#zagreba

[radiogornjigrad]

Govor Vladimira Nazor po oslobođenju Zagreba maja 1945.

Vladimir Nazor održao je na Jelačić placu, 16. svibnja 1945.,izuzetno poetičan i patriotski govor- Nazor poziva narod da se okupi na Trgu i da osjetio bilo Hrvatske. Najavljuje novi humaniji društveni poredak i nakon godina širenja fašističke mržnje i terora prema svemu i svakomu koji je bio drugačiji širi ljubav “prema Čovjeku uopće, ma kojeg jezika, vjere, zanimanja i socijalnog sloja, pa čak i…

[cgvijesti]

Treslo kod Zagreba

Foto: Twitter Dva slabija zemljotresa pogodila su zagrebačko područje večeras. Prvi, magnitude 1.8 po Rihteru, nekoliko minuta prije 20 sati, a drugi, magnitude 1.1 po Rihteru, pet minuta nakon 20 sati, javlja EMSC. EMSC je zabilježio velik broj otvaranja svoje aplikacije na kojoj su Zagrepčani pisali da su osjetili tutnjavu i podrhtavanje. “Prvo je bila tutnjava, a zatim lagano podrhtavanje”,…

[propalitet]

Obozavam kad sva 3 tramvaja iz novog zagreba prema drzicevoj ne voze i nema nikakve obavijesti ni nista, bas ono za dobro jutro

[1postozagrad]

INICIJATIVA ZA POVRATAK BESPLATNE PITKE VODE NA MANDUŠEVAC

Zagreb, 31. listopada 2024.

Tomislav Tomašević

gradonačelnik Grada Zagreba

Andro Pavuna

pročelnik, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost

Predmet: Povratak pitke vode na Manduševac

Poštovani,

       zaokret u upravljaju Zagrebom od kad ste preuzeli funkcije gradonačelnika i pročelnika ostavlja prostor za velike i male pomake koji se direktno odražavaju na kvalitetu života u našem gradu. Vaša nastojanja u tome smjeru cijenimo, a osobito u domeni javnih dobara i podizanja kvalitete javnog prostora na kojem počiva optimizam svakog grada.

Želimo vam skrenuti pažnju na jedno jednostavno provedivo i izuzetno korisno rješenje koje Zagrebu još uvijek nedostaje, a tiče se povratka besplatne pitke vode na glavni gradski trg i to na Manduševac gdje se taj komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard nudio stoljećima.   

Danas je tamošenje prisustvo vode simbolično tj. svedeno samo na fontanu. Utoliko Manduševac traži minimalno preoblikovanje postojećeg rješenja kako bi se omogućila konzumacija besplatne pitke vode kao sadržaja koji glavnom gradskom trgu nedostaje. Vodu na Manduševcu treba moći i okusiti, a ne samo gledati. 

Godine 2026. bit će četrdeseta obljetnica ponovnog otkrića ostataka Manduševca, a 2027. godine četrdeseta obljetnica kako je Manduševac, simbolički i bez pitke vode, vraćen na Trg bana Jelačića. Nadolazeće obljetnice vidimo kao priliku da se besplatna pitka voda konačno vrati na Manduševac.

Time bi se, nakon više od stoljeća, besplatna pitka voda vratila na glavni gradski trg tj. na  Manduševac kao mjesto s velikim značenjem za Zagreb. Okrunilo bi to i nastojanja da se s pitkom vodim na glavnom gradskom trgu zaokruži nova mreža punktova za besplatnu pitku vodu koju Grad Zagreb postepeno razvija od 2017. godine.

Povijest uređenja Manduševca bilježi različite manifestacije oblikovanja. Utoliko je i njegova sadržajna nadogradnja moguća. Ono što kroz naše kampanje predlažemo kao radno rješenje je pozicioniranje četiri slavine na mjestu sadašnjih stupova koji drže lanac koji okružuje fontanu. Moguća su i druga rješenja. Pri iznalaženju rješenja moguće je konzultirati i jedinog živućeg suatora sadašnjeg rješenja Trga. U prilog restitucije govori čak i gradska legenda o Mandi koja  na Manduševcu grabi vodu - za piće. Uvođenje dodatne, „pitke“, funkcije nije tehnički zahtjevno i ne treba bitno narušiti postojeći autorski koncept.

U svom mjerilu, pitka voda na Manduševcu može doprinijeti i afirmaciji vode kao javnog dobra i ljudskog prava, a svoju ulogu ima i u turističkoj ponudi grada.  

Čitav je niz uglednih stručnjaka i stručnjakinja koji smatraju da je povratak besplatne pitke vode na Manduševac logičan, izvediv, potreban i jedan od odgovora na aktualne izazove klimatske krize. Podrška javnosti incijativi je velika.   

Tu potrebu prepoznali ste i vi, gospodine gradonačelniče, što je navedeno i u predizbornom programu vaše političke opcije gdje se navodi da ćete vratiti besplatnu pitku vodu na Manduševac. Spomenute obljetnice vidimo kao odlične prilike za realizaciju, i to ne samo iz povijesnih razloga, već zato što je besplatna pitka voda na glavnom gradskom trgu i Manduševcu dio zagrebačke urbane baštine i prije svega - stvarna potreba grada.

Stojimo vam na raspolaganju za sve dodatne informacije. 

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Više: https://www.facebook.com/1postozagrad

[ramonaofmanyfandoms]

girl help ovdje je takva gužva najrađe bi izašla iz busa i pješke do zagreba

[andelkacroatia]

Croatia, Turopolje, narodna nošnja Turopolja, motiv je iscrtan sa fertuna (pregače) iz sela Blato kraj Zagreba.

[aristotels]

glupo pitanje možda ali nzm baš koga drugog da pitam : ja strašno želim da posetim split sa majkom i sestrom ali mi smo srbi i moja majka se plaši da se vrati na ketovanje u hrvatskoj ne bi li nas neko napao ili tako nešto : jel su ljudi stvarno toliko zli ??? nekako ne želim da poverujem tome ali nisam ni ikad bila u splitu…

pa gledaj, ovako, ima svakakvih ljudi i budala svugdi. splićane pretuku u zagrebu, zagrepčane u splitu, šibenčanima razbijaju aute radi tablica iz šibenika, a mi smo svi u istoj državi. ovu ISTU stvar ti je mene pita prijatelj iz ZAGREBA...... da jel ovdi SIGURNO......

ono šta ti mogu reć jest da eto, kad je mene moja cura slovenka došla posjetit, povela je sa sobom svoje kolege sa posla i njihovo dite, srbe, lipo su odspavali kod mene jednu noć. njima je ovdi bilo divno, ošli su do dubrovnika, kažu da su svi bili pristojni i uslužni, niko ih nije krivo gleda. mi smo sili na ručak u jedan restoran, konobar je odma bija na izvoli. oni pitaju jel imaju ovdi tursku kafu, (mi u dalmaciji je ne pijemo), konobar im odma govori "ma napravit ćemo za vas", on i naš prika su se odma sprijateljili, ispričali se fino... dao im je besplatne palačinke da nose sa sobom, neka, za maloga. kad u nas u goste dođe tetka iz beograda, nikad nije bilo problema, a ona je baš nako prava beograđanka, da je pikadom gađaš nemoš je falit. i njoj su svugdi kuvali tursku kafu.

moja baba je bila sprkinja, a kad je mene netko prozivao odakle sam i šta sam, svi su se u kvartu digli i rekli da mene nema ko šta dirat. moji rođaci su srbi, beograđani, dođu ovamo i nikad u životu nisu imali problem; najnormalnije idu okolo.

u splitu su tukli srpske vaterpoliste, a isto kada partizan ovdi igra košarku, cile gripe plješću obradoviću. naši još uvik KK split zovu 'jugoplastika'.

uglavnom budala ima, a ima ih i da odeš u kafić na kantunu. nema smisla ić po svitu i bojat se, strah vodi ka mržnji, mržnja ka zlobi... jedino šta ti mogu savjetovat je da kupiš hajdukov šal i okačiš ga u auto radi registracija. a to je svakome pametno, sa bilo kojim registracijama sjeverno od splita, jer sad ovdje ratuje torcida protiv armade...

suma summarum... normalnog svita ima više nego luđaka i psihopata. tako da svakako dođi, split je predivan, lipo ćeš se provest, ljudi su ka i svugdi drugo, neki zviri neki beštije neki normalni. :)

nema smisla da se bojimo, da puštamo ove kretene da pobjeđuju, da nam diktiraju di ćemo i šta ćemo ić i radit... meni je u beogradu bilo divno, divan grad i ljudi... nije ovo baš divlji zapad, misto je ko i svako drugo... nema razloga da se ikome išta desi, ovi idioti su manjina, i boje se, jer nas šta se volimo ima više od njih.

p.s. jedino šta bi te moglo ubit to su cijene... a tu ti ja već ne mogu pomoć...

evo da i ovo dodam...

[djbrandhout]

zašto je zagreb tako daleko od zagreba

[poeticlicense12345]

Za sve nas koji nismo Purgeri, ili Zagrepčani, vrijedi nešto novoga naučiti - Purgerski riječnik.

Svi Vi koji ste Purgeri i Zagrepčani, slobodno radite korekcije i nadopune.

P.S. samo sam napravio copy/paste sa interneta.

A

abšisati – izblijedjeti abšmalcati – kuhati a potom popržiti na masti s mrvicama abštand – razmak abštaubati – očistiti od prašine abštosati – podrigivati ajeršpajz – kajgana ajncug – odijelo ajngemahtec – pileća juha s povrćem ajnpendekl – zaštitni jastučić za novorođenčad ajnpren juha – juha od zaprženog brašna ajnšlag – krajnji položaj upravljivih kotača ajzeban – lokomotiva aktati – razmišljati aktenaška – aktovka anlaser – pokretač motora (auto) apcigati – oduzeti apetitlih – ukusno apfelštrudl – savijača od jabuka ašnbeher – pepeljara aufinger – vješalica aufštafirung – miraz ausgan – izlaz auspuh – ispušna cijev auzglajzati – skinuti meso s kosti auzmeš – ponovno miješanje karata auzvinkl – u koso, ukrivo

B

baba – starija žena badav(a) – besplatno, uzalud badeancug – kupaći kostim badecimer – kupaona badehoze – kupaće gaće bademantl – frotirasti ogrtač badevana – kada u kupaoni bajs – bicikl balta – sjekira bariti – zavoditi bedinati – njegovati bedinerica – kućna pomočnica befel – naredba behandlati – obraditi bešte – bježite beštek – pribor za jelo betežan – bolestan bezicirati – rezervirati,zauzeti bežati – trčati biflati – učiti napamet birc – kafić (birtija) blajštifit – kemijska olovka blazina – madrac blei – olovo bofl – loše kvalitete (napr.roba) bok – pozdrav bokci – siromasi boljše – bolje briftreger – poštar brijati – misliti, ljubiti se bremza – kočnica bren škare-naprava za izradu kovrdža,lokni bruderšaft – piće bratimljenja brushalter – grudnjak bučkuriš – splačina (loše vino, varivo) bugari – sitan novac buju – budu bumo – budemo

C

cajger – kazaljka cajt, cajti – vrijeme (kronološko) cajtnot – nedostatak vremena cajtung – novine cakum-pakum – savršeno caltati – platiti cange – kliješta canpasta – pasta za zube canšteher – čačkalica canjki – stare krpe cedulja – papirić kao podsjetnik ceker – torba (pletena) cener – deset cicntreger – grudnjak cifra – broj cifranje – uređivanje ciferšlus/cif – patent (na hlačama, jakni) cigaršpic – tuljac za cigaretu cigati – nabirati tkaninu cimer – kolega u sobi cimerfrajla – sobarica cimerman – tesar cinkariti – izdavati, zvoniti cinkati – tužiti cinkuš – zvonce cipelcug – ići pješice cirkl – šestar coflek – ukrasni vuneni dodatak na vrhu dječje kape colštok – drveni metar na sklapanje coprnjica – vještica crta – odlazi, bježi cucak – pas cujzlek – ždrijebe cukerpeker – slastičar cukerpiksa – posuda za šećer cuker – šećer cug – vlak cugati – piti cuger – pijanac curik – natrag cuzamen – zajedno, skupa cvajer – meko brašno cvancig – dvadeset cveba – grožđica cvečnknedli – okruglice sa šljivama cvikati (pred nekime) – bojati se cvikeri – naočale cvikcange – vrsta kliješta cvinger – kavez za psa

Č

čaga – ples čapati – uzimati čez – spuštati se niz čkomiti – šutiti čohati – svrbiti čopiti – uloviti, uzeti črnkas – Črnomerec, dio Zagreba čube – usta čubiti – čekati, čošak – kut (zid), rub(stol) čušpajz – varivo čvrga – oteklina na glavi nakon udarca

D

damfati – pušiti damferica – parna lokomotiva deka – pokrivač, betonska ploha dekla – djevojka dekrl – ukrasni podmetač delati – raditi denuti – staviti dež – kiša dibidus – neznalica dinstati – pirjati dojti – doći dotepsti se – doći od nekuda dotepenci – doseljenici draufcaltati – preplatiti drejer – tokar drebang – tokarski stroj dripac – balavac drob – želudac drobnina – sitne iznutrice iz peradi, sitnež drot – žica, policajac drot kefa – žicana četka drukati – izdati nekoga druker – izdajnik duriti se – ljutiti se durstluft – propuh

Đ

đaner – narkoman đezva – lončić za kavu đorati – mjenjati đozle – naočale đumbus – nered

E

egal – ravno endlati – šivanjem spajati dvije tkanine, porubljivati ering – vjenčani prsten escajg – pribor za jelo eslinger – roleta

F

fačuk – vanbračno dijete fah – struka, posao fajercajg – upaljač fajerunt – gotovo, razlaz (iz lokala) fajhtanje, fajtanje – vlaženje rublja za glačanje fajla – turpija ili rašpa fajn – fino, dosta toga fajnšmeker – koji voli fino fajrunt – kraj (završetak) fajtati – tući se fakat – stvarno/zaista fakin – mangup fala – hvala falda – nabor falinga – nedostatak, greška falš – pogrešno, krivo pjevanje fara – župa farbenblind – daltonist farcajg, farceg – upaljač fasung – batine, mjesečna količina namirnica faširano – mljeveno feder – opruga fektati – tražiti nešto fela – vrsta feler – greška fer – pošten prema nekom fergazer – rasplinjač u autu ferlauf – lagano pretapanje boja iz jedne u drugu fertajler – poklopac spajanja žica od svjećica u autu fertig – gotov fertun – pregača fest – jako feš – zgodan, stasit ficlek – mali komadić fironge – zavjese firtl – dio grada (kvart) fiskultura – tjelovježba fišbajn – žica u grudnjaku fiškal – odvjetnik flahcange – ravna kliješta flajšmašina – stroj za mljevenje mesa flanjka – ćošak/ugao flaša – boca fleka – mrlja fletno – lako i spretno flisnut – udarit flispapir – jako tanak papir flundra – laka djevojka ili žena fol – navodno folirati – zavoditi, glumiti forhaltati – podmetnuti forcimer -predsoblje foršpajz – predjelo frajer – muškarac, muškarčina frajla – gospođica fraklec – mala flašica za oštro piće frbant – medicinski zavoj frent – skitnja, provod frfljati – nerazgovjetno pričati friško – svježe, prohladno frka – problem frkati – uvijati frnjiti – ljutiti se frnjokl – nos fršlok – kap frtalj – četvrtina (kruha), petnaest minuta fruštuk – doručak fundament – temelj kuće fufciger – pedesetgodišnjak/inja fulir – glumac, zavodnik fulirati – glumiti, zavoditi furt – stalno, uvijek fuserica – šivaća mašina na nožni pogon fuš – posao na crno fušeraj – loše obavljen posao futer – podstava fuzeklini – čarape

G

gablec – užina gabor – ružni čovjek ganc novo – najnovije ganjak – hodnik gebis – zubalo gelender – rukohvat na stubištu gemitlih – opušteno, nonšalantno gemišt – vino s mineralnom vodom gepek – prtljažnik germa – kvasac germtajg – dizano tijesto gertašlin – novčanik gešenk – poklon gešmak – okus geštetner – stari tiskarski stroj s matricom geviht – uteg gezundhajt – nazdravlje girtl – opasač gitre – rešetke gladuš – proždrljivac glancati – laštiti gleigeviht – ravnoteža glokn – zvonoliki kroj suknje gospon – gospodin grdo – ružno grebsti se – nametati se, tražiti nekog grif – rutina, vještina grifik – oštro brašno grincajg – svježe miješano povrće za juhu grintav – izbirljiv, jadan grunt – zemljište, parcela gruntati – razmišljati gukrl – špijunka na vratima gumilezung – ljepilo za gumu gurtna – pletene trake od špage gušt – užitak

H

hajcati – grijati haklih – osjetljiv hakmeser- mesarska sjekira za kosti halteri – držači čarapa hamper – kanta handrast – nespretan haustor – ulaz u zgradu harnadla – igla za frizuru herc – srce hercklopf – srčani udar himber – maline hititi – baciti hohštapler – muljator, neozbiljna osoba hokrl – niska drvena sjedalica hozentregeri – elastične naramenice huncut – baraba

I

iber – preko ibercajt – prekovremeno iberciger – prevlaka, navlaka iberlauf – odušak iskati – tražiti ispuknuti – isčupati izraubano – istrošeno

J

jamrati – kukati jezuš – Isus junfer(ica) – djevac(ica) jurgati – prigovarati

K

kahlica – noćna posuda kajla – smjestiti nekome kajzerica – vrsta peciva, dio Zagreba kajzerflaiš – špek, slanina karfiol – cvjetača kaslić – poštanski sandučić kauč – krevet s naslonjačem kandelaber – svijećnjak, ulična lampa kefa – četka kelner(ica) – konobar(ica) kikla – haljina kinder – dijete kinderbet – dječji krevetić kinderfrajla – dadilja kinderštube – kućni odgoj kinta – novac kistihand – ljubim ruke (pozdrav) kištra – sanduk, drvena kutija knap – tijesno, usko klafrati – brbljati, pričati klajda – haljina klajbes – olovka kladivec – čekić klet – gostiona kletva – psovka klobuk – šešir klozet – WC klofer – isprašivač, mlatilo za tepih kofer – kovčeg kombinirke – kombinirana kliješta koperdeka – prekrivač za krevet koprcati – vrtiti se knedle – okruglice od krumpirovog tjesta (okruglice sa šljivama) kredenc – kuhinjski ormar krenkati – ljutiti kričati – vikati na nekoga, glasno govoriti krigl – vrč kšir – posuđe kuplung – kvačilo kurbl – pomagalo za ručno startanje motora kuriti – paliti kušlec – poljubac kušnuti – cmoknuti, poljubiti kubelar – novčanik za sitniš

L

lajbek – prsluk laprdati – pričati gluposti lavabo – umivaonik lesa – ograda lestina – lišće,obično za postelju životinjama letva – daska liberbrif – ljubavno pismo lojtre – ljestve luftati – prozračiti luknja – rupa

M

maher – majstor majzl – sjekač maznut – ukrasti, udariti meblštof – tkanina za namještaj miščafl – lopatica za smeće morti – možda muf – krzneni grijač za ruke mukte – badava

N

načubiti – napučiti usne nafrakati se – pretjerano se našminkati nafrljit – pojačati (muziku, grijanje) nafuriti se – naljutiti se nahtkasl – noćni ormarić naj – nemoj najdemo – nađemo najti – pronaći nešto naškrabati – nacrtati naštelat – podesiti navek – uvijek naviklati- namotati nažigač – osoba koja pali javne plinske svjetiljke nebum – ne budem nebuš – ne budeš nebuju – ne budu negliže – tanka kućna odjeća nekaj – nešto nikaj – ništa nuk,nuka – unuk,unuka nobl – otmjeno nor – lud norhaus – ludnica noriti – ludovati nudlsajher – cjediljka

O

ober – iznad oberliht – prozor iznad vrata ofucan – istrošen obleka – odjeća oblok – prozor odapet – umrijet odpeljati – odvesti omama – baka oprava – haljina otata – djed otoman – krevet otprti – otvoriti

P

pajdaš – prijatelj papek – slabić, papučar partviš – metla sa četkom particetl – osmrtnica partikl – podbradak pegla – glačalo pehaka – pješice pajcek – svinja peljati – voziti penezi – novci penzl – kist perilek – krpica za pranje suđa pezdec – prdac picajzla – pedantna osoba pigati – savijati pikzibner – gubitnik plac – tržnica, trg, zemljište pleh – lim pljuga – cigareta, ništa počem – pošto poprečki – popreko potemfani – pire potumplat cipele – pođoniti požlempati – sve popiti prav – pravo prešel – otišao prezli – krušne mrvice pri – kod,kraj prnje – neugledna odjeća probirštift – ispitivač napona profač – profesor profić – profesionalac profuknjača – nemoralna žena prosim – molim protvanj – četvrtasta metalna posuda za pečenje u pećnici psiha – toaletni stolić sa ladicama i ogledalom puca – cura pucica – djevojčica purger – netko tko je iz Zagreba pušlek – buketić cvijeća

R

radabciger – alat za skidanje kotača rafung – dimnjak rafungirer – dimnjačar rascufano – raufati – dimiti rajber – zasun rajf – držač za kosu rajngla – metalna posuda za kuhanje rajsnedla – pribadača široke glave rajthote – hlače za jahanje rama – okvir rašpa – turpija rešo – kuhalo rifle – traperice rifljača – daska sa valovitim plehom za pranje rublja rifljati – trljati rihlšlagati – povračati rihtat – popravljat rinčica – naušnica ring – prsten ringišpil – vrtuljak u zabavnom parku rinzol – trotoara rit – stražnjica ritati – biti nemiran rolšuhe – koturaljke rondati – stvarati buku ror – pećnica rubača – košulja ruksak – naprtnjača rulja – gomila ljudi ruml – nered

S

saft – umak saugati – usisavati scati – mokriti sim – tu, ovdje skuriti – zapaliti skužiti – razumijeti sličuhe – klizaljke soc – talog od kave somerica – salama spika – govor spigano – savinuto spredelati – obljubiti, prepraviti stalaža – polica strefiti – udariti, pogoditi stopelciger – vadičep

Š

šajba – staklo, vjetrobransko staklo šalabahter – podsjetnik šalabajzati – hodati, šetati šamrlek – tronožac šaraf – vijak šeflja – pribor za vađenje jušnih jela šekret – toalet šerafciger- odvijač šerajzlin – žarač šihta – smjena šik – moderno šiknuti – baciti šircl – pregača škarnicl – papirnata vrećica škatulja – kutija škicnuti – naviriti škornje – čizme škrabati – crtati škrajac – okrajak kruha škrlak – šešir škropec – vino sa vodom škvadra – društvo šlafcimer – spavaća soba šlafrok – kućni ogrtač šlag – moždani udar šlampav – nespretan šlapa – papuča šlatanje – pipanje šlauf – gumena cijev šlepati – vući teret za sobom šlic – patentni zatvarač šlifer – navlaka za poplun šlopiti – udariti šloser – bravar šlus – kratki spoj šljaga – šamar, pljuska šljaka – posao šljaker – radnik šmajhlanje – umiljavanje šmarn – jelo od smjese za palačinke šmirgl papir – brusni papir šmirglati – brusiti šmrkljivec – balavac šmucig – prljav šmugnuti – neprimjetno pobjeći šnajder – krojač šnenokle – jelo od tučenih jaja s mlijekom šnicl – odrezak mesa šnita – odrezani komad nečega šnuftihl – rupčić šnjofati – mirisati šofer – vozač šoferšajba – vjetrobran šora – tučnjava šorc – kratke hlače šos – suknja šopati – hraniti na silu špahtla – građevinska lopatica špajza – ostava za hranu špalir – red španciranje – šetnja španga – ukosnica šparet – štednjak za kuhanje šparkasa – štedna kasica špeceraj – živežne namirnice špekfileki – varivo od tripica špenadla – pribadača špengler – limar, vodoinstalater špica – oštar vrh špičoke – cipele sa šiljastim vrhom špigl – ogledalo špilšul – dječji vrtić špotat – grdit špreha – razgovor šprickanta – kanta za zalijevanje cvijeća špriherica – vrsta praćke špurati – bježati šrafštok – škripac šrajbtiš – pisaći stol štacun – dućan štamprl – čašica za žestoko piće štambilj – pečat štancati – poništiti, umnožavati štand – prodajni pult štanga – metalna poluga štaubcuker – šećer u prahu štefan – boca širokog grla za vino šteker – utikač štekdoza – utičnica štel – htio štela – veza (doći do nečega preko rodbine ili poznanika) štelati – podešavati štemati – razbijati štemer – razbijač štenge – stepenice štiglec – slavuj štima – odgovara štokrl – stolac na 4 noge bez naslona štopl – čep štrasa – put, ulica štrik – uže štrudl – kolač sa nadjevom (najčešće od jabuke, višnje) štrukli – kolač punjen sirom (može se kuhati i peći) štrumfe – čarape štrumfpantli – gumeni držači za čarape štokrl – stolac bez naslona štok – dovratnik štopl – čep od pluta štosdemfer – branik na autu štrasen-potpuri – pas mješanac štreka – pruga štrik – uže štrkljavo – mršavo štrom – struja šturc – sa strane štruca – komad (komad kruha ili mesa) šufnudl – valjušci od krumpirovog tijesta šupa – ostava,spremište (za drva, bicikle i razno), baraka šus – udarac šuster, šušter – postolar šuze – cipele

T

taubek-golub tabla – ploča tam – tamo tambura – glava tancati -plesati tangirati – ticati se koga tapkaroš – preprodavač karata tat – lopov telka – televizija tekma – utakmica tintara – glava tkalča – Tkalićeva ulica u Zagrebu tornjaj – bježi, nestani trabunjati – pričati gluposti trajbati – mutiti (jaja) traktur – lijevak trampa – razmjena trapav – nespretan treska – tramvaj tringelt – napojnica za konobara tuhica – pokrivač punjen perjem truc – inat tregerklajd – haljina s naramenicama tumple – cipele

U

uber – jako ufurati se – uživjeti se u nešto umšlag – oblog unapetitlih – neukusno unfal – nezgoda unterok – podsuknja upicaniti se- srediti se urlaub – godišnji odmor

V

valer – valjak za tijesto vandl – limeno korito vandrokaš – skitnica vanjkuš – jastuk vaserlajt – sudoper vaserlajtung – vodovod, odvod vaservaga – libela vekerica – sat (budilica) verkcajg – alat veš – rublje veš mašina – perilica rublja vidli – vidjeli vikleri – uvijači za kosu vinerštube – bečki odgoj vinterica – jakna (vjetrovka) viršli – hrenovke vleči – vući vmreti – umrijeti vrnuti – vratiti se vritnjak – udarac nogom u stražnjicu vu – u vudri – udari vuglec – kutić vura – sat vurmaher – urar vuho – uho vuršt – kobasica

Z

zacopati – zaljubiti zafitiljit – baciti zafrig – prženo brašno zaflekati – zaprljati zafrknut – zeznut,zasut rukave zahaltati – zaustaviti zakaj – zašto zakeljiti – zaljepiti, pričvrstiti zameriti – zamjeriti zaribati – zeznuti zaštopat – začepit zašvicati – uznojiti se zbigecati – urediti se, uljepšati se zbrčkano – pomiješano zemi – uzmi zemlknedli – okruglice od kruha sa dodacima zginut – nestat zglajzati – završiti u krivom smjeru zicnut – sjest ziher (zicer) – sigurno ziherica – sigurnosna igla ziherung – strujni osigurač zmrdano – poremećeno, skrivljeno zrihtati – urediti zrihtan(a) – uređen(a) zveknut – udariti, ukrasti, zvrkast

Ž

žandar – policajac žgaba – pogrdni naziv za ružnu ženu žganci – palenta žemlja – pecivo žicati – prostiti, tražiti nešto od drugih žlabrati – brbljati žnjarati se – ljubiti se žmikati – ručno iscijediti vodu iz nečega žmukler – muljator, varalica ��niranci – vezice za cipele žuja – ožujsko pivo žvajznuti – udariti

[zagrebjavniprostor]

Ilustracija: Agata Lučić

Plavi trg

Saša Šimpraga, 2023.

Osim što je postojanje prostorno, ono ima svoj fizički početak i kraj. U kontekstu grada ili trga kao jedinice grada, trg negdje počinje, traje i prestaje. Ono što danas nazivamo Trgom Stjepana Radića, a nekad se zvalo Trgom revolucionara, svoje granice ima katastarski, dok doživljajno, na terenu, taj prostor curi i nema fiksnu granicu osim one prema Ulici grada Vukovara i možda nogostupu pred Lisinskim. Zapravo uopće ne funkcionira kao - trg. Ideja trga za taj prostor s južne strane zagrebačkog Glavnog kolodvora vezana je uz modernizaciju, a onda i procese koji su je zaustavili. Zamišljen kao spona između Donjeg grada i Trnja, sastavni dio produžetka Zelene potkove u formi Središnje osi kao potencijalno najreprezentativnijeg urbanističkog naglaska Zagreba, budući trg desetljećima hibernira, tek povremeno oživljavan u brojnim vizijama, planovima i povremenim realizacijama koje kao da računaju s totalom trga, ali ga ne nude. Sporadične intervencije, poput zadnje u formi onoga što se kolokvijalno naziva Spomenikom korupciji, u teoriji računaju na budući trg, ali ga u praksi odgrizaju i zatvaraju. Imaginarno ime za taj prostor, Plavi trg, stvarno je koliko i sam trg. (Baš kao i donekle Plava potkova ili još plaviji centralni kolodvor na južnom kraju Avenije Većeslava Holjevca.)  

Na pitanje koji su identitetski prostori Zagreba, gotovo u pravilu se odgovara s onim prostorima, mjestima i individualnim reperima koji su ponudili određene kvalitete. Malo tko će kao identitetski bitne na prvu istaknuti naselja poput Kozari boka, Starog Trnja ili Novog Jelkovca, koji čine sastavni dio grada, često i dominantnu sliku velikih područja unutar urbane granice, ali nisu ono što prvo pada na pamet kad pomislimo na Zagreb. Međutim, u percepciji, reprezentativni, kvalitetni prostori su ono što je presudno. U tome smislu, Plavi trg nosi potencijal dvostrukog identiteta. S jedne strane značajnog javnog prostora i to novoga (većeg) mjerila, s druge značajnih individualnih arhitektonskih realizacija, a sve zajedno čini budući trg kao gravitacijsku točku čitave njegove zone. U ovom trenutku ono što je tamo arhitektonski značajno nastalo je i, s obzirom na izostanak punokrvnog  trga, ostalo donekle nedovršeno prije najmanje pedeset i više godina, ali s velikim nadama i planovima za novi trg koji jednako dugo čeka da se dogodi, ali i koji danas gotovo nitko više ni ne spominje.  

Najava izgradnje nove Gradske knjižnice u Paromlinu (neizostavno) otvara i pitanje tog budućeg trga. Plavi trg, u teoriji, počinje (već) na južnoj ogradi Glavnog kolodvora, a završava na Ulici grada Vukovara i Paromlinskoj. Narav prostora južno od željezničke pruge  u korelaciji je sa sudbinom i same pruge koja je i u 21. stoljeću i u središtu grada djelomično još uvijek - zemljani nasip. Ta zona entropije, baš kao i prostor Gredelja, uspješno se opire integraciji, a u svom paralelnom svijetu periferije u centru grada, pritom nudi određena urbana iskustva i sentiment. Prošetati dijelom Koturaške ili nekim od pitomih i derutnih odvojaka Miramarske ceste povratak je u prošlost, a posjet Gredelju svjedok raspada našega vremena, no sve to paralelno i otvara mogućnosti novoga grada. Budućnost tog prostora treba ponuditi nešto drugačije, a dominatna točka, magnet, treba biti novi trg.

Neki procesi, otvaranja, možda će se dogoditi prije drugih. Primjerice, s nakon potresa najavljenom obnovom Glavnog kolodvora imperativ je da se kolodvor i peroni bolje povežu s južnom stranom, odnosno, da, primjerice i najmanje, postojeći pothodnik koji vodi do perona konačno doživi prodor na jug i direktno izlazi na budući trg. Takva je veza potrebna i iz Trnjanske prema Petrinjskoj, tamo gdje je nekad postojao pješački nathodnik, srušen nakon što je zapadnije prokopan pothodnik. Važna je i za budući kvart Gredelj.  

Najavljena nova arhitektura knjižnice mogla bi, i trebala, potaknuti sveobuhvatnije sagledavanje i možda prvo ikad cjelovitije, materijalizirano rješenje budućeg trga. Tu priliku ne bi trebalo propustiti. Jednako kako se za tako važni prostor za grad ne treba zadovoljavati provizornim i polovičnim rješenjima. Zagrebačka praksa opetovano potvrđuje da ukoliko se riješi djelomično i „privremeno“ takvo bi rješenje vjerojatno trajalo desetljećima. Zato je taj trg točka na kojoj će Grad pokazati svoje vizije, domete i kompetencije. Možda odmak od nemoći.

Fragmentarno rješavanje prostora grada, trga, je naravno moguće, često neizbježno, no tako rješavati najvažnji novi trg ne bi bilo dobro. Rascjepkano i etapno pritom ne znači isto. Da bi se trg realizirao etapno, uputno ga je prvo cjelovito osmisliti. S obzirom na značenje, ulogu i važnost mjesta, jedini prihvatljivi put za to je onaj arhitektonsko-urbanističkog natječaja. Definiranje obuhvata jedan je od preduvjeta takvog natječaja, a to podrazumijeva i otkup preostalih privatnih parcela i raščišćavanje. Neka odavno zakašnjela rušenja u Paromlinskoj konačno su se dogodila ove godine, u ovom mandatu, i na njima se ne bi trebalo zaustaviti. Treba ih biti još.

Za sad, ne spominjanje natječaja i većih ambicija za trg u kontekstu izgradnje knjižnice je signal da se takav pristup oblikovanju trga još nužno ne razmatra - i to bi bilo pogrešno. Za taj trg potrebno je postaviti najveći set očekivanja i definirati odgovarajuće pristupe. Utoliko je novi trg i test za gradsku upravu. Višegodišnji proces izgradnje Knjižnice i društvenog centra Paromlin nudi dovoljno vremena za otkup preostalih privatnih parcela, ispražnjivanje prostora od supstandardne gradnje i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za vjerojatno najvažniji novi trg u Zagrebu u 21. stoljeću. Upravo bi mogući natječaj i (paralelna) gradnja trga bio logični nastavak kako razvoja Trnja, tako i započetkog procesa izgradnje knjižnice koja će biti u odnosu s trgom koji joj može dati, ili oduzeti, na uspješnosti. Zagreb, dakle, ima priliku stvoriti nešto suvremeno na trgu vizija ali i kvalitativnih dosega iz prošlosti koja je prostor budućeg trg mjestimično obilježila odličnom arhitekturom. No, za to samo ideja nikad nije dovoljna. Trg i grad gradi politička volja i set mehanizama koje vlast tome podređuje. Konačno, odluka da je trg barem jednako, a zapravo i važniji, od pojedinih zgrada.    

_

Objavljeno na portalu H-Alter, 30. studenoga 2023.

[zoranphoto]

Bijes i ogorčenje rastu, iz Slavonije pljušte optužbe: ‘Ljudi za ovo ne znaju, toga nema u medijima’

Nakon oluje koja je poharala slavonska sela i zagrebačko područje, strasti se ne smiruju. Kritike upućene vladajućima sa svih strana, ne jenjavaju. Tako je na Facebooku na stranici Cibalae osvanula objava u kojoj mole da se dijeli, kako bi cijela Hrvatska vidjela sve, čega, kako kažu, nema u medijima. Objavu prenosimo u cijelosti:

‘Naša vlast nakon katastrofe slavi dan grada’

“Sela su nam razorena jer je preko njih prešao uragan 4. kategorije s vjetrovima preko 180 km na sat a na udare preko 200 km/h. U svim državnim medijima spominje se samo Zagreb gdje je puhalo oko 100 na sat. Naša vlast u Vinkovcima nakon ove katastrofe slavi dan grada, peku ćevape, prave koncert i prave svečani doček za premijera u odijelima i kravatama potpuno bez ikakve empatije prema ovom jadnom narodu. Ovo su fotografije Cerne čiji je načelnik Josip Štorek pozvao danas sve da dođu pomoći. Mnoga druga sela su također kao Cerna a mnoga i gora ali toga nema u medijima i ljudi za ovo ne znaju. U selima nema struje već 4 dana i ljudi su prepušteni sami sebi. Podijeli ovo da dođe do Zagreba i dalje, Vinkovci u srcu”, stoji u objavi.    

‘HDZ je uništio i opljačkao Slavoniju’

Osim te, na stranici se pojavila i objava u kojoj stoji da je “HDZ uništio i opljačkao Slavoniju”. “Tuga slavonskog seljaka. HDZ uništio i opljačkao Slavoniju. Bogatstva Slavonije kradu i prodaju za 1 cent, tvornice su pokrali i prodali za 1 kunu. Poljoprivrednike su uništili prekomjernim uvozom robe upitne kvalitete po dampinškim cijenama. Oluja mu uništila ambare i usjeve, država mu ubija živu stoku, a meso u zamrzivačima se kvari jer nema struje. Krovovi kuća su im razoreni i mnogi nemaju odgovarajućeg crijepa da ih pokriju. Mnogi stari ljudi ne mogu ni na tavan a kamoli na krov a nema nikoga da im pomogne. Bogu za plakati”, napisano je u drugoj objavi.         Dnevno.hr Foto : facebook Read the full article

[radiogornjigrad]

Dubravka Periša - Izložba Aujourd'hui: Moje putovanje na početak

IZLOŽBA Aujourd’hui  06.05.2024. – 01.06.2024. Knjižnica Dugave “Aujourd’hui” predstavlja moje osobno umjetničko istraživanje putovanja uma kroz meditaciju i automatizam te refleksiju kolektivnog nesvjesnog. Kroz digitalne crteže svakodnevno istražujem ulazak u stanje meditacije kako bih oslikala primordijalne slike koje proizlaze iz mog nesvjesnog uma. Ova istraživanja nisu samo individualna,…

[nem4mp0jma]

Letim do Zagreba za par sati ❤

[propalitet]

cek sto se dogodilo na trgu? ne mogu nigdje nista naci…

ovo basically

[1postozagrad]

PONOVLJENA INCIJATIVA ZA SADNJU STABALA KOJA NEDOSTAJU U DRVOREDU U HEINZELOVOJ

Zrinjevac

 Zagreb, 11. svibnja 2023.

 Predmet: Sadnja stabla koja nedostaju u drvoredu u Heizelovoj ulici

Poštovani/a,

      na za to predviđenim mjestima u sklopu drvoreda s istočne strane Heinzelove ulice, na potezu između Ulice grada Vukovara i Donjih Svetica, nedostaju četiri stabla.    

Budući da zamjenska sadnja izostaje nekoliko godina, molimo da se taj propust što prije ispravi i stabla posade na za to previđene lokacije u sklopu prve iduće sezone sadnje.

S ovom incijativom smo vam se već obraćali u siječnju 2021. godine. Ukoliko se zamjenska stabla ne zasade u prvoj idućoj sezoni sadnje, započet ćemo posebnu javnu kampanju usmjerenu na neodgovarajući rad Zrinjevca.

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zagreba unaprijed zahvaljujemo.  

S poštovanjem,

 1POSTOZAGRAD

 1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Više: https://www.facebook.com/1postozagrad

[dinzxmas]

22.05.2023.

Jedan od najljepsih trenutaka u mom zivotu. Usred depresije i dosta teskog razdoblja, mrtav umoran sam odlucio nakon posla svratiti do staraca. Stari me pitao ocemo se ic vozit, da malo osjeti BMW. I doslovno prekrasno. Prelijepo. Voznja sa tatom kroz zapad Zagreba, po magistrali, po staroj zagorskoj sve do kruznog za Zabok. Kad smo krenuli, pustio je pjesmu Everybody wants to rule the world. Kad smo dosli do semafora Medpotokija sa Alejom Bologne primio me za ruku. I onda sam skuzio par sekundi kasnije da se rasplakao. Onda sam se i ja rasplakao. Koliko je tu emocija proslo, od ponosa oca do tog mojeg osjecaja povezanosti s njim. I doslovno uzivanje jedno 2 sata u voznji. Novi BMW M4, genijalna muzika koju smo zajedno birali, prekrasan dan, prekrasan sunset. Milina. Plakao sam vozeci se natrag doma i plakao jos pola sata doma u krevetu koliko je ovo bilo lijepo. Volim te Tata. Volim te Mama. Volim te Lea. Volim te moja cijela obitelji. Core memory. Ovo cu pamtiti dovijeka.