#Sarajevski atentat

[uniquekindoftrash]

Гаврило Принцип - песма "Сарајевски атентат 1914"

Gavrilo Princip - "Sarajevo assassination 1914" poem

[radiogornjigrad]

Alan Meniga: Sarajevski atentat

Assassinat de l’archiduc heritier d’Autriche Francois-Ferdinand (Franz Ferdinand ou Francois Ferdinand) et de la duchesse sa femme à Sarajevo – in “la Domenica del Corriere” du 12/07/1914. Assassination of Franz Ferdinand, 1863-1914 Archduke of Austria, and his wife Sophie, in Sarajevo, Bosnia, 28 June 1914, ©Bianchetti/Leemage Na današnji je dan u Sarajevu ubijen nadvojvoda Franz Ferdinand i…

[preporodbn]

Sarajevski atentat (XVdio)

Piše: Saud Grabčanović Ulazak Austro-Ugarske u rat protiv Srbije, početak I svjetskog rata Sarajevski atentat je imao dalekosežne i kobne poslijedice o kojima atentatori nisu  mogli ni sanjati. To nepromišljeno ubistvo austrougarskog prestolonaslijednika bilo je povod za početak velikog svjetskog rata u Evropi, koji je odnio 40 miliona ljudskih života i izazvao ogromna razaranja i patnje civilnog…

[e-kultura]

Klub RTS-a ~ Promo knjige Vladan Čalija : Sarajevski atentat -Zapažanja

[yugovinyl]

Berza vinila, kompakt diskova, kaseta, stripova i knjiga održaće se u subotu, 11. februara u Fabrici SKCNS-a, od 9 do 15 časova. Broj izlagača na berzi je ograničen, a učešće se naplaćuje 500 dinara po štandu. Oni koji žele da izlažu treba da se prijave na mejl berza.skcns@gmail.com. Na berzi će se naći stara izdanja, nova izdanja i rariteti, a ovoga puta u sklopu berze će, u 13 časova, biti predstavljena grafička novela slikara i strip-autora Borisa Stanića "Ja pacov". Boris Stanić rođen je 1984. godine u Pančevu. Završio je slikarstvo na beogradskom Fakultetu likovnih umetnosti. Učestvovao je i izlagao na brojnim radionicama i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Stripove je objavljivao u časopisima i grupnim publikacijama. Jedan je od autora grafičkog romana “Miroslavljevo jevanđelje: apokrifna verzija”. Objavio je grafički roman “Radosav: Jutarnja magla”, zbirku stripova “Blatište”, strip “Radosav – hrastovo lišće”, kao i “Atentat”, grafički roman u kome prikazuje Sarajevski atentat i poslednje dane Gavrila Principa. Pripada pančevačkoj andergraund sceni koja je uz imena poput Zografa, Maje Veselinović i drugih autora stekla zavidnu reputaciju u domenu "slobodnog stripa". (у месту SKCNS Fabrika) https://www.instagram.com/p/CoZSx-Ms0hs/?igshid=NGJjMDIxMWI=

[balkanin]

U Sarajevu je 28. juni bio lijep i sunčan dan

U Sarajevu je 28. juni bio lijep i sunčan dan

DAMIR HADŽIĆ Franjo Josip upravljao je državom podijeljenom između Austrije i Mađarske, teritorijama kojima su, osim monarha, bila zajednička samo ministarstva rata, vanjskih poslova i finansija. Ovo krhko jedinstvo, temeljeno na političkoj dominaciji Austrijanaca i Mađara nad ostalim narodima koji su naseljavali Carstvo, bilo je ugroženo porastom slavenskih nacionalizama, s fokusom na Češku na…

[mentalnahigijena]

Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. juna 1914. godine je poznat kao Sarajevski atentat. Ovaj atentat poslužio je kao povod za početak Prvog svjetskog rata. Gavrilo Princip član tajne organizacije "Mlada Bosna" (pod nadzorom organizacije "Crna ruka" iz Beograda) koja je imala cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.

Foto Spomenik na mjestu izvršenja atentata. Sarajevo 1916.

[superbmakerzombie]

SARAJEVSKI ATENTAT TEMA NOVOG NASLOVA POZNATOG KNJIŽEVNIKA Dvije nove knjige i devet prijevoda u jednoj godini

Knjiga “Nezemaljski izraz njegovih ruku” Miljenka Jergovića, koja se u izdanju Frakture pojavila na nedavno završenom Interliberu, ovog tjedna krenula je u prodaju u knjižarama. Djelo je tematski posvećeno Sarajevskom atentatu, a podijeljeno je u dva dijela – prvi obuhvaća priče o samome atentatu i njegovim protagonistima, dok je drugi posvećen onima koji u događaj nisu bili direktno uključeni,…

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/sarajevski-atentat/

Sarajevski atentat

Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. juna 1914. godine je poznat kao Sarajevski atentat. Ovaj atentat poslužio je kao povod za početak Prvog svjetskog rata. Gavrilo Princip član tajne organizacije “Mlada Bosna” (pod nadzorom organizacije “Crna ruka” iz Beograda) koja je imala cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.

Franc Ferdinand je prihvatio poziv tadašnjeg guvernera Bosne, generala Oskara Potjoreka, da izvrši inspekciju trupa, prisustvuje vojnim manevrima u okolini Sarajeva, pogleda svojevremeno prvi tramvaj u Evropi i zvanično posjeti Zemaljski Muzej. Osim toga, posjeta se poklapala sa 14-tom godišnjicom njegovog braka sa Sofijom. Pošto prestolonasljednica Sofija nije bila kraljevske krvi, njoj nije bilo dozvoljeno da se vozi istim kolima zajedno sa kraljevskim suprugom u Beču, dok se u Sarajevu takvi tabui i protokoli nisu primjenjivali. Tokom posjete, Sofija bi bila u mogućnosti da se vozi u istim kolima zajedno sa mužem, što je bio vrlo promišljen i ljubazan Francov dar njoj za godišnjicu braka.

Pošto se tokom ranijih posjeta visoko rangiranih austrougarskih zvaničnika nikada ništa nije desilo u Sarajevu, obezbjeđenje nije bilo posebno alarmirano niti previše strogo. A tokom putovanja ka Sarajevu, Franc Ferdinand je primljen vrlo toplo od napćenih Bosanaca, pa zbog toga ni Sarajevo nije smatrano “neprijateljskom teritorijom”.

Atentat 28. juni 1914. Oko 10:00 sati, nadvojvodina svita je napustila vojni kamp Filipović, gdje je ranije izvršena inspekcija trupa. Svita se sastojala od šest automobila, koji su se kretali prema sarajevskoj Vijećnici i recepciji koju je organizovao sarajevski gradonačelnik Fehim Čurčić. Izabrana ruta je bila široka, moderna avenija (današnja Obala) koja je pratila sjevernu obalu rijeke Miljacke. U prvom automobilu su bili gradonačelnik Ćurčić, šef policije Gerde. U drugom vozilu sa zastavicama se vozio prestolonasljednik i prestolonasljednica sa generalom Potorekom, dok je vozač bio vlasnik vozila, grof Harač. Treće i ostala vozila su bila mješavina Sofijinih dama, Francovih časnika i bosanskih zvaničnika.

Kada se Franc Ferdinand u vozilu približio Čabrinoviću, on je bacio bombu na vozilo, nemajući nimalo poštovanja prema životima ostalih Sarajlija. Da li je vozač ili Franc prvi vidio bombu, nije jasno. No zna se da je vozač nagazio na gas i time spasio, barem na kratko, prestolonasljednikov život, a Franc je rukom odbio Sofiji namijenjenu bombu. Bomba je odletjela od njegove ruke, odskočila od sklopljenog krova vozila, i otkotrljala se na ulicu. Tu je i eksplodirala, ranivši ozbiljnije nekoliko desetina Sarajlija, oštetivši treće vozilo u koloni i lakše povrijedivši par osoba iz svite. Kolona se zaustavila da bi se utvrdilo ko je povrijedjen.

Nakon neuspjelog pokušaja, Čabrinovic je progutao cijanid koji mu je Apis dao – bez dejstva – i skočio u Miljacku. To je samo olakšalo razjarenim Sarajlijama i autrougarskoj policiji njegovo hapšenje. Zašto i kako policija dr. Gerda nije uspjela tada da uhvati ostale atentatore, ostalo je nerazjašnjeno. Franc Ferdinand je nastavio put ka Vijećnici i svojoj sudbini.

Atentator Gavrilo Princip je napustio Obalu i zaputio se niz Ulicu Franje Josipa. U radnji Morisa Šilera je kupio sendvič i susreo se sa poznanikom, malo proćaskao i zatim se vratio nazad. I on je kao i ostali atentatori niz ulicu, čuli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta. Neobičnim spletom slučajnosti, jer niko nije bio obaviješten o promjeni plana, nastavljena je posjeta Sarajevu i Zemaljskom Muzeju. Prema prvobitnom planu, krenulo se ulicom Franje Josifa, mjesto Obalom. General Poćorek je uvidio grešku i naredio da se kola zaustave. Tako se vozilo, koje je vozilo nadvojvodu zaustavilo tačno ispred radnje Morisa Šilera – svega par metara ispred Principa!

Čim se automobil našao ispred Gavrila Principa on je iskoristio priliku i potegao revolver. Prvim hicem je pogodio nadvojvodu a drugim, vojvotkinju Sofiju. On, kao i ostali atentatori uhvaćen od strane Sarajlija.

Dok je kolona hitala prema Guvernerovoj palati u Sarajevu, krv je procurila iz Francovih usta. Sofija, koja je to vidjela, u šoku je povikala: “Šta je s tobom?” nesvjesna vlastite rane u abdomen i intenzivnog unutrašnjeg krvarenja. Na to je Franc došao svijesti: “Soferl! Soferl! Nemoj mi umrijeti! Preživi radi naše djece!”. Prestolonasljednica Sofija je preminula prije nego što je automobil stigao na odredište. Prestolonasljednik je preminuo ubrzo za njom isti dan.

Osnovnu ulogu u atentatu će odigrati tajna srpska teroristička organizacija Crna ruka koja je službeno osnovana 10. juna 1910. godine iako su njeni članovi već ranije bili uključeni u terorističke operacije i politička ubistva. Glavni zapovjednik Crne Ruke je bio ujedno i glavni zapovjednik Srpske vojne obavještajne službe pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis. Na području Bosne, Crna ruka je kontrolirala organizaciju Mlada Bosna čiji članovi će izvršiti atentat.

Planovi za ubistvo Franca Ferdinanda počeli su se stvarati nakon što se tajnim kanalima u Srpskoj obavještajnoj službi na čelu sa D.D. Apisom saznalo da austro-ugarski prijestolonasljednik dolazi u Sarajevo da nadgleda vojne vježbe. Aktivnostima na granici, prebacili su trojicu mladića sa oružjem u Bosnu, o ovome je bio obaviješten srpski premijer Nikola Pašić koji je navodno srpskom ambasadoru u Monarhiji naredio da vijesti prenese državnom vrhu međutim, on je to prenio previše diskretno, govoreći da su vježbe i pokazivanje moći na srpski vjerski praznik možda previše provokativni.

U samom atentatu sudjelovalo je sedam osoba raspoređenih po maršruti od polja gdje su se održavale vježbe do Gradske vijećnice. Gavrilo Princip, kao i ostali atentatori su uhvaćeni i suđeno im je u Solunskom procesu 1917. godine.

[radiogornjigrad]

Zoran Filipović: SARAJEVSI ATENTAT 28.06.1914.

Na današnji dan 28. lipnja 1914. godine, u Sarajevu, BiH, dogodio se glasoviti “Sarajevski atentat” koji je bio neposredni povod za početak I. svjetskog rata. Atentat na austrijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, izveli su članovi srpske terorističke organizacije Crna ruka predvođeni Gavrilom Principom. Nakon atentata svi su sudionici uhićeni i osuđeni na smrt,…

[preporodbn]

Sarajevski atentat (XI dio)

Sarajevski atentat (XI dio)

Piše: Saud Grabčanović Vijest o atentatu, žalost u Austro-Ugarskoj, sahrana Franca Ferdinanda i Sofije General Poćorek je odmah nakon atentata u Sarajevu poslao u Beč telegram  koji je u prijestolnici izazvao veliko iznenađenje i nevjericu. Drugi telegram je poslao na carski brod Dalmat, u kome je napisao da je “Njegovo Carsko i Kraljevsko Veličanstvo Nadvojvoda Franjo Ferdinand pao kao žrtva…

[istorija-u-boji]

Gavrilo Princip :: Istorija u boji :: © Antikvarneknjige.com

[mentalnahigijena]

Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crnogorska knjaževina, 17. Jula 1886. – Beograd, 16. Oktombra 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i "političar". Osnovnu je školu završio u zavičaju, a gimnaziju učio u Beogradu. Pripadao je 1900.-ih "crnogorskoj omladinskoj emigraciji" koju je organizirala Crna ruka, vojno-teroristička organizacija (pripremila Sarajevski atentat 1914.). Crna ruka, čiji je Račić bio članom, pokušala je terorističkim akcijama ubiti Crnogorskog monarha Nikolu I. Petrovića i podriti nezavisnost Knieževine Crne Gore.[ Osuđen je Račić od Crnogorskih sudova na dvije godine u Bombaškoj aferi (1908.), a u Kolašinskoj aferi (1909.) u odsvtvu na smrt strijeljanjem. Od 1911. godine je regrutiran u srbijansku vojno-obavještajnu službu za koju obavlja povjerljive misije u Makedoniji i na Kosovu, tada pod osmanskom vlašću. Pripadnik je četničke jedinice majora Vojislava Tankosića, jednoga od šefova Crne ruke. No, Račić je na Solunskom procesu 1917. godine bio lažni svjedok protiv članova Crne ruke koji su na kraju likvidirani (Dragutin Dimitrijević Apis i drugovi). Od toga je vremena u tijesnim vezama sa srbijanskim vođom Nikolom Pašićem koji ga, nakon stvaranja Kraljevine SHS, angažira na poslovima razgraničenja s Albanijom, te na stvaranju ogranaka NRS-a na Kosovu. Na Kosovu se Račić silno obogatio pljačkajući javna dobra. U vremenu od 1927. do 1928. godine vođa je »Udruženja srpskih četnika Petar Mrkonjić za Kralja i Otadžbinu«, organizacije pod okriljem Pašićeve Radikalne stranke. Godine 1927. na listi NRS-a u Crnoj Gori izabran je za zastupnika u beogradskoj Narodnoj skupštini. Partizani su ga po ulasku u Beograd, Oktombra 1944. godine, na prijekom sudu osudili na smrt i strijeljali. Foto: Puniša 1926. godine

[preporodbn]

Sarajevski atentat (X dio)

Sarajevski atentat (X dio)

Piše: Saud Grabčanović Istraga o atentatu i suđenje atentatorima i njihovim jatacima Austrougarske vlasti u Sarajevu su odmah nakon atentata i ubistva kraljevskog para krenule u istragu pozadine izvršenja ovog atentata, kao i privođenju odgovornih za to. Glavni istražni sudija bio je dr. Leo Pfefer, rodom iz Karlovca, koji je o svojim sjećanjima o istrazi napisao i knjigu. Prvi razgovor sa…

[preporodbn]

Sarajevski atentat (IX dio)

Sarajevski atentat (IX dio)

Piše: Saud Grabčanović Atentat Gavrila Principa i ubistvo Franca Ferdinanda i supruge mu Sofije Nakon pokušaja atentata na prestolonaslijednika, koji je izvršio Čabrinović , Franc Ferdinand i supruga mu Sofija su neplanirano imali kraću posjetu i odmor u sarajevskoj Vijećnici. Povorka automobila sa visokim gostima je napustila krug Vijećnice oko 10 sati i 45 minuta. Vozač koji je vozio…

[preporodbn]

Sarajevski atentat (VIII dio)

Sarajevski atentat (VIII dio)

Piše: Saud Grabčanović Početak posjete nadvojvode Franca Ferdinanda Sarajevu U martu 1914. godine je u novinama K&K Monarhije bila zvanično najavljena posjeta nadvojvode Franca Ferdinanda pokrajini BiH. Odluka o prisustvovanju prestolonasljednika manevrima i posjeti gradu Sarajevu donesena je još krajem 1913. Godine, kada je Franc Ferdinand postao generalni inspektor oružanih snaga…