#vinski ocat

[noninazdravakuhinja-blog]

New Post has been published on Nonina Zdrava Kuhinja

New Post has been published on http://www.noninazdravakuhinja.com/ohridski-brudet/

Ohridski brudet

Prije desetak dana imala sam čast i zadovoljstvo kuhati grupi prekrasnih i nadasve zanimljivih ljudi na Ohridu. Zahvaljući našoj stranici uočili su me u Makedoniji i ponudili da sudjelujem u zanimljivom projektu radionice naziva „Degustacija kroz kuhanje“, udruge „Plavi“ iz Ohrida. Radionica se održavala od 19. do 21. svibnja u kući poznatog makedonskog umjetnika Miroslava Masina. Uživali smo u pripremi raznih specijaliteta o kojima ću Vam pisati u sljedećim objavama. Ideja kojom smo se vodili razgovarajući što ću kuhati na Ohridu je bila da spojimo makedonsku i dalmatinsku kuhinju. Predložila sam da pripremim Ohridsku ribu na naš tradicionalni, dalmatinski način. Tako je nastao ovaj recept. Imali smo neopisivu sreću jer smo uspjeli nabaviti ribu koja osim što je rijetka, prijeti joj izumiranje. Ohridska pastvra je endemska vrsta i najbliži je predak vrstama koje su živjele na tom području još od vremena tercijara.

©Željana Tolj

©Željana Tolj

Svi mi koji smo jelu našu pastrvu naviknuli smo na jedan okus koji nema nikakve sličnosti s Ohridskom pastrvom. Odmah na prvi pogled očite su razlike. Crvena pastrmka po sebi ima naizmjenično raspoređene crvene i sive točke, a samo meso ribe neopisivo podsjeća na losos. I sama sam se iznenadila kada sam prvi put ugledala pastrmku. Podsjetila me na moje putovanje u Švedsku kada sam imala priliku kušati svježi losos i sve do sada tvrdila da je to najbolja slatkovodna riba koju sam imala priliku jesti. Pastrmka je lagana za očistiti i ima prekrasno rozo-narančasto meso. Osim izgleda, potrebno je naglasiti da je u pripremanju potrebno dosta više vremena u usporedbi s našom pastrvom. Kada sam spremala brudet s našom ribom, ribu bi dodala tek na samom kraju i već nakon par minuta bila bi gotova. Crvenoj pastrmki je trebalo gotovo 35-40 minuta da bude gotova. A budući da brudet ne smijete miješati, to je značilo da sam samo za pastrmku trebala treskati velikim loncem toliko vremena. Osim pastrmke u brudetu se nalazila i Ohridska riba krap, koju mogu usporediti sa našim somom po izgledu,a okusom me podsjetila na palamidu.

©Željana Tolj

Budući da su mi glavne namirnice bile prekrasna i izuzetno kvalitetna riba nisam htjela puno mudrovati s receptom i držala sam se osnovnog, ali naravno da nisam odoljela koristiti mnoštvo začina.

Krenimo na recept.

Naravno, crvenu pastrmku i krap nitko od nas nije u mogućnosti nabaviti, ali neka Vas to ne spriječi nego pokušajte nabaviti neku drugu slatkovodnu ribu. Ja sam brudet kod kuće spremala samo od naše pastrve i također je bio jako ukusan.

S obzirom da smo bili velika grupa, količinu namirnica je potrebno prilagoditi verziji koju želite pripremati kod kuće. Teško je reći točno koliko čega će Vam biti potrebno. Primjerice, kada sam prvi put pripremala brudet od naše pastrve, imala sam otprilike 1,5 kg ribe i nas petero se uspjelo jako dobro najesti, da ne kažem i prejesti.

Za moj Ohridski brudet sam koristila:

Crvenu pastrmku ( naravno Vi možete koristiti bilo koja vrstu pastrve ili slične slatkovodne ribe)

Krap

Luk

Poriluk

Češnjak

Koncentrat rajčice

Pelate

Domaću šalšu

Vinski ocat

Sol

Papar ( u mojoj verziji to je bio papar s limunom koji se savršeno uklapa u sva riblja jela)

Lovorov list

Mješavinu začinskog bilja ( timijan, ružmarin, lavanda, origano, kadulja)

Palentu

    Najprije je potrebno pripremiti ribu. Uklonite peraje ( ovakva vrsta ribe nema ljuski pa tu nećete imati posla), očistite utrobu ribu i uklonite škrge. Glavu odvojite ali je nemojte baciti jer ćemo nju također dodati u brudet. Tijelo ribe izrežite na nekoliko ploški širine cca 4 cm. Krap sam također očistila i narezala na ploške približno iste veličine.

Na maslinovom ulju najprije popržite luk. Ja sam mu dodala malu žličicu smeđeg šećera da bi se dodatno karamelizirao. Na laganoj vatri sam ga dosta dugo pirjala, sve dok nisam dobila željenu teksturu. Luk sam na samom početku i lagano posolila jer to pospješuje njegovo bolje pirjanje. Dok sam ga pirjala također sam mu dodala žlicu koncentrata rajčice. Prije sam koncentrat uvijek dodavala na kraju sve dok nisam otkrila da ako ga stavim sa samim lukom, odmah na početku, izbjeći ću pomalo ružan i kiseli okus koji on zna ostaviti. Luku sam tada dodala sitno nasjeckani poriluk i nakon što je i on bio gotov, dodala sam nekoliko režanja češnjaka. Napominjem radila sam na Ohridu s gotovo 5 kilograma ribe tako da su moje količine i ostalih namirnica bile dosta velike, ali vi ih sami prilagodite svom brudetu. Primjerice, kada samo kod kuće kuhala brudet od naše pastrve i količine od 1,5 kg ribe, upotrijebila sam tri veća luka, jedan veći poriluk i 3-4  osrednja režnja češnjaka.

  ©Željana Tolj

©Željana Tolj

Nakon što je povrće bilo gotovo, dodala sam mu domaću šalšu. Budući da nam još uvijek nije sezona rajčice, bila sam primorana koristititi šalšu. Iako smatram da ukoliko radite svoju šalšu, to Vam samo može olakšati posao, a okusom brudet neće iznevjeriti. Ako nemate šalšu, koristite ili pelate ili pasiranu rajčicu, kao i kombinaciju oboje. U umak već tada možete dodati malo vinskog octa. Opet, količinu je teško odrediti. Imjate na umu da vinski ocat sprečava raspadanje ribe i nemojte preskočiti ovaj korak. Umaku dajte vremena. Poigrajte se s raznim začinima i odlučite samo da li će vaš brudet biti lagan ili ćete ga začiniti malo jače. Ono bez čega brudet ne može je lovorov list. Stavite par listova u umak i ostavite ih tamo sve do kraja kuhanja. Ja sam osobno koristila razne začine. Papar s limunom obožavam u svim ribljim jelima, tako da na njemu nisam štedila. Brudet sam obogatila dimljenom slatkom paprikom, kao i mješavinom raznog začinskog bilja. Pokušajte užiati u kuhanju i nemojte s opterećivati količinom sastojaka. Upravo zbog toga, pored sebe uvijek imam nekoliko žlica jer uvijek kušam jelo dok ga kuham. Moji prijatelji s Ohrida su bili uz mene dok sam kuhali i zajedno smo kušali umak sve dok se nismo složili da mu ništa ne nedostaje.

©Željana Tolj

Prvu ribu koju sam dodala umaku je bila krap. Ribu posložite ravnomjerno po umaku.  Njemu je potrebno gotovo sat i pol da se skuha. Brudet nikada ne smijete miješati. Znači, nakom što sam dodala krap, uslijedila je kulinarsko-fitness rutina stalnog treskanja lonca. Naravno, ukoliko ne spremate ovako veliku količinu, neće Vam to prestavljati veliki problem. Svako par minuta uzmite lonac i ruke i lagano treskajte da se riba ne bi zalijepila za dno. Nakon sat vremena laganog krčkanja krapa u umaku, dodala sam im crvenu pastrmku. Njoj je bilo potrebno gotovo 40 minuta da se skuha. Napomijenjem još jednom, ukoliko koristite našu pastrvu njoj će biti dovoljno svega 7-8 minuta, u protivnom će se prekuhati i raspasti. Kad je riba kuhana, i brudet je gotov. Ribu nisam uopće solila jer je preuzela sav okus iz samg umaka. Ako primjetite da Vam ta količina soli nije dovoljna, lagano posolite ribu.

©Željana Tolj

Kao prilog sam odabrala palentu s kojom sam se malo poigrala. Nakon što sam je skuhala ulila sam je u plitku posudu i nakon što se ohladila s kalupom sam izrezivala male ribe. Dodatno sam je začinila začinskim biljem kojeg sam koristila i u pripremi brudeta.

Prezentaciji jela uvelike je pomogao predivan i unikatan tanjur kojeg su specijalno za ovu priliku izradile cure iz Krakle keramike u boji Ohridskog jezera.

©Željana Tolj

Na palentu sam servirala vlasi čilija iz Harissa spice store-a koje su joj podarile intenzivan okus i uradile genijalan kontrast boja na tanjuru.

©Željana Tolj

Sve dok ne budem u mogoćnosti opet posjetiti Ohrid, spremat ću brudet s našom ribom i prisjećati se lijepih trenutaka i savršenih okusa koje mi je podarila ova radionica.

Svima Vam želim da barem jednom budete u mogućnosti kušati crvenu pastrmku, jer vjerujte mi, okus je božanstven.

Do tada, uživajte u našoj pastrvi i želim Vam dobar tek!

[superbmakerzombie]

12 stvari o hrani koje većina ne zna, a zapravo bi trebali...

12 stvari o hrani koje većina ne zna, a zapravo bi trebali…

1. Kultivacija GMO biljaka je dopuštena u većini svijeta U većini zemalja, dopušteno je uzgajati genetski modificirane usjeve bez ikakvih ograničenja, jer još uvijek nema znanstvenih dokaza da su takvi usjevi štetniji od prirodnih. Najrašireniji GMO usjevi su soja, kukuruz, pamuk, uljana repica i šećerna trska. 2. Pravi vinski ocat (aceto balsamico) nikad nije jeftin Tradicionalna proizvodnja…

[superbmakerzombie]

SPASITE STVAR: Šest trikova kako jednostavno spasiti presoljenu hranu!

SPASITE STVAR: Šest trikova kako jednostavno spasiti presoljenu hranu!

Obrišite te slane suze i bacite se na korištenje ovih šest trikova koji će spasiti vašu presoljenu klopu! Voda uvijek spašava stvar Ako ste pripremali gulaš ili juhu, nemate puno problema. Jednostavno dodajte vodu i pustite da tekućina ponovno zavrije. Ako je potrebno zgusnuti varivo ili gulaš koji ste pripremili, učinite to s malo brašna. Kiselina za ublažavanje Limunov sok, vinski ocat……

[superbmakerzombie]

SPASITE STVAR: Šest trikova kako jednostavno spasiti presoljenu hranu!

SPASITE STVAR: Šest trikova kako jednostavno spasiti presoljenu hranu!

Obrišite te slane suze i bacite se na korištenje ovih šest trikova koji će spasiti vašu presoljenu klopu! Voda uvijek spašava stvar Ako ste pripremali gulaš ili juhu, nemate puno problema. Jednostavno dodajte vodu i pustite da tekućina ponovno zavrije. Ako je potrebno zgusnuti varivo ili gulaš koji ste pripremili, učinite to s malo brašna. Kiselina za ublažavanje Limunov sok, vinski ocat……

[noninazdravakuhinja-blog]

New Post has been published on Nonina Zdrava Kuhinja

New Post has been published on http://www.noninazdravakuhinja.com/ohridska-pita/

Ohridska pita

Ovaj recept je posvećen jednoj prekrasnoj, sitnoj ženici iz Ohrida, teti Kalini. Teta Kalina nas je naučila svašta na našoj radionici i jako sam joj zahvalna na tome. Kad smo se upoznale, odmah sam vidjela da je to jedna prekrasna osoba koja je spremna podijeliti svoje znanje s nama i odgovoriti na svako naše pitanje, koliko god bilo banalno i jednostavno. Jednostavnost s kojom teta Kalina kuha i očita ljubav koju ima u sebi za pripremu hrane, odmah Vas oduševi. Teta Kalina je sitna ženica koju lako izgubite iz pogleda jer je jako spretna i okretna i svaki trenutak je na drugom mjestu. Lakoća s kojom je izrađivala tijesto za pitu je fascinantna. I sama sam se okušala u izradi tijesta, ali jednostavno pored nje nema mjesta nikom drugome. Kada je upitate u čemu je njena tajna, ona skromno odgovori da je nema, da kada kuhate, morate kuhati s ljubavlju i uživati u tome. Njena pita s koprivom je bila najukusnija pita koju sam imala prilike kušati. Tijesto je bilo savršeno hrskavo, a nadjev je bio božanstven. Njezin recept je u osnovi jako bazičan, nema puno sastojaka i smatram da je zato tako uspješna u izradi svojih delicija. Teta Kalina se drži tradicionalnih recepta i uživa dijeleći ih s drugima.

  © Jana Acevska

Naziv za pitu koju je spremala za nas u Makedoniji je izvorno Komat ili Zelnik. U osnovi je jako sličan našoj piti zeljanici, ali postoje neke razlike u samoj izradi, kao i u okusu. Tijesto nije mijesila prstima, već je skupila prste u šaku i tako ga gnječila sve dok nije dobila željenu strukturu.

Za ovu prilku mi je otkrila osnovni omjer koji se koristi za pripremu tijesta i vidjeti ćete i sami koliko je jednostavan.

Za pripremu tijesta za komat/zelnik potrebno Vam je:

– 1 Kg brašna tip 400

– 450-500 ml vode ( trebali bi sami osjetiti dok ga radite koliko Vam je točno potrebno)

– Sol

– Vinski ocat

Brašno prosijte i dodajte mu vodu i lagano ga počnite mijesiti. Možda je najbolje da odjednom ne dodate svu vodu nego postepeno. Brašno posolite i dodajte mu žlicu-dvije vinskog octa. Kada mi je teta Kalina rekla da joj dodam ocat, nisam ni sama mislila da će ga staviti u tijesto, ali ona tvrdi da tijesto od octa postaje puno bolje i kasnije Vam ga je lakše razvaljati.

Od ove količine tijesta napravite dvije jednake lopte koje ćete ostaviti da miruju najmanje pola sata.

Nakon što je to vrijeme prošlo, stiglo je vrijeme za „sukanje“ kora. Teta Kalina koristi usku „oklagiju“ za valjanje. Najprije je uzela jednu polovicu tijesta i krenula je valjati podjenako tako da dobije krug. Kako bi si pomogla tijesto lakše izvaljati, omotala bi ga oko oklagije i rukama potiskivala da se što više razvuče. Kad je dobila željenu širinu, tijesto je premazala s maslacem po cijeloj površini i zatim ga je zarolala do polovine s jedne i tako s druge strane. I tada je teta Kalina izvela nešto što sam i sama pokušala, ali nisam bila baš najuspješnija. Uzela je tijesto na jednom kraju i omotavala ga oko njegove osi sve dok nije došla do kraja. Ona je to jednostavno opisala kao zavijanje u „rolnu“. Tu rolnu je ostavila da miruje i isti postupak ponovila s drugom polovicom tijesta. Tijesto je ostavila sa strane dok nije pripremila nadjeve. Jednu pitu nam je pripremila s blitvom, a jednu s koprivom.

#gallery-25 margin: auto; #gallery-25 .gallery-item float: left; margin-top: 10px; text-align: center; width: 33%; #gallery-25 img border: 2px solid #cfcfcf; #gallery-25 .gallery-caption margin-left: 0; /* see gallery_shortcode() in wp-includes/media.php */

© Željana Tolj

© Jana Acevska

© Željana Tolj

© Jana Acevska

#gallery-26 margin: auto; #gallery-26 .gallery-item float: left; margin-top: 10px; text-align: center; width: 33%; #gallery-26 img border: 2px solid #cfcfcf; #gallery-26 .gallery-caption margin-left: 0; /* see gallery_shortcode() in wp-includes/media.php */

© Jana Acevska

#gallery-27 margin: auto; #gallery-27 .gallery-item float: left; margin-top: 10px; text-align: center; width: 33%; #gallery-27 img border: 2px solid #cfcfcf; #gallery-27 .gallery-caption margin-left: 0; /* see gallery_shortcode() in wp-includes/media.php */

© Jana Acevska

Za nadjev je koristila sljedeće namirnice:

– 500 g blitve ili mlade koprive

– Sol

– 4 jaja

– 300 g ricotte ili mladog sira

Blitvu i mladu koprivu prethodno je kratko prokuhala u kipućoj vodi i nasjeckla. Ono na što treba pripaziti jest da sav višak vode izbacite da Vam nadjev ne bi bio previše mokar. Blitvi i koprivi smo dodali jaja i sir i posolili po želji. Ako osjetite da Vam je potrebno, možete dodati i malo ulja nadjevu.

#gallery-28 margin: auto; #gallery-28 .gallery-item float: left; margin-top: 10px; text-align: center; width: 33%; #gallery-28 img border: 2px solid #cfcfcf; #gallery-28 .gallery-caption margin-left: 0; /* see gallery_shortcode() in wp-includes/media.php */

© Jana Acevska

Posudu u kojoj ćete peći pitu prethodno premažite maslacem. Na dno posude najprije stavite jednu polovinu tijesta da prekrije malo rubove i ako imate višak tijesta odrežite ga. Po tijestu ravnomjerno rasporedite nadjev. Drugu polovicu tijesta uzmite ( najlakše će Vam biti ako pritom koristite oklagiju ) i lagano ga spuštajte po nadjevu. Trik je u tome da tijesto spuštate ravnomjerno i pritom valovito, da dobijete nabore. Teta Kalina je rubove prebacivala jedan preko drugog na način da je radila male pletenice. Premažite ga rastopljenim maslacem i pospite sezamom.

#gallery-29 margin: auto; #gallery-29 .gallery-item float: left; margin-top: 10px; text-align: center; width: 33%; #gallery-29 img border: 2px solid #cfcfcf; #gallery-29 .gallery-caption margin-left: 0; /* see gallery_shortcode() in wp-includes/media.php */

© Jana Acevska

Pećnicu zagrijte na 220⁰ i pitu pecite otprilke 30 minuta, sve dok se lijepo ne zarumeni.

#gallery-30 margin: auto; #gallery-30 .gallery-item float: left; margin-top: 10px; text-align: center; width: 33%; #gallery-30 img border: 2px solid #cfcfcf; #gallery-30 .gallery-caption margin-left: 0; /* see gallery_shortcode() in wp-includes/media.php */

© Željana Tolj

Nadam se da će Vam ovaj recept pomoći da dobijete približno istu pitu koju sam imala prilike kušati na Ohridu i da ćete u njoj uživati kao što sam i ja uživala.

Za ove prekrasne fotografije zaslužna je Jana Acevska, a pitu smo servirali u prekrasnom Krakle keramika tanjuru.

Zasukajte rukave, odvažite se sami pripremiti kore i pritom uživajte u tome.

Sretno i dobar tek!

[noninazdravakuhinja-blog]

New Post has been published on Nonina Zdrava Kuhinja

New Post has been published on http://www.noninazdravakuhinja.com/salata-od-hobotnice/

Salata od hobotnice

Salata od hobotnice

  Kad sam bila mlađa, hobotnica mi je bila jedna od najgorih stvari koje bi me mogle dočekati na tanjuru. Izgledala mi je strašno, svi ti pipci, neobična tekstura, da ne spominjem kad bih joj glavu pogledala. Na svu sreću, opametila sam se po tom pitanju (promijenio mi se ukus). Oduševljenje svih kojima bi se poslužila hobotnica pod pekom, bilo je posve suprotnom mojom odbojnošću prema njoj. Sjećam se kad sam jednom kao djevojčica bila s roditeljima pozvana na ručak kod prijatelja koji su nam najavili peku. Pripremila sam se na krumpire i neko fino meso, kad me tamo dočekala hobotnica. Kako ono kažu, ja jedem nju, jede ona mene. S godinama se na svu sreću, promijenio moj pogled na hranu. Danas ću u restoranu uvijek naručiti nešto što nikada dosad nisam probala, prije nego li neku poznatu namirnicu. Tako smo hobotnica i ja počele naše zajedničko putovanje koje još ni danas nije završilo. Iako je danas volim na sve načine, najdraža mi je kao salata. Salate nam uvijek dozvoljavaju preinake osnovnog recepta, u salate uvijek možete staviti nešto što jako volite, a možda se i ne nalazi u receptu. U ovom receptu ću vam pokušati ispričati moj način pripreme ove salate. Količinu namirnica je teško točno odrediti, ovdje bi se ipak trebalo primarno voditi osjećajem i svakako više puta kušati dok ne dobijete onaj okus koji sasvim zadovoljava.

Sastojci:

1 kg hobotnice

Lovor

2-3 kuhana krumpira

Ljubičasti luk

Masline

Kapari

Češnjak

Crvena paprika

Svježi peršin

Sol

Papar

Maslinovo ulje

Vinski ocat ( ili aceto balsamico)

  Pa krenimo s pripremom.  Kad krenete sa čitanjem recepata za pripremu ove salate svugdje će vam pisati da je najbolje koristiti hobotnicu koja je ranije bila zamrznuta. To je istina. Bez obzira ako vam je dostupna i svježa hobotnica, stavite je u zamrzivač barem na jednu noć. Zamrzavanjem ćete postići da njeno meso bude savršeno mekano, a ne žilavo. Kada ste hobotnicu odmrznuli, stavite ju da se kuha u neposoljenu vodu barem 60 minuta, te dodajte i list, dva lovora. U vodu možete dodati pluteni čep, a kažu da nije loše ni ostaviti drvenu kuhaču u vodi dok se kuha. Sve u svrhu toga da nam hobotnica bude mekana. Kada je hobotnica kuhana, izvadite je iz vode i ocijedite.  Ja inače hobotnici ogulim kožu, ali naravno da to ovisi o vama. Tu su mišljenja podijeljena, ali meni je finija kad joj uklonim kožu. Tada hobotnicu narežete na kolutiće otprilike 1 cm širine.

Željana Tolj

Verzije priprema salate su bezbrojne. Najjednostavniji recepti kažu da ju je dovoljno začiniti maslinovim uljem i vinskim octom, uz samo dodatak kapara i maslina. Ja volim u svoju salatu staviti krumpir koji sam prethodno shuhala, ohladila pa narezala na male kockice. U zdjelu najprije dodam krumpir i hobotnicu. Dodam joj kapare, masline, ljubičasti luk, malo češnjaka. Volim kad se u salati nalazi i slatka paprika narezana na male komadiće. Naravno, sve ovisi o vama i sezoni u kojoj salatu pripremate. Ljeti joj dodajte cherry rajčice. Ono bez čega je salata od hobotnice nezamisliva je svježi peršin. Ako volite eksperimentirati sa začinima, dodajte joj malo kopra, vlasca, čak i limunske trave. Solite, paprite, začinite s vašim omiljenim začinom, ali što je najbitnije kušajte ju. Svi recepti ovog svijeta vam neće pomoći kad je u pitanju količina začina, postepeno dodavajte i dođite do idealnog omjera. Kad je dresing u pitanju, ako volite tradiciju igrajte na sigurno uz malo vinskog octa i maslinovo ulje. Ja sam vinski ocat zamijenila aceto balsamicom, kojeg sam izmiješala s maslinovim uljem i s malo limunovog soka. Kad sam je servirala, završila sam sve tako da sam dodala i malo kreme od aceta po vrhu, koju možete pronaći u svakom većem supermarketu.

Poslužite salatu, natočite si čašu vina i uživajte u zdravom obroku i dobroj kapljici.