#crveni krst

[zanimljivaekonomija]

Bečki operski bal nakon dve godine pauze

Kao društveni vrhunac balske sezone 65. Bečki operski bal biće održan 16. februara 2023. godine u Državnoj operi nakon dve godine pauze uslovljene pandemijom koronavirusa.

U programu će učestvovati Bečki državni balet, orkestar i baletska akademija Državne opere, scenski orkestar Državne opere, plesna škola, solisti Kamila Nilund (sopran), Andreas Šager (tenor) i Lidija Baih (violina). Izvodiće se dela Karla Rosnera, Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johana Štrausa sina, Franca Lehara, Jozefa Lanera i Roberta Štolca.

Među 5.000 gostiju iz zemlje i inostranstva okupiće se kulturni, politički i privredni predstavnici. Bal se odvija u vremenu potpuno novih izazova, pa će prvi put do sada poslati jasnu poruku društvene odgovornosti i solidarnost.  

U saradnji sa državnom televizijom ORF i partnerima poput Karitasa, Austrijskog Crvenog krsta i drugih humanitarnih organizacija Operski bal će omogućiti veliku humanitarnu akciju pod nazivom „Austrija pomaže Austriji“. Sredstva koja će se prikupljati su namenjena ljudima u zemlji kojima je neophodna pomoć. Cena karte iznosi 350 evra, a od svake prodate karte će 35 evra biti izdvojeno za humanitarnu akciju, kao i deset odsto od prometa gatsronomskih usluga. Donacije će se prikupljati i na licu mesta tokom cele večeri.

© Wiener Staatsoper/ Michael Pöhn

[awesomepythagoras]

Portreti iz logora

Nada Tomić i Milka Protić Aneta Andrejević Milica Šuvaković Jelena Glavaški

[cgvijesti]

Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila 100.000 eura za ugrožene od zemljotresa

Crnogorska porodica iz Berlina podržala je akciju Crvenog krsta Crne Gore sa 50.000 eura koji će biti upućeni za pomoć ugroženim od razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju. Dodatnih pedeset hiljada eura biće uplaćeno za istu svrhu Crvenom krstu Njemačke. Ovo je samo jedna u nizu inicijativa Crvenog krsta i drugih organizacija u Crnoj Gori koje u kontinuitetu podržava ova crnogorska…

[djuvlipen]

HMDT Blog: Roma survivors from former Yugoslavia

18 June 2015

During this year’s Gypsy Roma Traveller History Month, historian Rainer Schulze reminds us of the systematic persecution the Roma and Sinti suffered during the period of Nazi rule in Germany and in Nazi-occupied Europe.

Rainer is Professor of Modern European History at the University of Essex and the programmer of the University of Essex’s annual Holocaust Memorial Week. In today’s blog, Rainer introduces us to two Roma survivors of the persecution in former Yugoslavia during the Second World War.

Around 15 years ago, the poet and human rights activist Paul Polansky interviewed Roma who lived through the Second World War in various parts of former Yugoslavia. These oral histories document the diversity of the Roma experience of oppression and persecution in south-eastern Europe during this period.

One of those interviewed was Katica Djurdjevich. She was born in 1921 in the small Croatian village of Viri into a Lovari Roma family. She grew up in the traditional Lovari way. Her father travelled with a horse and a wagon through the neighbouring villages selling bits of household goods and helping out on the fields, while her mother was a fortune-teller. Katica married very young and quickly had two children. Her husband Milan Shain was a Kalderash Rom, and she moved to Pitomača in northern Croatia to join his family, where she supported the family’s income by fortune-telling – a skill she had picked up from her mother and her grandmother.

While most Roma in rural Croatia had always been poor and lacked access to education, it was only when the war came to Yugoslavia in 1941, and the Ustaše puppet state of Croatia was set up, that they were subjected to violence and abuse. Ustaše men roamed the countryside forcing Roma to work in the fields. Many Roma women were raped. One night the Ustaše rounded up the Roma of Pitomača and made them play and dance for cheap thrills. Katica remembered being hidden on several occasions by her husband when Ustaše men forcibly entered their house. She was constantly living in fear.

The first to be taken away were Katica’s family in Viri. They were deported to Jasenovac concentration camp where they were murdered. Katica’s husband and uncle were selected for forced labour in Germany because of their physical strength. Then one night towards the end of the war, Katica, her two small children and the remaining members of her husband’s family were also rounded up, put on cattle cars and transported to Jasenovac.

When they reached the camp after eight days, they were informed that they could go home again. Orders had changed and, as ‘non-nomadic Gypsies’, they would no longer be incarcerated. They were sent back to Pitomača in the same cattle cars, but when they arrived they found their houses looted, broken or burnt down by the Ustaše.

Katica’s husband eventually returned home after the end of the war, but there was never any compensation for the forced labour he had to do in Germany, for the persecution the rest of the family suffered in Croatia, or for their loss of property. In fact, almost 50 years later, during the Croatian War of Independence 1991-95, the old fears of the Ustaše returned: ‘The Ustaše Croats hate us: they hate us only because we are Roma.’

Remzedin Durmishevich was born in 1923 in Niš, southern Serbia where his family lived in the Roma neighbourhood. His father worked in the railway workshop, his mother stayed at home raising the four children. When the German army occupied Serbia in 1941, most Roma men from Niš were taken to Crveni Krst concentration camp, where some of them were murdered, while others, including Remzedin, were made to work for the Germans. They had to wear yellow armbands identifying them as Roma.

In 1942, Remzedin was deported to Germany for forced labour, together with his 14-year-old brother, and was made to work in a factory in Osnabrück, north-west Germany. He managed to escape in 1943 with a forged vacation pass and secretly returned to Niš where he found his mother and remaining brother and sister hiding in the ruins of the old Roma settlement. Remzedin joined the communist Partisans fighting against both German troops and the Serbian nationalist Četnik militias. He felt the Partisans did not discriminate against Roma and did not use the term ‘Gypsy’.

Remzedin returned to Niš in 1946 and found a job at the same railway workshop where his father worked. Many of the Roma population of Niš had returned, but life was harsh: ‘Serbs did not want us because we were ‘Roma’.’

These stories show the different ways the Roma were brutalised during the period of the World War Two but, perhaps even more disturbingly, they also point to the continuities of Roma discrimination and anti-Roma racism from the period before the war to the post-war period, right through to the present day.

Read the other blogs in Rainer’s series for Gypsy Roma Traveller History Month:

The life of Sinto boxer Johann ‘Rukeli’ Trollmann

Auschwitz-Birkenau’s Gypsy Family Camp

Auschwitz-Birkenau’s Roma survivors

Persecution of Roma varied across east and south-east Europe

Roma survivors from former Yugoslavia

The Roma community’s long battle for public recognition

Settela’s story

How should we remember the Nazis’ Roma victims?

Photo credit: Copyright Paul Polansky/Kosovo Roma Refugee Foundation, Niš, Serbia.

[astrowhitelion]

SAVET DANA - PONEDELJAK 13.02.23

POMOZI ŽRTVAMA ZEMLJOTESA

ODNESI SVOJU POMOĆ U CRVENI KRST!

Prošle nedelje sam napisala da će nam ponedeljak 06.02 biti jako naporan i težak i da ćemo se baviti porodičnim temama.

Takođe, sam navela da će ovaj napor najviše da osete predstavnici fiksnih znakova: Bik, Lav, Škorpion i Vodolija.

Mi smo prošle nedelje imali pun Mesec u Lavu, koji je imao i opoziciju sa Saturnom u Vodoliji.

Rekla sam da taj aspekt često donosi tugu i porodične probleme. Na žalost, rano ujutru u ponedeljak 06.02 Turska i Sirija su pretrpele jak i razoran zemljotres.

Žrtve se i dalje broje i ovo je velika nesreća i tuga za ceo svet. Mnoge porodice su ostale bez svojih voljenih članova.

Mnoga deca su ostala bez oba roditelja. Strašne slike stradanja su obeležile celu prethodnu nedelju.

Turska je pod jakim uticajem Škorpiona, koji je bio jako aktiviran sa punim Mesecom u Lavu i Uranom u Biku.

Uran je daleka planeta, koja deluje više na kolektiv, nego na pojedinca. Uran u Biku često donosi jake zemljotrese, gde strada veliki broj ljudi.

Takođe, za prošli utorak sam napisala da će mnogi želeti da budu drugima na usluzi i da drugima pomažu. Tako se i desilo. Mnoge države sveta su poslale svoje spasilačke ekipe, kako bi pomogle u pronalaženju i spašavanju nesrećnih ljudi.

Takođe, mnogi pojedinci širom sveta su otišli u Tursku i Siriju da pomognu.

Nakon zemljotresa tišina je zavladala u celom svetu, jer su svi zanemeli!

Sa ovim teškim slikama koje su nam stalno pred očima krenuće i ova nedelja.

U ponedeljak 13.02 se i dalje oseća opozicija između Meseca u Škorpionu i Urana u Biku, koju smo imali u nedelju 12.02.

Ovaj aspekt nam je doneo stres i strah tokom prethodnog vikenda.

Sada na početku nedelje, Mesec će imati i kvadrat sa Saturnom i sa Suncem. I dalje se osećamo nemoćno pod jakim naletom sudbine. Ponovi vidimo koliko smo mali naspram prirode i njene moći.

Još jednom se pokazalo da nas teškoće ujedinjuju i čine plemenitijim, humanijim.

Zato pokaži svoju humanost i pomozi nastradalima u zemljotresu u Turskoj i Siriji!

[prodajanekretnina]

Garažno mesto Zvezdara - Vračar - Crveni krst: Bregalnička 19 , iznajmljujem - NEKRETNINE ZA PRODAJU

[mentalnahigijena]

Broj ubijenih Jevreja i Roma te konclogori u Srbiji! Već u Avgustu 1942. general Alexander Löhr, nacistički protektor Srbije, Srbiju je proglasio “Judenfrei” (‘slobodan od Jevreja’ – nacistički izraz za područje očišćeno od Jevreja) te pohvalio Srbe i Srbiju za pomoć u etničkom čišćenju. Nedićeva Srbija Jevreje i Rome zatvarala je u sljedeće koncentracijske logore: Koncentracijski logor Banjica (kod Beograda) Koncentracijski logor Sajmište (Zemun kod Beograda, tada NDH, ali pod izravnom upravom Trećeg Reicha, okupacijska zona Istočni Srijem) Topovske šupe, kod Beograda Veliki Bečkerek, Zrenjanin Crveni krst (u Nišu) (30.000, od čega je oko 12.000 strijeljano, ostatak odveden u druge logore) Dulag, (Šabac) Svilara (Pančevo) Paraćin “Konačno rješenje” jevrejskog pitanja provedeno je na Sajmištu dolaskom plinske komore-kombija iz Njemačke. U Beograd je poslan jedan od takvih prvih kombija. Već u Martu i Maju 1942. svako jutro, osim nedjeljom i praznicima, kombi je nakrcan jevrejskom djecom, ženama i starcima kojima je bilo rečeno da ih premještaju. Prividno ljubazni, a može se naći i informacija kako su djeci pri ukrcaju čak davali slatkiše, baš poput Ratka Mladića koji je isto postupao prema bošnjačkoj djeci u Srebrenici. Sveukupno, neki procjenjuju da je čak 80.000 ljudi ubijeno u koncentracijskim logorima diljem Nedićeve Srbije od 1941. do 1944. Srpska propagandna mašinerija koja se po uspjehu može mjeriti s onom nacističkom uzima sve više maha, kao i revizionizam genocidnih radnji srpskih vlada u Drugom svjetskom ratu, slično kao i s ratovima 90-ih. Revizionizam kojim se od Srba pokušava napraviti isključivo žrtve, traži pažnju i iskrenu objavu. Srbija treba doživjeti katarzu. Dok su druge zemlje, pa tako i CG, prihvatile da su režimi i pojedinci činili zločine i ne pokušavaju ih revidirati, činjenica je da srpski političari još uvijek žive u mitovima i legendama. U Srbiji su poslije rata zločine nad Židovima uvijek nastojali sakriti. Kako zločini u Crnoj Gori od 1918 do 1929 godine a posebno zločini sve do 1945 godine. Pa su tako i logor Sajmište u kojem je ubijeno hiljade Jevreja iz Srbije, redovito bio pripisivan logorima NDH. Zbog toga veliki dio građana Srbije i danas ne zna da sramotni rasni zakoni nijesu bili samo u Pavelićevoj NDH nego i u Nedićevoj Srbiji, koji je još 1942. godine napisao telegram Hitleru pohvalivši se kako je Srbija prva ‘Judenfrei’ država u Europi, navodi Jakov Sedlar. O toj moralnom slomu Srbje Sedlar je snimio dokumentarni film. Dokumentarac opširno i detaljno prikazuje stradanja Jevreja u Srbiji, na čemu su mu u Izraelu bili vrlo zahvalni, jer je taj dio holokausta puno manje poznat međunarodnoj zajednici nego onaj na teritoriju NDH. Jakov Sedlar koji je snimio dokumentarni film ” Holokaust u Srbiji”. Lustracija pod obavezno u CG se jednostavno mora uraditi!

[prijedor24]

“ZLATNI ZNAK” ZA OSNOVNU ŠKOLU “DESANKA MAKSIMOVIĆ”

Da se trud, rad, zalaganje i humanost uvijek nagrade dokazuju učenici i nastavnici Osnovne škole ”Desanka Maksimović” ,koji su na ovogodišnjoj skupštini Gradske organizacije Crvenog krsta Republike Srpske dobili najveće priznanje ”Zlatni znak”. Učenici su ponosni, a kako kažu, u narednom periodu trudiće se da budu još aktivniji i humaniji. Aktivni su i nastavnici. Drago im je što se mukotrpan rad…

[belaredstar]

Streets

[negoslava]

Pogrešan povratak u Sorento

Pogrešan povratak u Sorento

Ležala je na ligeštulu pogleda nezainteresovano uperenog u vrhove okolnih brežuljaka, dok su joj sitne kapi hlorisane vode iz novootvorenog bazena, prvog u njenom siromašnom I mnogima I dalje nepoznatom  rodnom kraju, kvasile noge. Nije volela kupanje u bazenu, posebno ne u ovako malom i sa ovolikom koncentracijom kupača nesviklih ponašanju u vodi pored desetina onih koji bi takođe da zamahnu, da…

[zanimljivaekonomija]

OBELEŽENA NEDELJA SOLIDARNOSTI

U humanitarnoj akciji Crvenog krsta Beograd prikupljeno više od 4 000 kilograma namirnica

 Beograd, 30. septembar 2020 – U okviru humanitarne akcije „Stalo nam je. Hvala što pomažete“ za samo dva dana, Beograđani su donirali više od 4.000 kilograma osnovnih životnih namirnica za socijalno ugrožene građane.

Zahvaljujući saradnji Crvenog krsta Beograd i kompanije Delez Srbija za najugroženije porodice biće spakovano 506 paketa sa osnovnim životnim namirnicama.  

„Zahvaljujemo se sugrađanima i kompaniji ’Delez Srbija’ na pomoći u realizaciji ove humanitarne akcije koja uvek ima za cilj da nas podseti da samo zajedničkim snagama, voljom i željom možemo pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Pored konkretne pomoći u paketu sa hranom, ovom akcijom zajedno šaljemo poruku da spremnost kompanija, altruizam volontera Crvenog krsta Beograd i humanost građana mogu promeniti svet i biti pružena ruka nade”, kaže Ivana Dašić, sekretar Crvenog krsta Beograd.  

Humanitarna akcija prikupljanja hrane tokom Nedelje solidarnosti bila je realizovana u 22 Maxi supermarketa širom glavnog grada.

[cgvijesti]

U riziku od siromaštva 140 hiljada građana CG

U riziku od siromaštva 140 hiljada građana CG

Foto: Pixabay/ilustracija Međunarodni dan siromašnih Crna Gora obilježava uz 140 hiljada građana u riziku od siromaštva. Iako je sve više onih koji traže bilo koji vid pomoći, nadležne institucije pružaju nedovoljno, navodi se u prilogu Televizije Crne Gore TVCG. Kako priča Nada Radović za TVCG, socijalno ugrožena osoba, mnogo je ljudi koji nemaju ni hljeba da jedu. Radovićeva kaže da, kojoj…

[crnagora]

CKBP OBEZBIJEDIO NOVOGODIŠNJE POKLONE ZA 750 MALIŠANA

Za 750 mališana sa područja naše opštine, Opštinska organizacija Crvenog krsta Bijelo Polje uz pomoć dugogodišnjih partnera i iz soopstvenih sredstava obezbijedila je ukupno 750 novogodišnjih poklon paketića. #vijesti #bijelopolje #crvenikrst #novagodina

Za 750 mališana sa područja naše opštine, Opštinska organizacija Crvenog krsta Bijelo Polje uz pomoć dugogodišnjih partnera i iz soopstvenih sredstava obezbijedila je ukupno 750 novogodišnjih poklon paketića. Koordinator opštinskog Crvenog krsta Mašan Živković je kazao da je i u doba pandemije koronavirusom, Crveni krst nastavio svoju dugogodišnju praksu podjele novogodišnjih poklon paketića,…

[shiningsunrise]

Hello neighbor. I am going to Nis next week.

Any recommendations what I can see or do?

Hi, I'm actually from Nis

I'd recommend seeing the fortress and going to Kazandzijsko street throughout the day and night too.

If you are more interested in history you could go to concentration camp "Crveni Krst" to get a better insight into our history. That place always gives me chills. Also, the "Skull tower" too.

What's a must is to try traditional coffee, pljeskavica and rakija.

Have fun. :)

[streetartbelgrade]

Velimir Bata Živojinović | Crveni krst 2016 https://ift.tt/2MP665o https://ift.tt/3shmHCi