#pero kvesić

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Zapis uz odlazak Inoslava Beškera

Kad je krenuo u osnovnu školu priredili su mu poseban ispit i upisali ga odmah u četvrti razred. Kad je došlo vrijeme za studiranje upisao je odmah četiri fakulteta i u roku završio prvu godinu na sva četiri s odličnim ocjenama. Onda se bacio u novinarstvo i počeo družiti s Nenadom Prelogom i sa mnom. Zapostavio je formalno obrazovanje. Manje je poznato da se bavio i izdavaštvom. Iako mu je to…

[kinematografija-blog]

New Post has been published on Kinematografija

New Post has been published on http://www.kinematografija.net/dum-spiro-spero-natjecateljskom-programu-57-filmskog-festivala-krakowu-1657/

Dum spiro spero u natjecateljskom programu 57. Filmskog festivala u Krakowu

ScreenShot: https://www.youtube.com/watch?v=WyH8odPSXus

57. filmski festival u Krakowu održat će se od 28. svibnja do 4. lipnja, a pomalo su počele stizati i informacije o članovima natjecateljskog programa. Naime, u sklopu ovogodišnjeg međunarodnog dokumentarnog natjecateljskog programa prikazat će se i nagrađivani film Pere Kvesića “Dum Spiro Spero”.

Filmski festival u Krakowu osnovan je 1961 godine te je jedan od najstarijih događaja ovakve vrste posvećenih dokumentarnim, animiranim i igranim filmovima kratkog metra. Sastoji se od četiri glavna natjecateljska programa (dokumentarni, kratkometražni, nacionalni i glazbeno-dokumentarni), a svake godine na njemu se prikaže preko 250 filmova iz svih dijelova svijeta. Pobjednički filmovi, pak, automatski dobivaju prestižnu nominaciju za godišnju nagradu Europske filmske akademije.

Priliku da zasja, kako na festivalu u Krakowu tako i na dodjeli Europske filmske akademije, imat će i Pero Kvesić sa svojim filmom “Dum Spiro Spero”. Film Pere Kvesića, natjecat će se s još 16 filmova i autora u konkurenciji, a među njima su i Vitali Manski, Erik Gandini, Audrius Stonys, Piotr Stasik te drugi. Glavna nagrada u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma, a koja se dodjeljuje autoru filma, jest Zlatni rog, uz kojeg ide i pripadajuća novčana nagradu od 7 tisuća eura. U konkurenciji za najbolje filmove kratkog i srednjeg metra dodijelit će se dva Srebrna roga te nagrade od 3 500 tisuća eura.

Više informacija i samom festivalu možete pronaći na službenoj stranici, na kojoj će i kompletan program biti dostupan početkom svibnja.

https://www.youtube.com/watch?v=WyH8odPSXus

  Nastavi čitati

Pedeset nijansi mračnije – Nema vi...

Brojni poznati na premijeri hit komedije...

Pogledajte trailer za sedmu sezonu ̶...

Urnebesna komedija CHIPS dolazi u naša k...

.yuzo_related_post imgwidth:160px !important; height:150px !important; .yuzo_related_post .relatedthumbline-height:15px;background: !important;color:!important; .yuzo_related_post .relatedthumb:hoverbackground:#fcfcf4 !important; -webkit-transition: background 0.2s linear; -moz-transition: background 0.2s linear; -o-transition: background 0.2s linear; transition: background 0.2s linear;;color:!important; .yuzo_related_post .relatedthumb acolor:!important; .yuzo_related_post .relatedthumb a:hover color:!important;} .yuzo_related_post .relatedthumb:hover a color:!important; .yuzo_related_post .yuzo_text color:!important; .yuzo_related_post .relatedthumb:hover .yuzo_text color:!important; .yuzo_related_post .relatedthumb margin: 0px 0px 0px 0px; padding: 5px 5px 5px 5px; .yuzo_related_post .relatedthumb display:block!important; -webkit-transition:-webkit-transform 0.3s ease-out!important; -moz-transition:-moz-transform 0.3s ease-out!important; -o-transition:-o-transform 0.3s ease-out!important; -ms-transition:-ms-transform 0.3s ease-out!important; transition:transform 0.3s ease-out!important; .yuzo_related_post .relatedthumb:hover -moz-transform: scale(1.1); -webkit-transform: scale(1.1); -o-transform: scale(1.1); -ms-transform: scale(1.1); transform: scale(1.1) .yuzo_related_post overflow:inherit!important; jQuery(document).ready(function( $ ) //jQuery('.yuzo_related_post').equalizer( overflow : 'relatedthumb' ); jQuery('.yuzo_related_post .yuzo_wraps').equalizer( columns : '> div' ); )

[shigeki]

“A meni se znalo dogoditi poslije u životu, kad bi mi loše kretalo (a znalo je krenuti vrlo loše!), da dignem pogled prema oblacima i ponadam se vidjeti nebo ne onako crneći se pudlima, već jednog jedinog kako stiže iz dubine da me povede, a ja se prepuštam povjerljivo i potpuno kao kad sam bio mali, 

   i letimo.”

   — Pero Kvesić, Pudli lete na jug

[weekly-tea]

24.6. - 30.6.2019.

Tema:

(Auto)cenzura

* Cenzura u općem smislu znači postupak nadziranja i ograničavanja slobode izražavanja. Ona se provodi kako bi se izvršavala kontrola publikacija, medija, zabavne literature i slično, a sve kako bi se spriječilo nanošenje štete interesima vlade, države, nekih elita ili društvenih normi. Cenzura se može provoditi u skladu sa zakonom i javno, ali i ilegalno ili tajno, a izražava se kroz uništavanje nepoželjne literature ili nekog medijskog sadržaja, kroz brisanje sumnjivih dijelova, ali kroz mijenjanje sadržaja, izvrtanje konteksta ili falsificiranje.

** Autocenzura pak podrazumijeva, cenzuriranje samoga sebe, kod (najčešće) javnog djelovanja (npr. novinara, književnika) pri kojem se po vlastitoj volji izbjegavaju teme koje bi mogle biti nepoćudne vlasti, iako sama vlast ne provodi cenzuru.

Je li autocenzura stvar izbora? Je li autocenzura opasnija od cenzure? Je li točna tvrdnja da ''za ideale ginu budale''?

*** Autocenzuru novinari često pravdaju egzistencijom, i dok se u teoriji ne bi smjelo događati, neki kažu da je to ipak stvar izbora. Može se dogoditi da se nekom oglašivaču ne svidi kako se piše o njemu, pa u sredini godine promijeni ugovor o reklami - tada se novinari mogu zamisliti kako će pisati o svom sponzoru. U međusobnim razgovorima, novinari i novinarke ne kriju da su često u situaciji da pišu ''naručene tekstove'', izbjegavaju pojedine sugovornike, ili čitave teme, iz razloga što se to neće svidjeti uredniku, ili vlasniku medija u kojem rade.

**** Da je autocenzura danas mnogo prisutnija od cenzure te da najveći problem leži u konformizmu i pasivnosti pojedinca, zaključci su tribine ''Grički dijalog'' održane još početkom 2010. godine na kojoj je petero komentatora iznijelo vlastito viđenje te teme. No, iako se čini da je posljednjih godina stanje ''alarmantinije'', književnik i nekadašnji urednik Vjesnika Pero Kvesić kazao je: ''Početkom devedesetih osjećao sam se kao da živim u mraku i da su oko mene raspamećeni luđaci.''

***** Slično okupljanje održano je u svibnju 2018. godine kada su iskusni šibenski novinari na okruglom stolu povodom Svjetskog dana slobode medija razgovarali o stanju profesije, a složili su se da je autocenzura najgora cenzura. Moglo se iz prve ruke čuti kako je novinarstvo funkcioniralo nekad, a koji problemi danas opterećuju profesiju. ''Istina je da su novinari nekad imali više novca i bolji status u društvu, ali nisu bili slobodni. Novinarska sloboda nije nešto što se dobije i uvijek se ima, već se za nju treba svaki dan boriti'', kazao je Hrvoslav Pavić, predsjednik šibenskog ogranka Hrvatskog novinarskog društva.

****** Studija pokazala da ljudi nemaju hrabrosti kritizirati autoritete

Ljudi sve više kalkuliraju u iznošenju kontroverznih stavova, tabu tema i potencijalnih sukoba razmišljanja, a razlog tomu je potencijalni nadzor od strane države. Sve više su skloniji šutnji kada unaprijed znaju da su njihova stajališta drugačija od onih koje razvija većina. Nalazi su bazirani na online anketama provođenima od strane sudionika u studiji - neka od pitanja bila su vezana uz medije, političke stavove i osobne stavove.

Zaključak priloženih tekstova je ''autocenzura je javna tajna'' i ljudi se općenito vode linijom manjeg otpora.

Korišteni izvori i detaljnije:

* https://www.lektire.hr/cenzura/

** http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4713

*** https://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/da-li-je-autocenzura-stvar-izbora

**** https://www.tportal.hr/kultura/clanak/autocenzura-je-mnogo-opasnija-od-cenzure-20100302/print

***** https://www.sibenik.in/sibenik/iskusni-sibenski-novinari-o-slobodama-medija-autocenzura-je-najgora-cenzura-a-novinarstvo-je-danas-bagatelizirano/91594.html

****** http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/04/07/autocenzura-studija-dokazala-da-ljudi-nemaju-hrabrosti-kritizirati-autoritete/

Članak:

Evo što su doživjeli novinari koji su se odlučili zaposliti u sezoni

https://novac.jutarnji.hr/karijere/nasi-novinari-bili-su-u-potrazi-za-sezonskim-poslom-evo-sto-su-sve-uspjeli-dogovoriti/9057953/?fbclid=IwAR28Lj-eDIThf0P6UBlHjs-jrh9kpoZ-4YYgYyC1cwDgatYO3eeF-kgwXG8

Fotka:

[superbmakerzombie]

ŽIVOTNI ZAOKRET EKONOMISTICE Okrenula se umjetnosti i postigla svjetski uspjeh: U Zagrebu su joj rekli da nema što raditi na studiju glume...

ŽIVOTNI ZAOKRET EKONOMISTICE Okrenula se umjetnosti i postigla svjetski uspjeh: U Zagrebu su joj rekli da nema što raditi na studiju glume…

Na premijeri u Pogonu Jedinstvo, uz Močvaru na Savskom nasipu u Zagrebu, nije bilo baš puno publike. Ali bile su tu najvažnije kazališne kritičarke, koji profesor s Akademije i Pero Kvesić sa štapom, kao da je i sam tu kao dio predstave. “Krleža, stani u red” nova je predstava Vesne Mačković nakon njezinih nastupa u New Yorku, Sao Paulu, Alma Ati, Moskvi i Petrogradu, u kojoj igra s Vilijem…

[radiogornjigrad]

Priča o bazenu Steve Krajačića

Pisao: Pero Kvesić . E, mogu ti ispričati pravu istinu o tom bazenu! U nižim razredima osnovne škole išao sam u razred s Ognjenom Krajačićem, mlađim sinom spominjanog Steve. Bili smo si vrlo dobri, bio mi je najbolji prijatelj u razredu. Pored starih prijatelja iz ulice, on je spadao u najuži krug mojih dobrih prijatelja i gotovo svakodnevno smo se igrali prije ili poslije škole. Vrlo često smo…

[radiogornjigrad]

Marijan Grakalić: Slovo uz odlazak Pere Kvesića

fotografija jovica drobnjak Nema dugo kako smo pričali telefonom. Bolest i osamljenost donose aureolu u kojoj i male stvari postaju događaji, nešto što se u prijašnjem životu ne bi ni spomenulo. Prostranstva jedne sobe u nastaloj situaciji opet zadobivaju tajanstva i izazova, pitam se je li vrijeme uvijek i svakome donosi takvu nesreću. ”Možeš li sam u kolica” pita me Pero, koji ne može. Zato…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Iz vojničkih dana (prilog za autobiografiju)

Prema enciklopediji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda Danilovgrad je bio meteorološki najtopliji grad od Triglava do Đevđelije. Na temelje toga komanda kasarne „Milan Šaranović“, kojoj su uštede, štednja i asketsko ekonomiziranje bili osnovna svrha postojanja JNA, nije dozvoljavala grijanje zimi, osim u oficirskim kancelarijama za radnog vremena. Poseban sadizam iskazivao se na insistiranju…

[radiogornjigrad]

Veljko Krulčić: O misteriju stripa Alack Sinner u Poletu

“POLET”, PERO KVESIĆ, “ALACK SINNER”, IGOR KORDEJ… I IVICA IVANIŠEVIĆ – ISPRAVAK NETOČNE INFORMACIJE   Večeras je HRT u svojem “Razgovoru s povodom” (voditeljica Morana Kasapović) ugostio splitskog novinara i književnika Ivicu Ivaniševića, koji je uza sve ostalo i stripofil, o stripu je napisao brdo tekstova, a autor je jedne od prvih knjiga na tu temu na hrvatskom jeziku “Sto mu jelenskih…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Mira Furlan, maltretiranje i osamostaljenje

Pero Kvesić: Mira Furlan, maltretiranje i osamostaljenje

Začuđujuće, čak zapanjujuće, brojni tekstovi, gotovo nepregledan niz tekstova o tragičnoj sudbini prerano preminule Mire Furlan, svi odreda previđaju dvije značajne, gotovo ključne okolnosti. Govori se da vremenska distanca omogućuje objektivno sagledavanje, pa često i jest tako, ali vrijeme također i iskrivljuje, izobličuje nepouzdana sjećanja u suprotnost onoga što se zaista dogodilo, kako je…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: POLET je kriv za sve!

Pero Kvesić: POLET je kriv za sve!

Došao sam nekim poslom u „Vjesnik“, pa kad sam se već našao u novinarskom neboderu svratio sam do Marija Bošnjaka, zamjenika glavnog urednika „Starta“. Kod njega sam zatekao Maroja Mihovilovića, vanjskopolitičkog urednika, novinara i komentara lista „Vjesnika“. S obojicom sam ranije surađivao u „Studentskom listu“ i kasnije u „Startu“, a kolegijalni odnos je prerastao u prijateljski. Njih dvojica…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Kadrovi i kvarovi

Pero Kvesić: Kadrovi i kvarovi

Pola života u Jugoslaviji jedna me je pojava iritirala i smatrao sam je društveno izrazito štetnom. Na čelu gotovo svih velikih poduzeća i javnih službi nalazili su se „provjereni kadrovi“. To je značilo bivši partizani, prvoborci, često članovi Saveza komunista. Moja generacija i ja zamjerali smo im nedovoljnu ili nikakvu stručnost za odgovorne pozicije koje su zauzimali, da su svjedodžbe stekli…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Radikalno prilagođavanje

Pero Kvesić: Radikalno prilagođavanje

Fotografija:Ognjen Karabegović Nikada u povijesti nije se toliki broj ljudi bavio slikarstvom, masovno crtaju i slikaju. Uvijek se moglo komadićem ugljena crtati po stijeni ili vrhom štapa šarati po blatu, ali više od toga je bilo malo kome moguće. Slikari su kroz povijest – pored talenta – trebali imati i znanje da priprave boje, a materijali su bili često rijetki i obično nimalo jeftini. Danas…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Franjo Tuđman i horoskopi

Pero Kvesić: Franjo Tuđman i horoskopi

Pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman potrudio se da ne hoda „malen pod zvijezdama“, ali je bio svjestan da su one, velike i moćne, neprestano nad njim i upravljaju njegovom sudbinom. Da se ne bi mislilo da nagađam, pozivam se na njega samoga, na njegove riječi, onako kako su zapisane i objavljene u prvom svesku „Osobnog dnevnika“. U dnevničkoj zabilješci od petka, 21. listopada 1977,…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Ivo Goldstein i Bleiburg

Pero Kvesić: Ivo Goldstein i Bleiburg

“Nacional” je objavio poduži ulomak iz knjige “Hrvatska 1990. – 2020.” povjesničara i diplomate Ive Goldsteina. Objavljeni tekst je solidno korektan, za one koje zanimaju ta i takve teme dobrodošao pregled i podsjetnik, osim jednog odlomka koji strči jer je potpuno promašen:„U socijalističkoj Jugoslaviji, punih 45 godina, o sindromu Bleiburg javno se moralo šutjeti. U domovima postradalih tiho su…

[radiogornjigrad]

Pero Kvesić: Ivo Goldstein i Bleiburg

Pero Kvesić: Ivo Goldstein i Bleiburg

“Nacional” je objavio poduži ulomak iz knjige “Hrvatska 1990. – 2020.” povjesničara i diplomate Ive Goldsteina. Objavljeni tekst je solidno korektan, za one koje zanimaju ta i takve teme dobrodošao pregled i podsjetnik, osim jednog odlomka koji strči jer je potpuno promašen:„U socijalističkoj Jugoslaviji, punih 45 godina, o sindromu Bleiburg javno se moralo šutjeti. U domovima postradalih tiho su…