#Europsko tržište

[adriaticpulse]

Kakve promjene očekuju Njemačku zbog Donalda Trumpa?

Povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država mogao bi unijeti velike promjene u transatlantske odnose. Njegova politika “Amerika na prvom mjestu” već je u prošlosti izazvala kontroverze u Europi, a Njemačka bi se mogla naći pred izazovima, posebno u gospodarskom sektoru. 1. Industrija i dodatne carine Donald Trump poznat je po svojoj protekcionističkoj politici…

[zoranphoto]

Kako je Beč postao žarište moguće europske nekretninske krize

  Tržište nekretnina u Beču počelo je brzo gubiti na vrijednosti. U odnosu na svibanj prošle godine, cijene stanova i kuća pale su 12,2 posto, a drugi najgori grad u EU po padu cijena je Stockholm, u kojem su nekretnine tresnule 6,4 posto     Prema podacima kojima raspolaže Bloomberg, cijene stanova u Madridu, Milanu i Zürichu istodobno rastu. Što se to događa u Austriji?   Bečko tržište, na kojem je fokus podjednako podijeljen između najma i kupnje, pogodile su više kamatne stope na stambene kredite te usporavaju nove investicije u beton. Iako su prosječne cijene najma pale na sedam eura za kvadrat, one su i dalje prilično visoke zbog dugog perioda rasta u proteklim godinama. No očekuje se da će cijene najma, a posljedično i vrijednosti nekretnina, i dalje padati jer je cijelo europsko tržište u problemima nakon završetka ere jeftinog novca i povijesno niskih kamata.     Rast kamatnih stopa koje diktiraju centralne banke poskupio je kredite diljem kontinenta čije se stanovništvo već muči s krizom životnih troškova, kakve nije bilo više od 40 godina. U takvom okružju cijene nekretnina nastavit će padati, piše Bloomberg, a Europa bi se mogla naći pred brzim otrežnjenjem nakon niza godina stabilnog rasta vrijednosti stambenih i poslovnih prostora. Prema agenciji Real Immobilienvermittlung, sve više Austrijanaca koji se sele u ili prema Beču zanima najam, a kupnja po trenutnim kamatnim stopama nije im primamljiva. Uz to, nekretnine su još uvijek preskupe i prema austrijskoj središnjoj banci vrijede 40 posto više u odnosu na 'realnu' vrijednost. No kako se tržišni uvjeti pogoršavaju, tako pada apetit za stambenim kreditima - novoodobreni krediti samo u ožujku pali su 60 posto u odnosu na ožujak 2022. i to u cijeloj Austriji. Jedno od najaktivnijih nekretninskih tržišta, ono u Dublinu, također se počelo hladiti uz pad cijena od 2,4 posto u ožujku. Irska vlada već razmišlja o mjerama pomoći za sve koji imaju stambene kredite. Unatoč manjku nekretnina za stanovanje u Berlinu, cijene su pale i u glavnom gradu Njemačke i to za jedan posto u proteklom mjesecu. Najgore bi u novoj krizi mogli proći Britanci jer se u njihovoj državi stambene kredite može ugovoriti s fiksnom kamatom samo na dvije ili pet godina. Zbog toga će čak 1,4 milijuna Britanaca već ove godine morati refinancirati svoje kredite, jasno, uz nepovoljnije uvjete i to će, prema pisanju Bloomberga, okončati rast cijena nekretnina u Londonu. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

[balkantimes]

Budućnost Europske unije u postpandemijskom svijetu

U postojećem modelu, EU je samo jedan od instrumenata najutjecajnijih zemalja (Francuske i Njemačke) za ostvarivanje njihovih nacionalnih interesa. Ova pandemija i postpandemijsko razdoblje u koje ulazimo, najveći su test EU-a od njezina postojanja

Drago Kraljević

Krajem travnja ove godine Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, izjavio je da će COVID-19 promijeniti geopolitiku i odnose među državama. »U postpandemijskom svijetu«, rekao je Borrell, »budućnost globalizacije, ekonomski neoliberalizam, globalno upravljanje i otpornost demokratskih sustava (posebice europskih) biti će dovedeni u pitanje, uz rizik porasta populizma i autoritarnih režima«. Borrell je u pravu, no ne spominje gdje leže ključni problemi EU-a? Jer ako se tako nastavi, ako se ekonomske politike ne budu mijenjale, ako će eurobirokracija i dalje biti dominantna, ako se europske institucije neće reformirati u smjeru istinske demokracije, projekt Unije ne može uspjeti.

U postojećem modelu, EU je samo jedan od instrumenata najutjecajnijih zemalja (Francuske i Njemačke) za ostvarivanje njihovih nacionalnih interesa. Na vrhu Unije je Europsko vijeće koje mora utvrđivati opće prioritete. Riječ je o tijelu na kojemu šefovi država i vlada trebaju odlučivati što je zajednički - europski interes. U praksi to nije moguće ostvariti jednoglasno, jer postoji 28 različitih nacionalnih interesa. Rezultati su evidentni. Stara podjela između izvršne (vlade), zakonodavne (parlament) i sudbene vlasti, koja postoji u nacionalnim državama, ne odnosi se na europski sustav. Primjerice, Europska komisija je izvršna vlast, ali sa zakonodavnom inicijativom.To znači da Parlament ne može bez Komisije pokretati inicijative za donošenje odgovarajućih zakona. Dinamika većine i oporbe u Europskoj uniji, ne regulira samo odnose »desnih« i »lijevih« stranaka koji bi trebale štititi interese građana. Ona se istovremeno odnosi i na interese nacionalnih elita koje upravljaju Europskim vijećem i Vijećem EU-a (ministara), gdje se grade tzv. »promjenjive većine« ovisno o tome što je u njihovom trenutačnom interesu.

​Opasnost od pandemije koronavirusa i gospodarski pad koji predviđaju mnogi ekonomisti, predstavlja ozbiljne rizike za budućnost EU-a. Posljedice pandemije na Uniju i njezine države članice, treba sagledati s nekoliko razina. Na globalnoj, gdje UN prvi put nije mogao postići konsenzus (suglasnost) u vezi s pandemijom koronavirusa. Vijeće sigurnosti UN-a nije uspjelo donijeti rezoluciju o COVID-u 19, jer SAD i Kina (oboje s pravom veta) nisu postigli sporazum. Sada se na razini EU-a postavlja pitanje koliko je Unija otporna i spremna suočiti se sa sve većim rizicima na globalnom planu. To uopće nije jednostavno, jer je uloga nacionalnih država (posebice Njemačke, Francuske...) u donošenju odluka u Uniji i dalje presudna u uvjetima postojanja jedinstvenog tržišta. Prema preliminarnim procjenama EUROSTAT-a, u prvom tromjesečju ove godine BDP je pao za 3,8 posto u eurozoni i 3,5 posto u Uniji u odnosu na prethodno tromjesečje. Yanis Varoufakis, sveučilišni profesor ekonomske teorije i bivši grčki ministar financija, upozorava na »nagli pad dohotka privatnog sektora koji se mora neutralizirati značajnim povezivanjem javnih potrošnji. Ako vlade to ne učine, zbir privatnih i javnih rashoda nastavit će padati još većom brzinom, tvrtke će bankrotirati, što će posljedično dovesti do smanjenja fiskalnih prihoda«. Prof. dr. Tihomir Domazet prognozira: »Moja je procjena da će Hrvatska na kraju godine imati pad više od 8,5 posto. O malim zemljama poput Hrvatske nitko se ne brine. One su doživjele najveći udar nakon krize 2008. godine, a i sada će se to ponoviti. Od 1986. do 2018. godine razvijenost Hrvatske realno je pala u odnosu na prosjek EU-a za više od 30 posto«. ​Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen morala se nedavno ispričati Italiji s obzirom da Unija prema svojoj članici nije poduzela one mjere koje je u danom trenutku pandemije trebala.

​Ova pandemija i postpandemijsko razdoblje u koje ulazimo najveći su test EU-a od njezina postojanja. Kada je, primjerice, riječ o izdavanju euroobveznica koje bi trebale poslužiti ne samo financiranju tekućih izdataka, već i pokretanju ambicioznog plana oporavka europskog gospodarstva, mišljenja su podijeljena. Njemačka i Nizozemska odlučile su otvoreno suprotstaviti se opravdanim zahtjevima Italije, Španjolske i Portugala za uvođenje euroobveznica jer ne prihvaćaju mogućnost podjele javnog duga zemalja eurozone. Ideja nije nova, kako ističe Yanis Varoufakis. Novo je samo to što je u situaciji pandemije prijedlog obrazložen pozivanjem na solidarnost s najteže pogođenim zemljama na jugu Europe. Pogođenim zemljama je umjesto obveznica ponuđeno 27,7 milijardi eura (oko 0,22 posto dohotka eurozone) u obliku direktne pomoći i još nekoliko stotina milijardi eura u obliku kredita« (Y. Varoufakis, Projekt Syndicate, travanj 2020.). Mora se priznati da to nije solidarnost. Sada je zemljopisna i emocionalna podijeljenost EU-a postala transparentnija nego ikada do sada. I prof. dr. Tihomir Domazet već dugo vremena upozorava da neke bitne stvari od početka stvaranja EU-a nisu posložene kako treba. Primjerice, kada je riječ o ekonomiji, postojeći model, uključujući euro, prvenstveno odgovara Njemačkoj koja je u njega uspjela ugraditi svoja pravila i nametnuti ih ostalima. Drugim riječima, Unija od samoga početka ne funkcionira kao Unija.

​Sada Njemačka, prema najnovijim podacima, ostvaruje ogroman suficit, ali i dalje ne želi prihvatiti emitiranje euroobveznica koje bi mogle poslužiti barem kao sredstvo za premošćivanje ogromnih problema država članica s velikim dugom i teškoćama s likvidnošću. Zašto Njemačka ne želi biti solidarna? Jednostavno zato jer joj postojeći model Unije odgovara. Da njega ne bi bilo, danas ne bi mogla sâma ostvariti tako ogroman suficit. Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, sada poteže pitanje odnosa EU-a sa svijetom: »Ne možemo se brinuti samo zbog narušavanja tržišnog natjecanja unutar EU-a, dok ignoriramo akcije naših konkurenata izvan Europe«. Spominje »Stratešku autonomiju EU-a«, koja se mora graditi na šest glavnih stupova: počevši od smanjenja ovisnosti Unije, ne samo u zdravstvenom sektoru, već i na polju budućih tehnologija, preko sprječavanja tržišnih operatora da preuzmu kontrolu nad europskim strateškim aktivnostima, pa sve do proširenja europske regulatorne ovlasti nad suvremenim tehnologijama kako bi se spriječilo da nam drugi izvan Europe to reguliraju na našu štetu. ​No, postavlja se pitanje s kakvom će strategijom Unija primjerice riješiti ovaj problem: četrdeset posto antibiotika uvezenih u Njemačku, Francusku, Italiju... potječe iz Kine, koja danas proizvodi 90 posto penicilina koji se konzumira širom svijeta. To je sustavna kriza koja se ne odnosi samo na COVID-19 i njegove posljedice na ljudsko zdravlje. U svom intervjuu za Financial Times, francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da su EU i euro u ozbiljnom riziku ukoliko bogatije zemlje ne stvore nove međusobne dužničko-vjerovničke instrumente, kako bi pomogle siromašnijima. To je istina jer se već dugo vremena postavlja pitanje je li Unija politički projekt ili samo tržište? Španjolski premijer Pedro​ Sanchez smatra da Uniji prijeti raspad ako se ne postigne puna solidarnost u rješavanja posljedica pandemije koronavirusa. Jacques Delors, bivši predsjednik Europske komisije, apelira: »Klima koja vlada između čelnika država i vlada te nedostatak europske solidarnosti, predstavlja smrtnu opasnost za EU«.

​Na takve i slične izjave koje upozoravaju na potrebu očuvanja europskog projekta i njegovih vrijednosti, nadovezuje se čitav niz odluka koje se rukovode isključivo nacionalnim interesima. Tako je, primjerice, Francuska 3. ožujka zaplijenila sve zaštitne maske uz sljedeće obrazloženje: »Distribuirat ćemo ih zdravstvenim radnicima i Francuzima koji su pogođeni koronavirusom« (France24). Francuski predsjednik Emmanuel Macron na Twitteru je 6. ožujka izjavio da je francuska vlada primorala Valmy SAS, proizvođača maski sa sjedištem u blizini Liona, da otkaže narudžbu za milijune zaštitnih uređaja koje je proizvela britanska Nacionalna zdravstvena organizacija. Njemačka je 4. ožujka zabranila izvoz zaštitnih sredstava poput naočala, maski, haljina, kombinezona i rukavica (Reuters). Sedmog ožujka je švicarski list Neue Züricher Zeitung, prenio vijest da su njemačke carinske vlasti spriječile kamion s 240.000 maski da se vrati u Švicarsku, koja nije zemlja članica EU-a. Austrija je 10. ožujka postala prva zemlja EU-a koja je zatvorila unutarnje granice s drugim državama Unije. Kancelar Sebastian Kurz objavio je da se uvode provjere duž talijanske granice uz zabranu ulaska većini putnika.

Ulazak u Austriju suspendiran je za talijanske građane, s izuzetkom onih koji imaju liječničku potvrdu koja potvrđuje odsutnost infekcije, prenosi Reuters. Bečka odluka je ozbiljno zaprijetila ukidanjem schengenskog prostora kojim se uspostavlja slobodno kretanje građana zemalja potpisnica bez pokazivanja putovnica ili podvrgavanja carinskim provjerama u zračnim lukama i graničnim prijelazima 26 europskih zemalja. Republika Češka je 12. ožujka zatvorila granice s Njemačkom i Austrijom te zabranila građanima iz drugih zemalja ulazak u zemlju. Švicarska vlada je 13. ožujka uvela graničnu kontrolu s drugim europskim zemljama. Švicarska, iako nije članica EU-a, dio je schengenskog prostora. Danska je 14. ožujka uspostavila graničnu kontrolu nad svim kopnenim, pomorskim i zračnim prometom na određeno vrijeme. Poljska je 15. ožujka zatvorila granice prema svima, osim poljskim državljanima ili onima koji posjeduju poljsku dozvolu boravka. Njemačka je 16. ožujka uvela kontrolu granice s Austrijom, Danskom, Francuskom, Luksembourgom i Švicarskom itd. Sve to govori da bi EU morao konačno postati mnogo više od monetarne unije i jedinstvenog tržišta, ako želi opstati. On treba istodobno biti mirovni projekt, prostor zajedničke kulture, jasnih i prepoznatljivih politika i ekonomije koja počiva na solidarnosti. »Ako zapadne zemlje namjeravaju spasiti svoje demokracije, moraju uspostaviti zajednička pravila o svim glavnim pitanjima: ekonomskim, financijskim, socijalnim, zdravstvenim...« (prof. dr. M. Cacciari). »COVID-19 je doveo do zaključka da je svijet nespreman za zajedničko djelovanje. Izlaz, bilo iz područja zdravstva ili ekonomike, nametnuo se u djelovanju nacionalne države. Znači li to da je globalizacija nestala. EU, kao najveća asocijacija država, nema odgovore na to pitanje, pa svaka država članica djeluje izolirano, što znači da EU ne funkcionira, tim više što tri najveće svjetske sile ne djeluju blagonaklono prema EU-u«, tvrdi prof. dr. Domazet.

Izvor: novilist.hr

[filkes]

Europsko tržište rabljenih i novih automobila - AutoScout24

Europsko tržište rabljenih i novih automobila – AutoScout24

https://www.autoscout24.hr/

[jedimolivolicom]

EUROPSKO tržište automobila u travnju bilježi rekordan pad kakav nije zabilježen još od 2013. godine. http://ift.tt/eA8V8J

http://www.index.hr/xmag/clanak/crni-oblaci-nad-europom-rekordan-pad-prodaje-u-britaniji-vw-u-minusu/970639.aspx

[zoranphoto]

Europska kokainska prijestolnica strahuje od eskalacije nasilja

Antwerpen, druga najveća europska luka, europsko je kokainsko središte broj jedan. Teri Schultz razmatra kako nadolazeće gušenje rastuće trgovine drogom može utjecati na porast nasilja.     Teun Voeten lagano dodiruje jednu od nekoliko okruglih rupa na vratima garaže u mirnoj ulici na sjeveroistočnoj strani Antwerpena. "Meni izgleda kao kalašnjikov", kaže on, procjenjujući kojim je pištoljem ubijena 11-godišnja djevojčica u njezinoj kući početkom siječnja. Iako se vjeruje da je ovo ubojstvo slučajan ishod slanja signala upozorenja od narko bande koje je pošlo po zlu, Voeten, nizozemski kulturni antropolog koji je istraživao narko milje u Antwerpenu, kaže kako postoji rizik da bi to moglo pokrenuti "ciklus osvete... potpuno nove razine nasilja s nepredvidivom dinamikom." Ubojstvo se dogodilo istog dana kada su belgijske vlasti otkrile rekordnu zapljenu u 2022. od 110 tona kokaina u Antwerpenu, što se procjenjuje na samo oko 10% onoga što prolazi kroz luku. Time je Antwerpen daleko ispred Rotterdama, gdje je prošle godine zaplijenjeno 52,5 tona, što je pad u odnosu na 2021. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, zajedno s Europolom, procijenio je da je maloprodajno tržište kokaina u Europskoj uniji 2020. vrijedilo najmanje 12,8 milijardi eura (13,9 milijardi dolara), što je broj za koji agencije kažu da je vjerojatno ispod stvarne vrijednosti jer je broj zaplijena od tada dramatično porastao.

Nizozemski kraljevi droge zadali udarac

Do sada, rekao je Voeten za DW, unatoč "nevjerojatnoj količini" kokaina koja je preplavila Antwerpen, grad nikada nije doživio brutalnost bandi kao što je slučaj sa Rotterdamom ili Amsterdamom, gdje je 2016. godine vidio odsječenu glavu ostavljenu ispred kafića. No, nedavni uspjeh vlasti u uklanjanju nekih moćnih igrača u Nizozemskoj znači da bi se više nepoželjnih aktivnosti moglo premjestiti u Antwerpen. "U biti su Nizozemci bili glavni i koristili su Belgijance za prljavi posao, da izvuku kokain iz kontejnera", objasnio je Voeten. "Ali Belgijanci su uskočili u poziciju jer su mnoge nizozemske velike zvijerke uhićene. Cijele organizacijske strukture su uzdrmane. Tako da će vlasti poduzeti mnogo oštrije mjere i očekujem da će biti više nasilja", kaže Voeten. Gradonačelnik Antwerpena, Bart de Wever, pozvao je na raspoređivanje nacionalne vojske u luci, a iako ta ideja nije dobila široku političku potporu, vlada je najavila da će najmanje 100 dodatnih policajaca biti raspoređeno u luci zajedno s dodatnom opremom za skeniranje kako bi se povećala inspekcija tereta iznad procijenjenih 1% koliko je trenutno moguće.

Bande sve agresivnije

Iako lučki radnici pozdravljaju najavljena pojačanja podrške, oni se također pripremaju za učinke koje će ona imati na ponašanje krijumčara. „Situacija je već dovoljno loša", kaže Stephan Vanfraechem, generalni direktor Alfaport Voka, koji predstavlja oko 300 kompanija.     Vanfraechem je za Deutsche Welle rekao da su prošlih godina lučki radnici bili glavna meta regrutiranja bandi, ali kako raste nadzor, raste i pritisak na širi raspon zaposlenika. On rukom pokazuje prema četvrti ispred pristaništa, napomenuvši da postoje vrlo specifični kafići u kojima članovi narkobandi fizički prate radnike kako bi dobili osobne podatke. " postaju sve agresivniji. Trebaju informacije i trebaju ljude koji im mogu fizički pomoći", kaže Vanfraechem, dodajući da su na meti zaposleni u administraciji i studenti. "Ono što sada rade jest da vam prilaze vrlo izravno kako bi vam pokazali slike vaše obitelji, vaše djece, prijatelja. A to nije baš suptilan način rada. To je stvarna prijetnja", kaže Vanfrachtem. Ovako se javno obračunati s bandama prijetnja je i njemu samom, priznao je on. No on smatra da je to neophodno. "Shvaćam da je to opasnost, možda i za mene i moju obitelj, moju ženu i djecu", kaže on. "Mislim da nema alternative nego biti otvoren u vezi s ovim problemom. Ako šutimo onda smatram da surađujemo s ovim ljudima. Mislim da ih moramo zaustaviti", kaže on.

Potrebna međunarodna suradnja

To nije nešto što Belgija ili Europa mogu učiniti same, zbog čega Europol, policijska agencija EU-a, sve više radi sa zemljama iz kojih droga potječe i onima izvan jurisdikcije EU-a gdje neki od ključnih igrača sjede i vuku konce. Kriminalci su tako dobro povezani da smo vidjeli poruke nekoga tko je iz Europe naručio ubojstvo u Latinskoj Americi, očekujući da će to biti izvršeno u sljedećih sat vremena, kaže Jan Op Gen Oort, iz Europola. Policija radi na vlastitoj međunarodnoj mreži. "Morate imati mrežu da biste provalili mrežu", kaže general Oorth za DW. "No, globalna koalicija snaga za provođenje zakona također mora biti strateški osmišljena jer nije dovoljno samo ukloniti male vojnike na niskoj razini ... ljude koji vade kokain iz kontejnera. Morate tražiti one koje nazivamo 'ciljevi velikog značaja'", kaže Oorth. Suradnja seže od visokosofisticirane upotrebe lažne platforme za šifriranu komunikaciju zahvaljujući kojoj je uhapšeno 800 kriminalaca 2021. godine, pa do više pravnih sporazuma potpisanih sa zemljama kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje je Dubai, u kojem su izvršena ključna uhićenja. Osim toga valja poboljšati nadzor na dokovima za utovar robe u Latinskoj Americi odakle potječe većina kokaina. Kako se sve više zemalja pridružuje ovim naporima, general Oorth kaže: "Uvjeren sam da ćemo moći ukloniti velike igrače, ali trebat će vremena." U međuvremenu, međutim, Belgija ima još jedan problem. Vlasti su izrazile zabrinutost da velike hrpe zaplijenjenog kokaina, koji čeka na spaljivanje, bivaju unosan mamac za krijumčare. Tportal.hr Photo by Aynur Guliyeva Read the full article

[zoranphoto]

BRUTALNE TEKTONSKE PROMJENE: Udar na Rusiju embargom bio je dvosjekli mač, jedna zemlja postaje energetski titan! Iza zavjese vodi se bitka koja se tiče i Hrvatske

Zapadni embargo na uvoz ruske sirove nafte, koji je u EU startao 5. prosinca, kao i ograničenje uvoznih cijena na rusko „crno zlato“ od 60 dolara za barel dovode do nevjerojatnih turbulencija na svjetskom energetskom tržištu. Odmah je svima bilo jasno kako se izvoz ruske nafte neće moći spriječiti niti zaustaviti: ona je jednostavno svijetu potrebna s obzirom da je Rusija, uz Saudijsku Arabiju najveći proizvođač nafte. Međutim, sama intencija SAD-a (koji je sve to i inicirao) nije niti bila sprječavanje dotoka ruske nafte na svjetsko tržište, već isključivo smanjivanje ruskih proračunskih prihoda od trgovine njome i slabljenje ruskog gospodarstva. Za sada je sve to još u fazi ispitivanja tržišta i njegovih reakcija, kao i omjera snaga, a pravi problemi i po Rusiju i po EU mogli bi početi tek s uvođenjem embarga EU na uvoz ruskog dizela koji počinje 5. veljače– dakle za manje od mjesec dana. Upravo je dizel po Rusiju i najvažniji naftni derivat, a najvažniji je i po mnoge europske rafinerije.    

Svatko traži svoju priliku

Rusija se sada susreće s manjkom svojih tankera ili tankera iz „sive zone“ zbog čega strani brodovlasnici svoje tankerske usluge Rusiji naplaćuju po znatno većim cijenama nego ranije. To uglavnom pravdaju visokim troškovima osiguranja zbog nametnutih zapadnih sankcija. Zbog toga se cijena barela ruske nafte protekla dva tjedna spustila u jednom trenutku i na svega 40 pa i 37 dolara – što je daleko od cijene koju Moskva želi u ovoj godini – 70 dolara, kako bi uspješno osigurala realizaciju državnog proračuna. Ako bi se ovakav cjenovni trend ruske nafte nastavio čitavu godinu, on bi tu zemlju koštao u novčanom iznosu gotovo cjelokupni proračun predviđen za sektor obrazovanja – oko 3 trilijuna rublji. Međutim, zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak ovih dana uvjerava predsjednika Vladimira Putina da je ovaj pad cijene samo privremen i da bi od ožujka stvar trebala izgledati bolje. Rusija će vjerojatno pojačati broj vlastite tankerske flote. Ali to tek ostaje za vidjeti. Do tada mnogi u svijetu zarađuju na jeftinoj ruskoj nafti. Jedan od njih je i Singapur.     Tako američki Bloomberg piše kako je potražnja za naftnim cisternama naglo porasla u toj azijskoj “minijaturnoj” ali gospodarski i strateški važnoj zemlji. Tamo trgovci miješaju jeftinu rusku naftu s naftom iz drugih zemalja i prodaju je po dobrim maržama u susjedne zemlje. (Podsjećam da dodatkom nafte iz drugih zemalja, pravno gledano to više nije ruska nafta pa makar ona činila golemi udio u novoj smjesi, tj. da ne podliježe zapadnim sankcijama, op.ZM.)

Miješaju crno zlato

U Singapuru tako gotovo da više i nema slobodnih spremnika za naftu, jer miješaju rusku naftu s vrstama iz drugih zemalja. Bit je u tome što se nafta i naftni derivati ​​iz Rusije kupuju uz značajan diskont, a miješanjem s drugim sirovinama mogu povećati prodajnu maržu i do 20%, a obično ne prelazi 10-12%.   Prema podacima Vortexa, u prosincu su se, primjerice, isporuke nafte i loživog ulja iz Rusije u Singapur udvostručile u odnosu na zadnji mjesec 2021. godine. Trgovci mogu isporučiti dobiveni „naftni koktel“ u susjedni Vijetnam i Indoneziju, napominje Bloomberg, a smjesa se također može koristiti za punjenje brodova. Nešto slično događa se i u UAE – u emiratu Fujairah, koji se nalazi na obalama Indijskog oceana, dodaje američka agencija.   Mješavina vam omogućuje skrivanje podrijetla nafte i naftnih proizvoda. Iako se većina zemalja nije pridružila ograničenjima cijena ruske nafte, sankcije stvaraju poteškoće u financiranju i osiguranju tereta. Nesumnjivo je da će ruska nafta na ovaj način stizati i na europsko tržište, samo što će to biti po većim cijenama nego za po Singapur susjedne zemlje jer se radi o velikim udaljenostima za njezin transfer. Mogla bi u tom smislu možda profitirati i Turska, tko zna. Svijet je stvarno okrenut naglavce! Dnevno.hr Foto : Kremlin POOL Read the full article

[zoranphoto]

Tri članice EU-a kucaju na vrata šengena, no nekoliko je prepreka

Šengenski prostor, najveće međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebao proširiti na barem jednu novu članicu EU-a, ako ne i tri, piše ovaj tjedan ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina     Trenutno se šengenski prostor sastoji od 22 zemlje članice EU-a i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU-a kucaju na vrata - Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Od 27 država članica EU-a, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Cipar i Irska trenutno nisu dio šengenskog prostora. S druge strane, šengenski prostor obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU-u. Češka, koja predsjeda Europskom unijom, naznačila je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zajedno uđu u šengensku zonu bez granične kontrole. Očekuje se da će Vijeće EU-a o tome glasati 9. prosinca, a Hrvatska je na najboljem putu da postane članica s obzirom na to da do sada nije bilo najava, barem javnih, da bi neka članica šengenskog prostora stavila veto. ENR podsjeća da je Vijeće EU-a još u lipnju pokrenulo proces donošenja odluke o ulasku RH u šengenski prostor, zatraživši mišljenje Europskog parlamenta koji je na plenarnoj sjednici 10. studenoga glasao za ulazak Hrvatske u šengen. To mišljenje nije obvezujuće za Vijeće, ali ono je potreban proceduralni korak kojim se šalje i politička poruka. Bio je to pretposljednji korak do konačne odluke koja se očekuje 9. prosinca na Vijeću EU-a. To tijelo predložilo je da se od 1. siječnja 2023. ukinu kontrole na kopnenoj i pomorskoj granici Hrvatske s državama šengena, a od 26. ožujka 2023. kontrole u zračnim lukama. Hrvatska je i na pragu uvođenja eura, dodaje ENR.

Nizozemska blokada Rumunjske i Bugarske

Što se tiče Rumunjske i Bugarske, te dvije zemlje na čekanju su od 2011. Vijeće EU-a i Europski parlament potvrdili su u lipnju te godine da Bugarska i Rumunjska ispunjavaju sve kriterije za ulazak u šengen. Međutim, u rujnu 2011. Nizozemska i Finska stavile su veto na pristupanje spomenutih zemalja, navodeći kao razlog nedovoljno djelovanje protiv korupcije i organiziranog kriminala. Europski parlament je 18. listopada 2022. – četvrti puta od 2018. – pozvao države članice da bez odgode��integriraju Rumunjsku i Bugarsku u šengenski prostor. Međutim, Nizozemska i dalje dovodi u pitanje spremnost Bugarske i Rumunjske za šengen. U listopadu ove godine nizozemski parlament usvojio je rezoluciju kojom se protivi pristupanju Bugarske i Rumunjske šengenskom prostoru. Istaknuta je potreba daljnje analize funkcioniranja vladavine prava, dok je ocijenjeno kako je potrebno provjeriti je li i u kojoj mjeri došlo do smanjenja korupcije i organiziranog kriminala u Bugarskoj i Rumunjskoj. 'Ako ova pitanja nisu riješena u državi članici šengena, to može uzrokovati ozbiljne probleme zbog nedostatka graničnih kontrola. Stoga to predstavlja rizik za sigurnost Nizozemske i cijelog šengenskog prostora', navodi se u rezoluciji. Bugarski predsjednik Rumen Radev komentirao je rezoluciju 21. listopada. 'Izbori u Nizozemskoj održavaju se u proljeće. Ovo je teška tema, ali Nizozemska je već izolirana u Vijeću. Bugarska i Rumunjska taoci su unutarnje politike u Nizozemskoj i to neće dugo trajati', kazao je.   Rumunjski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu smatra da još ima prostora za političke, diplomatske i tehničke korake i vjeruje u ulazak u šengen paralelno s Hrvatskom. 'Uvjeren sam da nizozemska strana procjenjuje apsolutno sve opcije i varijante', rekao je Aurescu. Europski parlament opisao je trenutnu situaciju štetnom za jedinstveno europsko tržište. 'Održavanje unutarnjih graničnih kontrola je diskriminirajuće i ima ozbiljan utjecaj na živote mobilnih radnika i građana', poručili su europarlamentarci.

Slovenija i Hrvatska – tri desetljeća graničnog spora

ENR spominje i pitanje graničnog spora Slovenije i Hrvatske i ističe da Ljubljana podržava članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru, ali isto tako da je neizvjesna sudbina arbitražnog sporazuma o granici iz 2017. Hrvatska inzistira na tome da više nije stranka u arbitraži jer je Slovenija odgovorna za proceduralne nepravilnosti. Ljubljana, pak, inzistira da je arbitražno rješenje konačna presuda o granici. Slovenski političari često su više ili manje otvoreno raspravljali o mogućnosti uvjetovanja članstva Hrvatske u šengenu provedbom arbitražne presude o granici. Posljednjih tjedana pojavile su se glasine da slovenska vlada sastavlja jednostranu izjavu prema kojoj Hrvatska ulaskom u šengenski prostor prihvaća arbitražnu presudu. 'Razgovaramo o usvajanju izjave, ali ta izjava neće biti ništa drugo nego obnovljena predanost provedbi arbitražne presude', rekla je prošlog tjedna slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon. Fajon, koja očekuje pozitivnu političku odluku ministara unutarnjih poslova EU-a o članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru, najavila je i da će slovenska vlada uskoro predstaviti nacrt stajališta o kojem će se potom glasati u parlamentu.

Bosna i Hercegovina koja nije članica EU brine zbog 'učvršćene' granice

Ulazak Hrvatske u šengen poseban je izazov za Bosnu i Hercegovinu koja s Hrvatskom dijeli gotovo tisuću kilometara granice, ističe ENR. Između dviju zemalja postoje snažne gospodarske, kulturne i obiteljske veze. BiH strahuje da bi šengenska pravila mogla 'učvrstiti' granicu. Trgovci očekuju probleme u brzini protoka robe preko granice s Hrvatskom. Između BiH i Hrvatske postoji devet graničnih prijelaza i 20 stalnih prijelaza za prekogranični promet. Od devet prijelaza samo dva imaju poseban status za obavljanje fitosanitarnog nadzora. Preko njih se može izvoziti voće, povrće i sva druga roba koja zahtijeva tu vrstu pregleda. Vanjskotrgovinska komora BiH je u nekoliko navrata upozorila da bi primjena šengenskih inspekcijskih standarda mogla stvoriti redove. Granična policija objavila je da će 'članstvo Hrvatske u šengenu osigurati ispunjavanje svih kriterija, a time i vrlo visoku razinu sigurnosti vanjskih granica države. To je posebno značajno u prevenciji svih oblika prekograničnog kriminala i ilegalnih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize'. Uz potporu EU-a, Hrvatska je uložila u zaštitu granice koje čuva 6500 policajaca. Nevladine udruge i mediji u više su navrata izvještavali o nasilnim povratcima i nehumanom postupanju hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima. Zbog toga je država– u suradnji s organizacijama civilnog društva – pokrenula neovisni nadzor postupanja granične policije prema migrantima i tražiteljima azila. Takvi mehanizmi nadzora, prema Komisijinom prijedlogu Europskog pakta o migracijama i azilu, trebali bi postojati u svim državama članicama. Tportal.hr Read the full article

[zoranphoto]

Austrijski kancelar: Moramo konačno zaustaviti ludilo koje se događa na energetskim tržištima

Austrijski kancelar Karl Nehammer podupire ograničenje na razini Europske unije za cijene električne energije, objavio je u nedjelju u priopćenju njegov ured     Austrijska vlada predvođena konzervativcima isprva je bila skeptična prema ideji ograničavanja cijena električne energije, ali se za nju zagrijala kako su cijene nastavile rasti. "Moramo konačno zaustaviti ludilo koje se događa na energetskim tržištima. A to se može dogoditi samo kroz europsko rješenje", navode se u priopćenju Nehammerove riječi, te dodaje da će kancelar nastojati razuvjeriti one članice EU-a koje se protiv takvom rješenju. "Napokon se nešto mora dogoditi. Ovo se tržište neće samo regulirati u svom sadašnjem obliku. Pozivam svih 27 članica EU-a da zajednički hitno zaustave ovu eksploziju cijena."   Austrija uvelike ovisi o ruskom plinu, posebno u industriji i grijanju, a prije rata u Ukrajini oko 80 posto ukupne opskrbe plinom bilo je iz Rusije. Većina električne energije, međutim, dolazi iz obnovljivih izvora energije, a u austrijskoj javnosti raste nerazumijevanje tržišnog sustava u kojem su cijene plina i struje usko povezane. Tržišna cijena električne energije mora se sniziti i odvojiti od plina kako bi se približila stvarnim troškovima proizvodnje, rekao je Nehammer. "Ne možemo dopustiti (ruskom predsjedniku ) Vladimiru Putinu da svakodnevno utvrđuje cijene električne energije", dodao je. Češka, koja predsjeda EU-om, predložit će izvanredni sastanak Vijeća za energetiku EU-a što je prije moguće zbog skoka cijena energije, rekli su u petak dužnosnici češke vlade koji nastoje izgraditi europsku potporu za ograničenja cijena energije. U izjavi Nehammerova ureda stoji da će se zalagati za održivi model koji se može brzo implementirati. Dodaje se da je o tom pitanju razgovarao s češkim i njemačkim kolegama. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

[zoranphoto]

Lehmanov efekt: Hoće li Putin detonirati ekonomsku atomsku bombu jaču od kraha iz 2008. i dovesti do još jednog izgubljenog desetljeća?

KRIZA STOLJEĆA Njemačka je upozorila da bi energetska kriza u toj zemlji mogla pokrenuti 'Lehmanov efekt' u sektoru komunalnih usluga. Podrazumijevalo bi to ponavljanje scenarija 'krize stoljeća' iz 2008. godine kad je bankrot investicijske banke Lehman Brothers domino-efektom izazvao krizu puno širih razmjera     Nakon što joj je Rusija ograničila opskrbu plinom, Njemačka, drugo najveće europsko gospodarstvo, u strahu od nestašice u četvrtak je krenula u drugi stupanj plana za izvanredne situacije opskrbe plinom, tzv. alarmantni stupanj. Prema drugoj od ukupno tri faze njemačkog kriznog plana, komunalna poduzeća mogu prenijeti povećanje cijena na kupce. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da bi Vlada mogla intervenirati samo ako opskrba plinom bude još ugroženija, a cijene nastave rasti jer dobavljači energenata koji ih kupuju na veleprodajnom tržištu već sad bilježe velike gubitke zbog čega im je upitna egzistencija. 'Ako minusi budu toliko veliki da se više s njima ne možemo nositi, cijelo tržište je u opasnosti od potpunog kolapsa. Dakle govorimo o Lehmanovu efektu u sektoru energetike', rekao je Habeck.   Što je 'Lehmanov efekt'? Investicijska banka Lehman Brothers, osnovana 1850. godine u SAD-u, objavila je stečaj 15. rujna 2008. godine, nakon čega je izbila jedna od najvećih financijskih kriza nakon Drugog svjetskog rata. Do krize je nominalno došlo zbog stambenih kredita. Nekretnine su rapidno gubile na vrijednosti jer se nisu vraćali ranije masovno odobravani krediti koji će zaslužiti naziv NINJA (no-income-no-job) zbog pretjerano relaksiranih uvjeta kreditne sposobnosti dužnika. A vrijednosnim papirima koji su zavisili o toj imovini trgovao je čitav svijet. Uslijedio je kolaps financijskih tržišta. S obzirom na to da se banke više nisu mogle osloniti na spašavanje državnim novcem, nisu bile spremne ni jedna drugoj kratkoročno posuđivati novac, što je inače uobičajena praksa. Financijskom tržištu gotovo pa je presušilo, stoga su središnje banke širom svijeta počele tiskati novac i pumpati ga na financijska tržišta.    Prirodni plin čini četvrtinu opskrbe energijom u Njemačkoj, a 35 posto njegove ukupne količine dolazi iz Rusije. Ruski energetski div Gazprom smanjio je isporuke plina Njemačkoj Sjevernim tokom 1 za više od 50 posto. S obzirom na to da ljeti pada potrošnja plina jer nema potrebe za grijanjem, posljedice toga ruskog poteza ne osjećaju se sada u toj mjeri kao što će to biti na zimu. Ipak, ne može se zanemariti povećana potražnja za prirodnim plinom za klimatizacijske sustave. 'Situacija je ozbiljna i zima će doći. Bit će to stjenovit put koji mi kao zemlja moramo preći. Čak i ako to sad ne vidite, mi smo u plinskoj krizi. Plin je sada rijetka roba', rekao je Habeck. U slučaju da se stanje još pogorša Njemačka bi mogla započeti s posljednjom fazom plana za opskrbu plina u izvanrednim situacijama u kojoj bi došlo do kontrolirane raspodjele plina u zemlji. Prema Njemačkoj industrijskoj i trgovačkoj komori (BDI) recesija ne neizbježna ako Rusija u potpunosti obustavi isporuke plina. Dok Rusija tvrdi da je ograničenje isporuke njihova plina tehničke prirode jer im nisu dostavljene obećane turbine, Njemačka smatra da je ovaj potez ekonomski napad na Europu kojem je cilj stvoriti nesigurnost, povećati cijene i podijeliti društvo. Tportal.hr Read the full article

[smartphonehrvatska]

Europsko tržište smartphonea u Q3 doživjelo procvat, Samsung bilježi najveći rast

U trećem tromjesečju ove godine globalno gledano, europsko tržište smartphonea bilježi najveći rast. Na čelu kolone je Samsung, koji je povećao tržišni udio i prodao čak 26% smartphonea više no lani.

U trećem tromjesečju ove godine globalno gledano, europsko tržište smartphonea bilježi najveći rast. Na čelu kolone je Samsung, koji je povećao tržišni udio i prodao čak 26% smartphonea više no lani.

Europsko tržište smartphonea Q3 2019.

Izvor ovih podataka, tvrtka Canalys, pojašnjava kako za razliku od američkog tržišta gdje mobitele kupuju praktički isključivo od operatera, u Europi je…

[smartphonehrvatska]

Samsung navodno priprema jeftiniji Galaxy Note 10 za Europu

Samsung je ove godine mnoge iznenadio s dva Galaxy Note 10 telefona, no čini se da bi moglo biti i trećeg. Pojavile su se neslužbene informacije o još jednoj inačici za europsko tržište.

Samsung je ove godine mnoge iznenadio s dva Galaxy Note 10 telefona, no čini se da bi moglo biti i trećeg. Pojavile su se neslužbene informacije o još jednoj inačici za europsko tržište.

Galaxy Note 10 Aura crveni

Galaxy Note i Galaxy note 10+ prošli su kroz moje šape čim su se pojavili kod nas. Bez nekog velikog iznenađenja dokazali su se kao najmoćniji Samsungovi telefoni ove godine ali…

[smartphonehrvatska]

Mi Band 5 stigao u Europu, ključni aduti ipak izostali

Xiaomi je danas i službeno predstavio Mi Band 5 za međunarodna pa i europsko tržište. U Europi će nositi ime Mi Smart Band 5, a dok je uvelike identičan kineskoj verziji, izostaju neke ključne značajke.

Xiaomi je danas i službeno predstavio Mi Band 5 za međunarodna pa i europsko tržište. U Europi će nositi ime Mi Smart Band 5, a dok je uvelike identičan kineskoj verziji, izostaju neke ključne značajke.

Xiaomi je Mi Band 5 predstavio prije nešto više od mjesec dana. U Kini je dostupan već neko vrijeme, a kod nas u prodaju tek treba krenuti pod nešto izmijenjenim imenom.

Podsjetimo, Mi Band…

[smartphonehrvatska]

Sony Xperia 10 II stiže u Europu, cijena U Velikoj Britaniji £319.98

Sve one koji čekaju novu Xperiu 10 II iz Sonya zanimat će da je uređaj napokon počeo pristizati na europsko tržište. U Velikoj Britaniji će koštati £319.98.

Sve one koji čekaju novu Xperiu 10 II iz Sonya zanimat će da je uređaj napokon počeo pristizati na europsko tržište. U Velikoj Britaniji će koštati £319.98.

Sony se ove godine, kao što znate, odlučio za kompliciranu nomenklaturu pa tako u odnosu na lanjske uređaje dobivaju oznaku II (čitaj Mark dva). Nasljednica lanjske Xperie 10tako stiže s imenom Xperia 10 II, a bit će opremljena 21:1…