#ilegalna trgovina

[adriaticpulse]

Najgluplji njemački diler - kokain na oglasnoj ploči u Kauflandu

[zoranphoto]

Previše migranata: Bečani žele zaustaviti useljavanje

Prema nedavnoj studiji, useljavanje u grad je previše za Bečane. Stanovnicima su posebno trn u oku ilegalne migracije.   Većina Bečana pozitivno ocjenjuje život s migrantima, zadovoljni su migrantima u poslovnom životu ili na tržištu rada – ali također smatraju da je sada dosta javlja vinenna.at Naime, prema studiji SORA-e koju je naručio grad, 53 posto njih smatra da u Beču ima previše useljavanja. Integracijski gradski vijećnik Christoph Wiederkehr (NEOS) vidi potrebu za tečajevima njemačkog jezika. On također smattra saveznu vladu i ÖVP odgovornima za nastalu situaciju.

Pozitivni učinci useljavanja, posebice na tržište rada

Istraživanje je naručeno kako bi se moglo djelovati na temelju dokaza, istaknuo je šef odjela na predstavljanju u utorak, koje je provedeno zajedno s autorom studije Christianom Glantschniggom. Rezultate je ocijenio kao "vrlo uzbudljive". Jasno je pokazano da se prihvaćanje povećava što je izravniji kontakt s osobama migrantskog podrijetla. Jer iako je opće raspoloženje u pogledu migracija kritično, na zajednički život u susjedstvu gleda se vrlo pozitivno.   Više od 1000 ispitanika također je vidjelo prednosti za tržište rada, gdje se ciljana imigracija smatra razumnom. Većina također locira prijateljsku međusobnu interakciju. Značajno više od polovice vidi pozitivne učinke migracija na gradski život, primjerice u smislu ponude trgovina ili restorana. Utvrđeno je da bi to pridonijelo boljoj kvaliteti života. Prema anketi, ljudi koji su inače prilično skeptični prema strancima također dijele ovo mišljenje.

Migracija je prevelika za većinu bečkog stanovništva

Prema anketi, skepticizam je osobito uočljiv kod starijih osoba. Mlađi Bečani općenito su otvoreniji. Razlike u pogledu podrijetla bile su relativno male, odnosno jesu li ispitanici ljudi sa ili bez migrantskog podrijetla. Potonji su bili posebno uključeni u studiju. U ovu kategoriju ušlo je oko 400 sudionika. U svakom slučaju, većina se slaže da je sada u Beču previše useljavanja. Prema Wiederkehrovim riječima, ljudima u gradu ilegalna migracija je trn u oku. I sam dijeli zabrinutost: "Apsolutno se slažem s tim." Ovdje je, primjerice, nužna bolja raspodjela tražitelja azila. To zahtijeva rješenja na europskoj razini. "Sada postoje prijedlozi", rekao je, govoreći o nedavnim pomacima EU-a u tom pogledu.

Povratak: "Auf jeden Fall" integracijski problem u Beču

Integracijskih problema "auf jeden Fall" ima, naglasio je Wiederkehr. Zabrinut je zbog činjenice da je 70 posto Turaka koji ovdje žive nedavno glasalo za Recepa Tayyipa Erdogana. Prema studiji, komunikacija putem jezika, tolerantan stav i zaposlenje smatraju se najvažnijim znakovima integracije. Gotovo svi ispitanici bili su mišljenja da bi imigranti trebali savladati njemački jezik. Beč ovdje već ima mnogo programa podrške, umirio je Return - pri čemu se osvrnuo, primjerice, na besplatne tečajeve njemačkog za školarce ljeti, proširenje jezičnog pomoćnog osoblja ili podršku u području roditeljskog rada.

Druga godina vrtića i još 1.000 policajaca traži se za Beč

Ali Return želi ići još dalje. Zalaže se za obveznu drugu godinu vrtića i mogućnost podjele djece na obvezni tečaj jezika ljeti. Također poziva na 1000 policajaca više za Beč kako bi se ojačao subjektivni osjećaj sigurnosti. Samo savezna vlada može sve to provesti, kaže Wiederkehr. Ovdje se prije svega govori o ÖVP-u. U Grätzelu, gdje zajednički život dobro funkcionira, to obično djeluje kao razdvajnje, kritizirao je. Godine neuspjeha ÖVP-a tako su prikrivene diverzantskim manevrima. Konkretno, ciljao je na Gerharda Karnera (unutarnji poslovi), Susanne Raab (integracija) i Martina Polascheka (obrazovanje) iz ministarske ekipe. Ovo je "osovina nevoljnih", rekao je. Sve u svemu, “baš su ga ljutili” stranke koje bi dolijevale ulje na vatru umjesto da promoviraju dobar suživot – iako se i ovdje spominjao FPÖ.

Bečki ÖVP propušta "prave mjere" protiv problema

Današnji medijski događaj ostavio je ÖVP prilično na gubitku, kao što je Narodna stranka rekla u reakciji: "Danas smo ponovno vidjeli da se problemi u Beču nastavljaju negirati. Ponovno, gradski vijećnik Wiederkehr nije predstavio stvarne mjere za neuspjeh integracije u Beč." , kritizirao je šefa bečkog ÖVP-a Karl Mahrer. Brojke koje su danas predstavljene su "sve samo ne optimalne". Mahrer je otkrio da se povratkom pokušavao spasiti pomirljivošću, prebacivanjem odgovornosti i okrivljivanjem drugih.

Čelnik FPÖ-a Nepp "svaki oblik integracije" u Beču vidi kao neuspjeh

Čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp smatra da je "bilo koji oblik integracije" propao. Crveno-ružičasto nastavlja tamo gdje je crveno-zeleno stalo, a to je "svakog ekonomskog migranta u Beču primiti raširenih ruku", naveo je. Ali ni ÖVP nije prošao bez kritiziranja . Austrijske su granice još uvijek pune rupa poput švicarskog sira, a deportacija kriminalnih tražitelja azila je "događaj stoljeća", smatra Nepp. Studija je dostupna online ovdje       Read the full article

[unitaseurope]

U Evropi na dnevnom nivou čak 40 osoba nestane

Autor: Ana Krstajić

Da li ste znali da postoji nekoliko desetina različitih oblika trgovine ljudima? Većina ovaj lanac zamišlja na sličan način, stereotipno i filmski. Malo njih zna da određeni stručnjaci u ovom polju vredno rade na klasifikaciji ove nelegalne aktivnosti kako bi na jednostavniji i brži način mogli da identifikuju žrtve. Svaka od ovih vrsta podrazumeva i drugačije profile trafikera, taktike vrbovanja, različite efekte na žrtve i poseban uticaj na privredu.

Sigurno ste imali priliku da čujete da je ova ilegalna aktivnost veoma lukrativna. Međutim, verovatno niste znali o kojim se ciframa radi. Trgovina ljudima predstavlja najunosniju kriminalnu aktivnost na svetu, a procenjuje se da godišnja zarada trafikera iznosi oko 150 milijardi dolara. Poređenja radi, ova suma veća je od BDP-a naftom bogatog Kuvajta.

Verovatno možete da pretpostavite da je većina žrtava trgovine ljudima ženskog pola. Ali, možda niste znali tačnu brojku – procenjuje se da preko 70 odsto ljudi zarobljenih u ovom lancu čine žene i devojčice. Razlog je taj što se one koriste u svrhe seksualne eksploatacije, koja je istovremeno i najzastupljeniji oblik trgovine ljudima, a donosi i najveći profit. Na drugom mestu po prihodu je prinudni rad – Međunarodna organizacija rada procenjuje da u ovom trenutku na globalnom nivou 24,9 miliona ljudi radi pod prisilom. Ova brojka zvuči zastrašujuće, ali možda će vam informacija da u celoj Australiji ima upravo toliko stanovnika pomoći da steknete pravu sliku ovog fenomena.  

Kada govorimo o trgovini ljudima, veliki broj osoba misli o ovoj aktivnosti kao o veoma udaljenoj i nečemu što se događa u zabačenim delovima Indije, Kine ili Pakistana. Istina je da su ovo države sa najviše slučajeva trgovine ljudima, ali i da ne postoji zemlja na svetu u kojoj ova aktivnost nije zabeležena. Moderno ropstvo bliže je vama nego što to možete da zamislite. Trgovac ljudima može da bude vaš prvi komšija koji vas svako jutro srdačno pozdravi na putu do posla, dok u džepu drži ključeve tuđe slobode. Dobro je znati da profil trafikera ne postoji.

Kao što ne postoji profil trafikera, tako ne postoji ni žrtve. Većina ljudi ima predrasude o žrtvama i zamišlja lanac trgovine onako kako je prikazan u filmovima – najčešće je to žena iz siromašne četvrti koja poveruje u obećanje o svetlijoj budućnosti i odlazi sa trafikerom u stranu zemlju. Iako postoje određene osobe koje su marginalizovane, ranjive i stoga podložnije manipulaciji, žrtva može da bude bilo ko. Procenjuje se da se na svetskom nivou identifikuje svega 0,04 odsto žrtava koje su nekada bile u lancu trgovine. To znači da je ogromna većina slučajeva neopažena, što ima snažne posledice po one koji su preživeli torturu i kojima je neophodna pomoć i podrška.

Možda je jedna od najvećih zabluda o trgovini ljudima ta da ona uvek podrazumeva prevoz žrtava preko granice u stranu zemlju, oduzimanje ličnih dokumenata i život u zatočeništvu. One nisu uvek zaključane u mračnom skrovištu. Neke od njih rade u fabrikama ili u poljima, neke su prisiljene da prose na ulici. Iako su fizički na slobodi, njihov um je taj koji je zarobljen. One su uplašene, izmanipulisane i pod punom kontrolom trafikera, pa i ne pomišljaju na beg.  

Da li ste znali da su poslednjih godina deca postala glavna meta u očima kriminalnih grupa koje se bave trgovinom ljudima? Dok čitate ovaj tekst, 15 mališana izgubilo je svoje detinjstvo i postalo jedna od karika strahovitog lanca. Kada se radi o eksploataciji ili pokušajima regrutovanja dece, važno je znati da  internet  igra najznačajnu ulogu u ovim nezakonitim aktivnostima. Sada je posebno važno da obratimo dodatnu pažnju, jer su najmađi zbog zdravstvene situacije još više okrenuti ka digitalnim kanalima. U ovom trenutku, više stotina hiljada predatora vreba mlade, krijući se iza anonimnosti koju pruža internet.

Grupa stručnjaka Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) nedavno je objavila alarmantan podatak koji navodi da je broj žrtava trgovine ljudima u Evropi porastao za 44 odsto između 2015. i 2018. godine. U 2018. godini identifikovano je 15.310 žrtava, dok ih je u 2015. bilo 10.598. To znači da u Evropi na dnevnom nivou čak 40 osoba nestane i padne u ruke trafikera. Razmišljajte o  svom prosečnom danu. Ustali ste, otišli na posao, obavljali svakodnevne aktivnosti i uobičajene rutine, svratili u market ili omiljeni kafić. Isto to širom Evrope svaki dan čini i ovih 40 osoba pre nego što upadne u ruke trafikera koji im oduzimaju slobodu i dostojanstvo.

Ipak, smatram da je važno razgovarati o problemu trgovine ljudima i njegovoj prevenciji i kada nije povod novi izveštaj ili datum kojim se obeležava dan borbe protiv ovog fenomena. Ovo je problem o kom treba da se razgovara svaki dan jer je veoma rasprostranjen, a javnost malo o njemu zna. Nadam se da ste čitajući ovaj tekst razbili neke predrasude, saznali nove podatke i da vas je, makar na trenutak, naterao da razmislite o važnosti edukacije i podizanja svesti o trgovini ljudima, jer to je jedini put ka efikasnoj prevenciji. Napomenula bih još jednu značajnu informaciju: Ukoliko Vi kao roditelj ili Vaše dete primetite bilo kakvo sumnjivo obraćanje na društvenim mrežama, bilo da je u pitanju agresivnije obraćanje ili uznemiravanje bilo koje vrste, u svakom trenutku možete pozvati broj Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu - 19833. Važno je da se ponašamo odgovorno kako bismo ostali bezbedni.

[prijedor24]

Pandemija je rezultat ljudskog uništavanja prirode, a u budućnosti će biti još gore

Pandemije poput trenutne koja je uzrokovana koronavirusom su rezultat ljudskog uništavanja prirode, smatraju lideri Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog fonda za prirodu. Oni objašnjavaju da će situacija u budućnosti biti samo još gora ukoliko ovako nastavimo. Ilegalna i neodrživa trgovina divljim životinjama i uništavanje šuma i drugih divljih staništa razlog su što…

[balkantimes]

Odnosi Izraela i Turske idu tamo gdje i Netanyahu – nigdje

Turski dužnosnici nadali su se da će pobjeda na izborima Bennyja Gantza dovesti do otopljenja odnosa, ali poraz bivšeg  šefa vojske nagovještava više nego nepromijenjene odnose među regionalnim rivalima.

Ragip Soylu

Turski dužnosnici nadali su se da će pobjeda na izborima Bennyja Gantza dovesti do otopljenja odnosa, ali poraz bivšeg  šefa vojske nagovještava više nego nepromijenjene odnose među regionalnim rivalima.

Burna godina u Izraelu, sa  tri puta održanim izborima, na turskom je terenu donijela više od  neizvjesnosti; pokrenula je raspravu unutar vladinih zgrada u Ankari: hoće li Benjamin Netanyahu, čovjek koji je turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nazvao antisemitskim diktatorom, konačno otići?

Turski su se dužnosnici, neupitno,  nadali da će odgovor biti “da”, vjerujući da će uklanjanje dugogodišnjeg premijera riješiti puno glavobolja u regiji.

Dok su na papiru dvije zemlje normalizirale svoje odnose još u 2016. godini, niti jedna još nije primila ambasadora one druge,  a sve zbog nadvikivanja  dvojice čelnika oko palestinskog pitanja.

Jedno je bilo sigurno: Ankara ne mođe  okrenuti novu stranicu s izraelskim liderom koji je proširio ilegalna naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, opsjeo i bombardirao pojas Gaze i u Washingtonu vodio lobistički rat lprotiv turske vlade.

Turski dužnosnici, anonimno govoreći za MEE,  smatraju da će morati poduzeti nešto u vezi s izraelskim naporima na uspostavljanju protu-turskog saveza na istočnom Sredozemlju uz prešutnu američku potporu.

Izrael, Cipar, Grčka i Egipat planiraju transportirati  izraelski plin plinovodom u Europu, potkopavajući turske interese u tom procesu proglašavanjem vlastite ekskluzivne gospodarske zone, pritiskajući Tursku na maleni pomorski teritorij.

Ankara je 2016. ispitivala načine kako izraelsku vladu pridobiti za projekt koji bi dovodio plin turskim plinovodima, ali sukobi u vezi s Palestinom i pokušaj puča u Turskoj u srpnju iste godine uništili su ovaj projekat.

Zajednički interesi

Problemi Turske s Izraelom tu ne prestaju. Ankara je, također, pod pritiskom američkog Kongresa, gdje nekolicina gnjevnih senatora gura nekoliko nacrta zakona kako bi Tursku kaznil zbog niza pitanja od turske ofenzive na sjeveroistoku Sirije do armenskog genocida. Dužnosnici vjeruju da su lobisti Netanyahua ili kreirali ili omogućili nekoliko anti-turskih zakona. U privatnim razgovorima s uglednim  turskim državljanima, Netanyahu je  izrazio spremnost da popravi odnose  s Turskom. Ali njegova politika u Palestini ne ostavlja prostora za ozbiljan dogovor  s Erdoganom koji tu politiku smatra imanentno zlom i prijetnjom po opstanak Palestinaca.

Zbog toga je plavo-bijela koalicija bivšeg načelnika vojske Bennyja Gantza nagovještavala dobre vijesti za Tursku. Turski dužnosnici znali su da je Gantz također jastreb kad je riječ o pojasu Gaze, ali nadali su se da će on pokazati barem malo suzdržanosti jer mu je za osvajanje premijerske pozicije bila potrebna i podrška stranaka s dominacijom Arapa.

“Turska i Izrael imaju zajednički interes protiv sirijskog režima i iranskih milicija u regiji. Postoje neka zajednička područja u kojima bi dvije vlade mogle surađivati”, rekao je turski izvor blizak vladi.

“Bolji odnosi s Izraelom također bi omeli napore protiv Turske u američkom Kongresu.”

Nihat Ali Ozcan, viši stručnjak za vanjske poslove američkog istraživačkog centra TEPAV, primjetio je da su tursko-izraelska trgovina i turizam kontinuirano rasli u posljednjih nekoliko godina – prije nego što je pandemija koronavirusa stvari naglo zaustavila.

“Obje zemlje traže ravnotežu u svojim odnosima”, rekao je. “Svaka država ima ideološki balast u vezi s Palestinom i ne čini se da će  uskoro promijeniti svoje stajalište.”

Od 2008. godine, obim tursko-izraelske trgovinske razmjene porastao je za 60 posto, dosegnuvši 5,6 milijardi dolara, dok su izraelski turistički dolasci u 2019. prešli pola milijuna, što je 28-stotno povećanje.

Nur Ozkan Erbay, šefica predstavništva pro-vladinog Daily Sabaha u  Ankari, vjeruje da bi ukoliko Gantz postane premijer to  imalo tek koozmetički utjecaj.

“To ne bi relaksiralo bilateralne odnose. Možda bi donijelo neko ublažavanje tenzija. Ali ne bih se kladila na nikakvo  blisko partnerstvo”, rekla je Erbay.

Propuštena prilika

Međutim, nada turskih dužnosnika u popravljanje kursa u bilateralnim odnosima sputana je nedavnim vijestima koje su najavile koaliciju jedinstva Netanyahu-Gantz. Lideri  su se složili uspostaviti vladu u kojoj će prvo Netanyahu biti premijer, a Gantz bi ga zamijenio nakon 18 mjeseci.

Koalicijski sporazum uključuje međunarodno kontroverznu klauzulu: Netanyahu bi mogao donijeti zakon o anektiranju dijela Zapadne obale počevši od 1. srpnja, pod uvjetom da Washington podrži taj korak. Američki State Department početkom ovog tjedna najavio je svoj blagoslov za takvav zakon.

To je pokrenulo turski odgovor.

Prošlog je tjedna tursko ministarstvo vanjskih poslova osudilo odredbu vezanu za aneksiju kao “izuzetno opasan” korak.

“Vjerujemo da takav ozbiljan korak, kojim bi se prekršilo međunarodno pravo i stavila na ispit kolektivna savijest čovječanstva, neće prihvatiti niti podržati nijedna članica međunarodne zajednice koja ima osjećaj pravde i odgovornosti”, navodi se u priopćenju.

Ozcan kaže da će obje zemlje vjerojatno održati veze na postojećoj razini, s nekim marginalnim usponima i padovima, jer u trgovini i ekonomskoj suradnji  još uvijek trebaju jedna drugoj.

“I obje strane nastavit će jedna drugu  koristiti u domaćoj politici kako bi pridobile podršku za svoje široke agende”, rekao je.

Izvor

[jutarnjiglasnik-blog]

Vaša cena je 1,3 miliona evra! Toliko vrede svi organi odraslog čoveka na crnoj berzi

Vaša cena je 1,3 miliona evra! Toliko vrede svi organi odraslog čoveka na crnoj berzi

Zbog velikog nedostatka legalno dostupnih ljudskih organa, bubrezi, jetra, srce, pluća, rožnjače veoma su tražena roba na crnom tržištu

Pixabay Ilegalna trgovina organima generiše od 840 miliona do 1,7 milijardi dolara godišnje, pokazuje izveštaj “Global financial integrity”. Kako se navodi, ta procena se odnosi na pet organa – bubrege, jetru, srce, pluća i gušteraču. Osim toga, ističe se da cene…

[jedimolivolicom]

Kao izuzetno plodno tlo za krijumčarenje umjetnina zbog geopolitičkog položaja i politički kompleksne organizacije vlasti, Bosna i Hercegovina je visoko na listi zemalja jugoistočne Evrope na čijem području se, prema podacima Interpola, na svjetskom nivou realizira 6,3 posto te vrste ilegalne trgovine. Mračni period Nakon oružja, narkotika i ljudi, ilegalna trgovina umjetnina najzastupljutf8

[adriaticpulse]

Racije zbog kanabisa u njemačkim supermarketima

[unitaseurope]

Život šesnaestogodišnjakinje po ceni od 3.800 $ 

Autor: Ana Krstajić, Unitas

Ima li život jedne šesnaestogodišnjakinje cenu? Koliko vredi njen talenat, snaga ili osmeh? Odgovor je 3.800 američkih dolara. 

Priča o šesnaestogodišnjoj Fatou iz Gvineje govori o prodaji života na tržištu – poput robe. Dok njeni vršnjaci idu u školu i druže se, njena slika sa naznačenom cenom i haštagom maids for transfer nalazi se na instagram profilu trgovaca ljudima. Ona je izolovana, njena osnovna prava su ugrožena, radi pod prinudom i nalazi se među nasilnim neznancima koji joj prete. Uskoro će postati vlasništvo nekog drugog – neke bogate porodice u Kuvajtu gde će raditi fizičke poslove do kraja svog života. 

Fatou je samo jedna od hiljade žena i devojaka, čija se slika sa procenom vrednosti njihovih tela nedavno našla na Instagramu, uz poziv na pregovore o kupovini. Trgovina ljudima kojom se direktno narušava Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima  pronađena je i na drugim aplikacijama koje nude Google play i Apple App Store.  

Da li ste nekada zamišljali da, dok na Instagramu tražite farmerke koje želite da kupite, prilikom pretrage možete da naiđete na fotografiju žene koja je na prodaju? Kao što brendovi svoju garderobu plasiraju na društvenim mrežama, uz komuniciranu cenu i primamljiv poziv za kupovinu, trgovci robljem na isti način tretirali su zarobljene žene. Svaku su fotografisali, procenili koliko vredi njen život i svrstali u kategorije prema rasi, visini, težini i ličnim osobinama. Jedan od oglasa izgledao je ovako: Afrikanka, čista, uredna i nasmejana.  

Topla, udobna, lepa – cipela.  Čista, uredna, nasmejana – žena. Za trgovce ljudima, ne postoji razlika. Za njih, ove žene su najobičnija roba koja je u njihovom vlasništvu i čeka svog kupca. Samo od njih zavisi da li će te žene danas dobiti čašu vode, ili komad hleba, da li će kroz prozor ugledati malo svetlosti i ono najvažnije - ko će biti njihov sledeći vlasnik.  

Ali, priča o Fatou iz Gvineje dobila je srećan epilog zahvaljujući novinarima BBC-a koji su nedavno u Kuvajtu razotkrili lanac trgovine ljudima. Oni su sproveli tajnu istragu, predstavljajući se kao bogati bračni par u potrazi za devojkom koju žele da kupe kako bi im bila služavka. Stupili su u kontakt sa 57 trgovaca ljudima putem aplikacije 4Sale, koja je dozvolila pretragu žena prema rasi i drugim kategorijama. Jedan od trgovaca rekao im je da je „Fatou uvek nasmejana, čak iako je uposliš da radi do pet ujutru.”

Kuvajtske vlasti spasile su Fatou i vratile je kući u Gvineju, gde ju je lokalna porodica usvojila. O svom iskustvu u Kuvajtu rekla je sledeće: „Konstantno su vikali na mene i nazivali me životinjom. To me je jako bolelo i stalno sam bila tužna – ali ništa nisam mogla da preduzmem povodom toga.” 

Fatou se u Gvineji vratila školovanju i ima priliku da izgradi novi život, slobodan život. „Srećna sam. Čak i sada, dok pričam o tom periodu. Osećam se kao da sam se vratila iz ropstva” – rekla je ona.

Upotreba društvenih mreža i aplikacija ima svoju mračnu stranu - često govorimo o opasnostima kao što su vrbovanje maloletnika i prodaja droge. Međutim, stvaranje online tržišta robova najnoviji je oblik grubog kršenja ljudskih prava koji se na njima razvio. Instagram je reagovao uklonivši haštag maids for transfer i 703 naloga odgovorna za nezakonite aktivnosti. Kompanije Google i Apple izjavile su da sa programerima koji razvijaju aplikacije rade na tome da se ova ilegalna aktivnost više ne pojavi. Ipak, ostaje pitanje kako će ove kompanije sprečiti dalji razvoj tržišta trgovine ljudima na njihovim platformama, budući da svaki dan nastaje mnoštvo novih naloga, aplikacija i haštagova. 

Prinudni rad jedan je od najzastupljenijih oblika trgovine ljudima. Žrtve su najčešće osobe koje u potrazi za poslom odlaze u strane zemlje. U potrazi za boljim životom Srbiju godišnje napušta oko 35.000 ljudi. Međutim, postoje određene kategorije radnika koje su znatno ranjivije od drugih i to ih čini potencijalnim žrtvama, kao što su žene koje dolaze iz siromašnih krajeva i već su u prošlosti bile zlostavljane ili marginalizovane. Izrabljivači zloupotrebljavaju položaj žrtava i pretnjama, ucenama i nasiljem primoravaju ih na rad. Osobe izložene prisilnom radu najčešće su zaposlene kao pomoć u kući, u poljoprivredi ili u fabrikama. Međunarodna organizacija rada objavila je zastrašujuć podatak – da na globalnom nivou 24,9 miliona ljudi radi pod prisilom. 

Postoji više indikatora koji upućuju na to da je neka osoba prinuđena na rad: 

•    Zabrana kretanja

•    Izolacija

•    Fizičko i seksualno nasilje

•    Zastrašivanje i pretnje

•    Oduzimanje ličnih dokumenata

•    Zadržavanje zarade

•    Dužnički rad 

•    Loši radni i životni uslovi

•    Preteran prekovremeni rad

•    Zloupotreba ranjivosti osobe koja radi

•    Obmanjivanje osobe koja radi

Ohrabrujemo vas da se obratite za pomoć ukoliko ove indikatore prepoznajete u svom okruženju. 

Srbija – SOS Telefon +381 11 785 0000

Evropski broj za nestalu decu +116 000

SAD +1 888 373 7888

Region www.HopeOn.Today 

Izvori:

https://www.ilo.org/global/topics/forced-labour/lang--en/index.htm

https://tribun.hr/trgovci-ljudima-u-kuvajtu-nesmetano-prodaju-robove-na-instagramu-video/

https://www.youtube.com/watch?v=Qxz-vmbFXd4

https://www.pri.org/stories/2019-06-14/maids-sale-how-ads-trap-women-modern-day-slavery-jordan

[prijedor24]

Umjetnička djela ukradena u BiH imaju visoku cijenu na crnom tržištu

Ilegalna trgovina umjetninama je nakon ilegalne trgovine oružjem, narkoticima i krijumčarenja ljudi, najzastupljenija vrsta krijumčarenja u globalnom okvirima, upozoravaju sigurnosne agencije.

Ova vrsta kriminala nije zaobišla ni BiH budući da su u proteklim decenijama iz umjetničkih galerija ukradene desetine slika neprocjenjive vrijednosti.

U razgovoru za Fokus.ba direktor Umjetničke galerije…