#dinastija
Explore tagged Tumblr posts
bulevar-revolucije · 5 months ago
Text
Tumblr media Tumblr media
Kakav deda takav unuk (1983) dir. Zoran Calic // Scarface (1983) dir. Brian de Palma
21 notes · View notes
dreamconsumer · 4 months ago
Text
Tumblr media
St. Casimir of Poland (1458-1484).
5 notes · View notes
wascallywabbit1938 · 2 months ago
Text
2 notes · View notes
roehenstart · 1 year ago
Text
Tumblr media
Władysław II Jagiełło. By Michał Godlewski.
3 notes · View notes
ljubavniromani · 2 months ago
Text
Glumili prijatelje, a zbog Gidre je Milan htio da napusti Žikinu dinastiju
Dragomir Bojanić Gidra bio je zanatlija koji se proslavio po maestralnim filmskim ulogama. Jedan od najlegendarnijih glumaca sa ovih prostora, umjetnik koji je “oživio” neke od najkultnijih likova srpskog filma i čovjek koji je zasmijavao milione gledalaca u najranijem djetinjstvu doživeo je veliku tragediju. Sjećanje na nju nosio je duboko u srcu iako nije dozvolio da mu ona obilježi život. Još…
Tumblr media
View On WordPress
1 note · View note
antheina · 2 years ago
Text
i woke up in a new bugatti
credit yelemabelovaslovebot on tt
0 notes
karlacharliejebotekurac · 2 years ago
Text
Probudili ste se u zlaćanim gaćama usred polja cikle
– Znate onu titravu treperavu žednu vrućinu dok Vam se istovremeno dižu dlačice zbog jezive hladnoće? – Pitala sam šta ćete u meniju. i mi tako krug ukrugukrugkrugu loop i looplji dok se u kotaČiĆ ne zaglavi kamenČiĆ (kojeg sam ja ispovratio, ali nemoj to govoriti naokolokolokokolo) NOS. NOS. NOS. ISKRIVLJEN KUKAST KRIŽAST SAVRŠEN DINASTIJA SE NA NJEMU RASTAPA KAO KARAMELA NA HRPETINI…
Tumblr media
View On WordPress
3 notes · View notes
strimkino · 26 days ago
Text
Династия Шакира Паши: Чудеса и Скандалы (#сериал 2024)
#StrimKino #смотретьфильмы #бесплатно
Tumblr media
https://0o.strimkino.com/1286-dinastija-shakira-pashi-chudesa-i-skandaly.html
0 notes
dresovipomjeri · 7 months ago
Text
Thompson je pred raskidom s Golden State Warriorsima
Sustav dinastije koji su uspostavili Golden State Warriorsi mogao bi se suočiti s kolapsom. To je rezultat koji mnogi navijači koji posjeduju nba dresovi ne žele vidjeti. Jer kombinacija koja je nekoć bila čvrsta poput stijene uskoro će se suočiti s mogućnošću raspada. Produljenje ugovora između Thompsona i Golden State Warriorsa još nije postignuto, a Thompson je pred raskidom s Golden State Warriorsima.
Thompson za Golden State Warriorse igra od drafta 2011. godine. Tijekom tog razdoblja pomogao je Golden State Warriorsima da osvoje 4 naslova prvaka. Slavna povijest Golden State Warriorsa ima snažan utjecaj Thompsona. No, od povratka nakon ozljede Thompsonovo stanje u Golden State Warriors dresovi je nezadovoljavajuće. Njegovo produženje ugovora također je odgođeno, a produženje ugovora koje su dali Golden State Warriorsi ne može zadovoljiti Thompsona. Tada Thompson može postati slobodan igrač. To znači da je dinastija Golden State Warriorsa pred raspadom, a sam Thompson već je prestao pratiti Golden State Warriorse.
Novinar tima Golden State Warriorsa otkrio je da su Golden State Warriorsi spremni Thompsonu samo produžiti ugovor na 2-3 godine uz godišnju plaću od oko 25 milijuna kuna.
0 notes
weekly-tea · 1 year ago
Text
9.10. - 15.10.2023.
Streaming:
Sex Education
youtube
Četvrta sezona, završetak serije; koliko god ima zamjerki, toliko ima i neki mini sobičak u srcu.
Obitelj Murdaugh: Dinastija zločinaca (Murdaugh Murders: Deadly Dynasty)
Još jedan doku o ovoj familiji, drugi po redu fav, prvi mi je onaj na Netflixu.
Daleko od slučajnsti (No Accident)
youtube
Tipična Amerika. ''Sudska drama iz stvarnog života koja prati ključno suđenje protiv organizatora skupa "Ujedinimo desnicu" u Charlottesvilleu.
Pjesme:
Breskvica - Lutka
youtube
Senidah - Dva prsta
youtube
HTV dokus:
Feel good projekti, ajmo.
New York, grad koji nikada ne spava
Sretni gradovi
0 notes
putovanja-i-osecanja · 2 years ago
Text
Oplenac – tamo gde kraljevi počivaju, a istorija živi
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
Pored toga što su se na ovim prostorima odigrali mnogi istorijski događaji, ovaj kraj Šumadije je posebno zanimljiv po tome što je jedna cela kraljevska dinastija našla spokoj u veličanstvenom hramu svetog Đorđa, na vrhu brda Oplenac. U srcu Šumadije, na Oplencu kraj Topole, veliki srpski vožd Karađorđe podigao je prve vinograde, a kralj Petar I Karađorđević spomen crkvu i mauzolej dinastije Karađorđević....#serbia #serbiaphoto #srbija #instaserbia #serbianature #obidjisrbiju #srbijauslikama #instagramsrbija #mojasrbija #serbiatravel #serbiatourism #myserbia #vidisrbiju #seeserbia #turistickaorganizacijasrbije #upoznajsrbiju #lepotesrbije #beautyserbia #discoverserbia #turizamsrbija #istrazisrbiju #exploreserbia #visitserbia #posetisrbiju  #dozivisrbiju #topola #oplenac
0 notes
knjigeobradovic · 2 years ago
Text
KRALJEVSKA BRONZA DINASTIJA SJA, ŠANG I DŽOU
Tumblr media
View On WordPress
0 notes
tomasyono · 2 years ago
Text
Rotšildų sėkmės principai
Schemų aiškumas ir paprastumas.  Moralinis elementas – esminis.  Norint sujungti suvienyti ir gauti palaikymą žmonių, laimėti pagarbą didelių ir mažų (win esteem of great and small) nepakanka tik materialių resursų, bet reikia ir dvasinių savybių. ——– TRUMPA ĮŽANGA Londone gyvenome netoli New Court jų – garsiojo centro, kur Nathan Mayer Rothschild pradėjo savo karjerą ir dinastija pasiekė savo…
View On WordPress
0 notes
mentalnahigijena · 2 years ago
Photo
Tumblr media
“Sveti” Stefan Nemanja Genocidni Stefan Nemanja je bio klasični srednjevjekovni vladar koji ničim nije zaslužio da bude proglašen za svetitelja. U njegovom životu nije bilo ničeg svetog. Cio život je ratovao, ubijao  ljude, borio se za vlast i za teritorije. Za svetitelja je proglašen jer je Srpska crkva osnovana kao privatna crkva Nemanjića i da bi se dinastija učvrstila, on je morao biti proglašen za svetitelja Veliki župan Raške Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića, rođen je 1113. ili 1114, a umro je 1199. godine. Navršava se 900 godina od njegovog rođenja i logično je bilo da tu godišnjicu Srpska crkva urnebesno slavi, kako ona i zna ­ sa stotinama predavanja, akademija, litija, priredbi... Međutim, nema ništa od toga, ovaj jubilej prolazi u tišini, niko u javnosti to i ne pominje, samo iz jednog razloga; Nemanja je kao beba kršten po obredu Rimske crkve, jer u Duklji nije bilo pravoslavnih svještenika. To SPC od njenog neukog stada mora da sakrije, stado u Crnoj Gori ne smije biti uzmemireno činjenicom da nam preci nijesu bili pravoslavci. Nemanja je oko 1185. godine osvojio katoličku Duklju/Zetu i pripojio je svojoj državi. Pravoslavlje u Duklji/Zeti počinje sa Nemanjićima, jer je poslije 1054. godine (kada su se odijelile Rimska i Carigradska crkva), Duklja potpala pod jurisdikciju Rimske crkve. Kao što sam već pokazao, Nemanja je rođen kao izbjeglica, najvjerovatnije na teritoriji današnje Podgorice. Mislim da će čitaocima u Crnoj Gori biti interesantno da predstavim jedno pismo u kojem se pominje Nemanja. Naime, barski nadbiskup Grgur Grizogono oko 1180. g. napisao je pismo Stefanu Nemanji. Eduard Peričić smatra da je baš Grgur Grizogono napisao "Ljetopis popa Dukljanina". Original pisma se nalazi u arhivu Kaptola u Splitu. Evo pisma: "Magistru Gvalteriju, glasovitom splitskom kanoniku i Svete Rimske Stolice legatu, Grgur, Dioklićanske i Barske crkve ponizni sluga, zdravlje i iskreni ljubavni savez. S najvećim poštovanjem primili smo pismo vaše dostojnosti koje ste nam uputili i razabravši njegov sadržaj zahvalni smo razmišljali o bezbrojnim dobročinstvima koje ste u svojoj dobrostivosti učinili vodeći brigu o našoj crkvi... razgovarajući s knezom i drugim splitskim odličnicima koji su nas uvijek običavali savjetovati svojom ljubavlju i razboritošću. Da je Salonitanska crkva imala primat u čitavoj Dalmaciji ­ to mi ne negiramo. I nama uopšte ne bi odgovaralo da se od nje dijelimo, već da od nje očekujemo savjet i ugodnu pomoć. No velika je razmirica izbila između našega grada i velikoga župana, o čemu sa vama nijesmo mogli razgovarati, zbog velikog meteža i pritisaka koji se dešavaju i bole nas. Osamsto perpera koje smo u prošloj godini očekivali da prihodujemo od svojih imanja on (veliki župan Nemanja) traži za sebe, a mi ne možemo da položimo traženu sumu, jer su polja opustošena, te je on ponovo zaprijetio gradu, o čemu bi prezviter Maraldus, očevidac svega ovoga, mogao da vam referiše. Tako, mnogim metežima i pritiscima izloženi, svi ljudi stenju i pate (gemunt et dolent). A od kneza Mihaila, čija briga za dioklićansku crkvu nije mala, ne može se u ovim okolnostima očekivati pomoć, pa ćemo se, postupajući po volji previšnje milosti, u korist naše crkve, i do postignuća nekoga rešenja, nadati bez sumnje u vašu nadu i pomoć." (Radoslav Rotković, Pismo nadbiskupa Grgura splitskom kanoniku Gvalteriju o nevoljama koje su i kler i kneza Mihaila snašle od Nemanjinih pritisaka, knjiga "Kraljevina Vojislavljevića XI ­ XII vijeka", Podgorica, 1999). Iz pisma provijava neraspoloženje prema Nemanji, a pohvalno se govori o dukljanskom knezu Mihailu. U borbi za prijesto Raške Nemanja je u bitki kod Pantina ubio i svog rođenog brata Tihomira. Povodom toga, Simo Živković u časopisu "Srpsko nasleđe" (broj 5, maj 1998), piše: "Čudna je politika naše crkve: Nemanja je svetac, iako je indirektno ubio svog brata Tihomira: porazio ga u jednom boju na Kosovu (1168). (Tihomir bežao, i onako težak u oklopu, udavio se u Sitnici.)" Simo Živković ovo "čudna je politika naše crkve", napisao je sa blagoslovom dvojice vladika te iste crkve, koji su bili članovi redakcijskog odbora, što sam već pokazao. Nemanja je bio vrlo krvoločan i svirep, za to imamo potvrdu, surovo je progonio jednu vjersku zajednicu, koju su i pravoslavna i rimokatolička crkva gledale kao jeretičku. Radi se o bogumilima. Evo jednog objašnjenja ko su bili bogumili: "BOGOMILI, pristalice verskog pokreta koji je verovatno nastao u X v. (kad se pominje pop Jeremija Bogomil u Bugarskoj) pod neposrednim uticajem ma nihejskih (dualističkih) učenja na Bliskom istoku. Socijalna osnova pokreta je nejednaka. Prezviter Kozma ih je u X v. optuživao kako 'uče svoje da se ne pokoravaju vlastima svojim, kore boljare, smatraju mrskim bogu onoga koji rabota za cara i svakome rabu govore da ne radi za svoga gospodara'. U Bosni je kasnije bogomilstvo odgovaralo plemstvu koje se borilo protiv Ugara kao osvajača i nosilaca katoličanstva. Ni bogomilsko učenje nije jedinstveno. Osnova mu je dualistička, u početku jako naglašena (pored boga dobra koji je stvorio duhovni svet, postoji i bog zla, koji je stvorio materijalni svet), da se kasnije svede na uopštenije učenje u borbi dobra i zla i čovekovom otpadništvu od svog prabića. Bogomili su odbacivali crkvenu hijerarhiju i posede, zatim crkvu, krst, ikone i sve molitve osim 'Oče naš' a delili su se na askete ('savršene') i obične vernike ('slušaoce' ili 'verne'), mada se i ovde javljaju odstupanja, sve do pojave djeda, crkvenog starešine u Bosni. Bogomilstvo se raširilo u Bugarskoj, Makedoniji, Raškoj (babuni), Bosni (crkva bosanska, dobri bošnjani, krstjani, patareni), a prodrlo je i na zapad (katari u Italiji, albižani u Francuskoj)." (Nova enciklopedija u boji Vuk Karadžić ­ Larousse, I, A ­ K, Beograd, 1977, str. 222) U Beogradu je 1935. objavljeno drugo izdanje udžbenika "Istorija opšte hrišćanske i srpske pravoslavne crkve (za više razrede srednjih škola)", autori su bili protoprezviter Živ. M. Marinković i Jevrem Igumanović a izdavač Izdanje knjižare Vlad. N. Rajković i komp. U knjizi, na stranama 56 i 57 postoji poglavlje "Bogomili". Evo ga: "Poreklo bogomilske jeresi. Ova jeres vodi svoje poreklo od starog persijskog manihejstva koje se u VII veku pojavilo u Jermeniji i pod imenom novo manihejstvo ili pavlovstvo, po apostolu Pavlu, čije su poslanice najviše čitali. Ova se jeres tako naglo širila po Jermenskoj, da su protiv njenih pristalica vizantinski carevi preduzimali krvava gonjenja, dok ih, najzad, nisu preselili u Plovdiv, u današnjoj Trakiji. Odavde su se brzo raširili po celom Balkanskom Poluostrvu pod imenom bogomili. Kod nas su, u Nemanjinoj Srbiji, bili poznatiji pod pogrdnim imenom babuni. U Bosni su poznati pod imenom kršćani. Iz Bosne su se širili sve dalje na zapad i dospeli čak do Francuske. Tamo su ih nazivali katarima, a u Italiji patarenima. Organizacija i učenje bogomila. Iako su bogomili učili o međusobnoj jednakosti, kao i da svaki od njih može biti propovednik ili učitelj, ipak su imali svoju organizaciju. Na čelu te organizacije bio je djed, a do njega dvanaest strojnika. Među strojnicima najugledniji zvao se gost, a drugi po redu starac. Svi pak oni, koji su svoje verske obaveze savesno i tačno ispunjavali, nazivali su se starešine. U osnovi njihovog verskog učenja bio je manihejski, upravo gnostički dualizam, tj. verovanje u jednoga dobroga Boga i zlog duha ­ đavola. Posljednji je, a ne Bog, tvorac vidljivog, materijalnog sveta, pa i čoveka. Zato čovek, kome je Bog dao dušu, ali koja se nalazi zarobljena u telu, treba da je oslobodi tog satanskog okova. A to može postići samo ugušivanjem svojih želja askezom. Otuda su veoma strogo postili. Preporučivali su i uzdržavanje od braka. Bogosluženja nisu imali, otuda im ni hramovi nisu bili potrebni. Na duge molitvene skupove okupljali su se po privatnim kućama, i to noću. Odbacivali su vaskrsenje (jer je telo đavolsko), svete tajne, obrede, krst, ikone. Naročito su bili protivnici ubijanja, makar i u ratu. Jer, učili su, ubijajući ljude, mi ih lišavamo svake mogućnosti da strogom askezom dušu svoju oslobode satanskog okova (tela). Zato su bili i protiv vojske. Ovakvim svojim unakaženim i razornim učenjem bogomili su bili veoma opasni po crkveni, društveni i državni poredak. I nije čudo što su u svima državama gonjeni i od crkve i od državne vlasti. Kod nas, u Srbiji, uništeni su za vreme Stevana Nemanje. Oni što ne htedoše da se odreknu ove jeresi, pobegnu u Bosnu Kulinu Banu. Tu su našli plodno zemljište za svoju jeres, jer je i sam Kulin bio bogomil." Danas je uobičajeno da se nazivaju bogumili, a ne bogomili. Sad da pogledamo prvoklasni izvor kako se Nemanja obračunao sa bogumilima u Raškoj/Srbiji. On ih je istrijebio, današnjim rječnikom rečeno ­izvršio je genocid nad njima. To nam predstavlja niko drugi  do njegov sin Stefan Prvovenčani: "Kao nekada prorok Ilija, koji je ustao na bestidne jereje, i on obliči njihovo bezboštvo; jedne spali, a druge različitim kaznama kazni, treće liši zemlje od države svoje a domove njihove i sva njihova imanja sakupivši, razdade ih leproznim i ubogim. A učitelju i načelniku njihovom odreza jezik u grlu  njegovom, koje ne ispoveda Hrista, sina Božjeg. I knjige njegove nečastive spali i ovoga izagna, zapretivši da se nikako ne ispoveda ni pominje trikleto ime. I sasvim iskoreni tu prokletu veru, da se ona ne pominje nikako u državi njegovoj, već da se slavi jedinosušna i nerazdeljiva i životvoreća Trojica: Otac i Sin i Sveti Duh, svagda i sada i u veke vekova, amin." (Stefan Prvovenčani, Sabrana dela, Srpska književna zadruga, Beograd, 1999, strana 37). Srpska crkva, danas zvana Svetosavska crkva, kako je nazivaju sami njeni najviši velikodostojnici, imala je predistoriju tako što je prvi svetac ove crkve ­ Nemanja, u monaštvu nazvani Simeon, bukvalno istrijebio u svojoj državi pripadnike jedne vjerske zajednice, to je bio prototip onoga što danas zovemo ­ genocid. I Rimska crkva je nad bogumilima ­ katarima, izvršila ono što danas zovemo genocid. U srednjevjekovnoj Francuskoj bogumili su zvani katarima. Katari (starogrčki: καθαροί ­ čist, povezano sa katarzom, što znači pročišćenje) ili Albižani (po gradu Albi u Langdoku, današnja Francuska) bili su pripadnici hrišćanskog pokreta koji se širio Evropom od 11. do 14. vijeka. Smatra se da je katarsko učenje nastalo pod uticajem bogumilskog učenja sa Balkana. Rimska crkva ih je zbog njihovih ubjeđenja proglasila za jeretike i surovo  progonila, krajem 12. i početkom 13. vijeka. Papa Inoćentije III je pozvao na krstaški rat protiv katara. Krstaški rat je poslije više godina završen tako što su ubijene desetine pa čak i stotine hiljada katara. Papu Inoćentija III, koji je pokrenuo genocid nad katarima, niko nije proglasio za svetitelja, niti to ikome pada na pamet. Milorad Tomanić piše o Nemanji: "Posle lekcije koju je dobio od cara Manojla, Stefan Nemanja se primirio i do kraja carevog života nije preduzeo ništa što bi ovog moćnika moglo da naljuti. Međutim, Nemanja je slabije od sebe imao na drugoj strani ­ u svojoj zemlji. Osim što je braću doveo u red, nateravši ih da priznaju njegovu vrhovnu vlast, odlučio je i da Rašku učini verski jednoobraznom zemljom, tj. isključivo pravoslavnom. Glavni problem na tom putu bili su mu bogumili. Zato je Stefan Nemanja krenuo u veliko istrebljenje (danas bi to nazvali genocid) svih onih bogumila koji nisu želeli da prihvate pravoslavlje i da se pokrste. Jedni su uspeli da izbegnu u Bosnu kod Kulina­bana. drugi su se pokrstili, a oni najprivrženiji svojoj veri masovno su ubijani, pa su čak i živi spaljivani u ime Hristove crkve i pravoslavlja. Na velikim lomačama spaljivane su i bogumilske knjige (prizori koji će se ponoviti i u vreme Trećeg rajha), tako da istrebljenje (genocid) nije bilo samo fizičko nego i duhovno." (Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj, Beograd, 2001). Tomanić priča da je Nemanja radio isto što i ustaše, ali nekih 750 godina prije ustaša. Komentariše Nemanjih genocid nad bogumilima: "Ne podseća li ovo na priču iz NDH. 'Jedna trećina mora se pokatoličiti, jedna trećina mora napustiti zemlju. jedna trećina mora umreti'!" (ista knjiga). Stefan Nemanja je bio klasični srednjevjekovni vladar koji ničim nije zaslužio da bude proglašen za svetitelja. U njegovom životu nije bilo ničeg svetog. Cio život je ratovao, ubijao ljude, borio se za vlast i za teritorije. Za svetitelja je proglašen jer je Srpska crkva osnovana kao privatna crkva Nemanjića i da bi se dinastija učvrstila, on je morao biti proglašen za svetitelja. Protojerej stavrofor prof. dr Radomir Popović, redovni profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu održao je 2008. u Beogradu predavanje na temu "Sveti Simeon Mirotočivi i pravoslavlje u srpskim zemljama". U želji da uzdigne Nemanju trućao je neke besmislice, kako je Stefan Nemanja ravan Isusovim apostolima: "Naravno, životopisci vide prepodobnog kao ravnoapostolnog, kao onoga koji je primio angelski obraz. Kako je to prepodobni Simeon ­ ravnoapostolni? Upravo po tome što je učvršćivao pravoslavnu veru u Raškoj državi toga doba, pre svega građenjem zadužbina koje smo nabrojali, i mnogim drugim koje nisu možda evidentirane u žitijima koje imamo, a kojih je svakako bilo." (www.svetigora.com/node/3588). Ovaj argument kako je Nemanja krajem 12. vijeka učvršćivao pravoslavlje u Raškoj, jednako je jak kao kad bi neko dao pohvale sv. Franju Asiškom kako je učvršćivao rimokatoličku vjeru u Italiji. Ko je to Rašku htio da otrgne od pravoslavlja krajem 12. vijeka? Uistinu, Stefan Prvovenčani ­ sin Nemanjin, od rimskog je pape dobio kraljevsku krunu 1217. godine. Ili je Popović pod ovim "učvršćivao pravoslavnu veru" mislio na genocid koji je Nemanja izvršio nad bogumilima? Nemanja je proglašen za svetitelja svega godinu dana poslije smrti, nije bilo nikakvog provjeravanja njegovog života, nikakva čuda se nijesu desila u tih godinu dana, jednostavno, pao je dogovor unutar vladarske porodice da se svi vladari Nemanjića počnu proglašavati za svece, kako bi se tako učvrstio njihov kult među plemstvom, srbljima i drugim pravoslavcima njihove države. Željko Fajrić u knjizi "Sveta loza Stefana Nemanje" (www.rastko.rs), kaže u vezi toga: "Izgleda da je širenje Nemanjinog kulta ipak bilo više namera Savina i Stefanova nego što je to bilo stvarno spontano. Kao mudri državnici znali su da ovakav kult može da učvrsti dinastiju Nemanjića i da zahvaljujući tome doprinese unutrašnjoj stabilnosti u državi." Željko Fajfrić je pravnik ­ advokat, ali na vrlo pitak i razumljiv način piše istorijske knjige. Drži se izvora i izvan onoga što izvori kazuju ne postavlja teorije i ne daje fantastične zaključke, što inače rade mnogi profesionalni srpski istoričari. Nekoliko njegovih knjiga se nalazi na srpskom nacionalističkom naučnom portalu www.rastko.
0 notes
izgubljena007 · 2 years ago
Text
Žikina dinastija 😩💅✨
i feel like watching a 1970/80s movie
7 notes · View notes
tvinemania · 3 years ago
Video
youtube
Serija DINASTIJA: Ko su srpski Karingtonovi? Plus - intervjui glumaca | ...
1 note · View note