#njemačko gospodarstvo

[adriaticpulse]

Kakve promjene očekuju Njemačku zbog Donalda Trumpa?

Povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država mogao bi unijeti velike promjene u transatlantske odnose. Njegova politika “Amerika na prvom mjestu” već je u prošlosti izazvala kontroverze u Europi, a Njemačka bi se mogla naći pred izazovima, posebno u gospodarskom sektoru. 1. Industrija i dodatne carine Donald Trump poznat je po svojoj protekcionističkoj politici…

[balkantimes]

Strah od novog lockdowna: Ekonomisti upozoravaju na posljedične štete kroz drugi talas Corone

Broj dnevnih Corona infekcija raste – i među ekonomistima raste briga od drugog lockdowna. Šef DIW Fratzscher nada se odgovornosti među stanovništvom.

Piše: Alexander Preker /dpa  01.08.2020 Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Sa rastom broja dnevnih Corona infekcija u Njemačkoj raste i briga među vodećim ekonomistima u zemlji. „Drugi talas mogao bi gospodarski biti štetniji nego prvi talas. Jer mnoga preduzeća su oslabljena, imaju visoke dugove i skoro nikakve rezerve“, rekao je predsjednik Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW), Marcel Fratzscher za “Rheinischen Post”.

Iskustvo iz SAD pokazuje da su jasna pravila i pravovremeno ograničenje važni da bi se talas infekcije držao što niže i ograničile gospodarske štete. „Samo ako se preovlađujuća većina stanovništva ponaša odgovorno, može se uspjeti, restrikcije vremenski ograničiti i štete minimalizirati“, rekao je Fratzscher.

Već u petak i trgovina na malo je apelovala na kupce da se disciplinovano drže pravila za Coronu kao što je odstojanje i nošenje maske. Predsjednik Udruženja trgovine Njemačke (HDE) Josef Sanktjohanser je rekao: „Nemojte da upropastimo ono što smo postigli.“

Ministar gospodarstva Peter Altmaier zahtijeva osim toga oštrije kazen kod prekršaja protiv pravila o Coroni. „Ko druge namjero ugrožava mora računati s tim da će to za njega imati značajne posljedice“, rekoa je on. „Mi ne smijemo ugroziti tek započeti opravak time da nam se poveća broj infekcija.“ Neodgovorno i nemarno ponašanje mora biti spriječeno djelotvornije nego do sada.

IW šef Hüther: Moraju se tražiti regionalni odgovori“

Direktor Instituta njemačkog gospodarstva (IW) Michael Hüther, u međuvremenu poziva saveznu vladu da ne uvodi preuranjeno lockdown za cijelu zemlju. „Lockdown za cijelu zemlju pretpostavlja epidemiološku situaciju nacionalnog nivoa“, rekao je Hüther za “Rheinischen Post“.

Takva situacija trenutno nije. „Ne smatram da je drugi lockdown za cijelu zemlju niti potreban niti je sa pogledom na socijalne i ekonomske kolateralne efekte odgovoran“, rekao je Hüther. „Moraju se tražiti regionalni odgovori.”

I predsjednik udruženja srednjih i malih preduzeća Mario Ohoven apeluje na politiku da u slučaju rastućih brojeva infekcije spriječi drugi lockdown. „Bilo bi neodgovorno njemačko gospodarstvo gurati u propast kroz dalji lockdown“, rekao je on novinama medijske grupe Funke. „Iako lokalna žarišta vode do djelomično povećanog broja infekcija iz toga ne smije nastati drugi shutdown“, upozorava Ohoven.

Haseloff: „Drugi lockdown si ne možemo priuštiti“

Premijer Saksonije Reiner Haseloff također poziva na održavanje mjera opreza. „Drugi lockdown si ne možemo priuštiti“, rekao je on novinama medijske grupe Funke. „To naše gospodarstvo ne bi moglo savladati i konačno to bi djelovalo negativno i na socijalnu državu i njenu stabilnost.“

Haseloff je upozorio: „Mjere pomoći kao u sadašnjim finansijskim okvirima ne mogu se ponoviti. Zato trebamo posvetiti veliku pažnju u hitne mjere kao što je obaveza nošenja maski.“ Kod pojave novih infekcionih žarišta mora se „brzo, na nižem nivou i diferencirano“ reagovati.

Izvor

[prijedor24]

Njemačka traži 1,2 miliona radnika: Šta donosi novi zakon o useljavanju

Njemačka ne može popuniti 1,2 miliona slobodnih radnih mjesta i traži dobre, kvalificirane radnike, izjavila je u petak Andrea Madler iz njemačkog Ministarstva rada i socijalne politike.

U okviru konferencije “Zapadni Balkan i njemačko gospodarstvo” koja je održana u Beogradu, Madler je rekla kako je tržište rada u Njemačkoj potpuno ispražnjeno u određenim regijama.

“Njemačkom gospodarstvu je…

[zoranphoto]

ORBAN HITNO REAGIRAO, OVO JE PLINSKA NOĆNA MORA! Mađarska proglasila izvanredno stanje, uzbuna u vladama: Strahuju da neće skupiti dovoljno zaliha za zimu

Gazprom, ruski državni energetski gigant izdao je u srijedu poslijepodne čudno priopćenje. Njemački mediji iz njega iščitavaju moguću najavu plinske noćne more nakon što istekne planiranih desetak dana “remonta” Sjevernog toka, koji je započeo u ponedjeljak. Riječ je o ključnom plinovodu kojim Rusi zapadnoj Europi isporučuju plin.

Rusija upravo servisiranje turbine navodila kao razlog reducirane isporuke plina

Kako piše Bild, Gazprom je objavio da ne može zajamčiti normalnu operativnost Sjevernog toka, a to opravdava nejasnoćama oko statusa Siemensove turbine koja je bila na popravku u Kanadi, no njezin je povratak u Europu zbog kanadskih sankcija Rusiji bio odgođen da bi službena Ottawa na pritisak EU ipak pristala na iznimku te dopustila povratak turbine u Europu. No, Rusija je upravo servisiranje ove turbine navodila kao razlog za reduciranu isporuku plina Sjevernim tokom, dok remont koji je započeo u ponedjeljak nije izravno povezan s tom turbinom, nego je odavno najavljen. “Gazprom ne posjeduje nikakvu dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da Siemens može turbinu izvesti iz Kanade gdje je trenutno na popravku. U takvim okolnostima, čini nam se nemogućim doći do objektivnog zaključka o daljnjem razvoju situacije u pogledu sigurne operacije kompresorske stanice Portovaja, koja je od kritičnog značaja za funkcionalnost Sjevernog toga”, navodi se u Gazpromovom priopćenju.    

Smanjen kapacitet Sjevernog toka 1

Kanada je ranije objavila da će izuzeti popravljenu turbinu iz sankcija nametnutih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu tako što će dati “vremenski ograničenu i opozivu dozvolu” za povrat popravljene turbine koja bi se trebala ponovno ugraditi u plinovod Sjeverni tok 1 čime će se osigurati Europi pouzdan pristup energiji s dolaskom zime. Rusija je prošli mjesec za 60 posto smanjila dotok plina tvrdeći da je razlog tomu odgoda povrata turbine iz Siemensova pogona u Kanadi gdje je poslana na popravak, a ne odgovor na zapadne sankcije. Kanada je također najavila da će proširiti sankcije protiv ruskog energetskog sektora na industrijsku proizvodnju. Obrazložila je da će turbinu izuzeti od sankcija kako bi spriječila poteškoće za njemačko gospodarstvo te izbjegla scenarij da njemačka kućanstva ostanu bez grijanja u zimi.   Smanjivši kapacitet duž plinovoda Sjeverni tok 1 na samo 40 posto uobičajenih razina prošlog mjeseca, Gazprom je kao razlog naveo odgođeni povrat opreme koju servisira njemački Siemens Energy u Kanadi. Kremlj je u petak rekao da će povećati isporuke plina Europi ako turbina bude vraćena.

Mađarska proglasila izvanredno stanje

Smanjene isporuke iz Rusije još su više podigle ionako visoke cijene plina u Europi i izazvale uzbunu u vladama koje strahuju da neće skupiti dovoljno zaliha za zimu. Neke su zato najavile krizne mjere, pozivajući kompanije i građane na štednju. Tako je mađarska vlada u srijedu proglasila izvanredno stanje zbog sve težeg stanja s opskrbnim lancima energenata. Savjetnik premijera Viktora Orbana Gergely Gulyas priopćio je da će biti pojačana domaća proizvodnja plina i ugljena te da će se ubrzano puniti skladišta uoči zime. Gulyas je rekao i da Europa vjerojatno neće imati dovoljno plina ove jeseni i zime zbog čega je mađarska vlada objavila akcijski plan u sedam točaka čija će provedba krenuti u kolovozu.   Prema planu, povećat će se domaća proizvodnja plina s milijardu i pol na dvije milijarde kubičnih metara, dok će se skladišta puniti plinom iz uvoza. Trenutno su skladišni kapaciteti na 44 posto popunjenosti. Istovremeno, uvodi se embargo na izvoz drva za ogrjev, a naređuje se i povećanje domaćeg iskapanja ugljena, a najavljuje se i ponovno pokretanje termoelektrane Matra koja radi na ugljen, a djelomično je zatvorena početkom prošle godine. Pojačat će se i kapaciteti nuklearne elektrane Paks. Dnevno.hr Read the full article

[balkantimes]

Nakon Corone, pred depresijom?

To se ne mora desiti. Šta je sada neophodno da bi se ojačalo njemačko gospodarstvo i spriječila masovna nezaposlenost.

Gustav A. Horn  Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Nalet Corona pandemije zaustavio je gospodarske aktivnosti u globalnom mjerilu. Doduše skoro svuda pokušava se, sa više ili manje velikodušnim stabilizacionim programima, narodna gospodarstva u vještačkoj komi ipak održati na životu. Međutim sredstva su u nekim državama veoma ograničena. Osim toga nesigurnost kroz pandemiju, do sada nepoznate veličine, je veoma visoka. Dakle ostaje da sačekamo u kakvom stanju će se svjetsko gospodarstvo, nakon prolaska vala infekcije, stvarno nalaziti.

Vjerovatna je duboka globalna recesija. Njena veličina će odlučujuće zavisiti od toga koliko je još visoka spremnost preduzeća da investiraju i da li su privatna domaćinstva spremna da troše toliko kao prije početka krize. Bojati je se da su u ovoj nesigurnoj gospodarskoj klimi kako preduzeća tako i domaćinstva toliko zbunjena i uplašena da će svoje izdatke znatno smanjiti. Oni očekuju loša vremena i čuvaju novac. Što je sa mikro gospodarstvenog gledišta još razumljivo iz ukupne gospodarske perspektive je veliko zlo. Jer u takvom slučaju pada ukupna gospodarska potražnja i gospodarstvo ide u recesiju. Obzirom na globalni karakter krize spasenje se ne može očekivati ni od izvoznih tržišta. Pad se događa u cijelom svijetu.

Ovaj lom neće se korigovati sam od sebe, minimalno ne u ekonomski i politički podnošljivom roku. Ako se ništa ne dogodi sve narodne ekonomije kreću se prema zidu visoke nazaposlenosti. Politički problemi koji mogu slijediti ne zahtijevaju nikakvo detaljno opisivanje.

Mjere bi trebalo isplanirati prije nego se gospodarska depresija proširi i učvrsti. Ciljana potpora potražnji trebalo bi biti usmjerena tamo gdje su gubici najveći.

Vrijeme je da se nešto učini za konjukturu; u najmanju ruku treba započeti sa planovima. Doduše savezna vlada je domaće gospodarstvo podržala sa velikim programima pomoći i nesigurnost bi zato u Njemačkoj mogla biti relativno manje izražena. Međutim čak i ovdje se širi mišljenje da se izvozna tržišta većinom u padu. To bi moglo značajno opteretiti  investiciona opredjeljenja preduzeća. Dakle vrijeme je da u Njemačkoj počnemo razmišljati o pogodnim konjukturnim programima.

Generalni zahtjevi sastoje se od tri ili četiri „t“, koji potiču iz engleskog. Oni glase: Konjukturni programi trebaju biti timely (pravovremeni), targeted (ciljani) und temporary (privremeni). Četvrto “t”, koje je iz ekološkog ubjeđenja dodano kao dalji zahtjev glasi transformative (koji mijenja). Programi trebaju dati i doprinos ekološkim izmjenama u gospodarstvu.

Zahtjev za pravovremenost ne treba objašnjavati. Mjere bi trebalo ispalnirati prije nego se gospodarska depresija proširi i učvrsti. Ciljana potpora potražnji trebalo bi biti usmjerena tačno tamo gdje su gubici najveći. Za razliku od uobičajenih konjukturnih kriza sada naprimjer nije pogođen građevinski sektor. Zaustavljene su u prvom redu branše koje su povezane sa socijalnom potrošnjom, dakle osobne usluge, kulturne priredbe i gastronomija. Tek u drugom redu pogođena je industrija, primarno kroz pad izvoza i sekundarno kroz vlastita ograničenja kontakata. Finansijski i bankarski sektor su do sada sam dodirnuti dejstvom nedostajuće kreditne sposobnosti. Ona je međutim kroz već poktenute državne stabilizirajuće napore dosada održana u podnošljivim granicama.

U domaćem gospodarstvu recesija je uslovljena medicinskim razlozima a na izvoznim tržištima ona je posljedično djelovanje. Zato bi trebali dva različita programa.

Programe ciljano usmjeriti je zbog veoma različite pogođenosti pojedinih gospodarskih područja sve drugo osim trivijalno. Za ciljanu postavku konjukturnog programa važno je ispitati, prije njegovog stupanja na snagu, da li se potražnja u posebno pogođenim sektorima nije makar minimalno oporavila sama od sebe kada su ograničenja postepeno ublažavana. Ukoliko su privatna domaćinstva u vrijeme ograničenja kontakata štedila veći dio svojih prihoda nego prije i budu ih trošila nakon popuštanja – njihova stopa štednje će opet padati – onda bi se potražnja za ličnim uslugama mogla sama od sebe pokrenuti.

Treba paziti na jednu razliku u trenutnoj situaciji. Pogođenost domaćeg gospodarstva je drugačije prirode nego ono izvoznih tržišta. U domaćem gospodarstvu recesija je uslovljena medicinskim razlozima a na izvoznim tržištima ona je posljedično djelovanje. Zato bi trebali dva različita programa

Sa ovoga aspekta trebao bi biti urađen konjukturni program fokusiran na ponudu koji osim toga utvrđuju prioritete. Na prvom mjestu bi trebala biti područja u kojima je socijalni konzum bio jako ograničen i izostanak prihoda će se kasnije samo teško moći kompenzirati. Potom slijede sva ona područja gdje je kompenzacija moguća. Na kraju dolaze područja koja pate samo od posledičnih djelovanja.

Dodatni državni izdaci za podsticanje ukupne gospodarske potražnje trebaju ići u područja koja su od velikog značaja za održivu proizvodnju i otpornost narodnog gospodarstva.

Za prvu grupu ne pomaže klasično podsticanje potražnje. U gastronomiji izgubljeni obroci se ne mogu jednostavno nadoknaditi. Osim toga kapaciteti će, sve dok traje opasnost od virusa, morati i dalje biti ograničeni. Slično važi za kulturne manifestacije. Zato je svrsishodno za ova područja ne podsticati uslove potražnje nego uslove ponude. Sniženje poreza na dodatnu vrijednost je uglavnom ispravno. Ono u ovome slučaju ne treba da vodi smanjenju cijena nego da poveća maržu dobiti da bi se kompenzirali izgubljeni dobici. U sličnom pravcu za ove branše može djelovati i smanjenje doprinosa na plate.

Za drugu grupu – kompenzacija kroz povećanu potražnju je moguća – mogli bi pomoći potrošački bonovi. Time bi se proizvela dodatna potražnja. Tu bi došle u obzir trgovine odjećom, knjižare i slično.

Za posljednju grupu pomaže samo stimulisanje ukupne gospodarske potražnje. Osim toga ovdje se javljaju zahtjevi za preuređenje gospodarstva. Dodatni državni izdaci za podsticanje ukupne gospodarske potražnje trebaju ići u područja koja su od velikog značaja za održivu proizvodnju i otpornost narodnog gospodarstva.

Kako je nedavno predloženo od strane dva instituta za istraživanje gospodarstva – sindikatu bliskog IMK i poslodavcima bliskog IW – ova sredstav bi trebala ići u područje zdravstva, stanovanja, obnovljive energije, saobraćajne infrastrukture sa niskim emisijama, digitalne infrastrukture i obrazovanja. Tu nastaje značajan osnov za buduće stvaranje nove vrijednosti. Istovremeno će se kroz kvantitativni kao i kvalitativni skok u digitalizaciji i područjima zdravstva i obrazovanja ojačati otpornost narodnog gospodarstva na globalne krize kakva je pandemija.

Hitno je potreban dodatni konjukturni program na nivou Evrope sa kojim će se ojačati neposredna izvozna tržišta Njemačke. I ovaj program bi trebao biti ciljan i tražiti promjene.

Na taj način ojačaće se unutrašnja potražnja. Od toga konačno profitiraju sva područja gospodarstva sa jednim izuzetkom – izuzetak je za Njemačku veoma važan izvozni sektor. Sa ovim programom on se ne može pokrenuti. Zbog toga  je bezuslovno potreban dodatni konjukturni program na nivou Evrope sa kojim će se u najmanju ruku ojačati bliska izvozna tržišta Njemačke. I ovaj program bi trebao biti ciljan i predlagati promjene. Pritom se radi o potpori evropskih javnih dobara kao što su brže i ekološke saobraćajne veze, čistija energija i digitalna infrastruktura na visokom nivou. Od izdvajanja povezanih sa ovim projektima profitiraju na kraju sva evropska tržišta.

Važan je posljednji preostali zahtjev na konjukturni program. Svi navedeni prijedlozi moraju biti već a priori, dakle u planiranju, vremenski ograničeni. To važi za poreske mjere i za konzumne bonove kao i za programe izdataka. Jer samo sa neophodnim vremenskim pritiskom moguće je povećati izdatke u fazi slabosti – dakle upravo tada kada su impulsi potrebni.

Sa ovim diferenciranim pristupom trebalo bi biti moguće gospodarske aktivnosti kako u zemlji tako i na bliskim izvoznim tržištima u Evropi brzo opet oživjeti. Time bi se mogao, uprkos istorijskih razmjera Corona krize, spriječiti značajan porast nezaposlenosti. A to nije malo.

Gustav A. Horn je pridruženi profesor ekonomskih nauka na univerzitetu Duisburg-Essen i član predsjedništva SPD. Bio je osnivač i od 2005. do 2019. naučni direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjukture (IMK) u zakladi Hans Böckler. Upravo je objavljena njegova knjiga “Suprotstavljanje”.

izvor

[balkantimes]

Gospodarska kriza: „To je napad iz okruženja na blagostanje Njemačke“

Stečajeva ne može biti već i zbog toga što je suspendovana obaveza prijeve nesolventnosti. Aktueleni podaci o nesolventnosti su zbog toga potpuno bez smisla. Na tržištu rada smo opet štete u dijelovima prebacili u budućnost. Novac za kraći rad daje smisao samo tada ako gospodarski pad protiče u V formi. Međutim ako preduzeća zbog lošijih izgleda na prodaju ne mogu svoje radnike dugoročno držati, tada će doći do otpuštanja.Njemačka kreće ponovo – međutim željeni brzi oporavak će izostati, upozorava ekonomista Gabriel Felbermayr: „Mi moramo revidovati naše prognoze. Pali smo suviše duboko.“

Intervju vodio:  Benjamin Bidder Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Na početku Corona krize ekonomisti su izabrali slova da bi pojasnili mogući tok recesije: Većina je prognozirala V razvoj: drastičan pad praćen brzim oporavkom. Ideja je bila da se njemačko gospodarstvo na izvjetan način zamrzne na nekoliko tjedana. Zatim bi trebao nastaviti kao i prije lockdowna.

Ova računica se neće ispuniti, upozorava Gabriel Felbermayr, predsjednik Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela. Jer pored tehničkog prekida proizvodnje nastupio je i drugi faktor, koji opterećuje gospodarstvo i koji neće nestati i nakon kraja lockdowna: strah od budućnosti.

„Povjerenje je doživjelo šok“, kaže Felbermayr. „Nastali su strahovi o budućnost koji su puno trajniji nego sama prijetnja virusom.“ Građani ograničavaju svoje izdatke zbog brige za radno mjesto. Pošto izostaju mušterije a narudžbe iz inostranstva se smanjuju mnoge firme opet odustaju od investicija i prave programe štednje.

Time nestaju i izgledi na brzi oporavak. “Mi moramo revidirati naše prognoze sa početka krize”, kaže Felbermayr. Njemačka se mora pripremiti na to da se duže neće vratiti na normalni nivo. “Za brzi oporavak smo preduboko pali.”

SPIEGEL: Koliko jak je pad njemačkog gospodarstva ukupno?

Felbermayr: Od druge polovine marta pali smo na 80, možda 85 posto normalnog gospodarskog učinka. Na vrhuncu lockdowna nedostaje oko  20 posto.

SPIEGEL: Kako možete to tako precizno reći?

Felbermayr: Mi posmatramo između ostalog i potrošnju struje i znamo koliko je ona povezana sa industrijskom proizvodnjom. Mi također vidimo da pad nije u potpunosti uslijedio odmah nakon uspostave lockdowna. Najveći pad gospodarskih aktivnosti je došao tek neko vrijeme nakon početka lockdowna. Onda smo u tjednu prije Uskrsa dostigli minimum.

SPIEGEL: Kako je to moguće?

Felbermayr: Tu je veoma mnogo prilagođavanja ponašanja potrošača. Oni su se uplašili i jako ograničili svoju potrošnju. To je vodilo tomu da su neke tvornice, koje u Njemačkoj nikada nisu bile službeno zatvorene, tek u toku lockdowna obustavile proizvodnju. I obrnuto to znači: Iako mi mjere sada opet sukcesivno ukidamo, proizvodnja neće automatski i skokovito ići na gore.

SPIEGEL: Najveći broj ekonomista a i savezna vlada su prognozirali duboki pad sa brzim oporavkom – V tok krize.

Felbermayr: To što mi sada vidimo na podacima stvarno ne odgovara tome. Mi moramo revidirati naše prognoze sa početka krize. Moramo se pripremiti na to da se ni u trećem kvartalu nećemo vratiti na normalni nivo. Za to smo suviše duboko pali.

SPIEGEL: Gdje su štete za njemačko gospodarstvo?

Felbermayr: Nastali su strahovi za budućnost koji su puno trajniji nego sama direktna prijetnja kroz virus. Nesigurnost o tome da li dolazi gospodarski rast i da li je vlastito radno mjesto sigurno, neće nestati ako mi sada opet počnemo otvarati restorane i granice. To vodi tomu da ljudi više štede i manje konzumiraju. Preduzeća su suzdržana u investiranju jer su manje spremni na rizik. Povjerenje u budućnost doživjelo je ozbiljan šok. Situacija u svjetskom gospodarstvu također ne pomaže: SAD su još usred krize, zemlje u razvoju moguće stoje tek pred velikim potresima.

„Na lockdown sam otpada dakle samo trećina štete“

SPIEGEL: Međutim do sada je ipak izostao veliki val stečaja i masovnog otpuštanja.

Felbermayr: Stečajeva ne može biti već i zbog toga što je suspendovana obaveza prijeve nesolventnosti. Aktueleni podaci o nesolventnosti su zbog toga potpuno bez smisla. Na tržištu rada smo opet štete u dijelovima prebacili u budućnost. Novac za kraći rad daje smisao samo tada ako gospodarski pad protiče u V formi. Međutim ako preduzeća zbog lošijih izgleda na prodaju ne mogu svoje radnike dugoročno držati, tada će doći do otpuštanja.

SPIEGEL: Koliko jako je pogođeno tržište rada?

Felbermayr: Za novac za kraći rad (Kurzarbeitergeld) prijavljeno je oko deset miliona zaposlenih. Nejasno je doduše koliko njih stvarno radi skraćeno i u kojoj mjeri, da li 20, 40 ili 60 posto. Međutim mi registrujemo značajan pad ostvarenih radnih sati. Procjene polaze od minusa od oko 15 posto. Bez novca za skraćeni rad nezaposlenost bi dakle odgovarajuće porasla, slično kao u SAD.

SPIEGEL: Mnogi ljudi nisu mogli raditi jer su restorani i prodavnice bili zatvoreni. Koliki je udio lockdowna na aktuelnim ciframa skraćenog rada?

Felbermayr: Prema našim procjenama službene mjere su direktno koštale 7 posto stvaranja nove vrijednosti i dotaklo oko 10 posto zaposlenosti. To je efekat zatvorenih pogona i radnji koje sada ponovo počinju sa radom. Međutim stvaranje dodatne vrijednosti umanjilo se vjerovatno za oko 20 posto. Dakle na sam lockdown otpada samo trećina štete na bruto domaćem proizvodu. Ja mislim da će se zbog toga jedna trećina, možda i jedna polovina radnika na skraćeno vrijeme  sa okončanjem lockdowna vratiti regularnom zaposlenju. To je teško tačno utvrditi jer ne znamo koliki će biti efekat uzimanja novca za skraćeni rad bez pravog osnova: Koje firme su već prije bile u problemima i zatražile su novac za skraćeni rad samo zato što je to država napravila još atraktivnijim?

SPIEGEL: Vi ste ukazali na to da neke zemlje javljaju relativno male brojeve Covid – 19 infekcija ali moraju očekivati masivne gubitke. Naprimjer Grčka javlja samo par desetina slučajeva dnevno ali će imati pad od oko deset procenata. Je li to kriza sama po sebi?

Felbermayr: Efekti borbe protiv pandemije u vodećim industrijskim nacijama razbacani su geografski veoma široko. Upozorenja za putovanja i kriza turizma su osnovni problem Grčke. Drugi problem je povezan sa važnom ulogom grčkog brodarstva i grčkih luka koje su proteklih godina pojačali svoju poziciju na tržištu. Oni su sada brutalno pogođeni smanjenjem svjetske trgovine. Zbog toga mi sada trebamo evropske odgovore na krizu ili još bolje: globalne odgovore.

„Mladi ljudi će nositi najveći teret krize.“

SPIEGEL: Kriza pokazuje ranjivost umreženog svijeta. Hoće li globalizacija sada biti potisnuta?

Felbermayr: Ja polazim od toga. Trend je već postojao: Britanski „Economist“ je to veoma precizno nazvao “Slowbalisation”. Taj razvoj će se pojačati. Firme će pokušati da više proizvode u blizini svojih prodajnih tržišta. To ne znači nužno povratak u Njemačku, ali to može biti Poljska, Rumunija ili sjeverna Afrika. Kompleksnost lanaca isporuke biće reducirana, isporučioci diverzifikovani. Lageri će se povećavati. Sve to će tendencijalno gušiti globalnu razmjenu roba.

SPIEGEL: Šta to znači za Njemačku koja je dugo godina bila veliki dobitnik globalizacije?

Felbermayr: To je velika opasnost. To će biti napad iz okruženja na blagostanje Njemačke. Manje globalizacije u trgovini robama šteti Njemačkoj jer mašine i auta će se u budućnosti iz inostranstva manje kupovati u Njemačkoj nego će se direktno proizvoditi u Aziji ili Sjevernoj Americi. Na drugu stranu mogla bi se globalizacija usluga još pojačati a i zbog toga bi mogla Njemačka patiti. Mi doživljavamo upravo da razmjena podataka i mišljenja kroz telefonske konferencije dobro funkcioniše. To dopušta dalje razmišljanje: Zašto to ne bi moglo isto tako dobro funkcionisati između njemačkog poslodavca i radnika u Indiji? Kod usluga prijeti nam dodatni outsourcing.

SPIEGEL: Ko će u Njemačkoj ponijeti najveći teret krize?

Felbermayr: Mladi ljudi. Oni upravo trpe na poseban način kroz ograničenja rada škola. Dobro je istraženo kakve su u prošlosti bile posljedice zatvaranja škola. Naprimjer, u Drugom svjetskom ratu jedna cijela generacija nije dobila više obrazovanje i to je vodilo do gubitka prihoda sve do penzije. Kada trpi školsko obrazovanje ljudi to osjećaju 60 godina. I baš ova generacija će tada još morati otplaćivati dugove koji su sada napravljeni.

“There is no free lunch. Neko na kraju mora platiti ceh.”

SPIEGEL: Mnogi naučnici kao ekonomista iz Diseldorfa Jens Südekum predlažu da se dugovi stalno otplaćuju novim kreditima. Onda se ne moraju vraćati.

Felbermayr: Međutim to još uvijek masivno ograničava finansijski prostor djelovanja budućih generacija, naprimjer kod savladavanja budućih kriza. I Jens Südekum zna staru ekonomsku mudrost: There is no free lunch. Neko na kraju mora platiti ceh.

SPIEGEL: Ko će proći uglavnom dobro kroz krizu?

Felbermayr: U junu će se povećati penzije i to veoma pristojno.

„Možemo otplatiti Corona dugove za dvadeset godina bez velikih povećanja poreza.“

SPIEGEL: Ako dugovi treba da se otplate šta Vi kažete: Kada to treba da se dogodi?

Felbermayr: U svakom slučaju mi ne trebamo započinjati diskusije o otplaćivanju ili povećanju poreza već u 2021. Finansiranje preko zaduženja je u osnovi ispravno jer sve drugo bi bilo lošije. Ali u dvadesetim godinama moramo pokušati povratiti fiskalni manevarski prostor koji smo imali. Najednostavnije to ide naravno sa više rasta kao poslije 2009., ali tu bih bio skeptičan da li to još jednom tako dobro funkcioniše.

SPIEGEL: Zašto?

Felbermayr: Stanovništvo postaje starije. Usto dolazi preustroj globalnog sistema gospodarstva koji će nas usporiti. Zbog toga je situacija sasvim drugačija nego nakon posljednje krize. Tada – nakon 2009. – Kina je počela masivno da kupuje njemačke investicione produkte a i SAD je brzo izašla iz konjukturnog dna. Ta vremena su međutim prošla.

SPIEGEL: Odakle onda treba da dođe novac?

Felbermayr: Mi ćemo morati razmišljati o tome kako ćemo subvencije opet dobiti pod kontrolu. Naš institut svake godine pravi izvještaj o subvencijama zbog kojega nas mnogi ne vole. Ali na ulici leži puno novca: poreske privilegije, poseban tretman branši, dotacije sa sumnjivim dejstvom. Osim toga mora se sprovesti budžetska disciplina. Prema našim izračunima to bi bilo dovoljno da se otplate Corona dugovi u roku od dvadeset godina bez velikog povećanja poreza.

„Kriza rijetko dolazi dva puta iz istoga pravca. Sasvim je moguće da slijedeća kriza bude izazvana kompjuterskim virusom koji će uništiti našu sveukupnu digitalnu infrastrukturu.“

SPIEGEL: Međutim, šta ako nas prije toga pogodi slijedeća pandemija?

Felbermayr: Otvoreno priznajem da se malo brinem oko druge pandemije – isto tako malo kao i oko druge propasti Lehman Brothers. Iz trenutnih događaja mi svakako izvlačimo pouke. Mora se dakle vjerovatno pogledati u neki drugi ugao iz kojega mi aktuelno možda ne očekujemo nikakvu tešku krizu. To je pouka iz prošlosti: Kriza rijetko dolazi dva puta iz istoga pravca. Mi se zato moramo pitati kako možemo u cjelini postati otporniji, rezilientniji. Tema sigurnosti interneta mogla bi postati važna. Sasvim je moguće da slijedeća kriza bude izazvana kompjuterskim virusom koji će uništiti našu sveukupnu digitalnu infrastrukturu.

SPIEGEL: Šta je sa promjenama klime?

Felbermayr: Mi moramo ozbiljnije shvatati scenarije katastrofe. Naprimjer: Šta ćemo učiniti ako nekada u Njemačkoj ne bude padala kiša tri godine? To je doduše danas još nevjerovatno. Ali nevjerovatan je bio i scenarij da će istovremeno presušiti sva interbankarska tržišta kao što je bio slučaj 2008/2009. godine.

„… može se desiti, da stojimo nasuprot teoretičarima zavjere i populistima u velikoj mjeri bez argumenata.“

SPIEGEL: Vi učestvujete u apelu da se u Njemačkoj treba više i šire testirati na Covid – 19. Zašto?

Felbermayr: Žalosno je da to već odavno nije učinjeno. To je doduše skupo ali bi se odavno isplatilo: Kada bismo imali tačnije razumjevanje o tome koliko široka je zaraženost stanovništva tada bi se povećala vjerodostojnost kriznog menadžmenta. Mi trebamo bolje informacije o tome kakav uticaj su mjere lockdowna tačno imale. Kada takve stvari radimo bez evidencije može se desiti, da stojimo nasuprot teoretičarima zavjere i populistima u velikoj mjeri bez argumenata. To mi je velika briga.

SPIEGEL: Kako više testova treba da pomogne protiv toga?

Felbermayr: Mi danas ne možemo tačno reći koliko je lockdown stvarno ograničio širenje virusa – jer mi to nismo mjerili. Neki tvrde da je zaraženost stanovništva od početka bila znatno viša. Svuda tamo gdje nemamo osigurane činjenice najbolje se rađaju teorije zavjere.

Gabriel Felbermayr, rođen 1976., je od marta 2019. predsjednik Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), profesor nacionalne ekonomije na Christian-Albrecht univerzitetu u Kielu i internacionalno renomirani trgovinski stručnjak.

Izvor: spiegel.de