#scenografija

[kni-wald]

BEŠTIJE

Teatar &TD

režija _Kristina Grubiša

dramaturgija _Karla Leko

Igraju _Igor Golub _Luka Knez _Lara Nekić _Alma Prica _Marin Stević _Ema Šunde

scenski pokret _ Una Matija Štalcar-Furač

scenografija _ Matej Kniewald

kostimografija _ Marijana Cigić

oblikovanje svjetla i video _ Martin Šatović

glazba _ Nikola Krgović

dizajn _ Mislav Lešić

video _ Lucija Brkić i Dora Čaldarović

reklamni song _ Ivan Španja

producent _ Igor Markić-Nikolac

inspicijentica _ Zrinka Bačić

[radiogornjigrad]

Lift nije stigao na poziv

„Reklo bi se da paklu pristaje bilo koja scenografija čim iz svijeta potpuno iščezne ljudskost. Kad otuđenost dosegne vrhunac diše se čisti očaj. Protraćenim životima cijedi se izgubljeno vrijeme. Zaludu je onda ljudske ljušture garnirati religioznom metaforikom. Kao u posljednjim sekvencama Roy Andersonovog filma Pjesme s drugog kata. Popne li se deset katova više i prepečen navikom čovjek…

[khamed]

TUMBLR

Svratio sam na ovo mjesto

U internet pustoš kao u napušten stan

U kojem sada podižem bijele čaršafe

Sa stvari koje sam odlazeći pokrio

U nadi da će preživjeti ogrebotine vremena.

Koračajući ovim sobama

Prisjećam se vremena kada su one bile

Scenografija svih mojih nadahnuća i razgovora

I malo po malo postaje mi jasno

Da su svi moji tadašnji saputnici

Napustili ove krajeve

Da su tu neke nove ruke i neki čvršći pogledi

I da tu sada više nema ničeg

Od života kojeg osjećam bliskim i poznatim.

Jedino mi poneko na prvi pogled zamiriše

Na neke pjesnike koje još uvijek pamtim

Pa mi prođe jagodicama onaj isti žur

Kao kad napišeš

Svoju prvu

Pjesmu.

[fakultetazadizajn]

Brezplačni delavnici za priseljence v Sloveniji - kostumografija in scenografija

Projekt Kreativna telesa v gibanju je pobuda, namenjena priseljencem (odrasli 15+) za katere smo pripravili niz izobraževalnih programov s področja uprizoritvenih umetnosti: performativnost, kostumografija, scenografija in gledališka glasba. S projektom Kreativna telesa v gibanju spodbujamo kreativni potencial priseljencev ter krepimo medkulturni in medgeneracijski dialog. Po izvedenih delavnicah…

[minjapoljak]

Galerija”Kuca Djure Jaksica”, Skadarska 34, Beograd, izlozba Minja Poljak

[e-kultura]

Etnografski muzej ~ Izložba kostima i scenografije- Bajka lično

[imitacija]

Scenografija predstave Црна дупка. Fotografija: Ozren Drobnjak, 1988.

[iiveta90glvadicane]

Izrāde ar spēku.... #dailesteatris #kādspārlaidāspārdzeguzesligzdu #morfovs #oneflewoverthecuckoosnest #scenografija #psihe (at Dailes Teātris) https://www.instagram.com/p/BoKITgHn2_A/?utm_source=ig_tumblr_share&igshid=inr0fwk73rbf

[stripanimacijavaljevo]

[kni-wald]

Gard

Teatar &TD _ 2022.

autori teksta _ Filip Rutić i Dražen Krešić

režija _ Dražen Krešić

dramaturg _ Filip Rutić

igraju _Lana Ujević _Nikola Nedić _Bernard Tomić _Ivan Jurković _Lana Meniga _Luka Stilinović

scenografija _ Matej Kniewald

kostimografija _ Aleksandra Ana Buković

asistentica scenografije i kostimografije _ Ema Tomašek

dizajn svjetla _ Martin Šatović

suradnik za scenski pokret _ Damir Klemenić

autor plakata _ Bojan Crnić

autor glazbe _ Antun Aleksa

autor trailera _ Patrik Ivačić

[theundergroundwoman]

,,Evgenije Onjegin" je bio prvi balet (i prva predstava uopšte) koji sam pogledala nakon onog prvog talasa korone i karantina 2020., bilo je divno, ne možeš da pogrešiš kada je u pitanju Čajkovski - doduše, scenografija je neuporedivo bogatija kod ostalih baleta. Od kad sam se doselila u Bg zbog fakulteta stalno posećujem Narodno pozorište, to je neka vrsta eskapizma za mene - moj ti je savet da obavezno odeš na neku operu, Verdija ili Pučinija, mada mislim da je za tvoj aesthetic odlična opera ,,Orfej i Euridika" (bonus poeni zato što obe uloge igraju žene, pa je nehotice very sapphic)

Hvala ti na ovim veoma dobrodošlim preporukama (pogotovo za Orfeja i Euridiku, za koje sam sada posebno zainteresovana 👀 mada nisam sigurna da li se opera još uvek daje). Nažalost ja na kraju uopšte ne odoh u pozorište jer su mi se nagomilale mnoge obaveze (divim ti se što tako dobro raspolažeš svojim vremenom). Međutim nadam se da ću od sledećeg meseca uspeti malo efikasnije da se sastavim sa životom tako da pozorište evo i mene

[teosentinel]

Scenografija za predstavu "Amsterdam".

[akademijafotografija]

Dialog, razstava študentov fotografije ALUO, UL.

Gre za rezultat delavnice na temo vzpostavljanja skupnosti. Študentke in študenti so skozi ustvarjalni proces preverili razmerja med ambicijami posameznika in delovanjem skupnosti, med individualnim in kolektivnim. Na ta način so skozi lastno prakso reflektirali zgodovinske in sodobne pojave javnega prostora v Kopru.

Na ogled so instalacije, ki odsevajo možnosti, predloge in utopije delovanja skupnosti obenem pa raziskujejo izkušnjo multimedijske razstave, ki bi delovala kot proces, dialog, ali celo kot scenografija za študijsko fotografijo.

Razstavljajo: Oskar Kandare, Lana Požlep, Rok Černezel, Tine Lisjak, Hana Podvrčič, Lana Soklič, Kaja Škorjanc, Vita Tušek, Bea A. Vernik, Rene Lazovy

Mentorja: doc. Emina Djukić, doc. Peter Rauch (UL ALUO)  Strokovni sodelavci: doc. dr. Bostjan Bugaric, doc. Matej Stupica, Vladimir Vidmar  V sodelovanju z: Avtomatik delovisce in Mestna občina Koper/Visit Koper.

[mentalnahigijena]

Reakcije na događaje u Crnoj Gori ne jenjavaju nakon što je u nedjelju u Cetinjskom manastiru ustoličen mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije. Na ulicama je vladalo skoro pa ratno stanje, prosvjednici, bijesni jer su mjesto ustoličenja doživjeli kao pokušaj službenog Beograda da potvrdi prevlast u Crnoj Gori, tijekom dana su se sukobljavali s policijom, postavljali barikade na cesti Podgorica- Cetinje. Dim suzavca, pendreci, čak i duge cijevi nisu baš scenografija koja dolikuje obredu ustoličenja vjerskog vođe. Koja je pozadina ovih sukoba, koji mnoge podsjećaju na nemile događaje iz devedesetih? Kako piše politički analitičar Tomislav Stipić, njegova nadanja da će Porfirije Perić više voditi crkvenu, a manje ideološko-načertanijsku politiku pala su u vodu, a ne zna je li to do osobne želje ili političkog pritiska. “Srpska pravoslavna crkva uvijek je bila pod utjecajem vlasti, pa čak i one koja Crkvi načelno nije bila sklona što pokazuje i fotografija na kojoj jugoslavenski vođa Josip Broz Tito na Brijunima vozi patrijarha Germana što je u to vrijeme bilo nezamislivo. SPC je uvijek bila podložna vlasti, za nju je obavljala stanovite zadatke, zauzvrat dobivala određenu slobodu i novac. Ovo što se događa u Crnoj Gori djelo je Aleksandra Vučića i njegove obavještajne i paraobavještajne klike koja mora razmišljati kako nadomjestiti Kosovo. Crna Gora je prva postaja širenja “srpskog sveta”, a svojom ulogom u ovoj političko-religijskoj okupaciji, Porfirije je poslužio kao Vučićeva produžena ruka. Nažalost, sve njegove pomirljive poruke nakon helikopterskog desanta na Cetinje bit će najblaže rečeno politički vagane”, smatra Stipić. Dodaje, SPC je tako ponovno dala legitimitet velikosrpskoj državnoj ideji, prvi puta 1918.-1920. kada je nelegalno ukinuta Crnogorska pravoslavna crkva, zatim 1991. kada je SPC bila jedan od ključnih motora Miloševićeve ekspanzije, a treći puta ovih dana u Crnoj Gori. “Vuk Drašković, nekadašnji oporbeni srpski lider i pisac, i sam nekada opijen velikosrpstvom, rekao je kako je razvidno da u slučaju velikosrpske mitomanije najprije dolaze popovi, potom topovi, a na kraju lopovi. Ta vrlo slikovita igra riječi odražava mentalitet Srpske pravoslavne crkve. Kada treba srpskim voždovima, ona se uvijek iz religijske velikom brzinom metamorfozira u militarističku organizaciju s ulogom glasnogovorništva i apologetike velikosrpstva”, navodi Stipić u statusu na svom Facebook profilu. Kaže, tko ovo ne prihvaća kao stvarnost, mogao bi pročitati knjigu  “Srpska pravoslavna crkva u ratu i ratovi u njoj” autora Milorada Tomanića. “Ideja Velike Srbije živi i dalje, u Hrvatskoj je ona vojno poražena, ali ne bi nam trebalo biti svejedno što se događa u neposrednom susjedstvu. Smjer SPC-a u Hrvatskoj najbolje ćemo vidjeti kad se izabere novi zagrebačko – ljubljanski mitropolit koji će naslijediti Porfirija”, smatra Stipić.

[pyxisnautica]

15/16.5.2021.

1. the last five years u madlenianumu review: režija 10/10, glumci 10/10, koreografija 10/10, scenografija 10/10, sve bi bilo super ALI PREVOD TEKSTOVA JE -24162417/10 ŠTO JE JEZIVO JER BUKVALNO UBIJA CEO MJUZIKL UBIĆU SE KAKO MOŽE DIRIGENT DA PREVODI TEKST PA JESTE LI NORMALNI VI

2. probudila sam se jutros i svi su i dalje spavali, izašla sam na pavlovu terasu i počela je da pada kiša i pustila sam ovo i bila sam mnogo srećna

u to ime vinjeta ovog dana:

(nikom jasno zašto ne želi da mi se ubaci link ovde!!! mnogo volim ovaj video i ovaj dan, agh) tu je link

3. noćas u 5 su nam zvonile komšije da nas opominju što smo glasni a beba spava, nakon toga usledilo je najtužnije puštanje ove pesme ikada, želim da zapamtim taj momenat, svi deprimirani a ovo ide na 10% zvuka, smešno je iz ove perspektive.

nego, da se vratimo mi na TL5Y:

the last five years (jason robert brown) je mjuzikl o razvodu džejmija i keti, gde on priča priču od prvog upoznavanja do razvoda, a ona unazad - od razvoda do prvog upoznavanja, i jedini momenat kada se sreću je na venčanju. premijeru na off-brodveju imao 2002, snimljen je i film sa džeremijem džordanom i anom kendrik u glavnim (i jedinim) ulogama.

generalno, koncept cele priče je jako dobar, i teško je izrežirati ovako vremenski kompleksan komad da valja, zato mislim da je robert bošković uradio jako dobar posao rediteljski. u većini produkcija (kao i u originalnoj) koncept je takav da njih dvoje nisu zajedno na sceni i nemaju komunikaciju, već da pričaju publici priču. reditelj filma (ričard la gravaneze) je prvi u stvari uveo njihovo zajedničko pojavljivanje tokom celog mjuzikla i toplinom svetla i bojama je prikazivao koja je vremenska linija u pitanju. u našoj scenskoj produkciji je to takođe slučaj, oboje su skoro sve vreme na sceni, i scenografijom i kostimom se razdvaja čiju priču pratimo u tom trenutku. takođe, imaju i plesni ansambl od 8 članova koji dosta doprinosi prikazu same priče u ovakvoj izvedbi.

s druge strane, čini mi se da je ključna ideja ovog mjuzikla prikazivanje njihovih osećanja u datom trenutku međusobnog odnosa, bez figurativnog prikaza dešavanja oko njih. stoga, ispada da je ovo jedan vrlo savremeno-konzervativan pristup režiji, pogotovo kada se malo dublje zađe u materiju i ideju, i zato, kad malo bolje razmisli, ne mogu da zaključim koje je moje tačno mišljenje o ovome. vizuelno je jako dobro, i veoma je savremeno, ali ne znam koliko je suštinski ispravno. mada, nije kao da mogu da kažem šta je ispravno a šta nije, to su nečije rediteljske odluke. ipak volela bih u budućnosti da vidim da neko postavi ovaj komad potpuno apstraktno, sa fokusom na unutrašnji aspekt njihovog odnosa.

sve u svemu, odgledala sam večeras prvi put originalno izvođenje, i mislim da sam prvi put shvatila da je i ketina strana priče jednako legitimna kao i džejmijeva. to što se ja ne slažem s njom to je lična stvar, ali u prvobitnoj ideji jasno je da je u pitanju samo raskol između ključnih životnih ciljeva dvoje ljudi, što se nekako izgubilo u prevodu u većini postavki, i većini pristupa glumica koje igraju keti, jer je prikazuju prepatetično, što uopšte ne mora tako.

ovo je originalna postavka, ceo mjuzikl:

jedva čekam da gledam i verziju branislava podrumac/žarko stepanov, jer me mnogo zanima kako će ona da odigra, ima potencijal da bude dobro, u ovoj postavci koju sam gledala bila sam 100% na džejmijevoj strani.