#obljetnica

[elenaire-sarince-aicassea]

SRPSKI LEADERS AND COMMANDERS' ENEMIES RATINGS:

Credits to the owner who made this same meme.

Disclamer: This is highly inaccurate (I mean, not true) and it does not mean to offfend anyone. For entertainment purposes only.

[1postozagrad]

INICIJATIVA ZA POVRATAK BESPLATNE PITKE VODE NA MANDUŠEVAC

Zagreb, 31. listopada 2024.

Tomislav Tomašević

gradonačelnik Grada Zagreba

Andro Pavuna

pročelnik, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost

Predmet: Povratak pitke vode na Manduševac

Poštovani,

       zaokret u upravljaju Zagrebom od kad ste preuzeli funkcije gradonačelnika i pročelnika ostavlja prostor za velike i male pomake koji se direktno odražavaju na kvalitetu života u našem gradu. Vaša nastojanja u tome smjeru cijenimo, a osobito u domeni javnih dobara i podizanja kvalitete javnog prostora na kojem počiva optimizam svakog grada.

Želimo vam skrenuti pažnju na jedno jednostavno provedivo i izuzetno korisno rješenje koje Zagrebu još uvijek nedostaje, a tiče se povratka besplatne pitke vode na glavni gradski trg i to na Manduševac gdje se taj komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard nudio stoljećima.   

Danas je tamošenje prisustvo vode simbolično tj. svedeno samo na fontanu. Utoliko Manduševac traži minimalno preoblikovanje postojećeg rješenja kako bi se omogućila konzumacija besplatne pitke vode kao sadržaja koji glavnom gradskom trgu nedostaje. Vodu na Manduševcu treba moći i okusiti, a ne samo gledati. 

Godine 2026. bit će četrdeseta obljetnica ponovnog otkrića ostataka Manduševca, a 2027. godine četrdeseta obljetnica kako je Manduševac, simbolički i bez pitke vode, vraćen na Trg bana Jelačića. Nadolazeće obljetnice vidimo kao priliku da se besplatna pitka voda konačno vrati na Manduševac.

Time bi se, nakon više od stoljeća, besplatna pitka voda vratila na glavni gradski trg tj. na  Manduševac kao mjesto s velikim značenjem za Zagreb. Okrunilo bi to i nastojanja da se s pitkom vodim na glavnom gradskom trgu zaokruži nova mreža punktova za besplatnu pitku vodu koju Grad Zagreb postepeno razvija od 2017. godine.

Povijest uređenja Manduševca bilježi različite manifestacije oblikovanja. Utoliko je i njegova sadržajna nadogradnja moguća. Ono što kroz naše kampanje predlažemo kao radno rješenje je pozicioniranje četiri slavine na mjestu sadašnjih stupova koji drže lanac koji okružuje fontanu. Moguća su i druga rješenja. Pri iznalaženju rješenja moguće je konzultirati i jedinog živućeg suatora sadašnjeg rješenja Trga. U prilog restitucije govori čak i gradska legenda o Mandi koja  na Manduševcu grabi vodu - za piće. Uvođenje dodatne, „pitke“, funkcije nije tehnički zahtjevno i ne treba bitno narušiti postojeći autorski koncept.

U svom mjerilu, pitka voda na Manduševcu može doprinijeti i afirmaciji vode kao javnog dobra i ljudskog prava, a svoju ulogu ima i u turističkoj ponudi grada.  

Čitav je niz uglednih stručnjaka i stručnjakinja koji smatraju da je povratak besplatne pitke vode na Manduševac logičan, izvediv, potreban i jedan od odgovora na aktualne izazove klimatske krize. Podrška javnosti incijativi je velika.   

Tu potrebu prepoznali ste i vi, gospodine gradonačelniče, što je navedeno i u predizbornom programu vaše političke opcije gdje se navodi da ćete vratiti besplatnu pitku vodu na Manduševac. Spomenute obljetnice vidimo kao odlične prilike za realizaciju, i to ne samo iz povijesnih razloga, već zato što je besplatna pitka voda na glavnom gradskom trgu i Manduševcu dio zagrebačke urbane baštine i prije svega - stvarna potreba grada.

Stojimo vam na raspolaganju za sve dodatne informacije. 

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Više: https://www.facebook.com/1postozagrad

[radiogornjigrad]

Zoran Filipović: 29. obljetnica VRO Oluja

Svaki puta, uvijek dan-dva uoči kakvoga važnog blagdana Republike Hrvatske ili, još češće, važne obljetnice iz Domovinskog rata; da li je to Dan državnosti, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata (Dan pada Vukovara!) – prođe vrijeme, dođe rok, eto vraga skok na skok,.. spontano kao pobačaj, pojavljuju se članovi SDSS i SNV-a, na čelu s voždom Miloradom…

[drsonnet]

WHEN #EGYPT SAVED REFUGEES FROM EUROPE.

 El Shatt, the United Nations Relief and Rehabilitation Administration's refugee camp for Yugoslavs

Creator(s): Gilmore, Otto, photographer

Date Created/Published: 1944 Sept.

مخيم الشط: هو مجمع من مخيمات اللاجئين في صحراء شبه جزيرة سيناء في مصر، حيث أقام السكان الذين تم إجلاؤهم من دالماتيا من فبراير 1944 إلى مارس 1946. 

EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)

Search Results: "LOT 2183" - Prints & Photographs Online Catalog (Library of Congress) (loc.gov)

web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el shatt eng.htm

Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946

Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946 | Slavic Review | Cambridge Core

During the last years of the Second World War, some 30,000 Yugoslav refugees found shelter in the Egyptian desert from the German occupation of Dalmatia. In the camp El Shatt, the Partisan movement, the nascent UN, western aid groups, and the British Army worked together to take care of the refugees and also to negotiate future relations. The Communist Party, with victory in Yugoslavia in sight, sought to showcase its ability to organize and motivate its future citizens. Thus, the camps in Egypt became a testing ground for state-building back home. The article will explore the tensions that emerged between the self-confident Partisans, the suspicious British and UN officials, and the refugees, who experienced the end of the war in the Egyptian desert.

Figure 2. Teaching in school, with relief map of Dalmatia made of sand in class in Tolumbat (Credit: UNRRA, UN Archives, S-0800-0008-0008).

EL SHATT NAŠ NEZABORAVLJENI

obljetnica Hrvatskog zbjega n a Sinaju (1944-1994) Neven Bogdanić,

79922 (srce.hr)

الشط لا ينسى الذكرى الخمسون للاجئين الكرواتيين في سيناء (1944-1994) نيفين بوجدانيتش،

December 2005 Ghosts of the Sinai: A quiet memorial recently re-opened in Sinai commemorates Egypt’s forgotten refugees: The 825 Croatians who died at El-Shattdisplaced persons’ camp in the final months of the Second World War. By Cache Seel

et - Full Story (archive.org)

سادت درجة من الحياة الطبيعية: كان هناك 300 حالة زواج في المخيم وولد 650 طفلا لملء الفجوات التي خلفها الموتى، الذين بقيت رفاتهم في سيناء حتى بعد مغادرة الأحياء.

 وضع ميسيتش إكليلا من الزهور عند أقدام تمثال الأم دالماتيا في المقبرة التي أعيد افتتاحها حديثا وقرأ بصوت عال الكلمات المكتوبة عليه: "الوطن لا ينسى". وقال: "منذ أكثر من 60 عاما ، جلبتهم رياح الحرب إلى هنا ، ويبدو أن الحرب قد تبعتهم حتى خارج الحدود بين الحياة والموت".

خلال 60 عاما من وجوده ، فقد النصب التذكاري في الشط مرتين تقريبا في صراعات أخرى. تم تدمير المقبرة الأصلية والنصب التذكاري خلال الاحتلال الإسرائيلي لشبه الجزيرة في حرب عام 1967. بعد أن استعادت مصر سيناء ، أعادت الحكومة اليوغوسلافية (التي كانت كرواتيا جزءا منها في ذلك الوقت) بناء المقبرة ، مع الجدار الخارجي على ��كل نجمة بارتيزان خماسية ، وأعادت تسميتها مقبرة حرب بارتيزان اليوغوسلافية.

احتفل حفل هذا العام بذكرى الانتهاء من التجديدات وتكريس الجدار التذكاري الجديد. اليوم ، يحيط نصبان نصفان محطمان بالأم دالماتيا كتذكير بالأوقات التي فقدت فيها ذكريات هؤلاء الأشخاص تقريبا.

وشكر ميسيتش جميع سكان مصر وكرواتيا الذين عملوا على التجديد، ثم أضاف: "أشكر جميع الأشخاص الذين ساعدوا في الحفاظ على ذكرى مئات اللاجئين، بعضهم حرفيا في بداية حياتهم، والذين لم يعودوا أبدا إلى ديارهم من مساحات سيناء البعيدة".

 Nenad N. Bach  2006

El Shatt, the United Nations Relief and Rehabilitation Administration’s refugee camp for Yugoslavs

An Aid Worker's Snapshots of the El Shatt Croatian Refugee Camp (1944-1946) - Flashbak

 El Shatt, the United Nations Relief and Rehabilitation Administration's refugee camp for Yugoslavs

Creator(s): Gilmore, Otto, photographer -Sep., 1944.

 Ninoslav Lovčević. 2009. Pustinjska priča – El Shatt

Pustinjska priča - El Šat (PUSTINJSKA PRIČA - EL SHATT) - Film - mojtv.net

Pustinjska priča - El Šat (PUSTINJSKA PRIČA - EL SHATT, 2009) (mojtv.net)

[zoranphoto]

Najgora obljetnica dosad: 28 godina od genocida u Srebrenici BiH je na rubu raspada

Prošlo je 28 godina od kada su pripadnici postrojbi bosanskih Srba ušli u Srebrenicu te potom počinili genocid nad bošnjačkim stanovništvom. Bosna i Hercegovina je i danas zemlja koju razdiru etničke podjele koje su i dovele do rata i naposlijetku genocida u Srebrenici     Srebrenica je bila proglašena 'zaštićena zonom' pod zaštitom Ujedinjenih naroda (UN) i nalazila se pod nadzorom pripadnika nizozemskog bataljuna UN-ovih mirovnih snaga. Međutim, ta činjenica nije spriječila snage bosanskih Srba da 11. srpnja 1995. godine upadnu i osvoje grad i vrlo brzo započnu masovne egzekucije stanovništva.   Sustavno je likvidirano preko 8000 osoba. Taj događaj smatra se najgorim masakrom u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine potvrdila je da se u Srebrenici dogodio genocid, a za genocid su pred Haškim sudom proglašeni krivima i glavni nalogodavci, politički i vojni vođe bosanskih Srba - Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Haški sud, Sud BiH, te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine u Srebrenici tijekom srpnja 1995. godine. Ovaj tragičan događaj ostaje bolna točka u povijesti Bosne i Hercegovine i podsjeća na stradanja i patnje tijekom rata. Nažalost, unatoč utvrđenim činjenicama u sudskim presudama još uvijek je prisutno kontinuirano umanjivanje zločina i negiranje genocida koji se dogodio u Srebrenici, prije svega u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, ali i u samoj Srbiji. Koliko je srpska strana nespremna prihvatiti bilo kakav oblik krivnje za zločin u Srebrenici govori i činjenica da je Vijeće ministara BiH (državna vlada op.a.) nije uspjelo proglasiti Dan žalosti na cijeloj teritoriji BIH zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske. Dan žalosti se tako obilježava samo u pola zemlje, odnosno u Federaciji BiH. Da ironija bude veća Srebrenica se nalazi u Republici Srpskoj tako da se Dan žalosti ne odnosi na područje na kojem se genocid dogodio. Zbog upornog i sustavnog odbacivanja krivnje za zločine počinjene tijekom rata u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je prije dvije godine donio odluku o zabrani veličanja ratnih zločina. No, odluka je za sada ostala tek mrtvo slovo na papiru jer nije zaustavilo da se negiranje zbog neodlučnosti sudova da pokreću postupke po ovoj osnovi. Prema posljednjim informacijama u dvije godine Tužiteljstvo BiH nije podignulo niti jednu optužnicu za negiranje genocida. Milorad Dodik, najmoćniji srpski političar u Bosni i Hercegovini uporan je u nepoštivanju žrtava Srebrenice. Ide toliko daleko da je prije nekoliko dana čak i opsovao genocid u svađi s bošnjačkim političarem. Sam Dodik je kao političar u 15 godina prošao daleki put od priznavanja do potpunog negiranja genocida u Srebrenici.

Nema mira

Dodik u posljednje vrijeme sve snažnije radi na rastakanju mira u Bosni i Hercegovini upornim inaćenjem međunarodnoj zajednici i aktualnom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu. Posljednja pljuska bila je suspenzija svih odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj. Situacija je takva da se u BiH, nažalost sve češće u izjavama političara spominje i riječ - rat     Pošto ideja relativizacije stiže iz samog vrha politike unutar srpskog nacionalnog korpusa, teško je očekivati bilo kakve promjene bez potpune promjene smjera u Banja Luci i Beogradu. Za sada takve snage nisu na vidiku. Upravo suprotno, opcije koje se nalaze u oporbi su ekstremnije od ovih na vlasti. Schmidt je u utorak obećao da će raditi na tome da svi koji negiraju genocid budu kazneno gonjeni. I dok Bošnjaci budu pokopavali 30 žrtava genocida u obližnjem Bratuncu Srbi će održavati parastose za svoje žrtve rata u pomno osmišljenoj predstavi pokušaja izjednačavanja krivnje za rat. Treba naglasiti da negiranje genocida i umanjivanje zločina u Srebrenici nije samo nepoštivanje žrtava i njihovih obitelji, već i kršenje temeljnih principa pravde, istine i pomirenja. To otežava proces suočavanja s prošlošću, obeshrabruje pomirenje među zajednicama i sprečava napredak prema trajnom miru. Važno je da se nastavi s osudom negiranja genocida i umanjivanja zločina te da se podrže napori koji promiču istinu, pravdu i pomirenje. To uključuje obrazovanje o povijesnim činjenicama, suočavanje s prošlošću putem sudske odgovornosti i promicanje dijaloga i razumijevanja među različitim zajednicama. Tportal.hr   Read the full article

[mathiasriverus]

Prvi post na tumblr.u, 10.06.2014.

8 godina poslije još sam tu.

Sve je počelo zbog djevojke koja nije imala face nego samo tumblr i moje potrage za njom. Iako sam ga otvorio dvije godine ranije nisam ga shvatio niti ga koristio do upoznavanja nje. Koliko smo poruka poslali kroz stari fan mail, gdje bi sa svakim odgovorom prethodna poslana poruka nestala, a ostao samo odgovor. Bila je prva tumblr zaljubljenost i prvi prekid. Eh to su bila vremena. Nje odavno nema ovdje, a ovaj blog će me uvijek sjećati na nju, na - thepinus.

Koliko sam vas kasnije još upoznao više ne znam broj, neke samo na kratko, neke znam godinama, neke su postale prave prijateljice, a sa nekima nisam razmijenio ni poruku, a pratimo se godinama, ali i dalje ih jednako cijenim. Hvala svima što me još trpite

Swan by MathiasRiverus

[cedeterija]

Noviteti #kawasaki3p #25 #25godinaxteatar&td #cd #cddeluxe #dvd #cddvd #newrelease #noviteti #music #glazba #anniversaryedition #25godina #obljetnica #aquariusmusicshop #cedeterija (at Zagreb, Croatia) https://www.instagram.com/p/BykV1_dBIzL/?igshid=u0j16jwf1otn

[50poemsforsnow]

NATJEČAJ ZA PLAKAT 

Festival 50 Poems for Snow raspisuje natječaj za plakat. Nagrada iznosi 1oo eura. Rok za predaju natječajnih prijedloga je nedjelja, 9. listopada 2022. u ponoć.

50 Poems for Snow je no-budget međunarodni pjesnički festival pokrenut 2012. godine u Zagrebu. Festival je specifičan u svijetu po tome da se datum održavanja ne zna unaprijed tj. održava se u svakome gradu na prvi dan snijega i to noću i na otvorenom. Tada po tri pjesnika/inje izvode nekoliko svojih pjesama, uz po jednu klasičnog autora/ice kojemu je te godine festival posvećen.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su španjolskom pjesniku i dramatičaru Federicu Garciji Lorki.

Osim pjesničkog, 50 Poems for Snow je i događanje koje ukazuje na klimatske primjene.

Ove godine obilježava se deseta obljetnica festivala koji se u proteklom desetljeću održao u 37 gradova, 16 zemalja i na tri kontinenta.

Plakat treba sadržavati sljedeće informacije:

-          ime festivala: 50 Poems for Snow

-          godinu: 2022/23

-          rečenicu: Dedicated to Federico Garcia Lorca

Poželjno je da plakat inspiraciju ima u pjesničkom opusu i/ili osobi Federica Garcije Lorce i/ili sadrži aluziju na snijeg, no sve to nije uvjet.

Dimenzija plakata je B2 (50 x 70 cm).

Autori sudjelovanjem potvrđuju da za sve korištene elemente na svom radu (fotografije, tipografija…) imaju dozvolu i autorsko pravo koristiti ili da su u slobodnoj domeni.

Autori se obvezuju, u slučaju da prijedlog bude nagrađen, rad pripremiti u formatu za tisak (300 dpi-ja).

Jedan autor može prijaviti najviše dva prijedloga.

Radovi se šalju u digitalnom formatu JPG, 50x70cm, 72 dpi-ja na mail: sasa.simpraga at  gmail.com

Tekstualno obrazloženje rada nije potrebno prilagati.

Rok za predaju natječajnih prijedloga je 9. listopada 2022. u ponoć.

Odluku o nagrađenom rješenju donijet će Savjet festivala 50 Poems for Snow koji čine Aleksandar Hut Kono, Magdalena Došen i Saša Šimpraga.

Pobjedničko rješenje bit će proglašeno u roku tjedan dana.  

Svi sudionici natječaja bit će individualno obaviješteni o ishodu natječaja.

Odabranom rješenju bit će isplaćena nagrada u iznosu od 100 eura.

Buudći da se 50 Poems for Snow organizira u niz gradova Europe i Sjeverne Amerike, nagrađeni će plakat biti korišten u svim gradovima koju sudjeluju ove sezone.

Više o festivalu 50 Poems for Snow:  https://bit.ly/3Ll0o8r

[balkanin]

Prije 29 godina počela je opsada Sarajeva: Svima je bila nacrtana meta na leđima

Prije 29 godina počela je opsada Sarajeva: Svima je bila nacrtana meta na leđima

Jednu od najtužnijih obljetnica svoje novije historije, 29. godišnjicu početka opsade, glavni grad Bosne i Hercegovine dočekuje brojeći žrtve pandemije koronavirusa. Bolest COVID-19 je samo od 2. marta do 2. aprila, prema podacima Vlade Kantona Sarajevo, odnijela 426 života. Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to…

[superbmakerzombie]

Detalji Draženove nesreće | 24sata

Detalji Draženove nesreće | 24sata

[ad_1]

Prošlo je točno 26. godina od tragične smrti Dražena Petrovića, proslavljenog hrvatskog košarkaša. Tog 7. lipnja u Denkendorfu hrvatska je košarka doživjela strašan udarac od kojega se do danas nije oporavila.

Dražena je u smrt odvela tadašnja djevojka Klara Szalantzykoja je upravljala tamnocrvenim Golfom na njemačkoj autocesti A9 kod Ingolstadta te kobne 1993. godine. Klara za Draženovu…

[vladarh]

Danas je u Zadru obilježena 26. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica uz odavanje počasti onima koji su položili svoje živote u akciji kojom su hrvatski vojnici i policajci oslobodili zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo, ZL Zemunik i branu Peruća. 🙏🕯🇭🇷 via Instagram http://bit.ly/2T8g6rU

[radiogornjigrad]

Prvi koncentracijski logor u NDH bio je u Koprivnici.

KOPRIVNIČKI HOLOKAUST – OBLJETNICA Noć u kojoj su odveli naše susjede i njihovo 51 dijete Za kulturu sjećanja na II. svjetski rat u našem gradu, a podsjetimo da je to današnja memorijska baština Europske unije i cijelog svijeta, od velike je važnosti datum na koji se dogodio koprivnički holokaust 22. na 23. srpnja, a prema nekim podacima 23. na 24. srpnja 1941. godine. Na taj datum je u jednoj…

[mentalnahigijena]

'FAŠIZAM I KOMUNIZAM IDEOLOGIJE SU ZLA, A NAJGORI JE HRVATSKI KOMUNIZAM' Čičak: Kada danas netko govori kako su se u Domovinskom ratu borili za ljudska prava – to naprosto nije točno "Vlada li u Hrvatskoj povoljna poduzetnička klima, teško je reći. Strašno se uzrujam kada čujem da će naši iseljenici donijeti novac i ovdje ga investirati. Novac se ne investira zbog rodoljublja nego zbog profita. Oni bi itekako pohrlili u Hrvatsku s novcem kad bi njima netko garantirao da će doista imati siguran kapital", ocijenio je za PoslovniFM Ivan Zvonimir Čičak, vođa zagrebačkih sveučilištaraca za vrijeme Hrvatskog proljeća, kojega je, među ostalima, povodom 50. obljetnice Proljeća nedavno odlikovao predsjednik Republike Zoran Milanović. "Međutim, ljudi koji su došli ovdje i pokušali ulagati, uglavnom su loše prošli. Oni nisu navikli na podzemne partijske tunele koji su omogućili nezamislivo bogaćenje pojedinaca iz bivših komunističkih struktura", nastavio je. Na upit treba li za državu i državne službenike svih razina donijeti etički kodeks poslovanja i upravljanja, Čičak odgovara protupitanjem – da ga donesu i što s njim? "Mi smo hajdučka država. No uz dužno poštovanje prema uskocima, kako mi veličamo hajdučki mentalitet. Nikad nismo imali svoju državu i uvijek smo se borili protiv svih oblika vlasti. I kako vi onda očekujete da ljudi prestanu razmišljati staviti sebi u džep?", kazao je. Izrazio je zabrinutost zbog korupcije koja nagriza samo tkivo društva. "U zapadnom svijetu nezamisliva je situacija poput ove u Međimurju, gdje je izabran ponovno optuženi župan. Tako dugo dok traje istraga za kazneno djelo, bez obzira jeste li bili u pritvoru ili ne, nema obavljanja javnih funkcija i morate se povući. No, to se kod nas ne radi. Jer kod nas ne postoji javno mnijenje niti javni moral. Korupcija je u Hrvatskoj endemska bolest. Ne mogu reći da korupcije u svijetu nema, ima je, samo tamo su puno rigorozniji kada vas ulove, primjerice, u Americi i Njemačkoj utaja poreza je veliki grijeh. Kod nas u državnim tijelima gonjenja postoje različiti kriteriji prema pojedincima i to je veliki problem. Ne postoji jedna stabilna politika DORH-a, MUP-a i sudova prema pojedincima. Uvijek se stvara dojam da postoji utjecaj sa strane, a podređeni osluškuju što će reći šefovi i hoće li biti zadovoljni ili ne. To je zapravo autocenzura. Naprosto to se sada događa i traje", ocijenio je Čičak. Odlikovanje Obljetnica i odlikovanje su prilika da se ožive sjećanja, ideje i vizije tadašnjih aktera, kao i ostvarenja tih ciljeva, od kojih je velik broj bio upravo ekonomski. Ne znam je li priznanje predsjednika zakašnjelo, nastavio je Čičak, dodajući kako je istim odličjem predsjednik Franjo Tuđman '95. odlikovao dvadesetak osoba, a zatim je 2001.  godine predsjednik Stjepan Mesić odlikovao Gotovca, Tripala, Savku, Supeka i još neke. Tako da je uspostavljen kriterij različitih kriterija, pomalo cinično odgovorio je Čičak. "To priznanje mojoj obitelji je puno značilo. Moja supruga Marija, osim što je bila udana za mene, imala je još dva brata koji su bili politički zatvorenici. Tako da ona nije imala snage doći u Predsjednički ured, kao što to nisu mogle doći supruge Marka Veselice i Ante Paradžika. To je njih kroz život uništavalo i nisu imale snage doći na svečanost", kazao je. Stalno govorim da ne postoji komunizam s ljudskim licem – eksplicitno je odgovorio – kao što ne postoji ni fašizam s ljudskim likom. "Dakle, za mene su i fašizam i komunizam ideologije zla, a najgori od svih je bio hrvatski komunizam, jer se on identificirao s nacijom, a to ne ide. Prema tome, permanentna čovjekova borba je borba protiv zla, zato je više nego apsurdno da, upravo u trenutku kada se u Hrvatskoj obilježava gašenje hrvatskog proljeća, se javljaju neki pametnjakovići koji predlažu povratak Trga Maršala Tita. Takvim ljudima nema mjesta u našoj javnosti, jer režimi koji su činili zločine jesu zločinački, ne mogu imati spomenike, bez obzira kakve imaju 'zasluge", smatra Čičak. "Događaji 91. godine zapravo su diskontinuitet onoga što se događalo 71. godine. Zašto? Te godine u Hrvatskoj je vladao jedan zanos, jedno veliko zajedništvo i koliko god smo mi bili heterogeni, različiti – trudili smo se da ne idemo jedni protiv drugih. Prva stvar koja se dogodila '91. bio je jedan makijavelistički pristup politici kod dijela osoba, stigmatiziranje političkih protivnika, u čemu sam i ja tada sudjelovao. Kad sam to uvidio, maknuo sam se iz politike. Drugo, mi nismo imali nikakva iskustva u demokraciji, morali smo o demokraciji učiti od tih partijaca, jer se demokracija sastojala u njihovim međusobnim sukobima. A literature o demokraciji nije bilo, a o ljudskim pravima da i ne govorimo. Prema tome, kada danas netko govori kako su se u Domovinskom ratu borili za ljudska prava – to naprosto nije točno.  Pojmovno  gledano, tada termin o ljudskim pravima u političkoj komunikaciji nije bio u upotrebi", ocijenio je Čičak. direktno hr

[zoranphoto]

Putin prošetao do Crvenog trga i poručio: Zapad je zaboravio tko je pobijedio naciste

Sve su oči u utorak uprte u rusku paradu povodom Dana pobjede, godišnji događaj kojim se obilježava pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom 1945. godine. Svečanost je započela nešto poslije 9 sati, a ruski predsjednik Vladimir Putin na početku je održao govor u kojem je kazao da se protiv Rusije danas vodi pravi rat     Ruski predsjednik prošetao se od Kremlja do Crvenog trga, na kojem su ga dočekali redovi vojnika i vojnog osoblja na početku proslave Dana pobjede, kojom se obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Ova je obljetnica još više emocionalno nabijena jer Rusija oplakuje tisuće vojnika poginulih u gotovo 15-mjesečnom ratu u Ukrajini, a koji ne pokazuje znakove kraja. Putin je poručio da Zapad želi jedino pad Rusije, a da njegova zemlja želi mirnu budućnost. Pritom je optužio Zapad da sije 'mržnju i rusofobiju'. 'Njihov cilj jedino je vidjeti pad naše zemlje', rekao je Putin, istaknuvši da su bitke u kojima se odlučuje o sudbini domovine uvijek bile svete. Kazao je da 'nema ništa važnije' od njihovog borbenog zadatka jer ruska sigurnost računa na rad onih koji su na prvoj crti. 'Svi se mole za vas', poručio je on vojnicima s Crvenog trga. Putin redovito uspoređuje demokratski izabranu vladu Ukrajine s nacistima poraženima u Drugom svjetskom ratu. Od tog scenarija nije odstupio ni danas, osuđujući ukrajinske čelnike kao neonaciste. Ukrajinski narod nazvao je 'taocima državnog udara' i zapadnih ambicija. Ruski je predsjednik u govoru poručio i da je svijet ponovno na prekretnici. Samo je Rusija ostala vjerna postignućima Drugog svjetskog rata dok je Zapad zaboravio tko je pobijedio naciste, tvrdi. Putin je kazao da je ponosan na vojnike koji sudjeluju u, kako je nazivaju u Rusiji, 'specijalnoj vojnoj operaciji'. Kaže da o tim ljudima ovisi državnost i budućnost Rusije. Dodao je da su svi ujedinjeni u podršci 'herojima'. 'Nema snažnije predanosti u svijetu od naše ljubavi prema našim oružanim snagama', rekao je Putin na kraju svog govora. 'Rusiji, našim oružanim snagama', zaključio je dok je počinjala svirati ruska državna himna. Rusko vodstvo obično koristi događaj u Moskvi da prikaže vojnu moć, paradirajući masivnim raketnim bacačima, borbenim tenkovima i vojnicima na Crvenom trgu, sve pod budnim okom Putina i generala. https://www.youtube.com/watch?v=iugi2E39xEw Međutim očekuje se da će on ove godine biti manji u obimu, s obzirom na rat u Ukrajini koji je u tijeku i u kojem se koristi velik dio ruskog vojnog osoblja i opreme. Zabrinutost za sigurnost također je visoko na popisu briga Moskve ove godine, osobito nakon nedavnog navodnog napada dronom na Kremlj. Parade povodom Dana pobjede otkazane su u brojnim mjestima u Rusiji. Rusija bi danas također mogla pojačati svoju vojnu agresiju na Ukrajinu, s obzirom na paradu i porast napada na zemlju posljednjih tjedana, uoči očekivane protuofenzive Kijeva. Rusija je u posljednjih nekoliko dana pokrenula val napada na ukrajinske gradove Kijev, Odesu i Herson. Kijev je tijekom noći bio na meti novih napada. Tportal.hr Read the full article