#mentalne bolesti

[belog-grada-crna-princeza]

Možda je zima.

nije ovo depresija

kažem februarskom vazduhu

i gužvi i gradu

što uvek živi

čak i kad mu stanovnici umiru

nije ovo depresija

februar je i zakačila si pogled

momka na pešačkom prelazu

u tom pogledu rekla si

nešto što nije čuo i što ne čuju

ni kad sede preko puta

daleko si

daleko su

nije ovo depresija

jesi li probala da navodiš

spisak zahvalnosti

ima lepih stvari

brzo će proleće i trešnjice i ne misli na prolaznost

ako je farsa budi deo farse

budi deo maskenbala

imaj najbolji kostim

nek ti se dive jer bolje lažeš od njih

neću!

nije ovo depresija, ovo je beznađe

da razumeš išta

i ti bi bio beznadežan

ovako ništa......

a možda je i depresija.

- Katarina

[radiogornjigrad]

Srđa Popović: Srpsko društvo i ratni zločini

Posmatrač je tako naveden da, s onu stranu ličnih sklonosti, opazi jedno društvo pogođeno izvesnim mentalnim nedostacima. Bez sumnje nije mogućno preslikavati pojave koje se tiču realne psihologije individuuma, posebno mentalne bolesti i glupost, na društva; ali morali bismo biti kadri da govorimo, uz sav obzir, o socijalnom oponašanju mentalnih slabosti; primeri za to su dovoljno očiti. Robert…

[psihocose]

Zašto briga zbog mišljenja drugih ljudi rađa mentalnu bolest

Zašto briga zbog mišljenja drugih ljudi rađa mentalnu bolest

“Izložite se ponekad ismejavanju; osvrnite se oko sebe i dobro se protresite kako bi saznali ko ste zapravo.”   Epiktet, Razgovori Zdrav razum nam govori da je briga zbog mišljenja drugih korisna u negovanju dobrih odnosa i održavanju socijalne kohezije. Ipak većinu ljudi previše zanima šta drugi misle o njima i u ovom tekstu ćemo istražiti kako to šteti psihološkom zdravlju. Razmotrićemo da…

[momwouldyouwashmybackthisonce]

mikica i nedijagnozirane mentalne bolesti

[breskviica]

Dakle na tambleru je i dalje 2014. u kojoj romantizujemo mentalne bolesti i self harm, got it

There's this thing called therapy, you guys, I swear it helps.

[ninavresnik]

ONLINE NASTAVA : Privremena opcija ili novo normalno

Slika: Sigmund, Unsplash

Početkom pandemije Covid-19, svi smo bili prisiljeni na neku vrstu prilagodbe, pa su tako Zoom i Microsoft Teams zamijenili nastavu u prostorijama škola, pa tako i fakulteta.

Kao i svaki početak, prilagodba na nastavu online išla je sporo i klimavo, većina studenata preferira nastavu uživo, ili tvrde kako im je teže pratiti nastavu online, te mnogi tvrde kako nisu usvojili znanje onoliko koliko bi ga usvojili da slušaju predavače uživo.

Uz sve to, ipak postoje i razlozi zašto ne bi trebalo potpuno isključiti mogućnost slušanja predavanja online.

Za početak, studenti koji nemaju stalno mjesto bivališta na lokaciji fakulteta, moraju osim potencijalnih troškova koje im nosi sam fakultet ( knjige, ovisno o fakultetu školarina, pribor potreban za nastavu ) razmišljati i ubrojiti troškove puta do grada u kojem studiraju, te troškove privremenog smještaja. Covid-19 imao je utjecaj na većinu ljudi i financijski - iako su možda ti isti studenti imali stalni smještaj, treba se uzeti u obzir kako im treba dulji period za financijski oporavak, te bi na ispite i/ili nastavu, trebali imati mogućnost spajanja online.

Mnogi su studenti radi pandemije ostali bez studentskih poslova, kojima su plaćali same troškove za fakultet.

Neki su studenti pak pronašli prakse te, ako rade u struci za koju uče, i ako im fokus može biti dovoljno usmjeren i na fakultet - zašto ne bi odabrana predavanja pratili online, ako taj dan rade, ako im taj posao nudi isto neko znanje korisno za struku?

No nije ni sve u financijama, poslovima i osobnim odabirom prioriteta.

U veljači 2020. godine, na portalu studentski.hr objavljen je članak o mentalnom zdravlju studenata u Hrvatskoj.

Istraživanja su pokazala kako stopa studenata koji pate od depresije u Hrvatskoj raste, te da od nje pati 1 od svakih 5 studenata.

"Osim depresije, studenti pate od tjeskobe i anksioznosti, a nerijetko se okreću i ovisnostima. Od pretjerane konzumacije alkohola pati 20,37% studenata, a od poremećaja osobnosti 17,68%. Budući da je očuvanje mentalnog zdravlja zbog mnogih stresora u studentskom životu dosta teško, izuzetno je važno osvijestiti simptome mentalnih bolesti te prepoznati kada je vrijeme za traženje stručne pomoći."

studentski.hr

Iako je jasno da je za mentalno zdravlje bitna i socijalizacija, bitno je i uzeti u obzir i one kojima na neke dane to jednostavno odmaže.

Studenti koji pate od napadaja panike, anksioznosti, epilepsije, te bilo kojeg drugog oblika mentalne bolesti - neke dane jednostavno možda žele provesti u okolini u kojoj se osjećaju najsigurnije, što nije nužno u prostorima fakulteta.

Ovaj članak ne nudi izravno rješenje, niti sigurno nabraja sve argumente za ili protiv online nastave,no izaziva nas da si postavimo pitanje koliko je pametno istu zanemariti kao opciju, zanemariti dobro koje je nekima pružila, te nas tjera da se pitamo - zašto ne zadržati mogućnost online nastave i koristiti je kao pokazatelj koliko obrazovni sistem može biti napredan i dostupan sve većem broju ljudi.

Nina Vresnik

istraživanje studentski.hr portala : https://studentski.hr/zabava/studentski-zivot/1-od-5-studenata-pati-od-psihickih-poremecaja-evo-kako-prepoznati-njihove-simptome

[belog-grada-crna-princeza]

neki od ljudi koje sam upoznala u toku dve hospitalizacije u mentalnim ustanovama

decko koji je pokusao samoubistvo ugljen monoksidom i koji eksira tursku kafu dok je jos vrela i isti je sheldon cooper.

devojka koja je bila na heroinu sest godina, silovana vise puta i pokusala da se ubije skokom sa krova... ali ima najlepse plave oci koje sam ikad videla i zna da isplete svaku vrstu pletenice. i omiljeni slatkis su joj ledene kocke.

decko koji ima problem s agresijom i mrzi sebe zbog svojih psihoticnih epizoda... ali niko nema topliji pogled i zarazniji smeh od njega.

sizofrenicarka koja je sve vreme bila vezana za krevet i pevala ruzica si bila. a opet, kad ti se obrati mozes da se zakunes da ti gleda pravo u dusu.

covek koji je sve vreme samo vristao i posle vezivanja i pretnji lekara. nemam nista da kazem za njega, ali sigurna sam da smo se svi tako osecali nekad.

devojka sa granicnim poremecajem koja je sebi drzala noz na stomaku pred bivsim verenikom i histericno se smejala... ali kad otpeva "dvoje" od nevernih beba prodje te neka jeza kroz celo telo.

alkoholicarka koja je uvek imala besprekorno namesten krevet i mrzela tracarenje.

depresivan decko koji nikad nista nije jeo ali je uvek umeo da primeti kad nisam okej.

devojka koja ima panicne napade ali ume odlicno da slusa i oblaci se kao da je sisla sa fashion week-a.

oni su mnogo vise od dijagnoze. oni su cudesna ljudska bica. samo sto vi odbijate to da vidite. jezim se kad cujem rec "ludaci". nikad necete razumeti koliko patnje ima u njima. u nama. a opet tu smo i borimo se, uprkos svemu. jebeno pokazite malo postovanja...

- Katarina

[toogayformyowngood]

I love you. Did i ever tell you that

Forst of al zavrtanj iz '96 koji se kotrlja tri dana uzbrdo je nešto najbolje što sam u životu zamislila. Also sviđa mi se idena mentalne bolesti s moiku u glavu. It do be poetic

so we were talking abt the coughing part of his day to day routine now and the sounds

INDIE TI SI JEBENA IKONA

[zanimljivaekonomija]

Sastav visokokvalitetnih energetskih pića nije mit

Otkrivamo sastav i dejstvo pojedinih supstanci na naš organizam

Energetska pića, kao pića najnovije generacije, poslednjih godina su preplavila tržište prateći potrebe savremenih potrošača. Prema mišljenju nutricionista, svojim nutritivnim sastavom zadovoljavaju kriterijume naziva „energetska“ zato što vrlo brzo posle konzumacije dolazi do povećanja budnosti, koncentracije i priliva energije neophodnih za obavljanje kako svakodnevnih, tako i složenih fizičkih aktivnosti. Uzevši u obzir njihov specifičan sastav koji izaziva direktan fiziološki odgovor organizma, važno je da se pri izboru energetskih pića opredelimo za proizvođače koji koriste vrhunske sirovine, poštuju stroge procedure o higijensko-sanitetskim uslovima tehnološkog procesa proizvodnje, i ne sadrže konzervanse, već podležu pasterizaciji, što dodatno doprinosi kvalitetu proizvoda.

Visokokvalitetna energetska pića sadrže visok procenat vode i stoga su pogodna za nadoknadu tečnosti u organizmu, pogotovo u toplijem periodu godine, kada su potrebe za tečnošću povećane.

„Šećer koji se nalazi u ovim pićima utiče na brzi priliv energije što direktno utiče na porast glukoze u krvi, inicirajući lučenje insulina, tako da osobe koje boluju od Diabetes Mellitusa (šećerne bolesti) moraju da budu obazrive prilikom upotrebe energetskih napitaka. Sa druge strane, u slučaju naglog pada šećera u krvi, dijabetičari opravdano mogu da popiju energetsko piće radi brzog regulisanja glikemije i izbegavanja daljih komplikacija. Kofein sadržan u energetskim pićima utiče na bolji dotok krvi do mozga i istovremeno povećava budnost zbog povećanja srčane frekvencije, pa se zato osobama sa srčanim problemima ograničava unos ovih pića“, objašnjava nutricionista dijetetičar- specijalista javnog zdravlja, Ana Todorović.

Taurin, sastojak visokokvalitetnih energetskih napitaka, je aminokiselina koja se u velikoj količini može naći u srcu i mozgu, i dodaje se energetskim pićima sa ciljem poboljšanja fizičke aktivnosti. Uočen je pozitivan uticaj ove aminokiseline na kontrolu visokog krvnog pritiska i srčanih oboljenja zbog njenog jakog antioksidativnog dejstva. Taurin utiče na mentalne sposobnosti (pamćenje, pažnju) i bezbedan je za odrasle, a važno je i naglasiti da se višak taurina izlučuje putem bubrega. U sastavu visokoenergetskih pića prisutni su vitamini iz grupe B koji blagotvorno utiču na naš vid, kožu i mentalne sposobnosti, smanjuju umor i povećavaju dotok energije.

Ključ je u umerenosti

Evropska agencija za bezbednost hrane (European Food Safety Authority- EFSA), posle sprovedene kredibilne studije, utvrdila je da 400 mg dnevnog unosa kofeina ne predstavlja nikakve zdravstvene rizike kod odraslih osoba u opštoj populaciji. Jedna limenka od 250 ml energetskog pića sadrži 80 mg kofeina što je ekvivalent šoljici espresa, dve šolje crnog čaja ili 150 g čokolade. Iako se energetski napici ne preporučuju deci i trudnicama, podaci ukazuju da oni unose kofein posredstvom drugih namirnica u istoj, ili čak i u većoj količini

„Jedan proizvođač visokokvalitetnih energetskih pića nedavno je kreirao nov, inovativan  proizvod. Ovaj napitak sadrži čak 60% manje šećera u odnosu na uobičajenih 10,9g/100ml, kao i BCCA esencijalne aminokiseline – leucin, izoleucin i valin, koje organizam ne može samostalno da sintetiše, a veoma su važne jer utiču na oporavak, očuvanje i izgradnju mišićne mase. U slučaju deficita energije, organizam je crpi iz ovih aminokiselina. L karnitin, koji je takođe prisutan, učestvuje u procesima sagorevanja masti i povoljno utiče na kardiovaskularni sistem“, objašnjava nutricionista Ana Todorović.

[ononaono-blog1]

I evo rezultati moje ankete. Rekordnih 160 ispitanika sam uspio prikupiti putem javnog LBTQ+ foruma i foruma za rješavanje anketa. U tekstu ispod ću navesti pitanje po pitanje, te prikupljene odgovore i moja razmišljanja.

1) Koliko imate godina?

Prvenstveno pitanje da znam o kojoj se publici radi. Kao što sam prije naveo, bilo bi idealno kada bi se moja anketa sastojala od isključivo studenata, ali sam shvatio da je zapravo dobro i dobiti drugu perspektivu, pogotovo od mlađih (15-18 godina) te od starijih (40 pa nadalje) da vidim kako oni smatraju rod i spol u današnjem svijetu.

Kao što je bilo za očekivati od javnog foruma, prikupljene godine su dosta varirale — najmlađa osoba je imala čak 12 godina, dok je najstarija 51! Počevši od te najmlađe dobi, pa do 29. godine, svaka godina je barem jednom zastupljena; ta statistika prestaje kod 30. godine, kod koje nisam uspio prikupiti niti jednog ispitanika. Statistika se dalje nastavlja, uz rupe kod 35. i 37. godine života (i još dalje se smanjujući što se godine podižu, što je za očekivati).

Iz dijagrama možemo zaključiti da najveći broj ispitanika su osobe u 16. godini života (njih 23, čineći 14.4%), zatim 18. godina života (s 16 ispitanika, čineći čistih 10%), te kao treća najzastupljenija godina je 17. godina života (15 ispitanika, 9.4%). Međutim, podaci su dovoljno rašireni da ti brojevi, kada uspoređeni s drugima, ne iskaču previše iz hrpe statistike — 20 godišnjaci primjerice zauzimaju 4.4% (s 5 ispitanika) te osobe 24. godine života zauzimaju 5.6%, od 9 ispitanika.

Od dobivenih podataka možemo otprilike svrstati dobivene dobne skupine u maloljetne (12-18), ‘studentske’ godine (19-25), srednje godine (26-35), te starije (36-51).

2) Kako se identificirate?

Iz dobivenih podataka, što je otprilike za očekivati, sam dobio odgovore da 51.9% ispitanika sebe smatra muškarcima (83 ispitanika), 38.7% ženama (62 ispitanika), 5% nonbinary (8 ispitanika) te 3% ostalo, uz još nekoliko opcija koje su uglavnom u brojevima od jednog ispitanika (čineći samo 0.6%). Te ostalo opcije su prikazane gore u dijagramu.

Pitanje je bilo postavljeno na način da ispitanici mogu sami napisati rod s kojim se identificiraju, što je dovelo do nekoliko zanimljivih rezultata — primjerice, trans žena (s upitnicima, što pretpostavljam znači da ispitanik nije siguran), ženski-poravnata nonbinary osoba, te osoba koje je naglasila da je FTM (female to male, odnosno transrodni muškarac), koja se identificira kao muškarac.

Spojivši dobivene informacije, možemo dijagram podijeliti na tri dijela - 51.9% muškaraca, 38.7% žena te 9.4% ‘ostalih’.

3) Koja je vaša seksualna orijentacija?

Kod ovog pitanja za izbor ‘other’ nije dana opcija da ispitanici sami upišu (što iskreno smatram svojim propustom), te iz dobivenih informacija možemo zaključiti sljedeće: 47.5% (76 ispitanika) se smatra heteroseksualnim, čak 25.6% (41 ispitanika) biseksualnim, 11.9% (19 ispitanika) homoseksualnim te 15% (24 ispitanika) ‘ostalim’, pod što spadaju panseksualne, aseksualne, i još nenavedene opcije.

Iz dobivenih informacija možemo zaključiti da ipak manje od pola ispitanika čine heteroseksualne osobe, te da čak ima više biseksualnih, nego homoseksualnih ispitanika, što je zanimljiv podatak uzevši u obzir ostale statistike.

4) Smatrate li se religioznima?

Ovo pitanje je donijelo očekivane rezultate, s 73.1% (117 ispitanika) koji se smatraju nereligioznima — što je skoro pa 3/4 ispitanika — 13.7% (22 ispitanika) koji su rekli da ne znaju te 13.1% (21 ispitanik) koji su rekli da se smatraju religioznima.

Ova statistika me posebno zanimala jer smatram da je sama tema roda i spola povezana (pogotovo danas) s problematikom u religiji, posebice kršćanstvu. Zanimljivo je naglasiti da je samo jedna osoba razlike između ‘ne znam’ i ‘da’ za ovo pitanje, što znači da, ako bi pripojili ‘ne znam’ opciji ‘ne’ za ovo pitanje, više od 3/4, skoro 90% čine nereligiozne osobe.

5) Smatrate li da je termin spol jednak rodu?

Možda pomalo ‘kontroverzno’ pitanje, ali ne i neočekivano za ovu anketu — od ispitanika se tražilo da daju jasno ‘da’ ili ‘ne’ za ovo pitanje, što je dovelo do sljedećeg: 76.9% ispitanika, čak njih sto dvadeset i troje, smatraju da spol nije jednak rodu, dok njih 23.1% (37 ispitanika) smatra da jest.

Pitanje kao takvo je također povezano za sljedećom sekcijom, koju nisam naveo u gornjim slikama zbog svoje prirode (ali ću je linkati u sljedećem postu na blogu), koja od ispitanika traži da razjasne svoj izbor, odnosno da napišu “Zašto to mislite?”. Postavljeno kao neobavezno pitanje, donijelo je čak 122 odgovora, od ukupnih 160, što je itekako dobar rezultat s obzirom da obično korisnici u anketama ne vole pisati tekstove.

6) Jeste li upoznati s terminima ‘cisrodno’ i ‘transrodno’?

Nadao sam se da će ovo pitanje biti dobro primljeno, i nisam razočaran. 96.3% ispitanika (njih 154) je upoznato s pojmovima koji se odnose na rod, a samo 6 ispitanika (3.7%) je odgovorilo da ne znaju na što se ti pojmovi odnose.

Cisrodne osobe su osobe čiji se rodni identitet (dovoljno) uklapa u društvene rodne norme određene za spol koji je tim osobama pripisan pri rođenju. S druge strane, transrodna osoba je osoba čiji rodni identitet ili rodna prezentacija nije u skladu sa spolno uvriježenim tradicionalnim rodnim ulogama; često se koristi kao sveobuhvatni termin za različite načine iskazivanja rodnih identiteta koji su drukčiji od tradicionalno uvjetovanih uloga.

7) Smatrate li da su transrodne osobe mentalno bolesne?

Za razliku od prijašnjeg pitanja, ovo pitanje se direktno odnosi na transrodne osobe, što je dovelo do manjeg broja osoba koje ih smatraju mentalno zdravima — njih točno 75% (120) smatra da transrodnost nije mentalna bolest, dok njih 25% (40) smatra da su transrodni ljudi mentalno bolesni.

Transrodnost je tek nedavno bila uklonjena s liste mentalnih bolesti, što je itekako problematična činjenica. Kao što rezultati ankete za ovo pitanje pokazuju, čak 40 ljudi još uvijek smatraju da je biti transrodan biti mentalno bolest, što je jedna drugačija sfera i tema. Takva stigma (koja još uvijek postoji za mentalne bolesti) doprinosi problematici s kojima se transrodne osobe susreću dnevno i zbog toga je ovaj podatak tužan.

8) Smatrate li da osoba može izabrati svoj rod?

Iz dobivenih podataka, i privatnih poruka, neki od ispitanika su mi rekli da je ovo pitanje zbunjujuće, jer dok, primjerice transrodne osobe ne misle da mogu izabrati svoj rod, vjeruju da mogu izabrati obaviti operaciju i nužne korake kako bi se osjećali kao svoj rod, što je još jedan propust kod moje ankete.

65% ispitanika, što je malo više od pola, smatra da osobe ne mogu izabrati svoj rod (104 ispitanika), dok s druge strane njih 35% (56 ispitanika) vjeruje. Ovo pitanje za sobom također vuče ideju roda i transrodnosti (posebice zbog činjenice da neki ljudi vjeruju da transrodnost znači da osoba sama bira da bude transrodna, što je slično seksualno orijentaciji po tom pitanju), pa su podaci itekako zanimljivi.

9) Jeste li ikada imali sumnje u vezi svoga roda?

Primarno osobno pitanje, rezultatima je dovelo do 68.1% odgovora ne (109 ispitanika) te 31.9% odgovora da (51 ispitanika). Pitanje se odnosilo na bilo kakve nesigurnosti koje je osoba doživjela u životu, koliko god mala bila. Čak 51 ispitanika nisam očekivao da će odgovoriti da, pa je sama statistika veoma interesantna.

Pitanje se također nadovezuje na sljedeće (10. pitanje) gdje se podatak još više stanjio.

10) Jeste li zadovoljni svojim rodom?

Ideja biti ‘zadovoljan’ znači da se osoba osjeća dobro i ugodno u svojoj koži, da nema nervoze, anksioznosti, straha ili osjećaja nelagode kada razmišlja o sebi i svojem rodu.

Iz toga, te iz dijagrama, možemo zamijetiti sljedeće: 88.8% ispitanika (njih 142) se osjeća ugodno, dok njih 11.3% (18) se ne osjeća ugodno, odnosno nije zadovoljno svojim rodom. S obzirom na prethodno pitanje, očekivao sam veći broj osoba koji nisu zadovoljni svojim rodom, ali dakako da sam zadovoljan što većim brojem osoba koji se osjećaju ugodno u svojoj koži.

I time je došao kraj mojoj anketi i prikazanim rezultatima. Moram priznati da su me rezultati zaintrigirali, neki iznenadili, neki razočarali, ali uglavnom sam zadovoljan. Samo jedan rezultat sam izbacio iz ankete (ukupno je naposljetku bilo 161 ispitanik) zbog vandalizma što se tiče roda s kojim se identificiraju.

S obzirom da je anketa postavljena na javni forum i LGBTQ+ zajednice i primarno heteroseksualne zajednice, rezultati su, smatram osobno, dobra refleksija okruženja u kojem je obavljena.

U sljedećem postu ću postaviti tekstualne odgovore na pitanje zašto ispitanici smatraju (ili ne smatraju) da je spol jednak rodu.

[psihocose]

Zašto pasivnost rađa osrednjost i mentalne bolesti

„Ovo je jedan od najneugodnijih problema za civilizovanog čoveka. Stvorio je civilizaciju da bi sebi pružio sigurnost. Sigurnost za šta? Za dosadu? Čini se da je njegov glavni problem to što većini ljudskih bića treba određena količina izazova, spoljašnjeg podsticaja koji ih sprečavaju da potonu u prazne poglede i u praznu svest idiota.” – Kolin Vilson, Novi putevi u psihologiji

Tokom većeg…

[ivanbacic86]

Mentalne bolesti

su nešto što nas je sramota da priznamo da imamo.

Kada obolimo od dijabetesa, koji je bio posledica loših izbora u ishrani, bez problema ćemo reći da imamo dijabetes, iako je greška u najvećoj meri naša.

Ali, ako obolimo od poremećaja ličnosti, bipolarnog sindroma ili bilo čega drugog što se odnosi na zdravlje naše psihe, nećemo biti u stanju da kažemo da bolujemo od tako nečeg jer ćemo to…

[prijedor24]

Pet srednjoškolaca iz BiH kreiralo aplikaciju za depresiju i mentalne bolesti

Da u BiH ima još pozitivnih inicijativa i priča dokazuje i ona o Kenanu Suljiću iz Srebrenika, mladiću koji je sa svojim timom kreirao aplikaciju koja će pomoći svima koji imaju depresiju ili neki oblik mentalnog oboljenja.

Cijela priča počinje u momentu kada je Suljić vidio podatke Zavoda za zdravstvo TK u kojima je navedeno da se broj mentalno oboljelih u Tuzlanskom kantonu povećao za…

[socnevesti2018]

Lajkujte našu stranicu: https://ift.tt/2Bf3Dur Pišite nam: socnevesti@gmail.com tekst: Espreso foto: Printscreen/Instagram, So... https://www.youtube.com/watch?v=5tAji60ylgM&feature=youtu.be

[mndzdr]

Budite se usred noći da idete u WC? OVO treba da znate!

Jedno od troje odraslih ljudi starijih od 30 godina kažu da noću moraju da ustaju u toalet zbog mokrenja, a isto kaže i dve trećine odraslih starijih od 65 godina. Ovo stanje se zove nokturija, a ljudi koji pate od nokturije moraju noću da ustanu u toalet više od jednog puta. Nije samo potreba za mokrenjem razlog za brigu, već se i ometen san povezuje sa većim rizikom od dijabetesa, oslabljenim imunitetom, srčanim bolestima, pa čak i nekim oblicima raka. Takođe, to može da izazove i mentalne probleme, poput anksioznosti i depresije, kao i psihoze. Nokturija Profesor urologije Filip Van Kerebrok upozorava ljude da obrate pažnju na simptome nokturije. "Ljudi misle da su noćni odlasci u toalet uobičajeni deo starenja, ali ne moraju da budu. Loš san može ozbiljno da ošteti vaše zdravlje, tako da ljudi koji po nekoliko puta tokom noći ustaju u toalet, treba da odu kod lekara kako bi se tome utvrdio uzrok. Dobra vest je da postoje terapije za nokturiju, tako da ne morate da patite u tišini", ističe on. Ometen san može da ima veliki uticaj na fizičko i mentalno zdravlje, a posledice mogu da se osete u produktivnosti, međuljudskim odnosima, na poslu... I ne samo što manjak sna može da bude uzrok bolestima, mokrenje tokom noći može da bude simptom bolesti. Naime, nokturija može da bude uzrokovana preteranom proizvodnjom urina, što može biti simptom nekog ozbiljnijeg stanja. Poliurija Preterano uriniranje naziva se poliurija, a pod time se smatra da proizvedete više od 2,5 litara mokraće dnevno. Do toga može da dođe ukoliko unosite velike količine tečnosti ili to može da bude simptom nečeg ozbiljnijeg, poput dijabetesa tipa 2. Takođe, preterano mokrenje može da bude znak infekcije bešike, kamena u bubregu, otkazivanja bubrega ili uvećane prostate kod muškaraca. Osoba koja ima dijabetes tipa 2 ima previše šećera u krvi. Bubrezi reaguju na to ispiranjem šećera iz krvi kroz urin, zbog čega se javlja češća potreba za mokrenjem. Slično tome, ako imate problem sa bubrezima, poput kamena u bubregu, moraćete da mokrite češće. Ako vam se čini da imate potrebu za uriniranjem češće nego što mislite da je normalno, a uz to se javi i bol u leđima, gubitak kilograma, noćno znojenje, osećaj slabosti u nogama ili groznica, obavezno idite kod lekara. Let's block ads! (Why?)