#Donji dom

[gtaradi]

Gorkić je govorio o težini misli i odlikama Johnnie Walkera

Teži je uteg od kilograma misli nego uteg od kilograma željeza! Gorkić je govorio! Što je pleter? Pleter je starohrvatski beskonačni troplet privatnog, poslovnog i političkog u kojem Donji dom ne zna što se događa u Gornjem i obrnuto, ali ih troplet povezuje tako da svi sve znaju! Gorkić je govorio! Ljubav je kad u trbuhu osjetiš leptiriće, ljubomora kad se ti leptirići pretvore u stršljene, a sloboda je kad je u trbuhu bonaca! Gorkić je govorio! Danas nakon dugo vremena na pješačenju s prijateljima po Međimurju. Pridružio nam se i Johnnie Walker iz Škotske, preventivno zbog hladnoće. Gorkić je govorio! Nit' je svatko tko igra nogomet nogometaš nit' je svatko tko konobari konobar nit' je svaki voditelj s odlikama bika predvodnika! Gorkić je govorio! Mudrost je shvatiti na vrijeme da nisi dobrodošao, a tvrdoglavost je ostati usprkos tome! Gorkić je govorio! Po horoskopu sam budući Djed Mraz, ali mogu odmah početi s pretplatama pa navali narode. PS: ovo nije još jedna online prijevara za naivne! Gorkić je govorio! Nakon što je dokazano da ljudi voli perverzije pitanje je dana kad će se otvoriti second hand dućan s hranom! Gorkić je govorio! Male stvari čine malog čovjeka sretnim. Velike stvari čine velikog čovjeka pohlepnim! Srednje stvari čine srednjeg čovjeka nečovječnim! Blaženi su oni koji ovo ne razumiju! Gorkić je govorio! Koja je razlika između kave, mišljenja i odgovora? Kavu će vam kao stalnom gostu donijeti bez da je tražite, svoje mišljenje će vam mnogi naturati iako ga niste tražili, a odgovor od mnogih nadležnih službi nećete dobiti ni kad ga službeno zatražite! Gorkić je govorio! Tražim posao administratora. Učlanjujem se u stranku koja drma firmom gdje ću dobiti posao! Gorkić je govorio! Ima li problem s prostatom i pozitivnih strana? Naravno! Cjelonoćnim hodanjem na WC strašno razvijete moć vida u mraku! Gorkić je govorio! @konobar_s_olovkom Kad ti gosti kucaju na vrata, a ti još piješ kavu i nisi otvorio! @julliet #konobarsolovkom ♬ Funny Laugh no no no - Sound Effect *********************************INTERMEZZO********************************** Read the full article

[balkanin]

Zastupnički dom pozvao Pencea da započne proces uklanjanja Trumpa s vlasti, on to odbio

Zastupnički dom pozvao Pencea da započne proces uklanjanja Trumpa s vlasti, on to odbio

Donji dom američkog parlamenta, Zastupnički dom, izglasao je u utorak rezoluciju kojom poziva potpredsjednika Mikea Pencea da započne proces, koji se oslanja na 25. amandman Ustava, uklanjanja s vlasti predsjednika Donalda Trumpa.   Potpredsjednik Pence već je prije toga u pismu čelnici Zastupničkog doma Nancy Pelosi naveo da ne prihvaća tu inicijativu te da to neće napraviti. Oslanjanje na 25.…

[pavlebasic]

Bitcoin: pretnja po bezbednost EU i UK

Britanci i Evropska unija žele da stanu na put sajber kriminalu i izbegavanju poreza kroz pranje novca putem kripto-valuta, donosi londonski Gardijan

EU preduzima mere da reguliše trgovinu bitkoinom. Fotografija: Artjom Korotajev/Tass/ Guardian

Kripto-valute dostigle su svoje rekordne vrednosti uprkos vestima da engleski Trezor planira obustavlja anonimnost trgovaca.

Britanija i vlade zemalja…

[cgvijesti]

Sjutra izbori za Kongres SAD

Sjutra izbori za Kongres SAD

Foto: Guliver Građani SAD sjutra biraju cijeli Donji dom i dio članova Gornjeg doma Kongresa, a ključno pitanje je da li će vladajuća Demokratska stranka uspjeti da zadrži većinu, što bi šefu države Džozefu Bajdenu omogućilo nesmetano sprovođenje agende. Takozvani izbori na polovini mandata američkog predsjednika (Midterm Elections) biće održani u atmosferi oštre polarizacije Bajdenovih…

[mentalnahigijena]

Ukrajinski poslanik tvrdi da Putinove trupe "siluju i vješaju" a žene starije od 60 godina koje "namjerno" gađaju jer nemaju snage da pobjegnu. Poslanici koji su u posjeti Londonu rekli su da Putinove snage siluju žene u Ukrajini Rekli su da su neke žene izvršile samoubistvo ili da su ubijene nakon napada Političari kažu da prikupljaju dokaze o Putinovim ratnim zločinima! Ruske snage siluju i vješaju žene koje ne mogu pobjeći njihovoj divljačkoj invaziji, tvrde ukrajinski poslanici. Lesia Vasylenko, poslanica ukrajinske opozicione stranke Holos, rekla je da su neke žene starije od 60 godina počinile samoubistvo nakon što su ih Putinove snage optužile da su zaustavile užasne napade. Druge ugrožene žene nisu mogle da pobegnu od napadačkih trupa u Kijevu i njegovim predgrađima Buče i Irpina i bile su podvrgnute varvarskim seksualnim iživljavanjima, rekla je ona. Poslanik, koji je posjetio Donji dom sa kolegama poslanicima Olenom Khomenko, Marijom Mezencevom i Alonom Škrum, rekao je novinarima da je Putin 'promijenio svoju strategiju da cilja na najugroženije grupe žene i đecu'. Ona je, prema The Mirror -u, rekla : 'Većina njih je pobijena, nakon što su silovane ili su sebi same oduzele život. 'Glavni problem je što žrtve i porodice nemaju snage ni mođućnosti da se jave.' Mezenceva je dodala: 'Dame koje su silovane i pretrpjele seksualno nasilje, neke od njih su i obješene. 'Ovo su činjenice koje prikupljamo za dokaze o ratnim zločinima i da ih iznesemo u ECHR.' Poslanici su pozvali britansku vladu da pruži ciljanu humanitarnu podršku Ukrajini za pomoć žrtvama seksualnog zlostavljanja. Oni takođe žele da zločini budu formalno dokumentovani kao dokazi ratnog zločina protiv Putina. Poslanici su rekli da je generacija đece u Ukrajini traumatizirana, a jedno dijete od pet godina već uzima antidepresive. Rekli su da su se novorođene bebe rađale usred sirena zračnog napada i da su bile nagurane pored ranjenih ljudi u mračnim podrumima kako bi se sklonile od zračnih napada.    U međuvremenu, u opkoljenom Mariupolju, čečenske specijalne snage se bore od kuće do kuće, dok su "stotine" žena i đece zarobljene u ruševinama gradskog pozorišta koje su uništili ruska gamad od osvajača. Video za koji se navodi da ga je objavio pro-putin čečenski ratni vođa Ramzan Kadirov prikazuje teško naoružane borce iz regiona kako udaraju u neboder u bombardovanom gradu tokom žestoke pucnjave sa ukrajinskim vojnicima. Propagandni video se zatim prekida prije nego što prikazuje neke od čečenskih boraca kako izlaze iz zgrade s djecom u naručju dok navodno 'oslobađaju' civile. Snimak se pojavio dok se stotine ljudi još uvijek plaše zarobljenih pod ruševinama pozorišta u razorenom gradu.   Serhiy Taruta, ukrajinski političar, rekao je da je oko 130 ljudi spašeno iz zgrade, ali da se stotine drugih vode kao nestali - vjerovatno zatrpani pod ruševinama u jednom dijelu skloništa za bombe i da se ne mogu evakuisati jer su spasilačke službe uništile gamad od osvajača Rusa.

Žena i njena beba su na slici kako bježe iz grada Mariupolja duž humanitarnog koridora koji je otvoren u četvrtak, iako su prethodni pokušaji propali nakon što su Rusi granatirali rute

Lokalni stanovnici koji traže utočište u podrumu zgrade viđeni su u opkoljenom južnom lučkom gradu Mariupolju

Žena plače nakon što vidi ruševine svog uništenog stambenog bloka u Mariupolju, koji je pod bombardovanjem Rusije

Žena koja je povrijeđena na mjestu stambene četvrti u Kijevu nakon što je pogođena granatiranjem, dodiruje glavu, dok se ruska invazija na Ukrajinu nastavlja, u Kijevu

Ukrajinski poslanici Olena Khomenko, Maria Mezenceva, Alona Shkrum i Lesia Vasylenko poziraju ispred Dauning ulice broj 10

[prijedor24]

Nove mjere u Njemačkoj, zaključavanje i policijski čas

Njemački poslanici danas su odobrili prijedlog vlade kancelarke Angele Merkel o uvođenju ograničenja u područjima gdje se virus korone prebrzo širi, a među mjerama su zaključavanje i policijski čas. Istovremeno, dok je donji dom parlamenta raspravljao o novim mjerama, hiljade demonstranata su se okupili u obližnjim ulicama, javio je AP. Policija je okončala demonstracije nakon što su se učesnici…

[urbanidesnicar]

Veliki grijeh Generala Glasnovića

Mislio sam da će nas nakon povijesne VELEIZDAJE u Kninu, vladajuća oligarhija malo ostaviti na miru. Zajebo sam se. Kao i obično. Anemični prestolonaslednik je trenutno na turneji pod imenom: "Upoznaj SAO Krajinu da bi je više voleo". Slijedeća postaja je "kolevka srpstva" - Varivode. Bravo druže. Obiđi još par LAŽNIH stratišta žena, dece i nejači i dobit ćeš orden Svetog Save. I to sa zlatnim penisom. Titina parola: "Ništa nas ne smije iznenaditi", tek danas ima smisla. Trenutno smo na podu, dok nas svi šutaju nogama u glavu. Navikli smo, trpimo i ničemu se više ne čudimo. Bitno je da je živa glava i da mirovina dolazi na vrijeme. Je li tako vastaše moje drage?

Vratimo se na čas u Knin. Gdje je bio Plenki za vrijeme rata? Uteko u Brisel. A Zorangutan? U podrumu igrao: "Čovjeće ne ljuti se". Odakle im uopće obraz slaviti Oluju sa svojim poslušnicima, i još određivati tko je podoban, a tko nije? E, to je pitanje svih pitanja. Na koje pošten čovjek ne može odgovoriti. Jer bi ga bilo sram. A ova dva čudnovata kljunaša, ne jebu živu silu. Kako MAHNITI uopće zna kome će podijeliti ordene, kad rata vidio nije? Reklo mu. Tko? Analni savjetnici. Zašto analni? Jer će ući u anale, kao najveći izdajnici roda svoga.

Oni su danas gornji, a mi smo donji. A u zadnje vrijeme, isključivo služimo kao otirač za noge. Da ne bude zabune, to što je debilčić odlikovao postrojbe HVO-a je sasvim u redu. Bojovnici su to i zaslužili. A Generali? Tu je priča malo drugačija. Neki od njih su trebali guliti kumpire u KP domu Zenica, a ne primati odličja. U detalje ne bi ulazio, jer nisam kompetentan. Ali tkz. "institucije" koje NE RADE svoj posao, vrlo dobro znaju o čemu se radi. A ni ratni putevi pojedinih "heroja" mi nisu baš najjasniji? Jer postoji veliki disparitet od dana napuštanja JNA, do priključenja HVO-u. Ali zajebi to kume. Bitno je skupiti političke poene, i od jugo-komunjare odjednom postati "Rvat i državnik".

Sad je postalo jasno čemu sve ovo vodi i što je konačan cilj. Akcija "Ko nas bre zavadi?" je uspješno odrađena. Sada slijedi druga faza, u kojoj postrojbe HOS-a treba staviti van zakona i proglasiti ih nelegalnim. Ne vjerujete? Što mislite zašto je opet zavladala histerija oko pozdrava: "ZA DOM SPREMNI"? Pa sad smeta i nekima koje sam donedavno smatrao Hrvatima. Poput druga sudije Turudića. Javio se i "bojovnik" Čačić, koji kaže da u ratu nije vidio HOS-ovce. Ja mu vjerujem. Jer ako nisi bio u ratu, logično je da nisi nikoga mogao viditi.

Još jedan (NAMJERAN) propust, koji čovjeka tjera na povraćanje. Neki od naših istinskih heroja i Generala, uopće nisu bili u Kninu. Čisto sumnjam da bi i došli na ovaj veličanstveni dernek "bratstva i jedinstva", ali red je bio da ih se barem pozove. A POZIVNICE NISU DOBILI! Kako znam? Jer sam vidio službeni spisak uzvanika. Navesti ću samo jedan primjer. Ukratko:

General Glasnović je pet godina proveo u Kanadskoj vojsci, a godinu i pol u Legiji stranaca. 1991. godine dolazi u Hrvatsku i priključuje se Zboru narodne garde. Za vrijeme rata se borio u Lici i na Južnom bojištu, a nakon pada Vukovara prelazi u u BiH. Tamo USTROJAVA I ZAPOVIJEDA Gardijskom brigadom "Bruno Bušić".

U travnju 1992. godine je teško ranjen u borbama na Kupresu . Dobio je metak pored srca, a suborcima je rekao da ga ostave i krenu s izvlačenjem. Nisu ga poslušali, nego su ga izvukli do franjevačkog samostana na Šćitu u Rami. Odatle je prebačen u Splitsku bolnicu. Tu je proveo dva mjeseca, a onda je pobjegao i vratio se na Kupreško ratište. Pred Oluju je imenovan zapovjednikom Zbornog područja Tomislavgrad. Za vrijeme Oluje zapovijeda sa SVIM Brigadama HVO-a, koje su bile uključene u akciju. Poslije rata nastavlja borbu za slobodu Hrvatskog naroda, kao Saborski zastupnik.

Impresivno, zar ne? Ali čini mi se da nešto fali? Aha, sjetio sam se. General nije bio kadar iz JNA. Koja katastrofalna greška! A da stvar bude još gora, nije bio ni član partije - nego NEOVISNI zastupnik. Ljudi poput njega, koji misle svojom glavom i govore istinu, ne pristaju biti ničiji poslušnici. A TO DRUGOVI NE OPRAŠTAJU! Jesam li spomenuo da se odrekao Saborske plaće, u korist djece poginulih Branitelja? Nisam. Nema veze. Bitno je da otprilike imate sliku čovjeka koji se nikada nije prodao, niti je odustao od svojih ideala. A zbog njih je prešao nekoliko tisuća kilometara, da bi branio Domovinu kad je bilo najpotrebnije. Dok su drugi bježali u Brisel. Ili su još uvijek nosili “zvezdu petokraku", dok ne vide tko će pobijediti.

Dosta njih je skupo naplatilo svoje "ratovanje". I dok su takvi poslije rata lopatama krali, on je davao. Umjesto da se fino uhljebio u nekoj stranci, odlučio se sam boriti protiv korumpiranog sustava i jugokomunističkih ostataka. Nagrada za sve što je učinio za ovu zemlju? Pokrali su ga na izborima i NITKO GA NIJE ZVAO NA PROSLAVU Oluje!! Bravo stoko sitnog zuba. Ovim činom ste nadmašili sami sebe, i pokazali koliko ste jadni. Umjesto da budem vulgaran, kulturno vam poručujem: "Mrš u 2+1 rodno neutralne prednje rupe, ženskog roditelja!." A usput vam i j*bem mater prodanu. Čisto onako iz zajebancije.

Da bi nam skrenuli pozornost sa SRAMOTE u Kninu, mediji su ovih dana puni "do sad nepoznatih detalja" o Oluji. Koji ste k*rac čekali 25 godina, s tim vašim senzacionalnim otkrićima? Nažalost, svaka njihova laž i obmana ima svoje čitatelje. A o dežurnim komentatorima da i ne pričamo. Naši se po društvenim mrežama, još uvijek sami sebi pravdaju za Oluju. Ne kontam? Valjda misle da će koji četalj ili kmer promijeniti mišljenje? E, djeco moja naivna...

Što se ostatka svijeta tiče, nema ni o od optimizma. Globalizam se širi nevjerojatnom brzinom a corona je još uvijek glavna tema. Tako će i ostati, dok sotonjare ne ostvare zadane ciljeve. A ako im to pođe za rukom, najebačemo ko' žuti. Gledam, čitam, pišem, pitam, pa mi je dosta toga jasnije nego na početku "epidemije". Ne pada mi na pamet drugima nametati svoje mišljenje, ali osobno smatram da tkz. smrtonosni virus uopće NE POSTOJI.  

Čak i soroščad priznaje da je smrtnost samo 0.6%. AKO se zaraziš. Kod sezonske gripe je ta brojka preko 1%. Idemo dalje. Ove godine je u Hrvatskoj umrlo oko 1000 ljudi manje, u odnosu na isti period prošle godine. Kako to, kako to? Zar ne bi trebalo biti obratno? Dalje neću. Jer ako krenemo polemizirati o ovoj temi, nećemo završiti do Sudnjega dana. Poanta cijele ove "predstave" je kontrola nad pučanstvom i zatiranje ljudskog identiteta i osobnosti. Jer kad staviš masku (brnjicu), ti više nisi osoba nego čuko.

Svi mi ponešto znamo, jer nas bombardiraju informacijama sa raznih strana. Ponekad djeluje zbunjujuće, jer nas većina nije u stanju procesuirati toliku količinu podataka. Toplo preporučam svima (koji barem malo znaju engleski), da pogledaju zadnji intervju Davida Ickea. Sve predrasude ostavite sa strane i dajte čovjeku šansu. Znam da će mnogi u startu reči: "teorija zavjere". NIJE TOČNO! Zavjera i te kako postoji i upravo joj svjedočimo. Samo treba povezati točkice. A upravo je to gosp. Icke učinio.

Gledao sam njegov prvi intervju u ožujku, i već je tada predvidio sve ovo čemu danas svjedočimo. U najsitnije detalje. Ovaj novi intervju se zove: Rose-Icke 5: "THE ANSWER"(odgovor). Traje 3 sata, tako da ga je bolje odgledati u dijelovima. Da se materija malo slegne. Čovjek tako jednostavno i logički sve objašnjava, da ga je užitak slušati. Od prevare zvane corona, preko KP Kine, antifa, 100-tinjak novih spolova, pedera, 5G, novog svjetskog poretka, Gatesa, Soroša, sastojka cjepiva... 

Na prvi pogled, stvari koje nemaju veze jedna s drugom. Ali...Kad ih uklopimo u jednu cjelinu, dobijemo objektivnu sliku pravog stanja. Ne kažem da treba doslovce sve uzeti zdravo za gotovo, ali GARANTIRAM da će vam puno toga biti jasnije. I natjerati vas na razmišljanje. A upravo to nam danas fali. Pustili smo da drugi misle za nas, i zato nas s pravom smatraju ovcama. Osobno sam bio uvjeren da i ja nešto znam, a na kraju sam shvatio da pojma nemam.  

U pokojnoj jugi su nam punili glavu raznim parolama. Jedna od njih je bila: "tito to smo mi". Danas im ne trebaju parole, jer imaju internet. I potpunu kontrolu nad njim. Ostavili su nam otprilike 10% prostora, da se i mi malo igramo. Pod strogim nadzorom "odraslih". Ipak, postoji još dosta kreativnih ljudi koji normalno razmišljaju. Pa je tako osnovana FB grupa, pod imenom (parolom): "Svi smo mi Glasnovići". I u te četiri riječi je poanta cijelog ovog teksta.

Varaju nas, kradu, lažu, nepoželjni smo, ali još uvijek smo tu. A kad čovjeka dovedeš do zida, on može biti izuzetno zajeban i opasan.

Jer više nema što izgubiti.....

"ZA DOMOVINU SPREMNI"

[tojalo-blog]

Je li Zagreb grad na Savi ili uz Savu i kakav je odnos našeg glavnog grada Zagreba i rijeke Save, pitanje je na koje ćemo se osvrnuti.

Sava je desni pritok Dunava, ukupne duljine 945,5 km (562 km u Hrvatskoj), površine poriječja 96328 km2 (23243 km2 u Hrvatskoj).  S prosječnim protokom na ušću od 1670 m3/s vodom je najbogatiji dunavski pritok (po vodnom bogatstvu 8. u Europi). Izvire u Julijskim Alpama u Sloveniji, ime Sava nosi od sutoka glavnog izvorišnog kraka Save Dolinke (izvire iz vrela Nadiže na 1222 m n.m.,  duga 50,5 km) sa Savom Bohinjkom (31 km) nedaleko Radovljice.  

Za vodnu opskrbu Save važne su obilne padaline u planinsko-brdskom gornjem dijelu poriječja (Slovenija). U gornjem dijelu toka Sava ima snježno-kišni režim, a u srednjem i donjem dijelu toka režim prelazi u kišno-sniježni, tako da proljetni i ranoljetni maksimum (kopnjenje snijega i kiša) postaje izrazitiji od kasnojesenskog (kiša), dok je ljetni minimum (velika isparavanja) izraženiji od zimskog minimuma.

Razmjerno velik hidroenergetski potencijal koristi se samo u gornjem dijelu toka (HE u Sloveniji: Moste, Medvode, Savice, Trata), dok bi korištenje hidroenergetskog potencijala u srednjem i donjem dijelu toka Save moglo doći u obzir samo na širem području Zagreba (postoje prijedlozi za HE Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje) i izgradnjom složenih brana i kanala neposredno nakon ušća njenih velikih desnih pritoka.

Dolina Save pripada važnijim prometnim pravcima (europski koridor X). Redovita plovidba odvija se od ušća Save do ušća Kupe (583 r. km), odnosno do Siska (587 r. km), a povremeno do Rugvice (653 r. km). Neregulirano korito i plićaci otežavaju plovidbu, posebno za niskog vodostaja. Prevozi se šljunak, pijesak, građ. materijal, kruta goriva, nafta i naftni derivati.

Duž Save izgrađen je sustav nasipa koji štiti velike gradove i poljoprivredno zemljište od poplava. Višak vode ispušta se u retencije Lonjskog (587000 m3) i Mokrog (545000 m3) polja te Kupčini (222000 m3). Izgrađeni su i odušni kanali: Sava–Odra (52 km) između Zagreba i Siska, Lonja–Strug (105 km) od Prevalake do Pivare nizvodno od Stare Gradiške i Kupa–Kupa (22 km) između Mahičnog i Donje Kupčine. Poplavama je izloženo oko 800000 ha poljoprivrednih površina.

Sava se ubraja u naše najonečišćenije rijeke; najvećim je dijelom na prijelazu II. u III., odnosno u III. kategoriji (moguće natapanje i opskrba određene industrije), a ponegdje (nizvodno od Zagreba i Siska) i u IV. kategoriji (moguća plovidba i hidroenergetsko korištenje). Stanje se popravlja smanjenjem idustrijskog onečišćenja (posebno nakon zatvaranja nekih pogona u Sloveniji i Hrvatskoj) i izgradnjom uređaja za pročišćavanje voda (Samobor, V. Gorica, Kutina i dr.).

Sava u području Zagreba

Sava je glavna sabirnica voda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Hrvatsku ulazi nepuni kilometar prije ušća Sutle uz srednji protok od oko 300 m3/s (Čatež 290 m3/s, Podsused 314 m3/s) Od ušća Sutle (720 r. km), dolina Save se širi, a posebno nakon podsusedske uzine između Medvednice i Samoborskog gorja. Ovdje je Sava u postpleistocenu nanijela debele naslage šljunka, danas iznimno važnih u vodoopskrbi Zagreba i okolnih naselja. Sava otječe po lepezi tih nanosa većim padom do Rugvice, gdje je izražen lom uzdužnog profila dna čiji pad nakon Rugvice iznosi samo 0,04 m/km (do Rugvice pad 3,6 m/km). Stoga se, osim ušća Sutle, ponekad Rugvica uzima kao točka odakle Sava postaje ravničarska rijeka, a Rugvica se u planovima razmatrala kao najpovoljnija lokacija mogućeg zagrebačkog pristaništa.

Znatna su kolebanja posebno izrazita u prošlosti, prije izgradnje sustava obrane od visokih voda. Kolebanja su bila tolika da se može kazati da je Sava u prirodnom stanju imala obilježja bujičastog toka. Široka, čestim poplavama izložena naplavna ravan Save predstavljala je znatne poteškoće u naseljavanju.

Zagreb se smješta podalje od Save

Srednjovjekovna naseljenost u užem zagrebačkom području vezana je uz ocjedite terase i pobrđa. Tako su i Gradec i Kaptol kao jezgre budućeg Zagreba nastale na završnim dijelovima rebara medvedničkog prigorja, nadvisujući se nad dolinom Save. Utvrda Susedgrad nastala je na koti koja nadgleda medvedničko-samoborskogorsku uzinu. Medvedgrad se smjestio visoko na obronku Medvednice. I druga manja starija seoska naselja koja su danas dio Zagreba nastala su na prigorju Medvednice, na ocjeditu rubu, u sigurnosti od Savskih poplava. Stoga nije čudo da je širenjem grada u sigurnijem podgrađu, posebno u 18. st. glavna povezna ulica – Ilica postala i dugo ostala glavna okosnica Zagreba.

Međutim, građani ipak nisu sigurni od poplava. Nevolje donose brojni bujični potoci koji se s Medvednice, između pojedinih rebara prigorja (npr. Medveščak između Gradeca i Kaptola), naglo spuštaju u dolinu Save. Ti su potoci danas uglavnom kanalizirani u podzemlju grada, a u pojedinim povirjima su izgrađene regulacijske retencije. Bujične poplave gorskih potoka Medvednice u prošlosti su pak nanosile goleme štete. Među najranije zabilježenima je recimo ona iz 1651., kada je potok Medveščak odnio 52 života. Zabilježeno je mnogo kasnijih katastrofalnih bujičnih poplava (1656., 1751., 1770, 1845., 1850., 1859., 1864., 1880., 1895., 1898., 1929., 1936.), a zadnja veća poplava bujičnih potoka Medvednice u Zagrebu 1989. godine pokazuje da, unatoč mnogobrojnim zahvatima znantno smanjenoj vjerojatnosti, takav događaj nije nemoguć i u suvremeno doba. Jasno da je grad, iako daleko od rijeke Save, izložen povremenim poplavama Save, a do 19. st. ne razmišlja se o ozbiljnijem “osvajanju” naplavne ravni. Od prve zabilježene poplave 1469. koju je prouzročila Sava, Zagreb je bio izložen nizu savskih poplava od kojih su veće bile 1716., 1750., 1876., 1895. (dvije), 1922., 1923., 1925., 1926., 1930. i 1933. godine. Pamti se katastrofalna poplava 26. listopada 1964. godine, no Sava je “navaljivala” i 1965., 1966., 1979, 1980., 1982. i 1990. godine (kada je poplavila područje nizvodno od Zagreba.).

Kad i kako se Zagreb širi u naplavnu ravan?

Prvo ozbiljno širenje grada u savsku naplavnu ravan omogućio je tek nasip željezničke pruge (posebno dovršenje posavskog pravca, s Glavnim kolodvorom, 1892.), koji je područje sjeverno od pruge zaštitio od poplava. Od visokih podzemnih voda u to doba planski nastali blokovski Donji grad zaštićen je nasipavanjem zemljišta. Starija, niža razina može se još vidjeti u pojedinim unutrašnjim dvorištima blokova, kao i u području Lenucijeve zelene potkove (npr. Zrinjevac, Botanički vrt).

Plansko širenje grada južno od Save počinje tek polovicom 1950-ih, a za vezu s Novim Zagrebom grade se cestovni mostovi preko Save: Most slobode 1959., Most mladosti 1973. (po kojem tramvaj prelazi Savu 1979.) i Jadranski most 1981. Nakon katastrofalne poplave Save 1964., kada je poplavljeno 60-ak km2 užeg gradskog područja, pristupa se uređenju novih nasipa; nasipi i odvodni kanal Sava–Odra (kapacitet 1000 m3/s, preko preljeva prima vode više od 350 cm, što odgovara protoku od 1900 m3/s) dovršeni su tek 1971. U Zagrebu se nakon toga proglašava redovna obrana od poplava pri vodostaju 350, a izvanredne mjere obrane pri vodostaju 500 (kota nula 112,26 m n.m.).

Vodoopskrba i odvodnja Zagreba

Vodne rezerve u prisavskoj ravni zarana su značajne u vodoopskrbi grada. Gradski vodovod, osnovan 1878., opskrbljuje se i iz zdenaca tj. crpilišta u užem gradskom području. Ta su crpilišta zatvorena tijekom druge polovice 20. st., kako se grad širio i onečišćenje povećavalo. I danas su najvažnija crpilišta vezana za savske vodonosnike. Današnji vodoopskrbni sustav grada Zagreba pokriva područje od oko 800 km2 i opskrbljuje vodom oko 860000 stanovnika. Opskrba vodom obavlja se iz osam vodocrpilišta: Mala Mlaka, Petruševac, Sašnjak, Strmec, Zapruđe, Stara Loza, Bregana i Velika Gorica. Kapacitet ovih crpilišta je 5250 l/s, a mogu podmiriti maksimalnu potrošnju od 430 tisuća prostornih metara dnevno. Gradska kanalizacija sustavno se gradi od 1880. Danas se odvodi oko 75 % otpadne vode, godišnje gotovo 100 milijuna m3 (nešto više od polovice industrijske, ostalo kućanske otpadne vode), od čega oko 60 % s lijevog zaobalja (gl. ispust u Savu kod Hrušćice), a 40% s južnog dijela grada, desnog zaobalja (gl. ispust u Savu kod Jakuševca). Planira se izgradnja velikog pogona za pročićavanje zagrebačkih otpadnih voda kod Ivanja Reke.

Zagreb – grad na Savi?

Može se reći da Zagreb od svojih početaka nije grad na Savi. Od nje se ogradio i Savu nije uključio u svoje tkivo ni do današnjih dana. Ipak, još od početka 20. st. zagrepčani se kupaju na Savi. Čuveno gradsko kupalište Babinjak uređeno 1926. (premještanjem starog kupališta) konačno je stradalo u poplavi 1964. i nije obnavljano, čemu je pridonijelo i sve veće onečišćenje. Unatoč tome i danas izvan gradskog područja postoje neuređena savska kupališta (npr. Rugvica). U doba pojačane gradnje Zagreba, posebno nakon II. svj. rata intenzivno se kopao savski šljunak, pa su nastale brojne šljunčare, zagrebački rečeno šoderice (ili grabe), pojedine popularne za rekreaciju, ribolov i kupanje. Među njima se isticao Bundek, nastao 1960. iskopom šljunka za gradnju Mosta slobode, zapušten od 1980-ih. Od Univerzijade 1987. zagrepčani su se približili Savi uređenjem prisavskog jezera Jaruna s veslačkom stazom. Na Jarunu je živ dnevni i noćni život. Određenu razonodu uz Savu pružaju park Prisavlje (Boćarski dom, veliko dječje igralište), pojedini barovi u Veslačkoj ulici, kulturni centar Močvara. Po savskom nasipu uobičajene su šetnje i trčanje.

 Budućnost Save u Zagrebu veže se uz uključivanje Save u urbano tkivo, najvjerojatnije uređenjem savskog ekološkog parka koje uzima u obzir ekološku vrijednost Save (i savskog vodonosnika) i uvažava Savu kao pojas koji veže stari i novi dio Zagreba. O pitanju uređenja prisavlja u Zagrebu mnogo se raspravljalo nakon natječaja koje je objavilo gradsko poglavarstvo 2001. godine., a najjaktivniji u raspravama bili su arhitekti.

[antidayton]

SUTRA PROMOCIJA FILMA U DONJEM VAKUFU, BOŠNJACI - GENOCID U KONTINUITETU!

SUTRA PROMOCIJA FILMA U DONJEM VAKUFU, BOŠNJACI – GENOCID U KONTINUITETU!

NEMOJTE PROPUSTITI OVU LEKTIRU!

SUTRA 23.02.2017. GOD. PROMOCIJA FILMA U DONJEM VAKUFU, BOŠNJACI – GENOCID U KONTINUITETU!

Sutra 23. februara 2017. godine s početkom u 19:15 u Domu kulture u Donjem Vakufu bit će održana promocija dokumentarnog filma Avde Huseinovića, BOŠNJACI – GENOCID U KONTINUITETU.

Ovo je jedinstveno djelo kada je u pitanju tematika genocida nad Bošnjacima, koje obuhvata sve…

[gtaradi]

Agresivni molitelji koji ispred klinika za abortuse maltretiraju žene, ići će u zatvor

Španjolska donosi važan zakon: osobe koje u krugu bolnica 'uvredljivo, zastrašujuće ili prisilno' djeluju na žene, moći će biti osuđivane na zatvorsku kaznu

Španjolska donosi važan zakon: osobe koje u krugu bolnica ‘uvredljivo, zastrašujuće ili prisilno’ djeluju na žene, moći će biti osuđivane na zatvorsku kaznu Španjolski Donji dom parlamenta prošlog je tjedna dao zeleno svjetlo novom zakonu kojim se uvodi zatvorska kazna za sve prosvjednike ispred klinika za pobačaje koji maltretiraju žene, prenosi Euronews. Riječ je takozvanim moliteljima, dobro…

[balkanin]

Vladimir Putin je u ponedjeljak navečer potpisao ukaze o priznanju dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine

Vladimir Putin je u ponedjeljak navečer potpisao ukaze o priznanju dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine

Ruska Duma, Donji dom parlamenta Ruske Federacije, može već u utorak ratificirati sporazume o saradnji sa samoproglašenim republikama Donjecka i Luganjska, izjavio je visoki zvaničnik ruskog parlamenta. “Državna duma može donijetu rezoluciju već u utorak, a zatim će to isto uraditi i Savjet Federacije [Gornji dom parlamenta], nakon čega će oni stupiti na snagu”, izjavio je prvi zamjenik…

[cgvijesti]

Australijska država pokrenula proceduru za zabranu kukastog krsta

Australijska država pokrenula proceduru za zabranu kukastog krsta

Donji dom Parlamenta australijske države Novi Južni Vels je usvojio predlog zakona o zabrani javnog isticanja kukastog krsta. Da bi postao zakon, predlog treba da usvoji i Gornji dom parlamenta. Australijska država Viktorija je u junu zabranila isticanje nacističke svastike, a to namjeravaju da učine i Kvinslend i Tasmanija. Državni tužilac Novog Južnog Velsa Mark Spikmen je u parlamentu rekao…

[osobypostacieludzie]

Adem Jashari ( Adem Shaban Jashari ) - albański działacz narodowy, jeden z komendantów UÇK. Syn nauczyciela o imieniu Shaban. Ukończył technikum mechaniczne w Mitrovicy. Od początku lat 90. Adem wraz z braćmi należał do pierwszych Albańczyków, którzy podjęli walkę z policją serbską. Prawdopodobnie należał też do założycieli Armii Wyzwolenia Kosowa (U��K). Po atakach na serbskie posterunki, jakich dokonywali Albańczycy z rejonu Drenicy 30 grudnia 1991 doszło do pierwszego uderzenia serbskich sił bezpieczeństwa na dom rodziny Jashari w Prekaz, który miał być punktem zbornym dla pierwszych dowódców UÇK. Atakujący dostali się pod silny ostrzał i zdecydowali się wycofać. W 1993 znalazł się w Albanii, gdzie został aresztowany i wkrótce uwolniony. Jashari prawdopodobnie należał do pierwszych bojowników UÇK, którzy w 1993 przeszli szkolenie w Albanii.W 1997 zamieszki, do jakich doszło w Albanii i rozgrabienie tamtejszych magazynów wojskowych pozwoliło dozbroić Albańczyków z rejonu Drenicy. Lokalne dowództwo UÇK ogłosiło ten obszar, jako wolny od Serbów. W tym samym roku sąd serbski skazał zaocznie Jashariego na 20 lat więzienia za prowadzenie działalności terrorystycznej i zabicie policjanta serbskiego. Pierwsza próba schwytania Jashariego przez policję w styczniu 1998 zakończyła się niepowodzeniem. Z początkiem marca 1998 siły serbskie po raz kolejny zaatakowały dom, w którym jak twierdził Belgrad ukrywali się albańscy terroryści. W trakcie trzydniowych walk zginęło 58 osób z rodziny Jashari, w tym Adem i jego starszy brat. Zginął także 13-letni Kushtrim, syn Adema. Jedynym, który ocalał był 11-letni Besarta Jashari. Oględziny ciała Adema Jashariego wskazały, że zginął od strzału w szyję. Kierunek wlotu pocisku wskazywał na samobójstwo.Albańczycy chcieli, aby ofiary z Prekazu poddano autopsji w obecności ekspertów międzynarodowych, ale nie zgodziły się na to władze serbskie, domagając się szybkiego odebrania zwłok. Wobec braku porozumienia 10 marca jednostka policji dokonała zbiorowego pochówku ciał w pobliżu Donji Prekaz. Następnego dnia krewni zabitych ekshumowali ciała i pochowali je ponownie, zgodnie z tradycją islamską. Żadne z ciał nie nosiło śladów autopsji. Ciała pochowano na cmentarzu, niedaleko od domu, w którym zginęli.PamięćZachowany dom rodziny Jasharich, zniszczony w czasie walk 1998 stał się dla Albańczyków muzeum i miejscem narodowych pielgrzymek. Jednym z najpopularniejszych gadżetów w Kosowie po ogłoszeniu niepodległości w lutym 2008 była koszulka z podobizną Jashariego i napisem Bac, u krye (Wujku, zrobione).W 2008 przez władze Kosowa został uhonorowany pośmiertnie tytułem Bohatera Kosowa. Jego imię nosi Port lotniczy Prisztina, Narodowy Teatr Kosowa oraz stadion w Mitrowicy. Pamięci Jashariego jest poświęcony monodram Lebita Murtishiego Unë Adem Jashari.

[ugradnjagaraznihvrata-blog]

Ugradnja garaznih vrata

Izmerite, dodajte šarke i ručke Izmerite različite oblasti u kojima će biti instalirana vrata: visina otvaranja vrata i širina, visina grede (od vrha otvaranja do plafona), i dužina garaže. Za mesta za stajanje, trebalo bi da imate oko 10 "do 12" prostora, u zavisnosti od sistema opruga koji instalirate. Za zadnju sobu, trebalo bi da imate visinu vrata, plus još 18 "ili više prostora.

Sa odgovarajućim merenjaima u ruci, privremeno priloži prestaje da obe strane otvaranja i uverite se da su u ravni sa unutrašnje ivice vrata. Pricvrstite donji deo novih vrata.

Podesite donji panel vrata Ubacite donji deo u okvir vrata i koristite nivo za pravilno postaviti komad. Kada je komad na svom mestu nagnite blago i savijte nokte da ih obezbedi na mestu. Koristiti uputstva proizvođača za sastavljanje vertikalne, zakrivljene i horizontalne delove staze i izdvojeno.

Instalirajte preostale panele Instalirajte drugi panel na vrhu prve ekserima pričvrstite da drže to mesto. Instalirajte šarke i ponovite postupak toliko puta koliko je neophodno ploča. Moraćete da učvrstite svaki komad u na vrata.

Instalirajte točkiće Kada su osigurani svi delovi, instalirajte valjke u roller sekcije. Sa ovim u mestu, postavite valjke u sklopljenoj stazi, obezbeđivanje zagrade numeru kao usput. Pazite da se valjci ne pritisnu previše čvrsto na stazu jer trenje može dovesti do oštećenja vrata.

Osigurajte trake i pričvrstite opruge Sa vertikalnim stazama je obezbijeđena protiv proklizivanja, instalirajte zakrivljene i horizontalne komade. Prilikom instalacije horizontalnih komada, koristite svoje prethodne mere i nivo da se uverite da su tragovi pravi i da se ukazuju daleko od otvaranja uglom od 90 stepeni.

Sada kada su obezbeđene staze, skupi opruge prema uputstvima proizvođača. Uz pomoć partnera, podignite vrata oko pola dužine da osigurate da su tragovi i nivo paralelni. Kada ste spremni pričvrstite opruge na sistem.

Specijalizovani smo za sve vrste garažnih vrata - Postavljanje i popravke

Bez obzira na vrstu garažnih vrata, zadovoljstvo nam je da vas obavestimo da smo specijalizovani za instalaciju i popravku svih vrsta vrata. Ovo ukljucuje sve, ali se ne ogranicavaju na sledece: klizna vrata, harmonika vrata, roll up garažna vrata i još mnogo toga.

Pristupacne cene

Naša misija nije samo da Vam ponudimo sa uslugama kvalitet garažnih vrata, ali i da obezbedimo da dobijete usluge svetske klase po pristupacnim cenama. Naše cene su veoma konkurentne i to je tako dizajnirano da obezbedimo da svi imaju pristup uslugama garažnih vrata kvaliteta, bez razbijanja banke.

Kontaktirajte nas danas

Za instalaciju garažnih vrata, popravke i održavanja, slobodno nam se obratite danas i to ce biti naše zadovoljstvo da Vam ponudimo sa uslugama najbolja garažna vrata.

Mi možemo pružiti usluge instalacije garažnih vrata i za stambene i komercijalne klijente. Stambena instalacija garažnih vrata sa našom kompanijom vrši kao porodicni biznis, a to je naš cilj da prevazidje ocekivanja svih naših kupaca.

Pokvarena garažna vrata mogu biti rezultat godina trošenja na mehanizme vrata ili neočekivani prekid vaših vrata ili otvarača vrata. Bez obzira na uzrok, a neispravana garažna vrata mogu ozbiljno uticati na vašu sigurnost.

Popravak garaže tehnicari veoma brzo urade, istog dana, hitne popravke dostupne u vecini podrucja. Možemo zamijeniti garažna vrata slomljene opruga, valjke, kablove, šarke, senzore i vremenske pecate. Mi takoder možemo prilagoditi staze garažnih vrata i izvora kako bi bili sigurni vaša vrata radi glatko.

Imate problema sa otvaracem garažnih vrata? Možemo popraviti ili zamijeniti to. Naši tehnicari su posebno obuceni za rukovanje raznih garaža brendova, stilova i konfiguracije. Nakon dolaska na vaš dom, a tehnicar ce dijagnosticirati problem i provesti vas kroz opcije za popravljanje tog.

Dalje, tehnicar ce uciniti sve potrebne postupke ili mijenjati polomljene djelove kako bi se osigurala vrata i da mogu ponovo biti u funkciji. Mi uvijek pokušavamo da završimo popravke istog dana, a vaše zadovoljstvo je zagarantovano. Naši serviseri su u pripravnosti za vaš poziv i za razgovor o mogucnosti naplate.

Ugradnja garaznih vrata

[24t24-blog]

Oslabljeni Boris Johnson nada se da će ojačati na izborima | via aePiot

Oslabljeni Boris Johnson nada se da će ojačati na izborima

( aePiot.ro , aePiot.com , allGraph.ro )

via aePiot | Oslabljeni Boris Johnson nada se da će ojačati na izborima - via #aePiot | Translate

Pošto mu je donji dom parlamenta pomeo planove, britanski premijer Boris Johnson u četvrtak mijenja strategiju u nadi da se još mogu organizirati prijevremeni izbori koji će mu osigurati novu većinu.

Thu, 05 Sep 2019 21:12:45 +0200

SHARE: Share via Twitter | Share via Whatsapp | Share via Pinterest Oslabljeni Boris Johnson nada se da će ojačati na izborima

Like from the net: Together , we make it easier for your business to grow

La autopsia de Blanca Fernández Ochoa finalizará este viernes, cuando concluyan todas las pruebas clínicas

via aePiot | La autopsia de Blanca Fernández Ochoa finalizará este viernes, cuando concluyan todas las pruebas clínicas - via #aePiot | Translate

Los forenses del Instituto Anatómico Forense de Madrid concluirán mañana el informe preliminar de la autopsia del cadáver de la exesquiadora Blanca Fernández Ochoa cuando estén concluidas todas las pruebas clínicas que se han practicado o se practicarán sobre los restos mortales de la deportista, han informado fuentes jurídicas a Europa Press.

Thu, 05 Sep 2019 18:09:33 GMT

SHARE: Share via Twitter | Share via Whatsapp | Share via Pinterest

Like from the net: https://www.banggood.com/

Islam: "Es gibt einen immensen Fundus an muslimischer Salafismuskritik"

via aePiot | Islam: "Es gibt einen immensen Fundus an muslimischer Salafismuskritik" - via #aePiot | Translate

Gemäßigte Muslime tun zu wenig gegen Salafisten, glauben viele. Eine neue Studie zeigt jedoch: Es gibt eine breite muslimische Auseinandersetzung mit ihren Positionen.

Thu, 05 Sep 2019 18:25:39 -0000

SHARE: Share via Twitter | Share via Whatsapp | Share via Pinterest

Like from the net: https://www.xenia.gr/

Follow: International News: Pinterest

[wolandizsarajeva]

SARAJEVSKA HRONIKA, VOL. 57: MAJKO, SVE TI OPRAŠTAM

Nekoliko minuta šetnje od akvedukta Viapunto izgrađenog još za vrijeme starih Rimljana, slučajni prolaznik bi ušao u sokak Avenue de la Puerte koji se pružao starim dijelom grada. Kaldrma u tom sokaku popločana je kamenjem nepravilnog obličja a duž te ulice primijetio bi mnogo bicikala koja su stajala privezana uz željezne šipke, saobraćajne znakove, ograde barova i brazerija ispred kojih je – ispred svake od njih, a bilo ih je mnogo – bilo nekoliko drvenih klupa za one koje ne žele naručiti ništa ni piti ali žele osjetiti čar mjesta. Ulica se penjala uzbrdo i postajala sve uža, a draguljarnica, prodavnica slatkiša, parfimerija, prodavnica starudije, antikvarnica i knjižara je bilo sve više. Nakon što bi naš prolaznik napravio desetak koraka, sa desne strane bi primijetio crveni natpis koji je svjetlucao, no kako sva slova nisu radila, moglo se pročitati, naročito kada bi noću osvijetlio taj dio kaldrme: „Taverna Interviste.“ Taverna je navodno imala mnogo duži naziv, ali kada su svjetiljke u slovima u riječima poslije ovih dogorjele, vlasnik je odlučio da, eto tako, naziv bude samo „Interviste“ i građani su je tako već godinama nazivali ne pitajući se zašto je prostor za naziv objekta tako velik a naziv tako malen.

Unutar prostrane taverne (što za taj tip objekta nije uobičajeno, one bi trebale po definiciji biti manje), enterijer je bio uređen u cinquecento stilu, kao da je onaj koji je projektovao ili predlagao ovakav projekat kao svoju želju bio duboko uronjen u povijest umjetnosti u Italiji, pa je želio udahnuti malo šesnaestog vijeka u okoliš iz dvadeset prvog. Po ulasku bismo vidjeli veliki šank isklesan od baobaba, od čega je zapravo bilo načinjeno sve što je bilo od drveta unutra. „Interviste“ je imala dva ulaza u dva dijela taverne koji su bili zavučeniji i imali su udaljene kutke u kojima se moglo na miru sjediti a ipak oslušnuti zvuk koji je dopirao iz centralnog dijela, zvuk koji je proizvodio maestro koji je sjedio za klavirom i donosio najljepše melodije iznoseći ih iz mašte i svojih glasnica u polje stvarnosti gdje su zvučale gotovo kao božanski spjevovi najgalantnijih harfi. Ta dva ulaza su imala neku vrstu baldahina iznad prolaza kroz koji bi se prošlo u jedan ili drugi dio. Baldahin je djelovao otmjeno, bogato, davao je gostima utisak da su sada izašli iz svojih koža, izašli iz svojih života i ušli u neke druge, postali su neko drugi, makar na neko vrijeme i otrgli se teškoći življenja koja im se svakim novim buđenjem nametala. U uglovima taverne stajale su abažurne lampe bež boje koje bi osvijetlile taman toliko da onaj koji sjedi u blizini lampe vidi pročitati, ukoliko nešto čita, ili može uživati u prizoru bez da ga opterećuje poplava svjetlosti koja bi prodiranjem kroz prozore narušila mir i ćejf koji je cvjetao sam od sebe. Ispood svake lampe stajalo je par primjeraka almanaha koje nikad niko nije čitao, služili su kao relikvija, kao ukras tome mjestu.

Ušavši u lijevi dio, primjećujemo kako jedan gost sjedi za stolom prekrivenim kariranim flanelskim stolnjakom. Na stolu je daleko od njega pepeljara puna opušaka. Ispred njega je zatvoren feljton koji je čitao možda on, a možda i neko prije njega. U ruci mu je čaša boze a na stolu ispred njega slika neke žene. Gledajući ju, naziru mu se suze u očima i kao da mu glas podrhtava dok traži riječi kojima bi se obratio toj neznanki koja je na slici. Kako na ovom mjestu svako može biti neko drugi, postat ćemo on da bismo saznali šta je to što ga muči.

Gledam te i sad kao što sam jučer, kao što sam svakog dana. Ne mogu da shvatim zašto je baš meni bila namijenjena ovakva sudbina. Na slici ispred mene je žena crne kose sa loknama, gustih crnih obrva, oči joj sjaju kao dva jantara, osmijeh polublagi, kao da ju je neko natjerao da se nasmije za ovu sliku, oko njenog vrata je ešarpa, mirno posmatra i nakon trideset godina, svijet je na ovoj slici za nju isti kao što je oduvijek bio, ništa se nije promijenilo. A promijenilo se mnogo toga. Otpio sam čašu boze, zovnuo konobara da mi donese najbolji kolač koji danas imaju pripravljen, sa najboljom glazurom, a u mojoj glavi se odmotavala priča. Priča o njoj, meni, ocu, tetki, imanju van grada...

Bio sam dječak od nepunih šest godina kada su tenzije u kući narastale. Sjedio bih na stepenicama koje su dijelile donji dio kuće od sprata na kojem sam bio sam. Roditelji su imali samo mene. Pitao sam se, nisam li možda i ja nastao kao nesretan splet okolnosti? Poznajući mog oca, sve je bilo moguće. Kakav sam ja to plod ljubavi? Šalju me u školu ne pitajući me ni treba li mi šta, ručka ili ima ili nema, nosim stare cipele, možda čak i očeve, samo je moja torba poderana i šivena ko zna koliko puta... Jedne od tih večeri, sjedio sam na stepenicama kada su glasovi oca i majke počeli da bivaju sve glasniji i glasniji. „Nećeš otići,“ čuo sam njegov glas kako dobacuje od stola, zavaljujući jezikom, izgovarajući riječi teško i tromo. „Nećeš, ubit ću te odeš li!“ Čuo sam da majka plače. Njeni jecaji su prodirali u dubinu moje djetinje duše i moje lice oblivali suzama. Nisam smio reagovati, nisam smio ništa u ovoj kući, bio sam samo objekat koji je dobio postojanje i sada, zbog toga, moraju da ga trpe. „Niko ne zaslužuje ovaj život! Ovo je pasji život, shvati me, ne mogu,“ na što je on dobacio ustajući i obarajući prazne pivske boce: „A ja mogu, je li? Je li?! Čuješ što te pitam? Ko će odgajati onog klipana? Ja? Sam?! Ne pada mi na pamet!“ Nakon njegovih riječi koje su mi razdirale utrobu, koje su meni objasnile ko sam ja za njega, sve samo ne njegov sin, nisam čuo prepirku koja je trajala... U jednom momentu sam, nakon što sam rukavom obrisao lice, čuo da su vrata jako zalupila, dernjava iza toga, psovanje, vikanje. Mati je samo na vratima rekla jedno „doviđenja“ i to je bilo to. Nakon toga je više nikad nisam vidio.

Otišla si u drugi dom, sigurniji, vjerujem, negdje gdje će te više voljeti, negdje gdje nećeš biti robinja, Razumijem te, majko. Nikad se i nisi slagala s ocem. Godinama sam, vjeruješ li mi, govorio sam dok sam se obraćao slici, godinama sam tražio razloge zašto bih te mrzio. Nakon toga bih u trenucima samoće tražio opravdanja kako bih te makar malo volio, ipak si ti ta koja mi je podarila život. U meni se budila ambivalencija, tako jaka, tako bolna, koja me tjerala da vrištim, da izvučem dušu iz omota kože ali nisam mogao. Mogao sam ćutati i trpiti sudbinu koja me zadesila jer ništa bolje i nisam imao. Ipak, ja sam bio samo dijete a ti si bila mlada. U tebi je još kucalo srce djevojke, bila si željna života, željela si osvojiti svijet sa svoje dvije ruke, a kako bi to uspjela pored oca, pijanice i kockara. Da li te zanima, majko, šta se zbilo sa mnom? Ne vjerujem, jer da te ikad zanimalo, potražila bi me, jednog bih dana ležao u sobi kod tetke u njihovoj hacijendi (otkud tamo, pitaš me... kad bi znala, moja najdraža...) a neko bi zakucao na vrata. Tetka bi začuđeno uskliknula da niko ne zna za njihovu kuću, njihovo imanje van grada, pa bi usplahireno prišla vratima da vidi ko bi mogao biti. Onkraj vrata čuo bi se tihi ali decidiran glas: „Želim vidjeti svoje dijete“, ja bih skočio, pohrlio ti u zagrljaj, ti bi se objasnila za sve godine koje sam bez tebe patio i konačno bih osjetio sreću kako me preplavljuje, kako me sva razočarenja napuštaju a preuzimaš me ti, kao ognjište, kao rodni kraj, vraćaš mi ljepotu koju mi je život oduzeo. No, to se nikad nije desilo. Neću ti pripisivati krivicu, možda si sa nekim drugim pronašla sreću, možda si nakon mene imala dijete koje je bilo plod ljubavi, toliko je tih „možda“ u meni da ne znam šta da radim sa njima. Da ih dam tebi, da vidiš kako je? Možda te više i nema, ko zna.

Kada si otišla, ostao sam sam sa ocem. Ne znam da li da ti uopšte pričam kako nam je bilo živjeti naročito otkada si ti otišla. Znam da bi mi ponekad, krišom, kad on ne bi gledao, gurnula u džep po koju marku da ne bih bio sirotinja, crna ovca. Nije bilo uredu, ali i dalje su me drugi učenici ismijavali. Nakon tebe, otac je počeo češće i više piti. Ne znam da li se kockao, nije me ni zanimalo, dane sam provodio u svojoj sobi na spratu, često sam izbjegavao i da idem u školu jer me bilo stid biti dijete koje je majka napustila. Tako su me zvali i prozivali – ni rođena majka te nije mogla trpiti pa je otišla. Nisu oni znali i ne zamjeram im, da si ti otišla zbog oca. Možda zbog bolje nafake, možda ti je bilo i gore. Rekoh da sam te više volio nego mrzio, ali u danima i mjesecima kada si nas napustila, mrzio sam te. Gadila mi se sama pomisao na pomen tvog imena. Vraćao bih u mislima to veče u kojem nisi ni pogledala ka stepenicama iako si znala da tu sjedim i plačem, nisi se ni pokušala oprostiti od mene. Tvoj oproštaj sa mnom desio se mnogo prije, onog dana kada si ušla u moju sobu i rekla mi: „Sine, čuvaj ovo uvijek uz sebe, neka te uvijek sjeća na mamu“ i onda si mi dala ovu sliku, tebe s kojom pričam. Sjećaš li se toga? Upitao sam te: „Ali što će mi to? Ti si moja, ti si s nama, ti ne ideš nigdje,“ nakon čega su ti se oči orosile i izašla si iz sobe naglo, bez objašnjenja. Svako veče je očev ritual pored pića bio da psuje tebe. Pijan te psovao, bacao flaše i poslije mene tjerao da kupim polomljeno staklo. Često bi me istukao kada ne bih fino počistio. Taj je čovjek bio priča za sebe.

U tom paklu s njim izdržao sam duže od godinu dana. Napokon, smogao sam snage, hrabrosti i volje da odem, da pobjegnem. U mali džak koji sam jedini našao potrpao sam sve što sam mislio da je moje a malo je toga zaista meni pripadalo. Jedino što sam zauvijek sa sobom ponio iz te kuće i što će uvijek biti moje, to su sjećanja na mjesta gdje si ti sjedila, kuda si pjevušila, mjesta gdje si stajala kada si kuhala i uspomene na tvoj glas kada bi me pozivao ručaaak! Izašao sam iz sela onim krivudavim puteljkom što je išao uz Safetovu tarabu, spustio se niz šumski put i hodao dok se nisam umorio. Sjeo sam pored puta, izvadio iz džaka sir i jeo. Kakve li slučajnosti da tetka i tetak naiđu sa svojim malim kombijem tuda! Kada me vidjela, tetka je briznula u plač. Isprva su htjeli da me vrate kući, ali sam im rekao da se po cijenu života ne vraćam u onu vučiju jazbinu. Tetak je, ako ga pamtiš, bio blage naravi, popustio je i rekao: „Hajde hajde, svakako tetka i ja već godinama planiramo da se povučemo i odemo živjeti u našu hacijendu. Imamo neke stoke, možemo fino živjeti, a ti nam nisi neki teret.“ Čuvši to, poletio sam mu u zagrljaj jer sam u tom času shvatio da su njih dvoje sve što imam od života.

Tako je i bilo. S njima sam otišao živjeti daleko od kraja gdje je živio otac. Ako me pitaš da li sam se za njega brinuo, odgovorit ću ti: jesam. Ipak nisam razlikovao dobro od zla, i kako sam tebe mrzio jer si otišla, tako sam njega morao voljeti jer sam ga imao. Da sam tada makar na trenutak promislio o toj situaciji onako kako sada mogu, vjerujem da bi stvari stajale drugačije. Međutim, tada nisam želio znati za tebe pa otuda nisam želio da pričam o tebi. S vremena na vrijeme, tetka bi spomenula kako joj je žao svega što se zbilo, kako me voliš, kako misliš na mene a ja bih planuo i ispsovao se baš kao i otac.

Jednog popodneva sam sjedio sa tetkom na verandi posmatrajući kako konji zobaju a mačke trče po prostranoj avliji. Sjedio je sa moje desne strane, obgrlio me rukom oko vrata spustivši je na moje lijevo rame i počeo govoriti: „Znaš, dijete, nekad mi tako ličiš na njega.“ Gledao sam u njegovu desnu ruku pozorno dok je pričao. Spustio bi je na koljeno a onda podigao kao da izjavljuje nešto krajnje važno: „On nije dobar insan. Nikad nije bio. Znam ja njega odavno, a moja Fatima ga zna još i duže, sestra mu je. Ne znam ni kako je naš'o tvoju mati al' znam, dijete, da je ona bila čedno čeljade, fina, marljiva. Ne možeš nju kriviti, ne možeš na nju svaljivati toliki teret da bi se ti osjećao bolje. A nije ti bolje. Znam, sinko, da ti je teško palo. Al' šta je trebala, ostati pa da joj srce mladoj pukne od tuge i žalosti, od patnje i robovanja?“ Ćutao sam. Sve što je govorio imalo je smisla. U njegovom glasu počivao je smiraj na kojem je kosmos uspostavljen. Volio sam kada on priča. „Možda je bolje što je otišla. Bolje za nju, sigurno.“

Godine su prolazile a nada u meni da ću te jednog dana vidjeti potpuno je izlapjela. Naposljetku, predao sam se svome životu, pokušao ostvariti svoje ideale, pronaći ultimativnu sreću, ljubav i u njoj se skrasiti. Desilo da sam oko tridesete godine, kada sam već magistrirao na fakultetu, a nije to bilo lahko tad (da, ja magistrirao, ko bi rekao, vjeruješ li mi to?), upoznao jednu djevojku iz fine porodice. Nismo imali potpuno iste interese, nismo voljeli iste stvari ali ona me je razumjela, ona je jedina znala slušati. Nije imala odgovore na sva pitanja, ali je imala novih pitanja. Ašikovali smo mjesecima, trajalo je to dugo, onda sam bio spreman na to da je zaprosim, njeni su bili sretni ali sam u jednom trenutku osjetio takav strah koji me pokosio. Ne želim da sutra moja žena napusti naše dijete! Ne želim da se počnem pretvarati u svoga oca, odurnog gada koji mi je od života načinio haos! Ne želim... Te sam noći nabrojao dvadeset „ne želim“ i odlučio da se povučem. Zatražio sam od nje da mi oprosti što činim takvu grešku zbog koje se još uvijek kajem, nisam bio spreman da prihvatim toliki rizik da i moje dijete završi na ovakvom mjestu pričajući sa slikom.

Maestro je u centralnom dijelu bravurozno skladao divne zvuke, do mojih ušiju je dopirala melodija talasajući moje biće. Bio sam uznemiren jer sam shvatao istinu u mojoj ispovijesti, priči koja se odvijala u mojoj duši. To divno lice, te sjajne ćilibarske oči, taj dijamantni osmijeh... Naslijedio sam to od nje, svi mi kažu. Kako bih znao. Ali znam da se kaješ. Znam da ni tebi nije bilo lahko. Zato ti iz dubine srca kažem: „Majko sve ti opraštam.“