Iva Marčetić, arhitektica

Rada Borić, aktivistica

Marijan Crtalić, umjetnik

Ana Ogrizović, scenografkinja

Tin Vrban, fotograf

dr.sc. Vjeran Kursar, povjesničar i turkolog

Katerina Duda, sociologinja i umjetnica

Svjetlana Lugar, spisateljica i aktivistica

Bojan Krištofić, dizajner

Igor Juran, umjetnik

50 Poems for Snow, međunarodni pjesnički festival

Jana Grgasović, arhitektica

Petar Cvahte, arhitekt

Goran Čolakhodžić, pjesnik

Morana Matković, povjesničarka umjetnosti

Vedrana Ivanda, arhitektica

Virna Jeričević, studentica

Nina Ivaniš, urednica

doc. dr.sc. Zlatan Krajina, sveučilišni nastavnik

dr.sc. Nataša Mataušić, povjesničarka

Ivana Meštrov, povjesničarka umjetnosti

Goran Kerić, fotograf

Vanja Rister, arhitekt

Nives Krsnik Rister, arhitektica

Katerina Duda, sociologinja i umjetnica

Tara Ivanišević, umjetnica

dr.sc. Petar Puhmajer, povjesničar umjetnosti

Dunja Mandić, arhitektica

Neda Mrinjek Kliska, arhitektica

izv. prof. art. Božica Dea Matasić, umjetnica

Jorge Hernandez Carezo, arhitekt

Dafne Berc, arhitekica

Petra Vidović, fotografkinja

Aneta Mudronja Pletenac, arhitektica

izv. prof.dr.sc. Tomislav Pletenac, etnolog i kulturalni antropolog

Vanda Kuspilić, prevoditeljica

doc.dr.sc. Mia Roth Čerina, arhitektica

George Stegic, mag.ing.građ.

Tamara Opačić, novinarka

Ivana Rogar, spisateljica

mr.sc.Tomislav Soldo, arhitekt

Lovro Skoblar, arhitekt

Sonja Sić, arhitektica

Iva Batina, arhitektica

Josipa Smoljo, arhitektica

Vedran Pavlović, arhitekt

Matija Bubić, arhitekt

Viktorija Madunić, lektorica

Zrinka Madunić, ekonomistica

Melita Hrčan, lektorica

Ivan Jergović, sociolog

Stipe Sladoljev, sportski novinar

Saša Kalanj, arhitekt

Jadranka Gable, dipl.oec., savjetnica u Nacionalnom vijeću za konkurentnost

Vesna Alvir, dipl.inf

Maja Ujević, glumica

Vanja Radovanović, inženjer i autor bloga Nepoznati Zagreb

Ana Jeinić, arhitektica

Renata Poljak, umjetnica

Tomislav Pavelić, arhitekt i umjetnik

dr.sc. Ines Prica, etnologinja

dr.sc. Vlasta Zajec, povjesničarka umjetnosti

Iva Raič Stojanović, mag. hist. art.

Dalibor Kiseljak, mag. educ. Art

Antun Maračić, kustos i multimedijalni umjetnik

Irena Šimić, povjesničarka umjetnosti

Sanja Horvatinčić, povjesničarka umjetnosti

Ivana Curić, dipl.ing.arh

prof. Ante Tonči Vladislavić, teoretičar mode i dizajner

Matko Matija Marušić, povjesničar umjetnosti

Petra Šlosel, povjesničarka umjetnosti

Matko Matija Marušić, povjesničar umjetnosti

Marijana Paula Ferenčić, povjesničarka umjetnosti

Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti

Jelena Svilar, spisateljica i novinarka

Zorana Protić, arhitektica

Latica Friedrich, dr. med. Irena Čaček, dipl. iur. Nemanja Bačić, dipl. iur. Davor Rukonić, dipl. iur.

Ana Zubak, umjetnica

Tena Škiljević, novinarka/PR

Sven Popović, književnik

Minja Josić, dipl. ing. arh. Tanja Haraminčić, mag. arh.

Maja Francuz, mag. arh.

Sonja Halapir, mag. arh.

Irena Bakić, mag. arh.

Jelena Prokop, mag. arh.

Iva Pauzar, mag. arh.

Vinka Jelavić, mag. iur.

Tea Dabić, mag. iur.

Zrinka Požar, mag. oec.

Andrea Pavlek, mag. iur.

Martina Burćul, mag. iur.

Nikola Brlek, mag. arh.

Hrvoje Spudić, mag. arh.

Dora Stipaničić, mag. arh.

Jure Živković, mag. arh.

Marko Dabelić, mag. iur.

Marija Benedikta Čičak, mag. iur.

Dora Ljevar, mag. iur.

Maja Hrgović, spisateljica

Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti

Leila Topić, povjesničarka umjetnosti i kustosica

Jurana Puljić, dizajnerica Neven Jacmenović, programer Vlatka Magjarević, dipl.ing.arh. Kristina Marković, dipl.ing.arh.

Sanja Bachrach Krištofić, dizajnerica

Mario Krištofić, fotograf

Sabina Sabolović, kustosica

Dragana Šimić, dipl.ing.arh. Silvija Čobanov, dipl.ing.arh. Maja Tutavac, dipl.ing.arh. Davor Plavšić, dipl.ing.arh.

Dario Dević, dizajner Hana Grebenar, arhitektica

Sonja Hlapir, arhitektica Goran Jovanović, umjetnik Maja Kolar, dizajnerica

Mladen Majstrović, arhitekt Niko Mihaljević, dizajner i umjetnik Aleksandra Poljanec, arhitektica

Dinka Pavelić, arhitektica Damir Sekulić, arhitekt Nikica Zdunić, studentica režije

Ante Senjanović, arhitekt

Iva Maria Jurić, arhitektica

Nikolina Manojlović Vračar, umjetnica

Snježana Došen, odvjetnica

Anela Đukan, arhitektica

Ines Matulić, MBA

Kristina Andlar, prof.soc.fil/dipl.bibl

Matija Tomšić, slobodni umjetnik

Paula Zore, aktivistica

Ivan Ivković, sportski novinar

Anamaria Drožđan Kranjčec, pravnica Matea Popov, psihologinja

Jelena Čaušević, ekonomistica

Luiza Bouharaoua, radnica u kulturi

dr.sc. Maja Šimpraga, znanstvenica

Goran Košarić

Siniša Puhak Igor Mijić Edina Ćoralić Marko Brajković Andreja D. Milonjić

Marina Francuz Gaćina

Goran Gaćina

Miroslav Francuz

Ljiljana Lipovac Francuz

Iva-Marija Šafranko

Goran Burek Ana Sladić Hrvoje Vindakijević Robert Ćurić

Tajana Pajalić

Zeljko Pajalić Tena Pajalić Brigita Vinek Fran Pajalić Tvrtko Pajalić Juraj Pajalić Ljiljana Gluhak Boris Gluhak

Branka Matijašević

Svetislav Matijašević

Vanja Šimpraga

Mirela Šavrljuga Petra Emarcora Marija Vurušić Antica Vulić Ivan Frleta Igor Kuduz Ivana Barišić Tea Tošić Petra Radetić

Danijel Dubičanac

Vera Gunjac

Maja Flajsig

Dinko Duančić

Ema Ćerimagić

Marina Grubišić

Martina Zeković Đurđica Valadžija Ana Marija Bojko

Andrija Škare

Ivan Meniga

Ljubica Kocijan

Marko Stančec

Tomislav Nakić Alfirević

Bernardica Stipić

Marijo Mačinković

Mirna Puškaš

Mia Popović

Jasminka Klemenčić

Dominik Etnlinger

Ivana Nikolić

Vladimir Konjević

Ana Lozančić

Lidija Nonveiller

Mia Krkač

Martina Pašić

Marina Mayer

Nevena Opačić

Mislav Kurtela

Ivana Tomašević

Tamara Šandor

Ivana Mrkić

David Tarandek

Tamara Dugandžija

Renata Santo

Boris Štromar

Eugen Divjak

Maja Flajsig

Mateja Štokan

Kristina Grubiša

Romana Ličina

Ana Brajković

Tena Filetin

Bruno Lang-Kosić

Goran Bobinac

Zlatko Mraković

Nikolina Andrijanić

Dora Peternel

Ana Mjadak

Đurđica Ivković

Nives Dujmović Bayer

Vid Vince

Filip Levar

Lucija Lacković

Vladimir Golubić

Iva Ogrizović

Ivan Zelenić

Ivan Brnčić

Ivan Zidarević

Natalija Ryznar

Duška Boban

Mato Pavličević

Matea Kolendić

Kristina Lauš

Nikolina Barić

Marija Borovičkić

Katarina Ivče Farnell

Meri Madunić

Bojan Mucko

Martina Pekčec

Petra Šlosel

Eugen Vuković

Tia Glavočić

Svjetlana Zorić

Markita Franulić

Iva Ušćumlić

Bruno Mezić

Silva Vretenar

Maja Bucić Grabić

Karla Paliska

Ivana Franka Kolonić

 1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Kontakt: 1postozagrad@gmail.com

http://1postozagrad.tumblr.com/

https://www.facebook.com/1postozagrad

[hriminal]

"Sam odlazak Beroša neće značiti ništa jer će Plenković staviti nekog drugog i sustav će ostati u rasulu. Za to sve je odgovoran Andrej Plenković i oni koji ga biraju.

Jednako kao što ni odlazak gotovo 20 ministara nije ništa promijenio. Riba smrdi od glave, i prvi koji treba otići je Plenković.

Matijanić je ubijen iz nehaja. Tako se država odnosi prema svima i prema svemu. Ovo se može dogoditi svakome, dogodit će se nekome od nas. Nije stvar u tome da je umro najbolji među nama, umro je građanin koji se zvao Vladimir Matijanić, sutra će to možda biti vaše ime.