#alijaizetbegovic

[balkantimes]

Alija Izetbegović je bio mudar političar sa ogromnim autoritetom, njegova snaga je bila fascinantna

[marool]

aliya... #bilgekral #alijaizetbegovic #izetbegovic #bosnian #sarajevo #saraybosna #bosnahersek #art #illustration #drawing #draw #picture #artist #sketch #artsy #instaart #beautiful #instagood #gallery #masterpiece #creative #photooftheday #travel

[wesimakyaj]

#alijaizetbegovic (Alija Izetbegovic Kabri)

[laikyobaz]

View this post on Instagram

A post shared by Laik Yobaz (@laikyobaz)

"korkma bize hiçbir şey olmayacak. sanırım şehirde sirenlerin çalmasından hoşnutluk duyan yalnızca bizdik" Alija ve Halide... . . . . . . . . #Aliya #aliyaizzetbegoviç #alija #alijaizetbegovic #bosna #bosnahersek #bosnia #bosnian #saraybosna #sarajevo #bosniaandherzegovina #mostar

[abdullahbasaran]

Alija and Amiri, shoulder to shoulder.

[ahmetkizilhan]

Irklarini ustun gorup, digerini katletmeye ve yok etmeye meyleden zalimlere karsi, halkina onderlik eden Bilge Kral Aliya Izzetbegovic in soyledigi gibi "Hayat, inanan ve salih ameller isleyenler disinda kimsenin kazanamadigi bir oyundur." Rabbim rahmet eylesin, bizlere de Bilge Kral gibi rehberler edinmis, inanip, salih amel isleme derdinde olan yoneticiler nasip etsin insallah. #BilgeKral #alijaizetbegovic #aliyaizzetbegoviç (at Ayosofya Camii)

[osmannurettinsen-blog-blog]

Mekanın cennet olsun bilge kral... #alijaizetbegovic

[balkantimes]

Intervju s povodom - Bakir Izetbegović: Alijina misao i njegovo djelo su temelj moderne BiH i položaja Bošnjaka u njoj

Alija Izetbegović je bio prvi predsjednik međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine (BiH) i vrhovni komandant Armije Republike BiH tokom agresije na našu zemlju.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Porodica Izetbegović 1928. dolazi u Sarajevo, gdje Alija završava gimnaziju. Za vrijeme školovanja se priključuje antikomunističkoj organizaciji "Mladi muslimani", a tokom Drugog svjetskog rata se bavi humanitarnim radom  - pomaganjem izbjeglih i prognanih civila, zaštitom i skrivanjem progonjenih Bošnjaka, saniranjem džamijskih ruševina. Pod sumnjom da je imao udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi Muslimani, 1946. je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora počinje studirati poljoprivredu, a od 1954. godine nastavlja studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu i završava ga u roku od dvije godine. Godine 1990. sa Adilom Zulfikarpašićem i još nekolicinom političara osniva Stranku demokratske akcije (SDA).

Alija Izetbegović je preselio na Ahiret 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Na dan dženaze kao da se nebo izlilo na naš glavni grad. Duge kolone ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta, željeli su mu odati posljednju počast. Ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Povodom godišnjice smrti predsjednika kojeg su svi Bošnjaci voljeli i još uvijek vole, cijene i poštuju - te za koga je Richard Holbrooke, tvorac Dejtonskog sporazuma, rekao "Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine" - razgovarali smo s Bakirom Izetbegovićem, njegovim sinom i današnjim predsjednikom SDA.

Izetbegović u ekskluzivnom intervjuu za Preporod.info govori kakav je Alija Izetbegović bio kao čovjek, političar, ali i otac, otkrivši nam neke momente iz privatnog života s njim. Govori i o tome koliko je Alija Izetbegović bio vezan za Islamsku zajednicu, ukazujući i ko su članovi Predsjedništva BiH koji "koče" da Islamska zajednica, kao i sve ostale vjerske zajednice, ima sporazum sa državom. Otvoreno govori i o problemima oko Izbornog zakona i izborima u Mostaru te o tome šta očekuje od predstojećih lokalnih izbora.

Preporod.info: 19. oktobra, se navršava sedamnaest godina od smrti rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića. Bio je veliki političar, lider i čovjek. Možete li nam kazati kako je, uz sve to, uspijevao biti i dobar otac?

Izetbegović: Kao što rekoste, on je bio dobar čovjek. A svaki dobar čovjek je i dobar otac. Moj otac je bio privržen svojoj porodici, volio nas je, imao uvijek vremena za nas, a mi smo voljeli njega. Nije bio od onih intelektualaca koj su odsutni, koji ne znaju kako im djeca odrastaju, sa kakvim problemima se susreću. Mnogo je razgovarao sa nama i uvijek nas je tretirao kao ravnopravne sagovornike, pa i kad smo bili djeca. Nikad nas nije kažnjavao, nikad nije istresao svoja neraspoloženja na porodicu. Ustvari, on skoro nikada i nije bio neraspoložen, probleme koji su ga pogađali je podnosio stoički, rješavao ih je smireno i većinom uspješno.

Preporod.info: Koliko je važno danas govoriti o Aliji, posebno kada se zna njegov značaj za BiH?

Izetbegović: Alijina misao i njegovo djelo su temelj moderne BiH i položaja Bošnjaka u njoj. A temelj se mora čuvati i poštovati. U njegovom vremenu je obnovljena državnost BiH, uspostavljena je država i oružana sila koja brani bosansku državu nakon 450 godina gubitka suvereniteta.

Bošnjaci su vratili svoje ime, ime svog jezika, reafirmisali svoju vjeru i identitet, postali politički i svaki drugi faktor bez kojeg nema kalkulacije u BiH i u regionu.

Nekome se to sve čini nesavršeno i nedovršeno, ali je to ustvari ogromno. I sve je postignuto i izgrađeno u par godina iznimnog napora, u uslovima skoro potpune blokade zemlje i privrede. Uspostavljen je državni aparat, diplomatska mreža, vojska od 250.000 vojnika.

Preporod.info: Imao je poštovanje i Istoka i Zapada. Kako je uspijevao?

Izetbegović: Imao je širinu obrazovanja, dubinu misli i talent da iz te širine i dubine izvuče jednostavne kristalno jasne stavove. Osvajao je ljude. Kako to reče Abdulah Sidran – ako ste bili indiferentni prema Aliji, kad biste ga upoznali postajali ste njegov simpatizer, ako ste bili njegov simpatizer, postajali ste navijač... Alija Izetbegović je imao priliku da direktno komunicira sa liderima Istoka i Zapada i oni su skoro listom postajali simpatizeri i navijači. Dobitnik je dvije najprestižnije nagrade za razvoj demokratije, američke i švicarske, i dvije najprestižnije nagrade za doprinos afirmaciji islama, saudijske i emiratske.

Preporod.info: Predsjednik Alija Izetbegović je sačuvao BiH u njenim granicama, pisao je historiju...Koliko su te granice danas sigurne?

Izetbegović: Sigurnije su nego što se to nekima čini. Promjena granica, odnosno propast Dejtonskog mirovnog sporazuma ne odgovara silama i velesilama koje su ga kreirale i, što je još važnije, potpuno je neprihvatljiv bosanskim patriotama, oni nikada neće dopustiti da Srebrenica, Tomašica i hiljade mjesta smrti i patnje nevinih ljudi budu izdvojeni iz teritorija BiH. Svaki pokušaj podjele BiH od strane koja je počinila genocid bi postepeno uvukao u "bosanski karakazan" ne samo susjedne zemlje, već sile sa sve četiri strane svijeta. Nije se igrati sa Bosnom i Sarajevom, ona je tačka dodira Zapada i Istoka, islama, pravoslavlja i katoličanstva. Svijet se dobro sjeća šta je odavde krenulo 1914. godine i kako se završilo po mnoga moćna carstva i države.

Preporod.info: Možete li se prisjetiti nekih trenutaka, posebno za Vas bitnih, u društvu babe, rahmetli Alije Izetbegovića?

Preporod.info: Mnogo je toga, ali kako vrijeme prolazi sve su mi svježija prva sjećanja, ona iz ranog djetinjstva. Obasjana su nekim svjetlom djetinjstva koje se kasnije izgubi. Alija je radio u Crnoj Gori, gradio hidroelektrane početkom 60-tih, pa se znalo desiti da ga nema s nama po par mjeseci.

A onda se probudim ujutro, a on leži pored mene, spava, preplanuo, plavokos, na stolić pored mog uzglavlja stavio poklon.

Najviše mi se dopala igračka koja je bila vjerna kopija tadašnjih aviona, vrtili su joj se propeleri, proizvodila je zvuk poput pravog aviona kada je kotrljate po podu.

Preporod.info: Alija Izetbegović je osnovao SDA koju danas napuštaju čak i njeni dugogodišnji članovi tvrdeći da je skrenula sa "Alijinog puta". Zašto? Šta im smeta? Kakvo je stanje u SDA?

Izetbegović: Uvijek su stranku pojedinci napuštali, ponekad se i vraćali. Neću nabrajati sva ta imena, ali ima tu zaista markantnih intelektualaca, osnivača SDA. Dramatičan je bio razlaz Alije sa Zulfikarpašićem, Abdićem, zatim sa Silajdžićem. U Tihićevo vrijeme je otišlo mnogo kvalitetnih ljudi. Razlaz koji smo imali prije par godina sa pola kluba SDA u državnom parlamentu i, u isto vrijeme, sa Konakovićem i Kukićem se doimao opasno po SDA. Ali smo par mjeseci nakon toga ponovo osvojili 300.000 glasova i razočarali one koji su očekivali pad SDA.

Čampara je pojedinac, ima svoja nezadovoljstva, ona su lična, ali se naravno predstavljaju kao opšta, kao "skretanje SDA sa pravog puta". Tu priču da je SDA “skrenula” desno, lijevo, da je radikalna, da nije dovoljno radikalna, slušamo 30 godina.

Neka čitaoci sami procijene je li SDA koju predvode Izetbegović, Džaferović, Zvizdić, Softić i drugi "skrenula sa Alijinog puta"?

Ja mislim da nije, da smo itekako na njegovom putu, da se borimo sa još živim silama sa kojima se i on borio i da im se dobro suprotstavljamo te da nema alternative onome što radi SDA.

Preporod.info: Da li je državu i stranku teže voditi danas ili dok ih je vodio rahmetli predsjednik?

Izetbegović: To su neusporedive stvari. Vrijeme i problemi sa kojima se nosio rahmetli Alija su nemjerljivo teži od problema sa kojima se borimo mi.

Preporod.info: U zadnjem intervju rahmetli predsjednik je kazao "da je od svog sina najradije usvajao savjete". U čemu Vas je to čovjek, koji je po ocjeni mnogih bio najbolji vođa naroda, slušao?

Izetbegović: Iznenadila me ta njegova iskrenost, tako direktan odgovor koji može isprovocirati bliske saradnike. Istina je da sam ja imao utjecaja na neke njegove odluke, recimo da se intenzivno organizujemo pred početak agresije, dosađivao sam mu sa stalnim upozorenjima da slijedi rat koja sam mu ponavljao još od vremena kada je izašao iz zatvora, od 1988. godine.

Zatim, kada je počeo rat uporno sam insistirao da se kopa tunel ispod piste Sarajevskog aerodroma, izveo sam prvu grupu kopača i na dnevnoj bazi se sa Brankovićem brinuo da imaju sve što treba. Kada je organizovan Prvi muslimanski sabor, predložio sam mu da ga nazovu Prvi bošnjački sabor, da se odmah presijeku dileme oko promjene imena narodu, itd.

Preporod.info: Alija je slovio za vjernika. Kako je gledao na rad Islamske zajednice, njenu ulogu u društvu i koliko je važno da imamo jaku zajednicu muslimana, posebno u ovo vrijeme? Bili ste u Predsjedništvu, no pitanje oko ugovora Islamske zajednice i države ni tada nije bilo riješeno. Zašto se toliko čeka ako su druge vjerske zajednice to već riješile?

Izetbegović: Alija je na prvom mjestu bio islamski mislilac i pisac, a zatim i sve drugo, političar, državnik. Sa Islamskom zajednicom je imao odličnu saradnju, njega je ulema smatrala svojim.

Islamska zajednica je armatura bošnjačkog naroda koja je trajna, ne mogu je dovesti u pitanje i smijeniti onako kako se to može učiniti sa političkim strankama. Zato je treba respektovati i jačati. Pitanje ugovora države sa Islamskom zajednicom je trebalo biti riješeno odavno i različiti su bili razlozi za neusvajanje u ovih 15 godina otkako je to pitanje pokrenuto. Ispočetka su Bošnjaci mudrovali oko toga, a zatim su to zaustavljali srpski i hrvatski članovi Predsjedništva BiH, Radmanović, Čović, Dodik. Čudi me ponašanje Čovića, nije imao prave razloge da odbije Sporazum, samo je nanio štetu Islamskoj zajednici, odnosima Hrvata i Bošnjaka, a očigledno i samom sebi.

Preporod.info: Koji je bio Alijin, a koji Vaš, najbolji i najgori potez dok ste bili u Predsjedništvu?

Izetbegović: Ne znam može li se političar ili lider mjeriti po nekom potezu. Kumulacija dobrih procjena i dobrih poteza daje rezultat, a rezultat Alije Izetbegovića je sasvim jasan. Maločas sam ga opisao. Da li je sve bilo savršeno, je li ponešto moglo drugačije? Možda jeste. Ili nam se samo čini da jeste.

Ja sam uporno prigovarao na naziv Republika Srpska koji je prihvaćen u Dejtonu, na 49 procenata koji je ovaj entitet dobio, na osnovu etničkih čišćenja i nasilja, ali Amerikanci su htjeli okončati rat i rekli su Aliji - "Srbi moraju nešto dobiti".

I dali im previše. Poslije je to priznao i Richard Holbrooke, kreator Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ali bez Amerikanaca se rat nije mogao zaustaviti. U to vrijeme smo imali prosječno 500 mrtvih i 500 teško ranjenih mjesečno, ne znam kuda bi nas odveo nastavak rata.

Što se tiče mene, mojih poteza i grešaka, procjene ću prepustiti drugima. Možda je i rano za njih. Drago mi je da sam SDA koja je bila pala na 200.000 glasova vratio na 300.000 i drago mi je da SDA i dalje drži kičmu bosanskih patriota uspravnom.

Preporod.info: Bliže se izbori. Šta biste poručili bh. građanima? Hoće li SDA, uprkos svemu što se u stranci događa, imati rezultate kao do sada?

Izetbegović: Vjerujem da će SDA zadržati ili u manjoj mjeri popraviti rezultat u odnosu na 2016. godinu. A građane bih podsjetio da smo pred udar korone imali najbolje ekonomske rezultate u postdejtonskom periodu, da smo u pet godina koje su obilježile vlade Zvizdića i Novalića bili ispunili obećanje o kreiranju 100.000 novih radnih mjesta i o postepenom pretvaranju Federacije BiH u veliko gradilište. Već idućeg proljeća, sa masovnom upotrebom vakcine, korona će ako Bog da posustati i nastavit ćemo sa takvim trendovima.

U međuvremenu ćemo brinuti o onima koji su pogođeni pandemijom i, unatoč svim otporima, nastaviti procese integrisanja BiH u NATO savez i Evropsku uniju (EU). Neće nas zaustaviti.

Preporod.info: Vaš komentar o najavama izborne krađe, prijavama, ponajviše iz Srbije?

Izetbegović: Očigledno se radi o manipulacijama i pripremama za izborne krađe. A Tužilaštvo BiH je odlučilo da ne pokrene istragu, da još jednom pokaže političku pristrasnost, jer je sasvim jasno kome idu te desetine hiljada nepostojećih glasova iz Srbije!

Preporod.info: Šta možemo očekivati od izbora u Mostaru?

Izetbegović: A što se Mostara tiče, glavni dio posla je završen, imamo izbore nakon 12 godina, biračima je vraćeno njihovo pravo pa neka ga koriste kako god hoće. Vjerujem u pobjedu koalicije u kojoj je i SDA, predvodi je cijenjeni ljekar dr.Guzin, čovjek kojem Mostarci s razlogom vjeruju.

Preporod.info: Izborni zakon je i dalje veliko pitanje. Zašto?

Izetbegović: Zato što HDZ insistira na izmjenama koje bi omogućile hrvatskim političkim predstavnicima da zauvijek imaju veto i kočnice na sve o čemu se odlučuje u BiH, a naročito u Federaciji BiH. A kako to izgleda vidjeli smo u posljednjih par godina - bez obrazloženja je odbijen ugovor države sa Islamskom zajednicom, bez obrazloženja je zaustavljeno formiranje Vlade FBiH i popunjavanje Ustavnog suda FBiH, bez obrazloženja su rušeni veoma važni zakoni u Domu naroda Parlamenta FBiH poput Zakona o šumama ili Zakona o igrama na sreću. Svaki od konstitutivnih naroda u BiH, u skladu sa Ustavom, ima pravo biti predstavljen i ima pravo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. I to je sve. Nema pravo ukidati volju većine u predstavničkim domovima, a HDZ to radi. I očekuje od nas da mu pomognemo da takvu vlastitu poziciju “zacementira” zauvijek. Mi na to nećemo pristati.

Preporod.info: Gospodine Izetbegović, obzirom da ste pozitivni na korona virus i da se od petka nalazite na kućnom liječenju, kakvo je Vaše zdravstveno stanje?

Izetbegović: Zaista se osjećam dobro, nemam skoro nikakvih simptoma i tegoba hvala Bogu. Nadam se da će tako i ostati.

Izvor

[metalurji73]

[balkantimes]

Alija Izetbegović je bio mudar političar sa ogromnim autoritetom, njegova snaga je bila fascinantna

Danas se navršava 17 godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Rahmetli predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović bio je mudar političar koji je imao ogroman autoritet, a svi su ga slušali i ono što bi on rekao, to se poštivalo u detalje, rekao je ranije u ekskluzivnom intervjuu za AA prof. dr. Enver Raljević, dugogodišnji šef Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS-a i šef konzilija koji je liječio Izetbegovića.

Pokazivao je fotografiju članova konzilija, ljekara i medicinskih sestara sa predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem tokom njegovog boravka u Kliničkom centru u Sarajevu.

- Pitanje zdravlja mu je bilo sekundarno. Sav se posvetio na neki način svojoj misiji i samo o tome je razmišljao. Kada bi bio slobodan i rekao mu trebalo bi ovo ili ono, on bi mi uzvratio: "Imam ja hiljadu važnijih stvari nego što je to vaše u pitanju". Sve vrijeme je bio aktivan. Na smrt uopće nije mislio. To mu je bila posljednja stvar. Uvijek bi govorio da ima važnijih stvari. Odmahnuo bi i rekao: "Nemojte mi sada o smrti" - kaže prof. Raljević.

Profesor je ispričao kako je Izetbegović bio iznimno snažan čovjek, koji je i kada je bio teško bolestan 2003. godine, sve vrijeme, i dok je bio na Klinici za Ortopediju i traumatologiju i poslije na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam, primao delegacije koje su mu dolazile.

Među njima su bili, sjeća se prof. Raljević, i Paddy Ashdown, tadašnji visoki predstavnik za BiH, ali i tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić. Prof. Raljević kaže kako je Tihić stalno zvao i pitao za mišljenje, a Izetbegović mu je davao savjete.

Prof. Raljević je otkrio fascinantne detalje koji se vežu za posljednje dane života predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića.

- Praktično, posljednji dan, kada smo mi rekli porodici da se očekuje smrtni ishod predsjednika Izetbegovića za dan-dva, on je primio tadašnjeg predsjednika turske Vlade Recepa Tayyipa Erdogana. Ta njegova snaga je bila fascinantna - kaže prof. Raljević.

Umro je na današnji dan, 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Osnivač SDA

Zbog pripadnosti organizaciji "Mladi muslimani" Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom "Sarajevskom procesu" osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija".

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. godine knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski "El-Mundo" izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Poštovao ga cijeli svijet

Alija Izetbegović ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja.

Ostaće zapamćena izjava Richarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma: "Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine".

Tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine duše.

- Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom - rekao je tada Erdogan.

U ime Vlade Malezije, tadašnji premijer Muhammed Mahatir izrazio je iskrenu žalost zbog smrti Alije Izetbegovića, bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH.

- Predsjednik Izetbegović je bio veliki lider Bosne i Hercegovine koji je cijeli svoj život posvetio dobrobiti svog naroda, kao i njegovom napretku i prosperitetu. On je također bio veliki prijatelj Malezije, koji je učinio mnogo za jačanje odnosa između dviju zemalja - naveo je Mahatir na vijest o smrti Izetbegovića.

I tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić naglasio je da je Alija svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u BiH.

- Cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tog teškog perioda za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država - istakao je tada Mesić.

I brojni drugi državnici svijeta, regije, ali i zvaničnici u Bosni i Hercegovini iznijeli su divljenje i poštovanje spram djela koja je za života učinio Alija Izetbegović.

Izvor

[balkantimes]

Na Kovačima obilježena 17. godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Povodom 17. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Mirza Čelik i ministar za boračka pitanja KS Hajrudin Grabovica položili su danas cvijeće na njegov mezar i zajednički nišan na Šehidskom mezarju Kovači.

Cvijeće su položile brojne delegacije državnog, federalnog i nižih nivoa vlasti u BiH, predstavnici diplomatskog kora, boračkih udruženja i drugi.

U organizaciji JU Muzej "Alija Izetbegović" večeras u 19 sati bit će upriličena akademija u sarajevskoj Vijećnici, u okviru koje će biti predstavljena i izložba koja obuhvata fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. Muzej izložbu organizira u saradnji s Fondacijom "Alija Izetbegović". 

Zbog trenutne epidemiološke situacije broj posjetilaca na ovogodišnjoj akademiji bit će ograničen.Pomenutu izložbu će posjetioci moći pogledati do 29. oktobra 2020. godine.Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH.Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.    

Džaferović: Ostanimo predani izučavanju djela Alije Izetbegovića

Svojom raskošnom mudrošću znao je, kao pravi mislilac, dokučiti tajne ljudskog srca, a svojom neponovljivom karizmom, kao istinski lider, znao je osvojiti duše, usmjeriti ih i pokrenuti na akciju, uvijek težeći dobru, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva RBiH.

- Alija Izetbegović nije smatrao da mu je život dat da bi se bavio samo ličnim ciljevima i težnjama. Uvijek je promišljao kroz prizmu zajednice, njenih izazova, interesa i dilema. Kao Bošnjaka, muslimana, zanimalo ga je ne samo kuda njegov narod ide, već i kuda treba da ide. Nikada se nije mirio sa postojećim stanjem.

Bio je intelektualac, privržen vrijednostima modernog svijeta – slobodi, demokratiji, obrazovanju i nauci, ali uvijek svjestan svog muslimanskog i bošnjačkog identiteta.

Znao je da se sloboda temelji na osjećaju samopoštovanja, te je, živeći u skladu sa svojim principima, bio simbol borbe za vraćanje dostojanstva i slobode svom narodu. Znao je da uz istinsko samopoštovanje uvijek ide osjećaj poštovanja prema drugom i drugačijem, da se tuđe može iskreno poštovati samo ako se cijeni i uvažava svoje. I tako je i živio.

Kao prvi demokratski izabran predsjednik Predsjedništva, predvodio je Bosnu i Hercegovinu na putu ka obnovi njene nezavisnosti, a zatim je nepokolebljivo stajao na čelu države koja se našla pod udarom dvostruke agresije. Često je isticao da Bosna i Hercegovina nije samo parče zemlje, već ideja da ljudi različitih religija i nacija mogu živjeti zajedno. U to je čvrsto vjerovao, kao što vjerujemo i svi mi kojima je Bosna i Hercegovina u srcu.

Danas, kada obilježavamo 17. godišnjicu njegove smrti, svjedočimo da se njegovo djela, misli i ideje pamte i izučavaju i na Istoku i na Zapadu. Nekada se čini kao da velike svjetske kulture bolje prepoznaju vrijednost njegovog djela. Ali, nikada ne treba zaboraviti da je Bosna i Hercegovina u središtu njegove ideje, te kao takva ostaje najbolje mjesto za njeno razumijevanje.

Neka nam ova godišnjica bude podsjetnik da ostanemo predani izučavanju djela Alije Izetbegovića, kao i njegovom cjelokupnom državničkom i filozofskom naslijeđu. Tu ćemo naći potrebnu intelektualnu dubinu, autentičnost i prave odgovore na pitanja sa kojima se i danas susrećemo - navodi se u Džaferovićevoj izjavi u povodu godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića.

izvor

[balkantimes]

Intervju - Bakir Izetbegović: Alijina misao i njegovo djelo su temelj moderne BiH i položaja Bošnjaka u njoj

Alija Izetbegović je bio prvi predsjednik međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine (BiH) i vrhovni komandant Armije Republike BiH tokom agresije na našu zemlju.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Porodica Izetbegović 1928. dolazi u Sarajevo, gdje Alija završava gimnaziju. Za vrijeme školovanja se priključuje antikomunističkoj organizaciji "Mladi muslimani", a tokom Drugog svjetskog rata se bavi humanitarnim radom  - pomaganjem izbjeglih i prognanih civila, zaštitom i skrivanjem progonjenih Bošnjaka, saniranjem džamijskih ruševina. Pod sumnjom da je imao udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi Muslimani, 1946. je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora počinje studirati poljoprivredu, a od 1954. godine nastavlja studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu i završava ga u roku od dvije godine. Godine 1990. sa Adilom Zulfikarpašićem i još nekolicinom političara osniva Stranku demokratske akcije (SDA).

Alija Izetbegović je preselio na Ahiret 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Na dan dženaze kao da se nebo izlilo na naš glavni grad. Duge kolone ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta, željeli su mu odati posljednju počast. Ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Povodom godišnjice smrti predsjednika kojeg su svi Bošnjaci voljeli i još uvijek vole, cijene i poštuju - te za koga je Richard Holbrooke, tvorac Dejtonskog sporazuma, rekao "Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine" - razgovarali smo s Bakirom Izetbegovićem, njegovim sinom i današnjim predsjednikom SDA.

Izetbegović u ekskluzivnom intervjuu za Preporod.info govori kakav je Alija Izetbegović bio kao čovjek, političar, ali i otac, otkrivši nam neke momente iz privatnog života s njim. Govori i o tome koliko je Alija Izetbegović bio vezan za Islamsku zajednicu, ukazujući i ko su članovi Predsjedništva BiH koji "koče" da Islamska zajednica, kao i sve ostale vjerske zajednice, ima sporazum sa državom. Otvoreno govori i o problemima oko Izbornog zakona i izborima u Mostaru te o tome šta očekuje od predstojećih lokalnih izbora.

Preporod.info: 19. oktobra, se navršava sedamnaest godina od smrti rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića. Bio je veliki političar, lider i čovjek. Možete li nam kazati kako je, uz sve to, uspijevao biti i dobar otac?

Izetbegović: Kao što rekoste, on je bio dobar čovjek. A svaki dobar čovjek je i dobar otac. Moj otac je bio privržen svojoj porodici, volio nas je, imao uvijek vremena za nas, a mi smo voljeli njega. Nije bio od onih intelektualaca koj su odsutni, koji ne znaju kako im djeca odrastaju, sa kakvim problemima se susreću. Mnogo je razgovarao sa nama i uvijek nas je tretirao kao ravnopravne sagovornike, pa i kad smo bili djeca. Nikad nas nije kažnjavao, nikad nije istresao svoja neraspoloženja na porodicu. Ustvari, on skoro nikada i nije bio neraspoložen, probleme koji su ga pogađali je podnosio stoički, rješavao ih je smireno i većinom uspješno.

Preporod.info: Koliko je važno danas govoriti o Aliji, posebno kada se zna njegov značaj za BiH?

Izetbegović: Alijina misao i njegovo djelo su temelj moderne BiH i položaja Bošnjaka u njoj. A temelj se mora čuvati i poštovati. U njegovom vremenu je obnovljena državnost BiH, uspostavljena je država i oružana sila koja brani bosansku državu nakon 450 godina gubitka suvereniteta.

Nekome se to sve čini nesavršeno i nedovršeno, ali je to ustvari ogromno. I sve je postignuto i izgrađeno u par godina iznimnog napora, u uslovima skoro potpune blokade zemlje i privrede. Uspostavljen je državni aparat, diplomatska mreža, vojska od 250.000 vojnika.

Preporod.info: Imao je poštovanje i Istoka i Zapada. Kako je uspijevao?

Izetbegović: Imao je širinu obrazovanja, dubinu misli i talent da iz te širine i dubine izvuče jednostavne kristalno jasne stavove. Osvajao je ljude. Kako to reče Abdulah Sidran – ako ste bili indiferentni prema Aliji, kad biste ga upoznali postajali ste njegov simpatizer, ako ste bili njegov simpatizer, postajali ste navijač... Alija Izetbegović je imao priliku da direktno komunicira sa liderima Istoka i Zapada i oni su skoro listom postajali simpatizeri i navijači. Dobitnik je dvije najprestižnije nagrade za razvoj demokratije, američke i švicarske, i dvije najprestižnije nagrade za doprinos afirmaciji islama, saudijske i emiratske.

Preporod.info: Predsjednik Alija Izetbegović je sačuvao BiH u njenim granicama, pisao je historiju...Koliko su te granice danas sigurne?

Izetbegović: Sigurnije su nego što se to nekima čini. Promjena granica, odnosno propast Dejtonskog mirovnog sporazuma ne odgovara silama i velesilama koje su ga kreirale i, što je još važnije, potpuno je neprihvatljiv bosanskim patriotama, oni nikada neće dopustiti da Srebrenica, Tomašica i hiljade mjesta smrti i patnje nevinih ljudi budu izdvojeni iz teritorija BiH. Svaki pokušaj podjele BiH od strane koja je počinila genocid bi postepeno uvukao u "bosanski karakazan" ne samo susjedne zemlje, već sile sa sve četiri strane svijeta. Nije se igrati sa Bosnom i Sarajevom, ona je tačka dodira Zapada i Istoka, islama, pravoslavlja i katoličanstva. Svijet se dobro sjeća šta je odavde krenulo 1914. godine i kako se završilo po mnoga moćna carstva i države.

Preporod.info: Možete li se prisjetiti nekih trenutaka, posebno za Vas bitnih, u društvu babe, rahmetli Alije Izetbegovića?

Izetbegović: Mnogo je toga, ali kako vrijeme prolazi sve su mi svježija prva sjećanja, ona iz ranog djetinjstva. Obasjana su nekim svjetlom djetinjstva koje se kasnije izgubi. Alija je radio u Crnoj Gori, gradio hidroelektrane početkom 60-tih, pa se znalo desiti da ga nema s nama po par mjeseci.

Najviše mi se dopala igračka koja je bila vjerna kopija tadašnjih aviona, vrtili su joj se propeleri, proizvodila je zvuk poput pravog aviona kada je kotrljate po podu.

Preporod.info: Alija Izetbegović je osnovao SDA koju danas napuštaju čak i njeni dugogodišnji članovi tvrdeći da je skrenula sa "Alijinog puta". Zašto? Šta im smeta? Kakvo je stanje u SDA?

Izetbegović: Uvijek su stranku pojedinci napuštali, ponekad se i vraćali. Neću nabrajati sva ta imena, ali ima tu zaista markantnih intelektualaca, osnivača SDA. Dramatičan je bio razlaz Alije sa Zulfikarpašićem, Abdićem, zatim sa Silajdžićem. U Tihićevo vrijeme je otišlo mnogo kvalitetnih ljudi. Razlaz koji smo imali prije par godina sa pola kluba SDA u državnom parlamentu i, u isto vrijeme, sa Konakovićem i Kukićem se doimao opasno po SDA. Ali smo par mjeseci nakon toga ponovo osvojili 300.000 glasova i razočarali one koji su očekivali pad SDA.

Čampara je pojedinac, ima svoja nezadovoljstva, ona su lična, ali se naravno predstavljaju kao opšta, kao "skretanje SDA sa pravog puta". Tu priču da je SDA “skrenula” desno, lijevo, da je radikalna, da nije dovoljno radikalna, slušamo 30 godina.

Ja mislim da nije, da smo itekako na njegovom putu, da se borimo sa još živim silama sa kojima se i on borio i da im se dobro suprotstavljamo te da nema alternative onome što radi SDA.

Preporod.info: Da li je državu i stranku teže voditi danas ili dok ih je vodio rahmetli predsjednik?

Izetbegović: To su neusporedive stvari. Vrijeme i problemi sa kojima se nosio rahmetli Alija su nemjerljivo teži od problema sa kojima se borimo mi.

Preporod.info: U zadnjem intervju rahmetli predsjednik je kazao "da je od svog sina najradije usvajao savjete". U čemu Vas je to čovjek, koji je po ocjeni mnogih bio najbolji vođa naroda, slušao?

Izetbegović: Iznenadila me ta njegova iskrenost, tako direktan odgovor koji može isprovocirati bliske saradnike. Istina je da sam ja imao utjecaja na neke njegove odluke, recimo da se intenzivno organizujemo pred početak agresije, dosađivao sam mu sa stalnim upozorenjima da slijedi rat koja sam mu ponavljao još od vremena kada je izašao iz zatvora, od 1988. godine.

Zatim, kada je počeo rat uporno sam insistirao da se kopa tunel ispod piste Sarajevskog aerodroma, izveo sam prvu grupu kopača i na dnevnoj bazi se sa Brankovićem brinuo da imaju sve što treba. Kada je organizovan Prvi muslimanski sabor, predložio sam mu da ga nazovu Prvi bošnjački sabor, da se odmah presijeku dileme oko promjene imena narodu, itd.

Preporod.info: Alija je slovio za vjernika. Kako je gledao na rad Islamske zajednice, njenu ulogu u društvu i koliko je važno da imamo jaku zajednicu muslimana, posebno u ovo vrijeme? Bili ste u Predsjedništvu, no pitanje oko ugovora Islamske zajednice i države ni tada nije bilo riješeno. Zašto se toliko čeka ako su druge vjerske zajednice to već riješile?

Izetbegović: Alija je na prvom mjestu bio islamski mislilac i pisac, a zatim i sve drugo, političar, državnik. Sa Islamskom zajednicom je imao odličnu saradnju, njega je ulema smatrala svojim.

Islamska zajednica je armatura bošnjačkog naroda koja je trajna, ne mogu je dovesti u pitanje i smijeniti onako kako se to može učiniti sa političkim strankama. Zato je treba respektovati i jačati. Pitanje ugovora države sa Islamskom zajednicom je trebalo biti riješeno odavno i različiti su bili razlozi za neusvajanje u ovih 15 godina otkako je to pitanje pokrenuto. Ispočetka su Bošnjaci mudrovali oko toga, a zatim su to zaustavljali srpski i hrvatski članovi Predsjedništva BiH, Radmanović, Čović, Dodik. Čudi me ponašanje Čovića, nije imao prave razloge da odbije Sporazum, samo je nanio štetu Islamskoj zajednici, odnosima Hrvata i Bošnjaka, a očigledno i samom sebi.

Preporod.info: Koji je bio Alijin, a koji Vaš, najbolji i najgori potez dok ste bili u Predsjedništvu?

Izetbegović: Ne znam može li se političar ili lider mjeriti po nekom potezu. Kumulacija dobrih procjena i dobrih poteza daje rezultat, a rezultat Alije Izetbegovića je sasvim jasan. Maločas sam ga opisao. Da li je sve bilo savršeno, je li ponešto moglo drugačije? Možda jeste. Ili nam se samo čini da jeste.

I dali im previše. Poslije je to priznao i Richard Holbrooke, kreator Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ali bez Amerikanaca se rat nije mogao zaustaviti. U to vrijeme smo imali prosječno 500 mrtvih i 500 teško ranjenih mjesečno, ne znam kuda bi nas odveo nastavak rata.

Što se tiče mene, mojih poteza i grešaka, procjene ću prepustiti drugima. Možda je i rano za njih. Drago mi je da sam SDA koja je bila pala na 200.000 glasova vratio na 300.000 i drago mi je da SDA i dalje drži kičmu bosanskih patriota uspravnom.

Preporod.info: Bliže se izbori. Šta biste poručili bh. građanima? Hoće li SDA, uprkos svemu što se u stranci događa, imati rezultate kao do sada?

Izetbegović: Vjerujem da će SDA zadržati ili u manjoj mjeri popraviti rezultat u odnosu na 2016. godinu. A građane bih podsjetio da smo pred udar korone imali najbolje ekonomske rezultate u postdejtonskom periodu, da smo u pet godina koje su obilježile vlade Zvizdića i Novalića bili ispunili obećanje o kreiranju 100.000 novih radnih mjesta i o postepenom pretvaranju Federacije BiH u veliko gradilište. Već idućeg proljeća, sa masovnom upotrebom vakcine, korona će ako Bog da posustati i nastavit ćemo sa takvim trendovima.

U međuvremenu ćemo brinuti o onima koji su pogođeni pandemijom i, unatoč svim otporima, nastaviti procese integrisanja BiH u NATO savez i Evropsku uniju (EU). Neće nas zaustaviti.

Preporod.info: Vaš komentar o najavama izborne krađe, prijavama, ponajviše iz Srbije?

Izetbegović: Očigledno se radi o manipulacijama i pripremama za izborne krađe. A Tužilaštvo BiH je odlučilo da ne pokrene istragu, da još jednom pokaže političku pristrasnost, jer je sasvim jasno kome idu te desetine hiljada nepostojećih glasova iz Srbije!

Preporod.info: Šta možemo očekivati od izbora u Mostaru?

Izetbegović: A što se Mostara tiče, glavni dio posla je završen, imamo izbore nakon 12 godina, biračima je vraćeno njihovo pravo pa neka ga koriste kako god hoće. Vjerujem u pobjedu koalicije u kojoj je i SDA, predvodi je cijenjeni ljekar dr.Guzin, čovjek kojem Mostarci s razlogom vjeruju.

Preporod.info: Izborni zakon je i dalje veliko pitanje. Zašto?

Izetbegović: Zato što HDZ insistira na izmjenama koje bi omogućile hrvatskim političkim predstavnicima da zauvijek imaju veto i kočnice na sve o čemu se odlučuje u BiH, a naročito u Federaciji BiH. A kako to izgleda vidjeli smo u posljednjih par godina - bez obrazloženja je odbijen ugovor države sa Islamskom zajednicom, bez obrazloženja je zaustavljeno formiranje Vlade FBiH i popunjavanje Ustavnog suda FBiH, bez obrazloženja su rušeni veoma važni zakoni u Domu naroda Parlamenta FBiH poput Zakona o šumama ili Zakona o igrama na sreću. Svaki od konstitutivnih naroda u BiH, u skladu sa Ustavom, ima pravo biti predstavljen i ima pravo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. I to je sve. Nema pravo ukidati volju većine u predstavničkim domovima, a HDZ to radi. I očekuje od nas da mu pomognemo da takvu vlastitu poziciju “zacementira” zauvijek. Mi na to nećemo pristati.

Preporod.info: Gospodine Izetbegović, obzirom da ste pozitivni na korona virus i da se od petka nalazite na kućnom liječenju, kakvo je Vaše zdravstveno stanje?

Izetbegović: Zaista se osjećam dobro, nemam skoro nikakvih simptoma i tegoba hvala Bogu. Nadam se da će tako i ostati.

Izvor

[metalurji73]

#aliyaizzetbegoviç #bosnahersek #bosnia #bosnian #alijaizetbegovic #boşnak #bosnak #bilgekral #bilgekralaliya #sarajevo #sarayevo #saraybosna #bosnaihercegovina🇧🇦 https://www.instagram.com/p/B3x8JZggKvc/?igshid=1n282lqkd5ix5

[balkantimes]

Schwarz-Schilling o 25 godina Dejtonskog sporazuma

Ove godine se navršava 25 godina od kako je američki gradić Dayton, Ohio, ušao u historiju. Tamo je 21. novembra 1995., nakon skoro četiri godine, okončan rat u BiH nakon pregovara o mirovnom sporazumu, koji su tri tadašnja predsjednika, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, potpisali 14. decembra 1995. u Parizu, piše Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik za BiH .

Kako bismo razumjeli sadašnju situaciju u BiH, 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, moramo baciti pogled na njegov nastanak, sadržaj i posljedice, piše ovaj njemački politčar u tekstu koji je objavio dw.com.

Američka administracija predsjednika Billa Clintona se početkom 1994. iz više razloga snažno angažovala u tada ratnoj BiH, i u martu 1994. posredovala između Bošnjaka-Muslimana i bosanskih Hrvata, da uspostave Federaciju BiH. Federalni model je poslužio "Kontaktnoj grupi", sastavljenoj od SAD, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Njemačke, kao kamen temeljac za kasnije pregovore o mirovnom sporazumu.

Agresor je nagrađen, napadnuti su kažnjeni

Plan tadašnje "Kontakt grupe" zasnovan je na prijedlogu Rusije, Velike Britanije i Francuske da se progoni, tj. "etničko čišćenje" koje su počinili Srbi, prizna i da im se dodijeli 49% teritorije BiH, iako je prema popisu stanovništva iz 1991. godine u BiH živjelo samo 31% Srba.

Kasnije je prihvaćeno čak i preseljenje različitih etničkih grupa, samo da bi se bolje razgraničile "homogene"etničke grupe: Srbi s jedne strane i Federacija s Bošnjacima i Hrvatima s druge strane.

Sjedinjene Države, koje su se dugo protivile priznavanju rezultata rata, početkom 1995. godine su ipak napravile politički zaokret i priznale ratna osvajanja tj. "etnička čišćenja", a time i teritorijalnu podjelu u korist Srba. Njemačka je bila posljednja zemlja koja je pristala na takvu promjenu paradigme. Ovom teritorijalnom podjelom, zacrtanom Dejtonskim sporazumom, agresor je na kraju nagrađen, a napadnuti su kažnjeni.

Možemo li ovdje govoriti o pravednom mirovnom sporazumu?

Snažnim pritiskom američkih pregovarača, predvođenih Richardom Holbrookeom, rat u Bosni i Hercegovini završen je u Daytonu 21. novembra 1995. godine. Bosna i Hercegovina je opstala kao država, ali je podijeljena na dva entiteta: Federaciju BiH s hrvatskim i muslimanskim stanovništvom i Republiku Srpsku sa pretežno srpskim stanovništvom. Uspostavljeno je i posebno administrativno područje - Brčko Distrikt. Međunarodna zajednica predvidjela je i poziciju Visokog predstavnika koji nadgleda provođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma.

Tri etničke grupe dobile su pravo veta da zaštite svoje "vitalne nacionalne interese" kako bi se izbjegle tenzije i mogući sporovi. Od tada to također znači da članovi Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH mogu blokirati bilo koju odluku ako dotični "konstitutivni narod" vidi prijetnju vlastitim vitalnim interesima.

Nakon gotovo četiri godine rata, s više od 100.000 žrtava, preko dva miliona izbjeglica, masovnih silovanja, logora za ratne zarobljenike i genocida u Srebrenici, bosanskim Srbima dodijeljena je polovina Bosne i Hercegovine. Suočavanje sa počinjenim ratnim zločinima odvijalo se kao i danas teško, s puno muke i uz velike napore. Dejtonski sporazum favorizirao je u ovom segmentu glavne aktere ratnih zločina. Uprkos svemu, svi su odahnuli kad je ugovor potpisan.

Nakon gotovo četiri duge godine, međunarodna zajednica je sakupila polupane krhotine vlastitih slabosti iz rata u BiH - nažalost za mnoge ljude prekasno.

Oduzeta prava manjinama

A Bosanci i Hercegovci su se morali iznova orjentisati. Prema Dejtonskom sporazumu, izbjeglice su imale pravo povratka svojim kućama, što je u novonastaloj situaciji značilo povratak u novostvorene, etnički podijeljene entitete. Međutim, u praksi je ovaj povratak na ognjišta u staru domovinu izgledao potpuno drugačije. Mnogi su odustali nakon godina neuspješnih pokušaja, prodali imovinu i odselili se. Zemlja se nastavila dijeliti i "čistiti".

Dejtonski sporazum je u osnovi oduzeo demokratska prava svim manjinama, one praktički ne postoje u Ustavu BiH, koji predviđa samo tri etničke grupe (Bošnjake-Muslimane, Hrvate i Srbe) kao konstitutivne narode. Osnovna prava mnogih Bosanaca i Hercegovaca izbrisana su Dejtonskim sporazumom i izopačena pravnim torzom.

Mora se reći da je Dejtonski sporazum učinio Bosnu i Hercegovinu nemogućom za upravljanje. Proveo sam godine proučavajući Dejtonski sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine, koji je dio Sporazuma, i bezuspješno pokušavao izmijeniti Ustav za vrijeme svog mandata na funkciji visokog predstavnika 2006. godine. Svi su dejtonski pregovarači u to vrijeme znali da su Mirovni sporazum i u njega ugrađeni Ustav faktički prekomplikovani, nesavršeni i da u njima na svakom koraku postoji kamen spoticanja. Nadali su se međutim, kao što mi je Richard Holbrooke rekao tada u Daytonu, da će s vremenom, po potrebi i uz pomoć visokog predstavnik korak po korak mijenjati Sporazum.

Međutim, u posljednjih 25 godina nikome nije uspjelo, niti međunarodnoj zajednici, niti Bosancima i Hercegovcima da promijene Ustav, a time i Dejtonski sporazum. Tadašnji šef njemačke delegacije u Daytonu Wolfgang Ischinger rekao da je u ugovor trebala biti ugrađena klauzula o obaveznoj reviziji, tako da su promjene Dejtonskog sporazuma trebale biti izvršene nakon otprilike tri godine.

Današnja BiH je nestabilna, pravna država teško da postoji, korupcija je na visokom nivou, siromaštvo i socijalna nesigurnost neprestano rastu, a opadanje broja stanovnika, jer mladi i kvalifikovani ljudi odlaze iz BiH, godinama i gotovo nezaustavljivo. Dejtonski sporazum i Ustav BiH, međutim, ostaju nepromijenjeni, podrivaju demokratska prava i tako vode zemlju sve dublje u besperspektivnost i sve dalje od EU.

BiH - najveći gubitnik ratova u bivšoj Jugoslaviji

Međunarodna zajednica još uvijek nema konstruktivnu ulogu, podijeljena je, nezainteresirana i već godinama pravi iste greške kao i 90-ih. Je li zaboravljen strašni rat tog vremena? Međunarodna zajednica toleriše agresivnu i nacionalističku retoriku mnogih bh. političara, kojom se godinama veliča osuđene ratne zločince.

Ona bi mogla pozvati u pomoć visokog predstavnika naoružanog bonskim ovlastima da to promijeni ali ona to ne radi. Danas se posebno mora apelirati na odgovornost međunarodne zajednice da se ozbiljnije pozabavi Bosnom i Hercegovinom kako bi pronašla rješenje da izvede zemlju iz statusa quo koji nameće Dejtonski sporazum. Ili treba da dopustimo da se BiH jednostavno i nakon svega raspadne?

Snažni igrač Rusija, koja ima sopstvene interese, već se dugo miješa u situaciju u regionu i uglavnom koristi Srbiju kao produženu ruku da unese nemir u politički pejzaž i da se suprotstavi EU i SAD. Nedavni primjer nacionalističkih izgreda nakon izbora u Crnoj Gori trebao bi biti crvena linija za sve.

Bosna i Hercegovina je najveći gubitnik u takozvanim jugoslovenskim ratovima. "Snaga činjenica" već 25 godina od uspostave Dejtona određuje političko djelovanje i suživot u svim segmentima života u BiH - a to nema nikakve veze s pomirenjem i pravdom nakon rata. Naprotiv, Dejtonski sporazum zacementirao je put nacionalističkim i secesionističkim snagama u Bosni i Hercegovini, koje desetljećima teže razbijanju države.

Prije 25 godina, tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović rekao je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma: "I kažem svom narodu: Ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji poput ove, a u svijetu kakav jest, bolji mir nije moguće postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve što je u našoj moći da smanjimo nivo nepravde za našu zemlju i naš narod."

Ali, svi znamo da bez pravde ne može biti trajnog mira. Vrijeme je da Bosna i Hercegovina iskusi pravdu.

Izvor: dw.com

[balkantimes]

Historijat SDA

Stranka demokratske akcije je nastala u vremenu globalnog raspada socijalističkog sistema i dolazeće disolucije SFRJ. 

SDA je bila odgovor na 50-godišnje političko i kulturno potiskivanje jugoslovenskih muslimana i očiglednu ratnu prijetnju koja se nadvila nad Bosnom i Hercegovinom. Kao široki narodni pokret postala je nosilac procesa političke emancipacije bosanskih muslimana i ključni politički činilac u odbrani državno-pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine na kraju 20-tog stoljeća.

SDA je osnovana 26. maja 1990. godine na Osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu. Bila je to prva registrovana politička stranka nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Programskom deklaracijom SDA je sebe definisala kao „Politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, kao i drugih građana Jugoslavije koji prihvataju program i ciljeve Stranke“. Istaknut je „poseban interes za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države Muslimana, Srba i Hrvata. U ovom smislu, SDA će se energično oduprijeti pokušajima destabilizacije BiH, njene podjele i svojatanja, bez obzira sa koje strane takve i slične pretenzije dolazile“. Incijativni odbor za osnivanje Stranke je činilo 40 odlučnih intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banja Luke.

Za prvog predsjednika SDA je izabran Alija Izetbegović. Izetbegović će na čelu Stranke ostati do oktobra 2001. godine, predvodeći Stranku i bošnjački narod u najdramatičnijem periodu bosanske istorije.

Na prvim višestranačkim izborima održanim 1990. godine SDA je od 240 mjesta u Skupštini SRBiH osvojila 86 mandata, a od 7 članova tadašnjeg Predsjedništva SRBiH 3 izabrana su bili kandidati SDA. SDA je pokušala da reformiše i sačuva Jugoslaviju, ali, nažalost, želja za hegemonijom sa Istoka i separatističke težnje koje je ova hegemonija izazvala na Zapadu, bile su nadmoćnije od glasa razuma SDA.

Stranka je svoje napore usmjerila očuvanju mira u BiH, odnosno očuvanju i odbrani Bosne i njenog naroda. Osnovana je Patriotska liga koja je zatim ubrzano radila na organizaciji odbrane BiH.

Na 1. Kongresu SDA održanom u novembru 1991. u Sarajevu predsjednik SDA je proročanski upozorio šta bi pokušaji dijeljenja Bosne značili za njene narode: «… neki novi kartografi, potpuno lišeni svijesti da sjede na buretu baruta, iscrtavaju neke nove karte i naveliko dijele Bosnu…..ako bure baruta eksplodira, nestaće sve u dimu i sramoti, i kartografi i generali, i sve stranke i sve vođe, svi zakoni i institucije, i najveći dio onoga što je na ovom prostoru godinama izgrađivano mukotrpnim radom desetina generacija. Pošto imaju nesreću da su neuništivi, ostaće samo tri iskrvavljena i poražena naroda, izbezumljena i srozana na granice barbarstva«. SDA je odgodila, ali nije uspjela da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Bure baruta je eksplodiralo. SDA je tokom agresije na BiH uspjela da okupi raznorodne političke stranke odane Bosni i time izbjegne zamku građanskog rata triju BH naroda.

Kadrovi SDA u državi i Armiji su organizovali do tada nenaoružan i neorganizovan narod i uspješno ga suprotstavili daleko nadmoćnijim armadama sa Istoka i Zapada. Desilo se «čudo bosanskog otpora«. Mimo vojne logike i racionalnih procjena potpuno opkoljena Armija BiH je jačala i nadjačala, vojno i moralno, agresorske vojske. Umjesto da Bosnu zauzmu za « petnaest dana», kako su u proljeće 1992. obećali, zločinačke jedinice Mladića i Karadžića su kraj rata dočekale u rasulu a pohod Armije BiH je zaustavljen ultimatumom međunarodne zajednice. U novembru 1995. postignut je Dejtonski mirovni sporazum za koji je Izetbegović izjavio: „Ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jest, u svijetu kakav jest, bolji mir se nije mogao postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve stoje bilo u našoj moći da nepravda za naš narod i našu zemlju bude manja“.

Na prvim poslijeratnim izborima održanim 1996. godine SDA je osvojila najveći broj glasova. U Federaciji BiH Stranka je osvojila apsolutnu većinu, kandidat SDA je član Predsjedništva BiH, osvojena je većina u 6 od ukupno 10 kantona na području Federacije BiH. U Narodnoj Skupštini RS SDA je participirala sa 14 mandata od ukupno 83 mjesta. U septembru 1997. godine održan je 2. Kongres Stranke demokratske akcije na kom su delegati poziciju SDA redefinisali kao «politički savez građana koji prihvataju program i ciljeve Stranke«.

Osnovu programa i okvir djelovanja SDA čine:

izvorna i neotuđiva ljudska prava i slobode;

demokratske institucije vlasti zasnovane na višestranačkom političkom sistemu;

vrijednosti civilnog društva; Ciljevi SDA su:

suverena i cjelovita Bosna i Hercegovina kao demokratska država multietničkih regija, ravnopravnih naroda i građana;

bogato i otvoreno bosanskohercegovačko društvo kao društvo odgovonrih, tolerantnih i solidarnih ljudi;

Bosna i Hercegovina u evropskim i svjetskim političkim ekonomskim i kulturnim integracijama;

politička sloboda i civilizacijski napredak Bošnjaka u BiH i Evropi kao autohtonog evropskog naroda uz čuvanje i razvoj kulturno-historijskog nasljeđa i tradicije.

Stranka demokratske akcije je i u miru nastavila da okuplja stranke sličnih političkih vizija, te je na lokalne izbore održane 1997. godine izašla kao lider Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH. Koalicija je osvojila najveći broj glasova u 56 općina od ukupno 135 u kojima su izbori provedeni. SDA na općim izborima održanim godinu dana poslije, 1998. godine također nastupa sa koalicionim partnerima i osvaja 34,9% glasova. Kandidat Koalicije CD Alija Izetbegović je i ovaj put izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Od ukupno 42 mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Koalicija CD BiH je osvojila 17 mandata. Od ukupno 140 poslaničkih mjesta u Predstavničkom domu Federacije, Koalicija je osvojila 68 mandata, a u NS RS 15 od ukupno 83 poslanička mjesta. Na novembarskim izborima 2000-te godine SDA je nastupila samostalno. Promjena odnosa međunarodne zajednice prema Stranci, uticala je i na odlazak koalicionih parntera prema SDP-u, tako da je SDA po prvi put postala uglavnom opoziciona stranka. Međutim, bez obzira na pristrasnost međunarodne zajednice i medija, rezultati ovih izbora pokazali su daje SDA i dalje najjača politička stranka na nivou BiH, najjača politička stranka u Federaciji BiH, najjača nesrpska stranka u RS.

U oktobru 2001.godine u Sarajevu je održan 3. Kongres Stranke demokratske akcije. Kongres je pokazao da je SDA završila svoju historijsku ulogu kao pokret i da je prešla u fazu profiliranja iz pokreta u Stranku. Težište djelovanja SDA je od nacionalnog pomjereno ka općem, građanskom. SDA je sebe definisala kao «Narodnu stranku političkog centra, otvorenu za sve građane Bosne i Hercegovine«.

Osnovni ciljevi SDA su:

snažno i građansko društvo u kojem je čovjek – pojedinac subjekt društvenih procesa;

pravna država kao «pomoćna služba« u funkciji općeg dobra;

zaštita tradicionalnih vrijednosti i porodice kao temelja zdravog društva;

poštivanje različitih svjetonazora;

zaštita nacionalnih interesa, vjerskih prava i sloboda. Kao bitne pravce i prioritete svog djelovanja SDA je istaknula:

ustavnu integraciju BiH, koju vidimo kao decentraliziranu državu multietničkih regija i lokalne samouprave prema evropskim standardima,

izmjene i dopune Dejtonskog mirovnog sporazuma koje će omogućiti da se BiH uspostavi kao funkcionalna i normalna država,

afirmaciju bosanskog identiteta kao zajedničkog identiteta svih građana Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu etničku pripadnost,

izgradnju povjerenja među narodima i građanima baziranu na objektivnom utvrđivanju istine u proteklom ratu, uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH te ubrzanje procesa privatizacije koju prati razumna i pravična socijalna politika,

koaliranje sa strankama probosanske orijentacije u BiH i priključenje Asocijaciji narodnih stranaka Vijeća Evrope.

Na 3. Kongresu Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović se povukao sa pozicije aktivnog predsjednika SDA te je proglašen doživotnim Počasnim predsjednikom. Za predsjednika SDA izabran je Sulejman Tihić.

Uslovi opozicionog djelovanja nisu oslabili SDA, prečistili su je i ojačali. S druge strane, Alijansa za promjene, neprirodan konglomerat političkih stranaka predvođen SDP-om, u kratkom vremenu je uvjerio birače u svoju neefikasnost i otvorio prostor za povratak SDA. Izbori koji su uslijedili su to potvrdili. Na opštim izborima održanim u novembru 2002. godine SDA je dominantno pobijedila: Sulejman Tihić je izabran za člana Predsjedništva BiH, SDA je osvojila 10 mandata od ukupno 42 u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a 32 mandata od 98 u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Općinski izbori održani u jesen 2004. godine su dodatno učvrstili poziciju SDA koja je osvojila skoro duplo više glasova od stranaka na drugom i trećem mjestu. SDA je pobijedila u izborima za općinska vijeća u 47 općina, te u izboru za načelnika u 36 opština. Izvršen je snažan prodor u opštine RS – SDA je pobijedila u 4 opštine a u 2 postavila svog načelnika. Ostvareni su odlični rezultati u Mostaru i Sarajevu. U Sarajevu je SDA imenovala gradonačelnika.

Ciljevi koje je Stranka sebi postavila na 3. Kongresu se, unatoč očekivanim otporima, ubrzano ispunjavaju. Reforme koje vode jedinstvu zemlje a odvijaju se u sferi sigurnosti, odbrane, kontrole granica, jedinstvenog tržišta su u poodmakloj fazi. Odlučnost međunarodne zajednice da pomogne BiH kako bi postala normalna i funkcionalna država i kako bi se priključila Evropskoj Uniji i NATO savezu, nikad nije bila jasnija. Saradnja SDA i međunarodne zajednice je također najusklađenija u posljednjih 10 godina. SDA je primljena u decembru 2004. godine, u svojstvu posmatrača, u Asocijaciju Evropskih narodnih stranaka.

26. maja 2005. godine u Sarajevu, na 15. godišnjicu Stranke, održan je 4. Kongres SDA. Kongresu je prisustvovalo oko 1400 članova, od toga 593 delegata i više od 800 gostiju iz zemlje i inozemstva. Među brojnim uglednim gostima bio je i gosp. Wilfried Martens, predsjednik grupacije Evropskih narodnih stranaka, koji je pozdravio prisutne. Na Kongresu su usvojeni Programska deklaracija i Statut SDA.

Za predsjednika SDA ponovo je izabran Sulejman Tihić. Potvrđujući opredjeljenja i ciljeve definirane u Programskoj deklaraciji, SDA će u narednom periodu nastupati kao bosanska narodna stranka političkog centra, otvorena za sve građane Bosne i Hercegovine koji prihvate njene programske ciljeve.

Stranka afirmiše evropske vrijednosti i standarde, te članstvo u evroatlanskim integracijama, uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti bosanskog identiteta. SDA će nastaviti da se snažno zalaže za građansko društvo i vladavinu prava. Svjesna da klica fašizma i totalitarizma u Evropi, a naročito na Balkanu, nikad nije iskorijenjena, SDA sebe vidi u frontu antifašističkih snaga koji se suprotstavlja svim oblicima diskriminacije i totalitarizma. U vremenu koje dolazi, SDA zajedno sa ostalim patriotskim i demokratskim snagama u Bosni i Hercegovini ima šansu da dovrši procese koje su otpočeli prije 15 godina.

Reforme koje vode funkcionalnoj državi i jedinstvenom ekonomskom prostoru trebaju privući novi kapital u BiH i dati polet ekonomiji, obnovljena ekonomija treba relaksirati odnose među suprostavljenim snagama u Bosni i omogućiti stvaranje pozitivne klime za još brži ekonomski oporavak, što bi stvorilo spiralu pozitivnih procesa, suprotnu onoj koja je dovela do krize i ratova na početku 90-tih. Bosna i Hercegovina ponovo može postati primjer multietične zemlje u kojoj narodi žive u slozi, kao što su živjeli stoljećima.

U 21 stoljeću ovaj prirodni suživot će biti potpomognut državnom strukturom koja garantuje ravnopravnost, red i zakon, te prosperitetnu ekonomiju za sve BH građane.

Na 5. Kongresu SDA, održanom 26. maja 2009. godine u Sarajevu, za predsjednika SDA izabran je Sulejman Tihić.

Na 6. Kongresu SDA, održanom 26. maja 2015. godine u Sarajevu, za predsjednika SDA izabran je Bakir Izetbegović.

Na 7. Kongresu SDA, održanom 14. septembra 2019. godine u Sarajevu, za predsjednika SDA izabran je Bakir Izetbegović.

Izvor