#Hrvatski predsjednik Zoran Milanović

[hriminal]

“Ona se želi svim silama oprati zbog odnosa s Vladimirom Putinom, koji je bio blizak. Ali nemoj to raditi preko hrvatske grbače, nađi drugi način. Očito želiš negdje van. No te fotografije gdje trčiš u mokroj majici po Lužnjikiju… Moskva se još trese od toga. Neću se opravdavati, to je imbecilno, dobio sam izbore, to je činjenica. Možda su mi pomogli Kinezi”, rekao je kroz smijeh Milanović.

Facepalm.

Ali Milanović je i dalje nemjerljivo normalniji i općenito bolji nego kokoš Kolinda za koju srećom više rijetko čujemo.

[zoranphoto]

Milanović pokazao zube: Zatražio izvanredno zasjedanje Sabora

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović podnio je danas Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora, sukladno članku 79. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske, javili su danas iz Ureda predsjednika.   Svoj Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora predsjednik Milanović obrazložio je činjenicom da je prema Ustavu Republike Hrvatske dužan brinuti za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.

Problemi u pravosuđu

“Budući da je već sedmi tjedan u tijeku zakoniti štrajk službenika i namještenika zaposlenih u pravosuđu, a pogotovo imajući u vidu činjenicu da je ovoga tjedna gotovo u cijelosti obustavljen rad sudova i državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj, držim kako je ozbiljno ugroženo redovito djelovanje pravosudne grane državne vlasti čime se ugrožava stabilnost ukupne državne vlasti”, stoji između ostaloga u obrazloženju Zahtjeva. “Štrajk službenika i namještenika u pravosuđu ukazao je na njihov izrazito loš financijski status, ali i na druge, na žalost, brojne probleme pravosudnog sustava – materijalne, tehničke i organizacijske – koji traže hitnu i neizostavnu reakciju nadležnih državnih institucija. U situaciji kada sudbena vlast ne može uredno funkcionirati, kada građani ne mogu ostvarivati svoja zakonska i ustavna prava i kada ne postoji volja Vlade Republike Hrvatske da se takva situacija riješi, držim kako je potrebna hitna reakcija zakonodavne vlasti, Hrvatskog sabora, u cilju traženja rješenja za probleme u pravosuđu, stabilizacije situacije i ponovne uspostave redovitog funkcioniranja sudstva, a time i ukupne državne vlasti“, obrazložio je predsjednik Milanović. Vezano uz drugu točku dnevnog reda, predsjednik Milanović je u Zahtjevu između ostaloga obrazložio: “Kako Vlada Republike Hrvatske ne pokazuje namjeru hitno utvrditi sve okolnosti vezane uz preprodaju plina i sumnjivo poslovanje Hrvatske elektroprivrede, a imajući u vidu činjenicu da dio odgovornosti leži i na Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kao nadležnom za energetski sektor, držim kako je Hrvatski sabor relevantna institucija koja treba provesti raspravu te obvezati Vladu Republike Hrvatske na žurno utvrđivanje odgovornosti i sankcioniranja osoba koje su odgovorne za propuste”.     Predsjednik Milanović očekuje od svih zastupnica i zastupnika da ispune svoju dužnost te aktivno sudjeluju u izvanrednom zasjedanju Hrvatskoj sabora jer, “člankom 81. Ustava Republike Hrvatske određeno je da Hrvatski sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru”.

Ustavna dužnost

U nastavku objavljujemo cjelokupan sadržaj Zahtjeva za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora: “Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, temeljem odredbe članka 79. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, podnosim Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora sa sljedećim dnevnim redom: Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj i Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku 15 dana utvrditi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu Hrvatskoj elektroprivredi d.d. u provedbi Uredbe Vlade o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije Obrazloženje Predsjednik Republike Hrvatske ima ustavnu dužnost brinuti se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Da bi državna vlast redovito i usklađeno djelovala, nužno je, između ostalog, i redovito djelovanje sudbene vlasti. Budući da je već sedmi tjedan u tijeku zakoniti štrajk službenika i namještenika zaposlenih u pravosuđu, a pogotovo imajući u vidu činjenicu da je ovoga tjedna gotovo u cijelosti obustavljen rad sudova i državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj, držim kako je ozbiljno ugroženo redovito djelovanje pravosudne grane državne vlasti čime se ugrožava stabilnost ukupne državne vlasti. Građanima nije osigurana dostupna, pravodobna i kvalitetna zaštita njihovih prava i interesa od strane sudbene vlasti čime je ugrožena ravnopravnost građana pred zakonom, njihova prava i slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske. Dodatno zabrinjava činjenica da se usporava ili čak obustavlja i rad na kaznenim predmetima čime se izravno pogoduje osobama koje su počinile kaznena djela uključujući i ona koja se odnose na korupciju na najvišoj razini izvršne vlasti. Štrajk službenika i namještenika u pravosuđu ukazao je na njihov izrazito loš financijski status, ali i na druge, na žalost, brojne probleme pravosudnog sustava – materijalne, tehničke i organizacijske – koji traže hitnu i neizostavnu reakciju nadležnih državnih institucija. Usprkos tome, Vlada Republike Hrvatske do danas nije ponudila rješenja kojima bi promijenila postojeću izvanrednu situaciju u pravosuđu koja do sada nije zabilježena. Dodatno me zabrinjava činjenica što predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković ne pokazuje ni spremnost za razgovor s predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dakle izbjegava se dijalog izvršne i sudbene vlasti, zbog čega bi nefunkcionalnost sudskog sustava u idućim danima i tjednima mogla samo eskalirati na štetu naših građana. U situaciji kada sudbena vlast ne može uredno funkcionirati, kada građani ne mogu ostvarivati svoja zakonska i ustavna prava i kada ne postoji volja Vlade Republike Hrvatske da se takva situacija riješi, držim kako je potrebna hitna reakcija zakonodavne vlasti, Hrvatskog sabora, u cilju traženja rješenja za probleme u pravosuđu, stabilizacije situacije i ponovne uspostave redovitog funkcioniranja sudstva, a time i ukupne državne vlasti. Imajući u vidu činjenicu da je 15. srpnja 2023. završeno redovito zasjedanje Hrvatskog sabora te da Hrvatski sabor neće zasjedati sve do 15. rujna 2023., dakle dva mjeseca u kojima će, ukoliko se ovakva situacija nastavi, nastati neotklonjiva šteta za naše građane te za Republiku Hrvatsku, te uzimajući u obzir da iz izjava predsjednika Vlade Republike Hrvatske i resornog ministra proizlazi da Vlada Republike Hrvatske nema namjeru poduzeti bilo kakvu aktivnost kako bi se osigurao uredan rad sudbene vlasti, smatram opravdanim da Hrvatski sabor na izvanrednom zasjedanju raspravi nastalu situaciju te obveže Vladu Republike Hrvatske na poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se izbjegla daljnja šteta. Nadalje, u Hrvatskom saboru prošloga tjedna – na sjednici Odbora za gospodarstvo – potvrđeno je postojanje brojnih nepravilnosti vezanih uz prodaju plina od strane Hrvatske elektroprivrede d.d., najveće državne energetske tvrtke. Štoviše, potvrđene su ozbiljne sumnje da se taj važni nacionalni resurs, plin, preprodavao na način koji je nanio veliku financijsku štetu Hrvatskoj elektroprivredi d.d., a time i Republici Hrvatskoj odnosno svim našim građanima. Da je šteta učinjena, potvrdila je i sama Vlada Republike Hrvatske kada je hitno izmijenila spornu uredbu koja je omogućila sumnjivu prodaju plina. Iz izjava sudionika ovog posla proizlazi da resorno ministarstvo nije na vrijeme poduzelo potrebne aktivnosti kako bi se šteta umanjila ili izbjegla. Na žalost, suprotno najavama iz Vlade Republike Hrvatske, do sada nije utvrđeno tko je odgovoran za to, niti je bilo sankcija za evidentnu počinjenu financijsku štetu. Iako je prodaja plina na štetu države zaustavljena, bilo bi nužno utvrditi kako odgovornost za nju, tako i spriječiti moguće nove štete. Posebno je to važno u situaciji kada se sigurnost opskrbe energentima jamči novcem iz državnog proračuna, odnosno kada svi građani plaćaju stabilnost Hrvatske elektroprivrede d.d. Kako Vlada Republike Hrvatske ne pokazuje namjeru hitno utvrditi sve okolnosti vezane uz preprodaju plina i sumnjivo poslovanje Hrvatske elektroprivrede d.d., a imajući u vidu činjenicu da dio odgovornosti leži i na Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kao nadležnom za energetski sektor, držim kako je Hrvatski sabor relevantna institucija koja treba provesti raspravu te obvezati Vladu Republike Hrvatske na žurno utvrđivanje odgovornosti i sankcioniranje osoba koje su odgovorne za propuste. Člankom 81. Ustava Republike Hrvatske, određeno je da Hrvatski sabor, između ostalog, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. Jedino na taj način može se osigurati funkcioniranje i stabilnost svih grana vlasti. Stoga, ne ulazeći u to kakve će stavove zauzeti, očekujem od svih saborskih zastupnica i zastupnika da ispune svoju dužnost te da aktivno sudjeluju u izvanrednom zasjedanju Hrvatskog sabora.” Dnevno.hr Read the full article

[mentalnahigijena]

Predsjednik države članice NATO-a kaže da Krim "nikada više" neće biti dio Ukrajine, protivi se slanju više oružja Hrvatski predsjednik je rekao da se Krim koji je aneksirao Rusiji nikada neće ponovo pridružiti Ukrajini, istupajući iz NATO-a. Zoran Milanović je dodao da će više oružja koje isporučuje Zapad samo "produžiti rat". Županijski premijer se s tim ne slaže, rekavši da ti komentari "škode vanjskopolitičkoj poziciji Hrvatske". U ponedjeljak je hrvatski predsjednik naizgled raskinuo sa svojim NATO saveznicima javno sugerirajući da je Krim, koji je Rusija anektirala 2014., zauvijek izgubljen za Ukrajinu. „Jasno je da Krim više nikada neće biti deo Ukrajine“, rekao je Zoran Milanović, prenosi Reuters . Ruska aneksija regiona nije međunarodno priznata, uključujući EU , SAD ili Kina , a Ukrajina je obećala da će ponovo preuzeti crnomorsko poluostrvo u okviru svojih trenutnih vojnih napora. Poluostrvo je zauzeto prije nedavne ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022. Milanović je takođe kritikovao protok zapadnog oružja koji ide u Ukrajinu, navodi Asošijeted pres , uključujući nedavnu odluku Nemačke, SAD i drugih saveznika da pošalju napredne tenkove. "Ja sam protiv slanja bilo kakvog smrtonosnog oružja tamo", rekao je on, obraćajući se novinarima tokom posjete vojnoj kasarni. "To produžava rat." Dodao je: "Šta je cilj? Dezintegracija Rusije, promjena vlasti? Govori se i o razbijanju Rusije. Ovo je suludo." Milanovićev stav da će slanje oružja Ukrajini produžiti rat stoji u suprotnosti sa stavom mnogih zapadnih zvaničnika koji kažu da je davanje Ukrajini potrebnog oružja najbolji način da se sukob okonča što je brže moguće. Bivši britanski premijer Boris Johnson rekao je u decembru da bi davanje Ukrajini boljeg naoružanja pomoglo da se okonča rat. "Ukrajinci imaju hrabrost neophodnu da uspiju. Oni su to pokazali. Samo im je potrebna oprema", rekao je on. Posljednjih mjeseci Ukrajina je potisnula ruske snage nazad na istok, osujećujući njene napore da osvoji ogromne dijelove zemlje. Eksperti su ovog mjeseca za Insajdera Johna Haltiwangera rekli da bi bitka za Krim mogla biti sljedeća velika faza rata . Hrvatski predsjednik je više puta kritikovao pomoć Zapada Ukrajini, napominje Reuters. U oktobru je Milanović rekao da Hrvatska neće obučavati ukrajinske trupe jer "ne želim da Hrvatska bude uključena u ovaj rat više nego što je potrebno". Ali premijer zemlje Andrej Plenković, koji ima više političke moći, zauzeo je više proukrajinski stav. On je u ponedeljak rekao da Milanovićevi komentari "direktno štete spoljnopolitičkoj poziciji Hrvatske", navodi AP. Plenković je također prošlog lipnja rekao da podržava korake Ukrajine ka pridruživanju EU, te je u septembru optužio Rusiju za "kršenje međunarodnog prava". Ranije ovog mjeseca Plenković je rekao da je "ključna stvar da podržimo Ukrajinu u povratku svojih teritorija, u očuvanju njenog suvereniteta, u očuvanju ustavnog poretka".

[balkanin]

Milanović: U ratu su odnosi Hrvata i muslimana zagađeni, ne ulazim u to tko je kriv

Milanović: U ratu su odnosi Hrvata i muslimana zagađeni, ne ulazim u to tko je kriv

ZAGREBAČKI muftija akademik Aziz ef. Hasanović predvodio je svečani prijem i posljednji iftar prije Ramazanskog bajrama, poručivši gostima da su pozvani kako bi potvrdili zajedništvo u izazovnim vremenima.   Muftija Aziz ef. Hasanović kazao je kako zadnji iftar u kalendaru predstavlja trenutak svetog vremena te označava završetak jednomjesečnog posta, a zalaskom sunca najavljuje bajramske…

[cgvijesti]

Milanović: Srbija je već dugo u krizi identiteta

Milanović: Srbija je već dugo u krizi identiteta

Zapad Srbiji treba da ponudi jasnu zapadnu perspektivu i to bi bila prilika koju Srbija ne bi smjela da propusti, ali na njoj je da odluči, izjavio je u u Briselu hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Po završetku sastanka na vrhu država članica NATO, Milanović je rekao da je na samitu bilo riječi o Zapadnom Balkanu, o Bosni i Hercegovini kao o zemlji koja je ugrožena, zatim o Moldaviji i…

[prijedor24]

Milanović o Vučićevom zaokretu od Rusije: Drago mi je da je moj susjed progledao

Traumatično buđenje

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović komentirao je danas zaokret u Vučićevom odnosu prema Rusiji u svjetlu nedavnog glasanja njihovog ambasadora u UN-u za izbacivanje Rusije iz Vijeća za ljudska prava. On je danas rekao da mu je nerazumljiva odluka Srbije o kupovini kineskog protivraketnog sistema rekavši da takvo naoružanje košta, a ne čini razliku. Pozvao je Srbiju da se vrlo jasno odluči gdje…

[radiogornjigrad]

Boris Dežulović: Ne treba ništa, predsjedniče. Baš ništa

Boris Dežulović: Ne treba ništa, predsjedniče. Baš ništa

Prije pedeset jednu godinu, 7. prosinca 1970., njemački kancelar Willy Brandt u ikoničnom je prizoru njemačke katarze kleknuo pred spomenik židovskim žrtvama varšavskog Geta. Pedeset jednu godinu kasnije, 7. prosinca 2021. godine, hrvatski predsjednik Zoran Milanović u ikoničnom se prizoru hrvatske katarze prisjetio nikad procesuiranog ubojstva srpske obitelji Zec i hladnokrvne likvidacije…

[balkantimes]

Pupovac neće pod skute Vučićevog 'Srpskog sveta': Monstruozne prijetnje

Main stream politika u Hrvatskoj često ne razumije kako opasno može biti zagovaranje mržnje i nasilja.

Davor Gjenero

Hrvatska ima sreću, kakvu, na žalost, Bosna i Hercegovina nema. Iako je i u Bosni i u Hrvatskoj tijekom agresije Miloševićeva režima relevantan broj građana srpske nacionalnosti jasno izražavao lojalnost svojoj državi, pa su mnogi i sudjelovali u njenoj obrani, u Hrvatskoj je skupina koju je, uz sve ograde prema trenutnim vlastima, odlikovala lojalnost prema hrvatskoj državi, formirala političku opciju i uspostavila potpunu kontrolu nad dominantnom strankom koja predstavlja srpsku manjinu u Hrvatskoj.

Iako Bosna i Hercegovina mnogo duguje nekima od svojih političara, poput Bogića Bogićevića, koji su pokazivali golemu građansku hrabrost, iako njena kultura ne bi bila to što danas jest bez, na primjer, Marka Vešovića, u BiH je taj „konstitucionalni patriotizam”, uz prepoznatljive „miljokaze”, kapitalne osobe u svakom smislu, ipak ostao na individualnoj razini.

U Hrvatskoj je, srećom, drukčije. Jedan od najzaslužnijih za to svakako je Milorad Pupovac. U hrvatsku je političku arenu ušao kao aktivist ljevičarskih organizacija, koje su zagovarale održavanje bivše Jugoslavije, ali je njegov aktivizam vrlo brzo postao antiratni, a kad je postalo izvjesno da „Jugoslavije više nema”, kako je to konstatirao tadašnji član predsjedništva SFRJ Stipe Mesić, Pupovac je posredstvom nevladine organizacije počeo izgrađivati političku kulturu srpske zajednice u Hrvatskoj i zagovarati dijalog većine i manjine. Isto tako, u ratu je vrlo jasno „izlagao vlastitu kožu” pomažući da se održi kakav - takav dijalog između Zagreba i Beograda, igrao je najnezahvalniju moguću „ulogu poštara”, neomiljenog i u Zagrebu i u Beogradu.

Bez ljudi poput Pupovca, koji su izgradili političku osobnost, a održali određenu distancu prema vlastima i u Zagrebu i u Beogradu, niti proces mirne reintegracije ne bi bio provediv. Naravno, u tom procesu njegova uloga nije bila niti posebno istaknuta, niti ključna. Ključan je bio, ruku na srce, jedan američki general s alzaškim korijenima, Jacques Paul Klein, voditelj UN-ove mirovne misije u Podunavlju, a velik su doprinos dali i Ivica Vrkić, hrvatski liberalni političar, današnji gradonačelnik Osijeka, i Vojislav Stanimirović, psihijatar i tadašnji gradonačelnik Vukovara.

Iako su u Hrvatskoj u ratnom razdoblju djelovale neke stranke, koje su trebale predstavljati Srbe u Hrvatskoj, nakon mirne reintegracije tek je trebalo formirati ozbiljnu manjinsku stranku. To je bilo osjetljivo razdoblje, jer je tada lako moglo sve krenuti krivo.

Pomirenje Hrvata i Srba u Hrvatskoj

SDS, stranka blizanka onoj bosanskohercegovačkoj, imala je izgrađenu stranačku strukturu u Podunavlju, ali je započela transformaciju, jer je bilo jasno da stranka, koja je prihvatila i provodila Miloševićevu agresiju, ne može preuzeti zastupanje legitimnih interesa manjinske zajednice u Hrvatskoj. Iako je u novonastaloj SDSS (Samostalnoj srpskoj demokratskoj stranci) prevladavala SDS-ova infrastruktura i njegovo članstvo, činjenica da joj se Milorad Pupovac, koji je do tada djelovao kao član male lijeve socijaldemokratske stranke, nametnuo kao ideolog, a da je on stranci ponudio vrlo dobar vrijednosni okvir te je preusmjerila procese u dobrom smjeru.

SDSS je u vrijednosnom smislu preuzeo matricu kasne političke faze djelovanja Svetozara Pribičevića i njegove Samostalne demokratske stranke. Ovaj srpski političar iz Hrvatske s početka 20. stoljeća, koji je nakon stvaranja prve Jugoslavije bio zagovornik unitarizma, postepeno je napustio tu paradigmu i prihvatio pragmatičnu koaliciju sa Stjepanom Radićem i zagovarao preuređenje Jugoslavije koja je djelovala pod kraljevom centralističkom diktaturom.

Pribičević je umro u izgnanstvu u Pragu, tri godine prije sporazuma Cvetković Maček i početka federalističkog preuređivanja prve Jugoslavije, a njegov utjecaj na jačanje liberalno - demokratskog političkog pravca među Srbima u Hrvatskoj i njihovo okretanje od Beograda prema suradnji s centrističkim hrvatskim političkim strankama bili su od velike važnosti za uspjeh tog projekta.

Kako vrijeme prolazi, Pupovac sve jasnije svoj politički identitet gradi prema uzoru na Svetozara Pribičevića.

Doduše, za razliku od Pribičevića koji je bio liberal, Pupovac je prepoznatljivo vrijednosno više lijevo, lijevi socijaldemokrat, a trudi se da stranku, kojoj danas više nije samo ideolog nego i predsjednik, drži u lijevom političkom polju, pa je SDSS članica europskih socijalističkih integracija. Pragmatičan je i zna da probitke za zajednicu koju predstavlja može ostvariti samo suradnjom s parlamentarnom većinom, a da je prostor za jačanje njegove zajednice veći onda kad je on „potrebniji” vladajućima. U koaliciju je formalno ušao s prvom Sanaderovom vladom, ostao je lojalan partner u vladi koju je od Sanadera preuzela Jadranka Kosor i podupirao je do zadnjeg dana, posebno zato što je ta vlada završavala pregovore Hrvatske o pristupanju EU.

Smatralo se da je sasvim normalno što je podržavao koalicijsku vladu na čelu sa socijaldemokratima, koju je vodio kontroverzni Zoran Milanović, iako su se u toj vladi liberalni HNS i neki drugi partneri prema SDSS-u odnosili kao prema koalicijskom partneru, a Milanović baš i ne. Kad je unutar HDZ-a, nakon Jadranke Kosor, prevladala nacionalističko - radikalna skupina, koja je formirala desno nacionalističku koaliciju s Mostom, suradnji s Pupovcem nije bilo mjesta, dapače, on i SDSS su jasno označeni kao politički nepoželjni, ali se situacija bitno promijenila čim se s Andrejem Plenkovićem HDZ vratio u desni centar.

U obje Plenkovićeve vlade Pupovac je važan partner, a od početka ove vlade on nije samo partner za održavanje većine (što nacionalistički radikali u Hrvatskoj nazivaju – trgovinski partner u trgovačkoj koaliciji) nego suradnik u velikom projektu nacionalnog pomirenja Hrvata i Srba u Hrvatskoj.

Pokretanje ovog projekta pokazuje da Andrej Plenković razumije koliko su Milorad Pupovac i njegova stranka važni za Hrvatsku i da koaliranje sa SDSS-om i svim manjinskim zastupnicima za Plenkovićev HDZ nije bilo tek „krpanje većine” nego strateški projekt. Međutim, za desnu marginu hrvatske političke arene, za koju je Plenković, kojeg sustavno nazivaju bruxelleskim birokratom prvi neprijatelj, Pupovac je neprijatelj prioritetno zato što predstavlja srpsku zajednicu, ali jednako tako zato što je partner „europskom birokratu”.

Pupovca nema u „Srpskom svetu“

Koliko Pupovac vrijedi Hrvatskoj vidjelo se ovog ljeta. Tada je Aleksandar Vučić sa svojim trabantima pokrenuo koncept „Srpskog sveta”, dao se proglasiti „predsjednikom svih Srba”, definirao srpski politički prostor koji smatra dijelom svoje vladavinske sfere, a pod skute „Srpskog sveta” veselo su dotrčali kojekakvi kvazipolitičari, od Dodika do Andrije Mandića i Milana Kneževića. Naravno, Pupovca među njima nema, a iako bi se neki koji bi htjeli biti lideri Srba u Hrvatskoj, rado mimo njega tamo uvukli, Pupovac je suviše jasno definirao političku poziciju srpske nacionale zajednice u Hrvatskoj, a da bi takav manevar bio moguć.

Nedavno je Pupovac izgovorio nekoliko pregnantnih rečenica, zbog kojih je i nastao ovaj tekst: "Onaj tko misli da bi identitet Srba u Hrvatskoj trebao biti sveden na tradicijsku kulturu, pravoslavlje ili ćirilicu, ali tamo gdje oni kažu da je moguće, ne razumije ništa, a bojim se da tako razumije i hrvatski identitet. Za Srbe u Hrvatskoj postoje tri važne komponente identiteta, a to su slobodarstvo, ustavni patriotizam i antifašizam".

Manjina jest skupina građana neke države koja je obilježena posebnim kulturnim, nacionalnim i/ili vjerskim identitetom i povezana voljom da se taj identitet, ta posebnost očuva. Međutim, nacija je zajednica koju ne obilježava samo kulturni, nego i politički identitet. Upotrebom pojma „ustavnoga (ili konstitucionalnog) patriotizma” u definiranju političkog identiteta Srba u Hrvatskoj Pupovac čini ogroman politički iskorak i definira se kao zagovornik integracije Srba u hrvatsku političku zajednicu, u hrvatski ustavni poredak, ali takvu integraciju koja čuva ne samo folklorne, nego i političke oznake posebnoga nacionalnog identiteta.

Riječ je o velikom političkom projektu, čiji su temeljni obrisi prepoznatljivi u tri desetljeća Pupovčeve političke prisutnosti u Hrvatskoj. Političar koji traje trideset godina morao je u tom razdoblju činiti ustupke, koje danas njegovi protivnici mogu vaditi iz konteksta i tako ga pokušati diskreditirati, ali u odnosu na okvir, koji je predstavio u dvije važne rečenice, Pupovac nije činio niti ustupke, niti devijacije.

Neobrazovana fašistička budaletina

Nakon ovako izrečenog političkog programa, koji istovremeno snažno konsolidira i hrvatsku državu i srpsku zajednicu koja je njen integralni dio, bilo je za očekivati pokoju riječ pohvale. Umjesto toga, Pupovac je dobio najgoru zamislivu prijetnju iz kloake desne margine hrvatskog društva. Hrvatska tolerira permanentno generiranje govora mržnje iz nekog marginalnog provincijskog tjednika (provincijskog po mentalitetu, ne zato što izlazi u gradu stoljetne kulturne i sveučilišne tradicije). Uredništvo nekakve tiskovine, koja sebe naziva „Hrvatskim tjednikom”, u nepotpisanom je komentaru poručilo Pupovcu, a vjerojatno i ostalim Srbima u Hrvatskoj „Nećete se smiriti dok i sebe ne vidite na popisu zaklanih (misli se, žrtava logora u Jasenovcu.)”

Nešto takvo može izreći samo neobrazovana fašistička budaletina, a jasno je da to nije politički stav goleme većine hrvatskih građana. Izreći nešto ovakvo političkom lideru ranjive skupine, zajednice koja je u Hrvatskoj više od ostalih izložena rizicima diskriminacije, socijalne izolacije, siromaštva...  teško je kazneno djelo, i, osim političke, ovo iziskuje i snažnu kazneno - pravnu sankciju, koja bi morala biti usmjerena ne samo na utvrđivanje individualne kaznene odgovornosti za govor mržnje i poticanje na nasilje, nego i na zabranu tiskovine u kojoj se ovakva rečenica mogla pojaviti.

Main stream politika u Hrvatskoj često ne razumije kako opasno može biti zagovaranje mržnje i nasilja koje dolazi s margine društva, iz djelovanja besprizornih, neukih, primitivnih, zlih... Naravno, danas u Hrvatskoj nisu takve okolnosti da bi nakon izricanja ovih riječi život, sigurnost, obitelj Milorada Pupovca mogli biti ugroženi, ali ugrožene su vrijednosti koje on zagovara. Ako na isticanje konstitucionalnog patriotizma unutar srpske zajednice netko može odgovoriti prijetnjom genocidom (a ne treba biti uvijen i ne reći da je, kad se spomene logor u Jasenovcu, jednako kao kad se spomenu Srebrenica ili Škabrnja i Vukovar, prva asocijacija – genocid), postavlja se racionalno pitanje – je li onda konstitucionalni patriotizam poželjna politička vrijednost.

Tako dugo dok ne počnemo prepoznavati vrline i vrijednosti onih s kojima se možda uvijek i ne slažemo u svemu, dok ne počnemo snažno iz javnog prostora potiskivati one koji zagovaraju nasilje, ne možemo računati na to da ćemo postati ozbiljno konsolidirano demokratsko društvo. Pupovac je hrvatskoj političkoj eliti snažno ponudio savezništvo. Očito je da aktualna administracija zna da je to savezništvo od presudne važnosti za njene političke projekte. Međutim, onda treba znati i braniti skupne vrijednosti i iz javnog diskursa istiskivati zagovornike protudemokratskih nasilnih političkih opcija.

Izvor

[superbmakerzombie]

'HRVATSKA JE ZA PRIMJER, A ON MI JE ODLIČAN PRIJATELJ, TAKO JE DOBAR PREMA MENI' Otkriveno čime se bavi i gdje za život zarađuje Zoran Milanović

'HRVATSKA JE ZA PRIMJER, A ON MI JE ODLIČAN PRIJATELJ, TAKO JE DOBAR PREMA MENI' Otkriveno čime se bavi i gdje za život zarađuje Zoran Milanović

Bivši hrvatski premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović već duže vrijeme savjetuje albanskog premijera Edija Ramu, piše B92. Ovu je informaciju u četvrtak potvrdio sam Rama prilikom održavanja zajedničke konferencije za medije s povjerenikom Europske unije za proširenje i susjedske politike Johannesom Hahnom u Tirani. Profimedia, Zuma Press – News Albanski premijer Edi Rama   “Hrvatska je…

[zoranphoto]

Milanović upozorava svijet nakon NATO sastanka: ‘Igra se opasna igra, to bi bila objava rata Rusiji’

  Predsjednik Zoran Milanović u posjeti je hrvatskim vojnicima u Borbenoj grupi pojačane prednje prisutnosti NATO-a u Litvi smještene u NATO bazi.   “Igra se opasna igra, da je Ukrajina pozvana u NATO, to bi bila objava rata Rusiji”, kazao je Milanović. Navodi kako se suzdržao od izjava na tu temu. “To su događaji na kojima ste okruženi ljudima nekoliko dana. Razgovarate s drugim državnicima o tome što je napravljeno, što bi se moglo napraviti, što ne bi trebalo, ja tu gledam hrvatski interes”, rekao je.

“Tražio sam da se spomene Dayton”

O ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kaže kako prati njegovu karijeru. Navodi kako se bavi temama koje su u interesu Hrvatskoj i onime što se događa u BiH. “Tražio sam da se ranije u zaključcima samita spomene Dayton jer se ta riječ izbjegava kao nešto što treba poništiti. Sad to normalno ulazi u komunikaciju bez da se nekog pita i to je bitno za Hrvatsku”, rekao je i dodao kako ima lidera koji Dayton smatraju zastarjelima. “Osjećaš se kao luđak jer tražiš nešto što je najočitije”, istaknuo je. “Danas smo se bavili i Kinom, što je malo neprirodno, tome neću stajati na putu. NATO je Sjevernoatlanska organizacija, bila je čudna ideja da se otvori ured u Japanu. Širimo se na Pacifik ili smo organizacija Sjevernoatlanskog ugovora?”, navodi Milanović. “Ovo je dobro, vrsta podizanja, edukacije, znanja… Ovo je mir. Prisutni smo ovdje i sastav vojski su iz država koje su nam bliske”, rekao je Milanović i dodao da će Hrvatska sudjelovati u svim stvarima u kojima i druge vojske.

O izvanrednoj sjednici Sabora

Na pitanje novinara o tome hoće li iskoristiti ovlast i sazvati izvanrednu sjednicu Sabora, odgovorio je kako je svjestan da ima tu mogućnost, no nada se da će cijela afera HEP-a biti istražena. “Ja to nisam do sada radio i siguran sam da nije nijedan predsjednik. Ta odredba Ustava ne smije služiti tome da se Predsjednik obračunava i zauzima bilo koju stranu, to nije tako zamišljeno”, rekao je Milanović.   “Mogućnost postoji, ja je neću otkloniti, nadam se da do toga neće doći. Ako dobijemo jasan odgovor tko je za to kriv, plin je prodavan po nikakvoj cijeni, netko je odgovoran jer je znao – to neka istražuje DORH. No to ne može biti razlog za šutnju premijera i odgovornih ljudi”, dodao je. “Ako odgovori i reakcije budu zadovoljavajući, ja ću to smatrati dovoljnim, ako ne – otvorene su i druge opcije, ali ništa na nečiji pritisak”, istaknuo je Milanović. “Ako donesem odluku, donijet ću je sam, a radije bih da je ne donosim”, istaknuo je Milanović. “To je kriminalni nemar, to je na rubu kaznenog djela. Možeš se možda izvući ako kažeš je li se tko time okoristio. Ovog je stvarno dosta. Mi imamo svakih mjesec dana gadnu…. da ne kažem što”, rekao je. “To su nevjerojatne stvari. Četiri godine sam bio predsjednik vlade, ili smo fantastično skrivali marifetluke ili se radilo drukčije. A tvrdim da se radilo drukčije”, kazao je Milanović.

Komentirao imenovanje ravnatelja VSOA-e

“Ovo što gledam zadnje četiri godine je za mene previše. Kad vidim elemente kaznenog djela, o tome ću otvoreno govoriti”, navodi i dodaje kako ne treba čekati godinama da bi se odgovorni priveli pravdi. Za čelnika VSOA-e je rekao kako će čekati mjesec dana, toliko vremena smatra razumnim rokom. “Čekam dok se ne dogovorimo oko svega. Mjesec dana je razuman rok da se dogovorimo”, navodi. “No molim i odgovor na pitanje gdje je taj plin završio i tko je odgovoran što se navodno za problem znalo od veljače. HEP je o tome izvijestio nadležne, ne jednom, a oni nisu reagirali”, rekao je Milanović. Dnevno.hr       Read the full article

[zoranphoto]

Zbog sukoba na udaru diplomacija: Veleposlanika nemamo u Parizu, Vatikanu, Londonu...

Zbog sukoba predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića Hrvatska nema veleposlanike u ključnim svjetskim gradovima u vrijeme rata u Ukrajini, kad su diplomatske informacije i koordinacija izuzetno bitni, piše u srijedu Večernji list.     Hrvatska više nema veleposlanika ni u Londonu, doznaje dnevnik. Veleposlanik Hrvatske Igor Pokaz napustio je iz privatnih razloga mandat u Ujedinjenom Kraljevstvu netom nakon krunidbe princa Charlesa, tako da je sada upražnjeno i to, vrlo važno veleposlaničko mjesto.   U situaciji dok traje rat u Ukrajini i kad su diplomatske informacije i koordinacija izuzetno strateški i konkretno važni, Hrvatska se našla u situaciji da nema veleposlanika u ključnim svjetskim gradovima - sada Londonu, a otprije i u Parizu. Također, veleposlanika nema ni u Vatikanu ni u Litvi, državi u kojoj se upravo odvija summit NATO-a. Dogovora Vlade i predsjednika nema - i nema ga od početka mandata Zorana Milanovića. Iz Ureda predsjednika kažu da je Zoran Milanović spreman razgovarati o imenovanjima veleposlanika. S druge strane, iz Vlade kažu da predsjednik države ima na stolu popis prijedloga imena te da se napokon očituje o njima. Premijer Andrej Plenković ne želi se neposredno sastajati i komunicirati s predsjednikom, i to ne zbog uvrijeđenosti, nego zato što je to principijelna poruka, jer u suprotnom bi legitimirao sve što je Milanović izgovorio kao i stavove koje je iznosio, i o ratu u Ukrajini. Ali komunikacija može biti posredna, kao što su za pitanje čelnika VSOA-e ovlastili Medveda i našli rješenje. - Sve može normalno dalje funkcionirati. Prijedlozi su mu na stolu, on blokira proces - kaže Večernjem listu izvor iz Vlade. Hrvatski veleposlanik u Srbiji Hido Biščević prvi je i jedini hrvatski diplomat oko kojeg su se dogovorili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odnosno Vlada te premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, koji je doduše njegovu kandidaturu naslijedio od svoje prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović. Od tada, a bila je riječ o početku 2020., nisu se uspjeli usuglasiti ni oko jednog drugog imena. Tri i pol godine poslije imamo situaciju da su veleposlanička mjesta, i to u važnim državama, i dalje već dugo prazna, piše novinarka Sandra Veljković. Tportal.hr Read the full article

[zoranphoto]

'Hrvati u BiH trebaju biti ravnopravni, a zemlja postati članica EU-a. Uz vas smo'

Predsjednik Zoran Milanović najavio je u ponedjeljak u Usori, gradiću u sjevernome dijelu BiH, kako će Republika Hrvatska nastaviti pomagati Hrvatima u Bosni i Hercegovini, te izrazio očekivanje kako će taj narod postati ravnopravan, a ova zemlja članica Europske unije     'Učinit ćemo sve što možemo da se vaši interesi i dostojanstvo čuvaju, uz poštovanje države koja nam je susjedna i u čijim okvirima živite. Pozivam i druge koji su brojniji od vas da shvate kako bez Hrvata nema Bosne i Hercegovine', rekao je Milanović obraćajući se na svečanoj sjednici povodom dana općine Usora i obilježavanja obljetnice utemeljenja 110. brigade Hrvatskoga vijeća obrane. Hrvatski predsjednik položio je vijenac i zapalio svijeću ispred Spomen obilježja svim poginulim braniteljima Usore, a prije obraćanja susreo se s predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Usora. Ocijenio je kako je zahvaljujući Hrvatskoj vojsci i Hrvatskome vijeću obrane okončan rat u Bosni i Hercegovini, te da na sreću u Usori nije došlo do krvoprolića između Hrvata i Bošnjaka. U ratu sa srpskom stranom u Usori je poginulo 110 hrvatskih branitelja, a pripadnici 110. brigade su izveli nekoliko značajnih oslobodilačkih operacija, među kojima je i zauzimanje vojarne Putnikovo brdo, čime su u ljeto 1992. zaustavili napredovanje srpskih snaga.     'Taj kraj rata je omogućila Hrvatska vojska, hrvatske gardijske i domobranske brigade, brigade HVO-a temeljem sporazuma predsjednika Tuđmana i Izetbegovića po kojemu je Hrvatska vojska sudjelovala u operacijama na području BiH potpuno legalno i u skladu sa svim pravilima rata', istaknuo je. Izrazio je očekivanje kako će BiH u Zagrebu imati snažnog zagovaratelja na europskome putu. 'Dolazim u BiH, susjednu državu, za koju želim da sa svim svojim narodima Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, što je moguće prije bude u Europskoj uniji', rekao je i dodao kako BiH predugo čeka na članstvo. Predsjednik Milanović je izrazio očekivanje da će sunarodnjaci u BiH ostvariti punu jednakopravnost tako što će moći birati svoga člana državnog Predsjedništva. 'Pitanje predstavljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH je najbolji dokaz da je Hrvatima stalo do BiH, a to im se katkada drsko odriče. Hrvatima je stalo do ove države i tamo žele biti predstavljeni na dostojanstven način', rekao je. Tportal.hr Read the full article

[zoranphoto]

‘USTAŠKE SLUGE DOČEKALE TRAGEDIJE U SRBIJI!’ Srpski mediji udarili po Hrvatskoj: ‘Vučićevo raspeće je naše uskrsnuće’

   Ništa čudno ..... nažalost  Nakon dva nezapamćena masakra koja su se dogodila u Srbiji prošlog tjedna, dio srbijanskih medija optužuje Hrvatsku da želi srušiti predsjednika Aleksandra Vučića, referirajući se na pojedine tekstove koji se objavljuju u hrvatskom medijskom prostoru. Naime, u očitom pritisku javnosti s kojim se suočava nakon što je 13-godišnji dječak u beogradskoj školi ubio osmero učenika i domara, a 20-godišnjak u mahnitom krvavom pohodu u Mladenovcima upucao osmero ljudi, Vučić se obrušio i na prosvjede koji su se održali 8. svibnja kada su desetci tisuća ljudi izašli na ulice Beograda, poručivši vlastima da će “cijela Srbija stati” ako do 12. svibnja ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi kojima traže zaustavljanje nasilja u javnom prostoru. Vučić je, gostujući na prorežimskim medijima, pokušao umanjiti razmjer prosvjeda, rekavši da se tamo okupilo samo 9000 ljudi, a proeuropsku oporbu koja je pozvala na prosvjed optužio je da su “lešinari” nad tragedijom u beogradskoj školi. Komentirajući da mediji u Hrvatskoj pozorno prate posljednje događaje vezane uz dva masovna ubojstva u Srbiji i da im je on u središtu pažnje, Vučić je upitao zašto je on prva vijest u Hrvatskoj, a hrvatski premijer i predsjednik Andrej Plenković i Zoran Milanović to nisu u Srbiji. Najavio je i održavanje ‘najvećeg skupa ikada održanog u Srbiji’, koji bi se trebao dogoditi 26. svibnja, a oporba već upozorava da je ‘strah paralizirao režim’ te da poziva jednu skupinu građana da se suprotstave drugoj.

Traženje vanjskih neprijatelja

U traženju vanjskih neprijatelja priključio se i dio medija u Srbiji. Tako, primjerice, srpske Novosti objavljuju tekst naslova ‘Ustaške sluge jedva dočekale tragedije u Srbiji: U hrvatskim medijima traže Vučićevu glavu’, koji je, s malo prilagođenim naslovom, prenio i B92.     Novosti.rs tako pišu, uz fotografije nekolicine naslovnica, kako su “hrvatski mediji iskoristili dvije tragedije koje su zadesile našu zemlju za napad na predsjednika Vučića te da u naslovima tih tekstova traže glavu predsjednika, a ovakvi natpisi pokazuju ništa drugo nego da je upravo Vučić prepreka ustašama za njihovu dominaciju na Balkanu’.

Foto: Screenshot Kako bi dodatno poduprli svoju tezu u Vučiću kao žrtvi domaćih i vanjskih neprijatelja, podsjetili su na autorski tekst vladike bihaćko-hercegovačkog, Sergija, iz 2020. godine, o napadima na srbijanskog predsjednika. Dijelove teksta koji citiraju prenosimo u nastavku:   “Da živim u Beogradu ili negdje u unutrašnjosti Srbije, možda bih o predsjedniku Vučiću razmišljao na nešto drugačiji način, možda bih, kao mnogi, više bio vođen osobnim, a manje nacionalnim interesima. Ali, pošto sam monah i episkop koji živi i stoluje u manastiru Rmnju, na pustoj i surovoj granici Bosne i Like, moj pogled na život, suživot, na prilike i neprilike, uvjetovan je samo jednim – željom da duhovno i biološki preživi ovo moje malo i nejako stado Hristovo, koje mi je dato na brigu i staranje. Već tri desetljeća mi se brinemo da ne nestanemo, da nas ima, da ostanemo tamo gdje nas je oduvijek bilo. Za ostvarenje ovih skromnih želja uvijek nam je nedostajala pomoć, bratska ruka i razumijevanje. Zbog toga smo više iskrvarili poslije rata nego u samom ratu, jer ratne rane nam nitko nije želio vidati. Međunarodna zajednica nije bila zainteresirana da nam pomogne, a Republika Srpska nedovoljno jaka da nas snažnije podrži.   I kada smo, od mnogo nade i gledanja u istom pravcu, za čas okrenuli glavu od matice Srbije, predsjednik Vučić je pogledao nas. I ne samo pogledao, već i pomogao, i pohodio nas, dva puta, kao nijedan predsjednik Srbije do tada”, piše vladika Sergij, pa nastavlja kako je Srbija uložila novac u svaku općinu i grad Republike Srpske te četiri općine sa srpskom većinom u Federaciji BIH pa zahvaljujući tome imaju vrtiću, bolnice i ceste. Vladika je pisao i da se svakodnevno ispaljuju otrovne strelice kako bi se sve to omalovažilo. “Napada se onaj koji je bjesomučno napadnut u Srebrenici, pokušava se diskreditirati onaj koji je pomogao toj istoj Srebrenici, kao nitko do tad, a sve sa ljudskom željom da se ratne rane izliječe međusobnim povjerenjem, da nam, svima zajedno, ovdje bude bolje, da svi imaju posla, da nitko ne odlazi u bijeli svijet samo da bi našao posao a izgubio sve ono što ima samo u zemlji u kojoj je rođen – rođake, prijatelje, uspomene, sreću… Kada se vidjelo da je sve teže plašiti one druge i drugačije velikosrpskim nacionalizmom, jer je ta matrica odavno istrošena, onda se došlo na ne tako novu ideju da se za sve okrive Rusi, pa da se oni drugi i drugačiji plaše njima i, naravno, Vučićem kao njihovim eksponentom. Uzalud! Dovoljno je pogledati čije su banke, trgovački centri, gdje odlazi radna snaga i svakome će sve biti jasno. Nekome je, očigledno, dosadio mir i napredak, pa bi sada, osokoljen rezultatima američkih predsjedničkih izbora otvorio stare rane, da ubije i ono malo nade koje imaju ovdašnji Srbi, Hrvati i Bošnjaci, željni mira i povjerenja, željni svoje djece iz Njemačke, unučadi iz Irske, prijatelja iz Amerike. Bosna i Hercegovina u kojoj živim, u kojoj služim i u kojoj ću kosti ostaviti, ima komparativne prednosti: Hrvatska pomaže Hrvate, Srbija Srbe, islamski svijet Bošnjake. Nije ovoj raspetoj zemlji problem Aleksandar Vučić, već frustracije onih koji bi ovu zemlju krojili po svome, a u toj političko-krojačkoj zamisli ovdje bi bilo Srba tek toliko da dekorativno ukrase vjerski i nacionalni monolit zamišljen u nekom od mračnih centara moći. Znam da to predsjednik Vučić ne bi dozvolio, baš kao ni predsjednik Dodik, kao ni svaki drugi čestiti Srbin kojem je stalo da iza nas nešto ostane u ovoj lijepoj i strašnoj zemlji, koja nije i neće biti ničiji plijen, već prostor u kojem će život nadjačati smrt, u kojem će biti brojnije nove kolijevke nego radne vize, u kojem će susjed vjerovati svome susjedu kao bratu rođenom. Dok god raspinju Aleksandra Vučića, znam da nam je dobro krenulo, da nam ide, da smo tu gdje jesmo. Kad ušute, znat ću da nije kako treba, da nestajemo i da nas neće biti. Vučićevo raspeće je naše uskrsnuće!”, poručio je vladika u tom tekstu 2020. Dnevno.hr Foto : Predsjedništvo Srbije Read the full article

[zoranphoto]

OTKRIO SVOJE PRAVO LICE? ‘Ustaška budala koja mrzi sve srpsko’ postaje miljenik Beograda: Oduševio je Vučića i Dačića

Zoran Milanović odlučio se otkriti do kraja i svojim nastupima i stavovima o Rusiji pokazati i svoj karakter i svoje pravo lice, vraćajući dugove onima koji su ga doveli na Pantovčak, tvrde preneraženi HDZ-ovci bliski premijeru Andreju Plenkoviću koji ne prestaju pratiti predsjednikovu retoriku. Istina je da je Milanović od početka rata u Ukrajini bio prilično suzdržan, no u posljednje vrijeme doista više i ne pokušava skriti svoje stavove, što u teškim trenucima koji zbog njegovih osobnih afera potresaju Plenkovićevu Vladu upravo Plenkoviću ide u prilog. Paradoksalna je to situacija, ali u hrvatskoj politici logika ionako nikada nije bila praćena zdravim razumom.   Što se s Milanovićevim razumom događa, teško je reći, no u svakom slučaju on je odlučio, povlačeći za sobom i dio oporbe predvođene SDP-om, pokazati stav, smatrajući da na taj način gradi vlastiti rejting i otvara si put za osvajanje još jednog mandata, što je vrlo riskantan potez s obzirom na to da je na ljevici malo biračkog tijela koje je naklonjeno Rusiji i koje je spremno podržati rat. Ne zanima Milanovića, čini se, više ljevica, on se za potrebe svoje borbe odlučio deklarirati kao novi vođa desnice, ali u HDZ-u upozoravaju i na to pa podsjećaju da je malo falilo da Milanović pomiluje Perkovića i Mustača, u tome ga je, prema njihovim tezama, spriječila samo želja da osvoji još jedan mandat koji mu jamči lagodan i spokojan život na Pantovčaku, s kojega, kako tvrde u vladajućim redovima, u neugodnu i nezavidnu situaciju dovodi kompletnu državu.

Orban bez vlasti

Ugodna je zato predsjednikova pozicija u Rusiji, u tamošnjim medijima on je jedna od glavnih zvijezda, a laskaju mu i ruski političari. “Hrvatska je počela shvaćati posljedice antiruskih sankcija i pogoršanja odnosa s Moskvom”, izjavio je nedavno član Odbora za međunarodne poslove Dume Dmitrij Belik reagirajući na Milanovićevu izjavu o tome kako Sjedinjene Države i NATO preko Ukrajine vode proxy rat s Rusijom. Milanović je pritom kritizirao uvođenje antiruskih sankcija, napominjući i manjak krajnjeg cilja ograničenja. Belik je u svojem intervjuu napomenuo kako je Milanović, bez obzira na to što je Hrvatska na ruskom popisu neprijateljskih zemalja, razumno procijenio posljedice situacije koju u sukobu u Ukrajini kreiraju Washington i Bruxelles. Time je Belik neizravno dao do znanja da Hrvatska za Rusiju možda jest neprijateljska država, ali da Milanović za Putina i vlasti u Rusiji definitivno nije neprijatelj, nego racionalan političar čije će stavove ubrzo zauzeti mnogi svjetski političari. “Koncept sukoba u Ukrajini visi poput Damoklova mača nad europskim zemljama, koje već pate od posljedica sankcija te se jako boje uvlačenja u sukob i uzimanja oružja u svoje ruke. Europske zemlje, kako je i sam Milanović primijetio, u biti su postale robovi Amerike”, rekao je Belik, koji je usput budi rečeno bio vršitelj dužnosti načelnika Sevastopolja te je kao takav bio sudionik ruske okupacije Krima. Tijekom svojega mandata zabranio je korištenje ukrajinskog jezika u gradskoj upravi. Kako je Milanović privukao pozornost ruskih medija, tako su se o njemu raspisali i oni europski, tako je britanski The Guardian primijetio da je hrvatski predsjednik kritizirao zapadne zemlje zbog opskrbe Ukrajine tenkovima i oružjem. Taj ugledni list popratio je Milanovićev razgovor s hrvatskim novinarima u kojem je on izjavio kako je protiv slanja bilo kakvog oružja u Ukrajinu jer će to samo produljiti rat. “Milanović je zauzeo stav protiv EU-a otkako je 2019. izabran kao lijevi i liberalni kandidat, a svoju je politiku uskladio s politikom mađarskog premijera Viktora Orbana i secesionističkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika”, piše The Guardian, uz napomenu da je predsjednička funkcija u našoj zemlji uglavnom ceremonijalna, ali naglašavaju i da je Milanović formalno vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Oduševljeni Srbi

“Posljednjih mjeseci otvoreno se protivio pristupanju Finske i Švedske NATO-u, kao i obuci ukrajinskih trupa u Hrvatskoj u sklopu pomoći EU-a toj ugroženoj zemlji”, navode na ovom mediju. O Milanoviću se raspisao i Associated Press, čiji su tekst zatim prenijeli i drugi svjetski mediji, uključujući i Washington Post te ABC News, dok Sky News naglašava da je Milanović predsjednik zemlje članice NATO-saveza, ali da s te pozicije kritizira slanje oružja Ukrajini. “No otad je napravio zaokret prema populističkom nacionalizmu, kritizira zapadne politike prema Rusiji, ali i prema Balkanu. Gospodin Milanović je izgradio prorusku reputaciju, što uporno poriče”, pišu na ovom mediju, a upućeni svjedoče da Milanoviću takva pisanja gode jer je uvjeren kako će napisi tog tipa pridonijeti tomu da i ostali svjetski lideri počnu propitivati svoje teze o ruskom ratu u Ukrajini. Djeluje li Milanović na svoju ruku ili uz potporu, a možda i financijsku injekciju iz Rusije, teško je reći, no on je svoje djelovanje odlučio proširiti i na susjedne zemlje pa je tako oduševio srpskog šefa diplomacije Ivicu Dačića i Vučićeve medije u Srbiji izjavivši da je Kosovo oteto Srbiji, uz ocjenu da je riječ o principijelnom poštovanju međunarodnog prava. “Pozdravljam ga kao principijelni stav u pravcu poštovanja međunarodnog prava, koje jamči nepovredivost suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake države”, rekao je Dačić pohvalivši Milanovića te napomenuo kako je po njegovu mišljenju na Kosovu doista srušen međunarodni poredak u kojem je suverenost države nedodirljiva, a granice nepromjenjive. “Ja stojim iza Kosova i podržavam ga. Ali tko je anektirao Kosovo? Međunarodna zajednica i mi. Oteto je od Srbije. Nije aneksija, nego otimanje, dio teritorija koji je izvučen iz Srbije. Kako se to zove? Ekstrakcija. Nije šija, nego vrat.”

Pitanje koncepta

“Ovo nije dovođenje u pitanje Kosova, nego cijelog koncepta u kojem netko misli da ima pravo na sve kad mu to odgovara, a kad to onaj drugi radi, onda je to kriminal”, rekao je Milanović, a u HDZ-u pak govore da je time predsjednik još jednom opalio šamar desnici koja ga je počela proglašavati svojim predstavnikom. Govorio je ponešto o predsjedniku Milanoviću i njegovim ruskim vezama tijekom gostovanja u Podcastu Velebit novinar Gordan Malić koji ga je prozvao za represiju uz tvrdnju da je i njemu zabranio da piše i da mu je posebno smetalo pisanje o njegovu stanu, odnosno o sumnjivom kreditu za stan. “Dobio je kredit za mlade, a nije više bio baš u godinama kada se može smatrati mladim”, poručio je Malić podsjetivši da je predsjednik kupio stan od bivšeg predsjednika Uprave Croatia osiguranja kojega je smijenila bivša premijerka Kosor, a koji je na koncu završio u sporu s državom. “Zanimljivo, čovjek čiji je zamjenik postao glavni svjedok u slučaju Fimi media istodobno prodaje stan budućem premijeru, šefu oporbe, i u isto vrijeme doktorira na fakultetu i uplaćuje najveću donaciju u povijesti tog fakulteta s računa Croatia osiguranja, i to dan nakon što je upisao doktorat. Za to stvarno moraš biti vješt predsjednik Uprave”, rekao je Malić koji se potom referirao i na Milanovićeve veze s Rusima, ali i na njegov utjecaj na INA-u u kojoj je svojedobno predsjednikom Uprave imenovao svojeg kuma. “To je bilo u vrijeme kada je INA postala zanimljiva Rusima”, naglasio je novinar dodajući da je i bivši ministar Ivan Vrdoljak izjavljivao kako Milanović želi njegovo uhićenje zbog toga što želi INA-u prodati Rusima. “Danas govori da je Ruse bacio na cestu. Nije na cestu, nego samo kat niže, do Vrdoljaka, primio ih je njegov ministar gospodarstva Vrdoljak”, govori Malić te podsjeća da je nekoliko mjeseci poslije u Zagreb na razgovor stiglo izaslanstvo ruskog Rosnefta koje je predvodio Igor Sečin. “Gazprom je novac, a Rosneft je Putin, a tko je njih primio? Nije resorni ministar Vrdoljak, nego je, začudo, primljen u uredu premijera koji kaže da baca Ruse na cestu.”

Sporni poslovi

“Njih nije bacio”, kaže Malić te napominje da su, nakon što je sklopljen sporazum s Gazpromom o plinu u Hrvatskoj, kao jedinu temu razgovora Milanović i ruski naftaši mogli imati samo INA-u, s tim da je na tom sastanku u društvu Sečina i Milanovića bio i Željko Runje, predsjednikov rođak i prvi Hrvat pod sankcijama zbog odnosa s Putinovim režimom nakon agresije na Ukrajinu. O tim ruskim vezama predsjednika Milanovića podosta toga znalo se i prije, no ono što zabrinjava svakako su njegovi stavovi o Kosovu, čiju je Deklaraciju o nezavisnosti još 2010. godine potvrdio Međunarodni sud pravde u Haagu, ustvrdivši kako kosovskom deklaracijom nije prekršeno međunarodno pravo. U tom predmetu u Haagu Hrvatska je inače nastupala u svojstvu svjedoka, a sud je pak tada odlučio da Deklaracija nije protivna međunarodnom pravu zbog toga što načelo zaštite temeljnih ljudskih prava ima prioritet nad načelom zaštite državnog suvereniteta. Kada se sve to zna i kada se zna da se čak i Mesić zalagao za nezavisnost Kosova, postavlja se pitanje je li Milanović svojim stavovima koje hvale Dačić i Vučić doveo u pitanje suverenitet hrvatske vanjske politike i je li zapravo time doista obezvrijedio hrvatsku desnicu podržavajući Miloševićevu politiku koja je rezultirala krvavim ratovima na ovim prostorima, uključujući i Kosovo. Tvrditi da je Kosovo oteto zapravo znači podržavati i revidirati Miloševićevu politiku, što je posebno poražavajuće u Hrvatskoj koja je i sama bila žrtva Miloševićeva režima. Treba znati da je baš Hrvatska među prvima priznala Kosovo i da su naši vojnici godinama sudionici aktivnosti NATO-o na Kosovu, pa i zbog toga zabrinjava Milanović koji širi Vučićevu propagandu dovodeći u pitanje pravo Kosova na osamostaljenje. Da priča bude do kraja konfuzna, Milanović je i sam prije desetak godina podržavao Kosovo. “Ja bih kao predsjednik Vlade otišao na Kosovo prije više mjeseci. Mi smo Kosovo priznali, to je naša volja, naša vanjska politika i Vlada je vodi. Predsjednica Vlade imala je pravo onamo otići. Mene prije svega zanimaju poslovni interesi svih naših tvrtki koje ondje rade. To je za našu ekonomiju prostor djelovanja i Vlada to ničim ne smije ugroziti. Dapače, to treba promovirati cijelo vrijeme.” Dnevno.hr Read the full article

[zoranphoto]

Milanović u Egiptu: Hrvatska živi od svoje sigurnosti, kod nas se ona doživljava zdravo za gotovo

  Hrvatska živi i od mira i stabilnosti, zarađuje na tome, i stoga ne smije zauzimati strane bez dovoljno razmišljanja, rekao je u nedjelju u Egiptu predsjednik Zoran Milanović.     Milanović je u izjavi novinarima na mjestu bivšeg izbjegličkog logora hrvatskih izbjeglica u El Shattu kazao da Egipat ima „nezamislive” sigurnosne mjere za hrvatske pojmove pa je tako i za njegov posjet organiziran ogroman broj policajaca. „To je naprosto nevjerojatno, bude ti neugodno. Ovdje je sve fokusirano na sigurnost zato što sigurnosti nema na način na koji se ona u Hrvatskoj doživljava, zdravo za gotovo”. „Mi kao država živimo od mira i stabilnosti", rekao je predsjednik aludirajući na turizam. "I svatko u Europi tko to ne razumije ili se ponaša suprotno posredno radi štetu i nama. A moj posao i moj platni razred je da brinem o interesima Hrvatske. Tek onda sve drugo dolazi na red”, naglasio je. Milanović je u subotu navečer razgovarao s egipatskim ministrom turizma o velikom hrvatskom iskustvu u tom sektoru. „To je ogroman potencijal i za naše konzultantske firme koje imaju znanje”, rekao je predsjednik, kazavši da egipatski ministar „prepoznaje da Hrvatskoj postoji pamet" u turizmu. „Egipat godišnje posjeti deset, a Hrvatsku dvadeset milijuna ljudi. Hrvatska je čudovište turističko i tu se već akumuliralo znanja i iskustva koje ima neku vrijednost”, rekao je predsjednik.

Sigurnost je hrvatski kruh   Milanović je kazao kako Hrvatska u Egipat izvozi samo sirovine, velikom većinom drvo, te kako je donedavno imala ogroman suficit s arapskom zemljom dok nije počela uvoziti energente, nakon čega je nastao deficit. „Ali zato Hrvatska ima turizam koji debelo naplati. Zato su nam mir i međunarodna stabilnost važni, jedino je život važniji od toga”, nastavio je predsjednik. Upozorio je na opasnost da se to poremeti i da bi stoga „volio da ljudi shvate da ne zauzimaju strane naprečac, bez dovoljno razmišljanja”.  Hrvatska svoju sigurnost „naplaćuje” i od toga živi: „od sigurnosti, povijesti i ljepote”. Stalno treba imati na da joj je to kruh., kazao je Milanović. Predsjednik se nakon posjeta El Shattu sastao s Upravom Sueskog kanala, a u ponedjeljak će se sastati s egipatskim kolegom El-Sisijem.  Očekuje ga i susret s glavnim tajnikom Arapske lige, panarapskom organizacijom utemeljenom 1945. godine, kojoj je sjedište u Kairu  Hrvatski predsjednik trebao bi u egipatskoj prijestolnici sastati i s premijerom Mustafom Madbulijem i predsjednikom Zastupničkog doma parlamenta Hanafijem Gebalijem.  Tportal.hr Foto : Ured predsjednika Republike Hrvatske / Filip Glas   Read the full article