#Seljačka buna

[malioli]

Uprizorenje Seljačke bune 2024 by Oliver Švob Via Flickr: Staging of the Peasant Revolt (Seljačka buna) "Seljačka buna" is a historical event from 1573, where the peasants, dissatisfied with their position and the constant increase in taxes (dacha), started a rebellion against the lords and landowners. In commemoration of that event, a large battle is staged every year in city Donja Stubica. Societies from Croatia, Slovenia, Slovakia, and Hungary that cherish the medieval tradition participated in this event. more info abou Seljača buna you can find on Wiki: en.wikipedia.org/wiki/Croatian–Slovene_Peasant_Revolt

[trojerucica-blr]

UnSeljačka buna protiv dahija-USTANAK😏

toliko o "hejterima"AVučića PIZDE OKRUŽENE KURVARICAMA I OSTALIM KRIMINALCIMA DNO DNA OKUPIRANE I PRIVATIZIRANE DRŽAVE!!!Radni naslov UnS "Seljačka buna protiv dahija"-Ustanak😏

[superbmakerzombie]

Borili se kao da je opet 1573: Uprizorili su Seljačku bunu

Borili se kao da je opet 1573: Uprizorili su Seljačku bunu

[ad_1]

Družba Vitezova zlatnog kaleža u subotu je kraj dvorca Stubički Golubovec uprizorila Seljačku bunu koja je bila 1573. godine. Seljačka buna i dalje je simbol najznačajnijeg otpora protiv nepravde, a Matija Gubec ostao je najveći hrvatski narodni junak.

POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE:

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

[balkanrock-com]

Šta muzičari slušaju: Vuk Kazimirović (Seljačka Buna, Revolt X, Svartgren)

Šta muzičari slušaju: Vuk Kazimirović (Seljačka Buna, Revolt X, Svartgren)

Seljačka Buna, Revolt X i Svartgren su poslednjih godina postali neodvojivi deo domaće rok i metal scene, a gitarista Vuk Kazimirović je i više nego aktivan član svih ovih sastava. Za ovu priliku je izdvojio nekoliko albuma koji opisuju bar deo spektra, jednu od mnogih dimenzija njegovog muzičkog senzibiliteta. (more…)

[negativetypeo]

Shuffle your music and post the first ten songs

I was tagged by @lalvne thanks!

Kathaarian Life Code by Darkthrone

Dies Irae by Bathory

Tier by Rammstein

Beast of Damnation by Beherit

Death Row by Pentagram

III by Mgla

Djevojka sa Gotik nogama by Seljačka Buna

Der Untermensch by Type O Negative

Summoning The Rain by Drudkh

Orkan by Taake

i tag @kyriekoffin @kuronekonotamashii @graveland @thenighteternal

[valentinobubalo]

Zove se seljačka buna. (na lokaciji Zagreb, Croatia) https://www.instagram.com/p/CP4vIfThQ3Q/?utm_medium=tumblr

[balkanskabuna-blog]

Seljačka buna

Ovih dana prisjećamo se Seljačke bune - herojskog podviga iz doba kada na ovim prostorima nije bilo demokracije. Tom prigodom naši preci pobunili su se protiv nepravde koju su nanosili vladajući, hrabro se sukobili protiv nadmoćnijeg protivnika i pritom platili svojim životima. Kako doznajemo iz kronike Nikole Istvánffyja posljedice za poražene bile su strahovite:

“Nemilosrdan i neumjeren bio je postupak protiv onih, koji su se predali ili bili zarobljeni. Na sve strane po obližnjim stablima i seoskim kućama visjeli su na poprečno spojenim motkama, da ih svatko može vidjeti, a na jednoj vrlo visokoj i razgranatoj divljoj kruški, koja slučajno bijaše izrasla uz vojničku cestu, bijaše o konopcu obješeno šesnaest ili više nesretnih seljaka i izloženo vjetrovima da ih njišu i pticama da ih kljucaju. Nekima su pak bili odsječeni nos i uši, pa su tako osakaćeni pušteni, da trajno nose sramotnu uspomenu na bunu i bezbožno podizanje mača protiv svojih gospodara. Sam Gubec, zlokobni vođa zločinačke vojske i kako ga sami nazivahu kralj, bio je živ uhvaćen, što je bilo osobito drago plemstvu i njegovim vođama, te doveden u Zagreb. Tu je on, pošto je pred njegovim očima bio pogubljen Andrija Pasanec, njegov zamjenik u vojsci, najprije bio strašno izmrcvaren usijanim kliještima, zatim okrunjen željeznom krunom i to usijanom i najposlije rasčetvoren kao razbojnik…“

Što bi žrtve Seljačke bune rekle na to da mi danas živimo u, po njihovim pojmovima neograničenoj slobodi, i da možemo svakodnevno protestirati, boriti se za svoja prava bez straha da će nas vladajući porobiti, mučiti i pogubiti? Što bi žrtve Seljačke bune rekle na to da slobodu koju danas imamo i za koju su djelomično i one zaslužne mi uzimamo zdravo za gotovo? Što bi žrtve Seljačke bune rekle na to da smo mi, njihovi potomci danas pasivni i nezadovoljni unatoč svim tim privilegijama koje imamo u odnosu na njih?

[jedimolivolicom]

U DONJOJ STUBICI održava se manifestacija "Seljačka buna". http://ift.tt/eA8V8J

http://www.index.hr/magazin/clanak/uzivo-pogledajte-seljacku-bunu-u-donjoj-stubici/949854.aspx

[povijesnecrtice-blog]

Seljačka buna 1573.

Karv, ta slana kmetska,

stubičanska karv, ta čarna, čerlena,

vonjhava gosta karv,

zakaj curi ta gluha, masna, slepa,

strahotno mlačna karv?

Kmična, gliboka, čermena, kam, zakaj kaple kri?

Iako živimo u 21. stoljeću, ili bar tako volimo isticati, čest je zaključak da mnogi od naših sugrađana nemaju dojam da je tako. Veliki broj stanovnika naše zemlje živi na rubu siromaštva, u uvjetima koji nisu niti blizu onakvima kakve zaslužuju. No ono što je na našoj društvenoj sceni aktualno su ustaške kape i slične stvari...

Mnoge ljude iz javnoga života neimaština hrvatskih građana podsjeća na ona davna vremena kada su seljaci nosili na grbači čitavo društvo. Tako je bilo i davne 1573. godine, kada je stanje hrvatskih seljaka, ali više manje i seljaka čitave Europe bilo najteže. Sva ta podavanja i omalovažavanja spojena s turskim prodorima i pustošenjima stvorile su traumu u umu jednoga kmeta koji nije imao nikakve druge svrhe, nego da radi kako bi prehranio sebe, ali i većim dijelom svog gazdu, tj. plemića i Crkvu. Nije bilo lako u tim vremenima kada je srednjovjekovna Hrvatska svedena na Ostatke ostataka, kako je povjesničari vole nazivati. Turski akindžije pustošili su čitavom linijom granice s moćnim Osmanskim Carstvom, djeca su odvođena u roblje, a kuće su bile spaljivane. Plemići, koji su uvijek bili ekipa za sebe, nisu puno marili za običnog čovjeka koji je muku mučio ne bi li preživio.

U takvim uvjetima bilo je logično da dođe do pobune protiv takvog gospodara. Pobune kmetova događale su se mnogo prije 1573., ali i poslije, no baš te godine narodu je prekipjelo. O tome dobro govori primjer sa susedgradsko-stubičkog vlastelinstva na kojemu je svoje kmetove zlostavljao Franjo Tahy, otprije poznat po svome odnosu prema seljacima.

U tim teškim trenucima za seljaka posebno se istaknuo Ambroz Gubec, kmet iz Stubice. On je uspio oko sebe okupiti kmetove, te ih ohrabriti da se pobune protiv velikaša koji su ih gušili svojim porezima i lošim ponašanjem. Buna je bila toliko dobro organizirana da su seljaci stupili u kontakt s onima na prostoru današnje Slovenije, te je pokrenuta s obje strane Sutle istovremeno. Svi su oni bili vođeni jednom, za to vrijeme revolucionarnom, idejom. Cilj seljačke vojske je bio osnovati seljačku državu sa središtem u Zagrebu, koja bi imala svoju vladu i na čijem bi teritoriju bio ukinut feudalni poredak. Velikaši su se na takvu pomisao vjerojatno jedva prestali smijati, a možda im je i ispalo malo hrane iz usta dok su u drugoj ruci držali veliki pureći batak.

Seljačka buna započela je u noći sa 27. na 28. siječnja 1573. godine, te je u početku dala dobre rezultate. Kmetska vojska bila je dobro organizirana, te podijeljena u više skupina; ona pod zapovjedništvom samoga Ambroza Gubeca djelovala je na području Hrvatskoga zagorja; druga, kojoj je na čelu bio Ivan Pasanec, djelovala je između Kupe i Save, a treća pod zapovjedništvom Ilije Gregorića, djelovala je na slovenskom teritoriju. Iako su vjerovali kako će se buni pridružiti i žumberački uskoci, to se nije dogodilo; oni su pod zapovjedništvom kapetana Josipa Thurna skršili slovensku granu ustanka. Odmah drugoga dana, 6. veljače, podban Gašpar Alapić svojim je četama potukao kmetove kod Kerestinca nadomak Zagreba. Dan kasnije u Zagrebu se počela okupljati velika vojska za konačni obračun s odmetnutim seljacima; tada je sve bilo jasno. Bilo je nemoguće nakon tolikih poraza odnijeti ikakvu kakvu pobjedu. Seljački san o slobodnoj državi u kojoj će živjeti dostojanstveno, u kojoj će sami organizirati borbu protiv Turaka, gdje će porezi biti razumni, urušio se.

Sve su se vojne skupine ubrzo raspale i izgubile protiv nadmoćnijih plemićkih četa, dok je jedina još stajala skupina koji je predvodio Ambroz Gubec. I ta je vojska, 9. veljače 1573. godine, kod Stubice, pala u okršaju s vojskom podbana Alapića. Sudbina svih sudionika ustanka bila je potpuno jasna. Povjesničar, humanist i pjesnik Istvánffy Miklós, ili po naški Nikola Istvanffy, zapisao je u svome djelu Historiarum de rebus Vngaricis načine na koje je učinjena odmazda prema ustanicima:

Nemilosrdan i neumjeren bio je postupak protiv onih, koji su se predali ili bili zarobljeni. Na sve strane po obližnjim stablima i seoskim kućama visjeli su na poprečno spojenim motkama, da ih svatko može vidjeti, a na jednoj vrlo visokoj i razgranatoj divljoj kruški, koja slučajno bijaše izrasla uz vojničku cestu, bijaše o konopcu obješeno šesnaest ili više nesretnih seljaka i izloženo vjetrovima da ih njišu i pticama da ih kljucaju. Nekima su pak bili odsječeni nos i uši, pa su tako osakaćeni pušteni, da trajno nose sramotnu uspomenu na bunu i bezbožno podizanje mača protiv svojih gospodara.

Ništa bolje nisu prošli niti vođe bune o kojima je zapisao:

Sam Gubec, zlokobni vođa zločinačke vojske i kako ga sami nazivahu kralj, bio je živ uhvaćen, što je bilo osobito drago plemstvu i njegovim vođama, te doveden u Zagreb. Tu je on, pošto je pred njegovim očima bio pogubljen Andrija Pasanec, njegov zamjenik u vojsci, najprije bio strašno izmrcvaren usijanim kliještima, zatim okrunjen željeznom krunom i to usijanom i najposlije raščetvoren kao razbojnik...

Tako je završila najveća seljačka buna na ovim prostorima. Taj je ustanak ostavio velike traume u glavama suvremenika, ali je ostao u sjećanju hrvatskoga naroda i do današnjih dana. Svake godine, u Donjoj Stubici organizira se turistička manifestacija, te igrana predstava samog okršaja Gupčeve i Alapićeve vojske u spomen na taj znameniti događaj.

Tomi Tomaško

[dijabolikmelanholik]

Seljačka buna - Mi smo drvoseče

[superbmakerzombie]

SELJAČKA BUNA Spektakularna rekonstrukcija Bitke kod Stubice slavi desetu godišnjicu uz Hladno pivo i Zadrugu

Buna traje – već deset godina za redom ori se na zagorskim bregima kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za “pravicu”. Bitka kod Stubice, koju je prije deset godina rekonstruirala udruga Vitezova Zlatnog Kaleža, postala je “Simply the Best” manifestacija po ocjeni Udruge hrvatskih putničkih agencija i svake godine okuplja sve više posjetitelja. Ove godine počinje kada i stvarna bitka daleke…

[balkanrock-com]

Seljačka Buna i Piknik/Horror Piknik u Božidarcu

Seljačka Buna i Piknik/Horror Piknik u Božidarcu

Bendovi Seljačka Buna i Piknik / Horror Piknik nastupiće u subotu 21. januara od 20h u okviru “Vračar Rocks” festivala. (more…)

[kuciceudolu]

While Matija Gubec's cause was defeated, his legacy continued to be preserved in local folklore throughout the centuries. In the 20th century, Josip Broz Tito and theYugoslav Partisans embraced his cause as their own. During World War II, a Croatian and Slovenian brigade were named after him. He is also depicted as the protagonist of Gubec Beg, one of the first rock operas in modern Croatia. A museum of Croatian-Slovenian peasant revolt led by him is founded in Oršić Castle in Gornja Stubica, near the place of his last battle.

[superbmakerzombie]

ESKALIRALA SELJAČKA BUNA Vijećnica HSS-a krenula stopama Jambe i poručila Beljaku da napušta stranku: Odlazim nakon 16 godina, imam pet razloga za to “Pet razloga zašto nakon 16 godina napuštam stranku koju ste vi (Krešo Beljak, predsjednik HSS-a) doveli pred raspad.