#turizam u bih

[zoranphoto]

Talijani slave hrvatsku nevolju i sabotiraju sezonu: ‘Grazie Croatia, zbog vas nam se vraćaju turisti’

Turistička sezona u Hrvatskoj je u punom jeku, a glavna tema i dalje su cijene, koje su prema mišljenju mnogih, pretjerano porasle. Nakon što su se austrijski i njemački mediji zgražali nad cijenama u Hrvatskoj, sada je došao red i na Italiju, a Hrvatska je dobila još jednu lošu reklamu. Naime, na talijanskim portalima mogu se vidjeti tekstovi s naslovima ‘Grazie Croazia’ (Hvala Hrvatska) kojima se sugerira kako zahvaljujući poskupljenjima u hrvatskoj, Talijanski turizam bilježi rast. Talijani imaju oko 7900 kilometara obale, dok Hrvatska za usporedbu ima oko 1700 kilometara obale što znači da imamo žestoku konkurenciju odmah u susjedstvu. Tako i ne čudi, kada već imaju toliko izbora, to što Talijani sada radije troše novac u vlastitoj domovini. Prenoseći tekst o poskupljenjima o hrvatskom turizmu koji je izašao u Corriere della Sera, talijanski mediji tvrde kako se zbog skoka cijena turisti vraćaju u Italiju. “Situacija se brzo mijenja”, objašnjava Giancarlo Reverenna, predsjednik Fiaveta za Veneto (predsjednik talijanskih turističkih agencija za Veneto), napominjući da su cijene u Hrvatskoj prije bile i do 15 posto niže u odnosu na Italiju, zbog čega su Talijani prije u većem broju ljetovali u Hrvatskoj. Tako navode da je u Hrvatskoj hrani i bezalkoholnim pićima cijena skočila za 19,2 posto, restorani i hoteli poskupjeli su za 17 posto, smještaj i režije za 16,5 posto, te prijevoz za 13,3 posto. Po Talijanima čak ležaljke i suncobrani na najpoznatijim plažama u Hrvatskoj koštaju najmanje 40 eura dnevno, u usporedbi s 25 ili 30 eura prošle godine. Ugostiteljske usluge, koje su u prosjeku porasle od gotovo 20 posto, ponegdje su dosegle i skok od 43 posto. Talijani su prije u Hrvatsku dolazili jeftinije ljetovati nego u Italiji ili nekim drugim mediteranskim državama. Sada navode da ako je predjelo i prvo jelo prije u Hrvatskoj koštalo 25 eura, sada to iznosi 40 eura i više. “Troškovi prijevoza su porasli za 30-40 posto”, dodaje Reverenna – i više nije situacija kao prije, s tim da Hrvatska više ne može igrati na kartu “mali troškovi i lijepo more”. Već sada bilježimo progresivnu migraciju turista prema našoj obali. Kupac koji se odluči za Hrvatsku, uostalom, ne razlikuje se puno od onog koji ide u Veneto. Tako da vjerujem da bi se u sljedećih nekoliko godina turistički tokovi, počevši od Njemačke i Austrije, mogli vratiti na Veneto i Friuli, kaže Reverenna. To je koncept koji dijeli i Massimiliano Schiavon, predsjednik talijanske udruge hotela koji kaže kako je Hrvatska tražena na njemačkom i austrijskom tržištu, a da Italija može ponuditi bolju vrijednost za novac. “Veneto i Hrvatska rade na istom tipu tržišta, a rastući troškovi kod naših susjeda znatno nam pomažu”, zaključio je. “Naše su plaže prikladnije za obitelji, dok publika koja bira hrvatsku obalu vjerojatno traži lijepo more, iako zna da će u većini slučajeva pronaći kamen, a ne pijesak. Na kraju bih rekao da smo naučili zadržati Talijane kod kuće, sada pokušajmo ne dopustiti im da ponovno pobjegnu”, rekao je Schiavone. Dnevno.hr Read the full article

[prijedor24]

Vodopad Kravica među 20 najljepših mjesta u Evropi (VIDEO)

Jedinstvena prirodna ljepota koju je izgradila voda rijeke Trebižat

U heregovačkom kršu, na području Grada Ljubuškog, nalazi se jedinstvena prirodna ljepota koju je izgradila voda rijeke Trebižat, prolazeći kroz krečnjačke terene i taložeći sedru. Prema riječima brojnih posjetitelja hvaljena kao jedna od najljepših prirodnih atrakcija, vodopad Kravica je prepoznatljivi simbol Ljubuškog i BiH.   Vodopad Kravica je izabran među 20 mjesta u Evropi prema izboru…

[ladiscribus]

Na açai pogon do prvog nacionalnog parka i pljeskavica sa sirom - Priče iz Brazila 2. dio

Na putu prema Riu zaustavio sam se u malenom gradiću Resende, koji je negdje otprilike na pola puta između Sao Paula i Ria de Janeira, ali ipak malo bliže Riu, pošto se zapravo i administrativno nalazi u saveznoj državi Rio de Janeiro. Resende je gradić od 120 000 stanovnika poznat po tome da je tu smještena vojna akademija Academia Militar das Agulhas Negras, skraćeno AMAN, i u centru grada možete vidjeti njihov vojni muzej. Resende je od nacionalnog značaja i u njemu se nalazi kompleks tvornice nuklearnog goriva „Indústrias Nucleares“. Ovdje je također velika tvornica vozila Volkswagen, no nažalost ne golfova, i općenito ne automobila, već kamiona i autobusa, podružnica MAN SE. Tako da otpada mogućnost da nađem neke dijelove za mog vječnog Golfa dvojku. 

Grad je smješten je na rijeci Paraiba do Sul koja prolazi kroz sami centar grada, a lijeva i desna strana rijeke povezane su s nekoliko mostova, od kojih je najinteresantniji i najupečatljiviji pješački most Nilo Peçanha, kako se danas službeno zove po istoimenom političaru koje je bio 7. predsjednik Brazila i guverner države Rio de Janeiro početkom 20. stoljeća. Zanimljivo je da je bio mulat i ujedno najmlađi predsjednik Brazila s 41 godinom. Kao dijete odrastao je u siromaštvu i uvijek je sakrivao svoje porijeklo. Oženio je Anitu (njezino ime i prezime ima u sebi 7 riječi pa je predugo da ga napišem), koja je pobjegla od kuće i svojih roditelja radi tamnoputog talentiranog političara-šarmera.. Anita je došla iz jedne od najbogatijih obitelji i naravno da su njezini roditelji bili protiv braka s Nilom. Tada je to bio ogroman skandal da djevojka iz tako imućne i privilegirane obitelji završi s jednim muškarcem slabog imućnog statusa i k tome još tamnije boje kože.. Most ćete lako prepoznati jer je obojen žarko crvenom bojom. Taj most zapravo nitko tako ne zove, nego ga zovu njegovim starim imenom Ponte Velha po prvoj brazilskoj republici, Republica Velha, koja je trajala 1889-1930. Resende je jedan tipičan manji brazilski gradić. U centru su smještene sve bitne javne građevine i tu je njegov administrativni i kulturni centar. Ovdje su brojne male trgovine i lokali, prodavači hladnih pića na ulicama. Kako ovdje uglavnom nema turista, i na svu sreću time ni agresivnih i upornih prodavača, uvaljivača i žicara, osjetio sam određeno olakšanje i opuštenost.

Šetajući gradskim korzom otkrio sam jedan fenomenalan hladan osvježavajući desert koji se zove açai.. Amazonsko voće, ljubičaste boje, okruglih bobica, koje veličinom, bojom i oblikom užasno podsjeća na naše borovnice. Da bi dobili finalni proizvod koji se prodaje kao leden desert sličan sladoledu diljem Brazila, pa i ovdje u Resendeu, voće se bere u Amazoni, pasira se, dodaju se zaslađivači i vjerojatno još neki aditivi kako se voće ne bi pokvarilo te kako bi se na taj način produljila njegova trajnost. Inače açai je u svom sirovom stanju poprilično gorkog okusa i imao sam ga prilike probati nekoliko tjedana kasnije u Manausu, i moram vam reći da sam stavio hrpu šećera kako bih neutralizirao gorčinu tog visoko kaloričnog voća. U većini slučajeva prodaje se u nekim malim lokalima, kao što je to slučaj ovdje u Resendeu, najčešće u plastičnom čašicama različitih mjerica i možete ga jesti čistog (već obrađenog) ili posipati po njemu raznorazne sitne slatkiše u svim bojama i varijacijama okusa. Meni osobno je najbolji kada ga se ne miješa s ničime i naprosto sam se zaljubio u njegov osebujan osvježavajući okus.. Čak ga možete kupiti inkognito u nekim privatnim kućama u lokalnim kvartovima, no za točne lokacije morate se dobro raspitati kod domaćeg stanovništva. Vraćajući se kroz korzo ponovio sam radnju i naručio još jedan açai samo u većoj čašici. Nadam se da neću dobit grčeve u želucu od prežderavanja tim božanstvenim desertom, ali ću u svakom slučaju biti prepun snage i vitamina kako bih sutradan bio spreman za pješačenje u nacionalni park Itatiaia..

Moja prijateljica Luciana ponudila se da mi bude vodič u nacionalnom parku Itatiaia i tako krenuli ujutro na put kako bi iskoristili što više vremena. NP Itatiaia je proglašen prvim nacionalnim parkom u Brazilu još davne 1937. godine. Nalazi se na Itatiaia masivu u Mantiquiera planinama, području između država Rio de Janeiro i Minas Gerais. Park je zaštićeno područje ostatka atlantske šume Biome. Da bi se obišao cijeli ovaj poprilično velik nacionalni park, trebalo bi za to spojiti više dana, no odlučio sam se provesti u njemu samo jedan dan pa ako bi eventualno bilo vremena i mogućnosti, možda bih se vratio još koji put. Kada nemate svoj auto onda nije baš ni jednostavno kretati se po relativno perifernim dijelovima Brazila i ovisiti o javnom transportu. Prvi zadatak je doći do malog mjesta Itatiaia iz kojeg ide lokalni bus do ulaza u nacionalni park. Uz dosta poteškoća i puno izgubljenog vremena zbog netočnosti voznog reda autobusa te njegove slabe frekvencije, ja i moja prijateljica vodič koja je zadnji put bila tamo u osnovnoj školi, uspjeli smo nekako stići do ulaza u NP. Ja sam platio punu cijenu R$ 34, a ona samo par novčića jer ima popust kao stanovnik s lokalnim prebivalištem. Pitam čovjeka na ulazu za neku brošuru s općim informacijama i mapom s ucrtanim točkama znamenitosti parka. Kaže lik da nema ništa tome sličnom ali ipak nakon malo nećkanja daje mi nekakvu ofucanu plastificiranu malu mapu, koju obavezno moram vratiti ljubaznom gospodinu na porti kada se budemo vraćali. Turizam a la Brazil.. :)

Lijepa šetnja po asfaltiranoj cesti uzbrdo usred podneva jer ne postoji nikakav služben i siguran pješački put kroz šumu, ali uživao sam.. No duže vrijeme nije se pružao nikakav bolji i opsežniji pogled dok nismo došli do vidikovca Mirante do Ultimo Adeus. Ovo je fantastično.. Lagani vjetrić suši mi znoj na licu, pogled seže daleko koliko god zdravo ljudsko oko može.. Zelena prostranstva, atlantska gusta šuma, brda, doline, uski kanjoni s potocima.. Poželio sam biti bjeloglavi sup ili bjeloglavi orao da vidim što jasnije i detaljnije ovu ljepotu prirode. Par gutljaja vode, kratki foto sejšn i nastavljamo dalje. Dolazimo do centra za posjetitelje i tu bi trebao kretati bus za nazad u neko određeno vrijeme. U ovom objektu nalazi se Muzej faune i flore koji je uključen u ulaznicu. Kroz nekoliko prostorija možete vidjeti poneke preparirane životinje ovog podneblja kao jaguara, lisicu, ljenivca, sovu i još mnoštvo ostalih manjih sisavaca, ptica, pauka, manjih gmazova itd.. Također se mogu vidjeti fotografije flore i faune u boji te u crno bijeloj verziji, mapa s najvišim vrhovima i informacije o parku.

Nakon razgleda muzeja natočili smo vode u plastične boce i krećemo dalje pješačkim putem do nekog vodopada. Ima ih više no kako smo već izgubili dosta vremena, odlazimo do onog koji je relativno najbliži, Cachoeira do Pitu. I tu je navika da pozdravljaš ljude koje susrećeš po putu, tako da sam imao dojam da se penjem na Sljeme, samo što ne kažeš dobar dan nego kažeš boa tarde, što je zapravo jedno te isto :).. Dolazimo do vodopada, bistra voda s tom laganom ljubičastom nijansom u sebi. Izgleda kao mali raj na Zemlji, ali nažalost ipak već otkriveni raj pošto je bilo dosta kupača i onih koji su samo malo sa strane močili nožice jer je voda onako baš pravo muški hladna. Ipak je to voda koja dolazi s planina pa je i logično da bude hladna.. Najviši vrh NP Itatiaia je Pico das Agulhas Negras s visinom od 2791 m. Poprilično visoko za uglavnom nizinski Brazil, no to je tek peti najviši vrh u cijelom Brazilu. Par sati uživanja, kupanja, upoznavanja s ostalom ekipom turista i već je bilo vrijeme za polazak natrag do Centra za posjetitelje odakle kreće bus za natrag dole do izlaza iz parka i svakako ga nismo smjeli propustiti da ne bi morali prenoćiti u šumi s jaguarima i paucima.

Dok smo čekali bus, nešto se čudno počelo događati, rendžeri su se uzvrpoljili, zovu jedan drugoga na voki-toki, trče nekud, frka i panika.. Mislim si što je sad odjednom, požar, poplava, pao meteor, jaguar napao turiste.. Kad ono dolaze dva mamlaza s dugim štapovima, očigledno zaposlenici parka, i pokušavaju skinuti skurenog malog majmuna s električnog stupa. Jadan majmunčić se nehotice spojio na dvije električne žice istodobno te ga stepla struja pa ostao tako zaglavljen i pokojan gore na nebu među žicama. Nekih dobrih 20 minuta pokušavali su ga skinuti dole s popratnim šalama i pošalicama jer nikako im nije uspijevalo odhaklati sfriganog dlakavog sisavca.. Ne znam zapravo tko je veći majmun ovdje? Ova dva zgubidana Lolek i Bolek ili skureni majmunčić. Kada su napokon uspješno obavili zadaću, okinuli su par selfija s pravim (mrtvim) majmunom i izrugivali se njegovoj nesretnoj majmunskoj sudbini.. 

Stiže bus, a pozdrav šaljemo Loleku i Boleku te Skurenome. Odlazim s nadom da ću se opet vratiti te obići ostale vodopade i planinske vrhove.. Nakon što smo izašli iz nacionalnog parka i uredno vratili ofucanu mapu, prolazili smo cestom kroz mjesto Itatiaia koja vodi pored rijeke koje ovdje zovu Conora (srećom nije Corona). Ovaj dio uz rijeku Conora, nazivaju Paraiso Perdido, u prijevodu Izgubljeni raj. Razlog tome je da stvarno izgleda rajski i ima bezbroj malih vodopada i zanimljivih mjesta za kupanje, hedonizam i relaksaciju.. Ne bi bilo loše živjeti ovdje par mjeseci u godini, pogotovo kad je kod nas u Hrvatskoj zima pa ju zamijeniti s brazilskim ljetom i rajskim vodopadima :)..

Sljedeći dan bio sam pozvan na roštilj gdje je moj doprinos bio pravljenje pljeskavica sa sirom i participacija s nešto para za pive i neka druga alkoholna pića. Usprkos početnom pesimizmu da nitko neće jesti moje pljeskavice, jer u Brazilu nisu vjerojatno nikada tako nešto probali, upravo su baš pljeske prve planule na opće zadovoljstvo svih prisutnih te se na kraju tražio komad pljeske više.. Popilo se, plesalo se, pjevalo se, susjedi, stari i mladi, prava kvartovska fešta.. Kad bolje razmislim nema neke velike razlike između brazilskih i hrvatskih tuluma :)

[ticeseimene]

Intervuju sa Adnanom Subašićem

Kao što smo vam već obećali postavili smo sebi zadatak pronaći iskre/članove koji u punom sjaju oslikavaju kakva jedna iskra treba biti, koje karakterne i moralne osobine treba imati. Našu seriju intervjua krećemo sa intervjuom mladog preduzetnika Adnana Subašića. Na ovaj intervju sigurno nećete ostati ravnodušni. U nastavku ovog bloga ćete shvatiti o čemu pričamo. Želimo se zahvaliti Adnanu što je pristao sa nama podijeliti svoju životnu mudrost i iskustvo.

1. Magistrirao si na Pravnom fakultetu u Sarajevu, nakon čega se očekivalo da ćeš raditi kao pravnik. Međutim stvari se okrenu u suprotnom smjeru, postaješ preduzetnik čija je glavna djelatnost turizam. Kako je došlo to tog i da li si se pokajao? Zašto pravo, zašto turizam? 

Tako je, završio sam Pravni fakultet u Sarajevu, u roku. Poslije toga sam magistrirao na tom istom fakultetu, na katedri za Državno međunarodno javno pravo, predmet Ustavno pravo, na temu Izbornog zakona BiH. Ono što je mene zanimalo kroz čitavo moje školovanje i nekako od malih nogu jesu ta društveno politička dešavanja u BiH, i u svijetu, ustavna struktura, konstitucionalizam taj neki, političko organiziranje. Što je u neku ruku povezano i sa pravom, iz tog razloga sam upisao Pravni fakultet. Uvijek sam bio bliži ustavnoj katedri, upravnoj, državnoj, nego krivičnoj i privrednoj. To je ono čime sam se htio baviti u životu. Međutim, nekada ne ide sve onako kako ste zamislili. Život vas odvede nekim drugim putem, da bi se vratili na onaj pravi i završili ono što ste započeli. 

Ono što je meni pored prava i književnosti najviše interesovalo kroz čitav moj život jeste turizam, putovanja, a prvenstveno moja BiH. BiH za koju sam ubijeđen da nije toliko istražena i promovisana u svijetu na način na koji treba. Zemlja koja je po prirodnim, kulturnim i historijskim znamenitostima najljepša zemlja na svijetu, a mi prvi, tj. većina građana BiH nisu bili, odnosno nisu obišli sve gradove BiH. Sramota je da neko nije bio u Bihaću, Brčkom, Banja Luci, Trebinju, Ramskom jezeru, Gradačcu. Na koju god stranu da krenete ima toliko prirodnih i ostalih ljepota kojih ni mi nismo svjesni i ne znamo to da iskoristimo i prezentiramo na pravi način. Zato se meni unazad nekoliko godina vrtjela ideja u glavi o turizmu. Koliko ustvari mi ne ulažemo u turizam, koliko se on sam po sebi razvija zahvaljujući strancima koji dolaze u BiH i više cijene i uživaju u ljepotama naše domovine od nas samih. Nažalost ne radimo mnogo na promociji, moramo biti inovativniji. Glavni cilj nam treba biti prezentacija BiH u njenom pravom svjetlu, ne dozvoliti da osnovna asocijacija na BiH bude rat koji se desio prije dvije decenije. 

2. U vremenu kada se stvaraju torovi, vrši agresivna medijska propaganda separacije društva, ti odlučuješ da pokreneš ideju zajedništva – tzv. Sarajevska djetelina. Ona predstavlja ideju jedinstva, multikulturalnosti našeg Šehera. Slogan „Budimo dio lijepih priča“ šalje jaku poruku. Možeš li nam nešto više o tome reći?

Za sebe kažem da sam prvo umjetnik, pa sve ostalo. Jer sam autor dvije knjige „Vječni početak“ i „Platno života“. Tako da, ja vjerujem da su svi ljudi  umjetnici u sebi, neki inovatori, da u svakom čovjeku postoji neko dobro. Samo neki ljudi radi dešavanja iz prošlosti ne mogu da ispolje tu svoju pravu stranu. Zato se mi, koji smo uspjeli naći smisao života, moramo potruditi da prenesemo to na druge ljude. 

Istina je da nas stalno zatvaraju u nekakve torove, istina je da prave barijeru između nas, ali zato bez obzira šta se dešava moramo pružati ruke jedni drugima, jer nema nam druge. Naša je budućnost suživot, stvaranje boljih uslova za život našoj djeci, unucima i svim mlađim generacijama. Nikome više normalnom nije do rata, do sukoba, do čitanja nekih negativnih vijesti. Moramo se posvetiti pozitivnim pričama i pozitivnoj energiji. Inače ćemo izluditi u ovakvom sistemu nepravednih i nejednakih vrijednosti. 

Sarajevska djetelina je nastala kao poklon mom gradu i mojoj državi. Čovjek sam koji voli da ostavi nešto iza sebe, ne radi mene, već radi nekih drugih ljudi, generacija koje će dolaziti. Siguran sam da će se u budućnosti to prepoznati. Sarajevo je jedan multikulturalan grad koji je uvijek svima, i dan danas pruža ruku i u Sarajevu su svi dobrodošli. Sarajevo nije nikakav Teheran, Sarajevo nije ni džamija ni crkva ni sinagoga, već i džamija, crkva, sinagoga i svi ostali religijski, kulturni i historijski objekti. Sarajevska djetelina je nastala sasvim slučajno, sjetio sam se da u Starom gradu, u Sarajevu imamo 4 različita religijska objekta: Begovu džamiju, Katedralu Srca Isusovu, Sabornu crkvu i  Aškenašku sinagogu. Onda sam se sjetio pa zašto to ne bi stavili na 4 lista djeteline, koja sama po sebi po historijskom tumačenju donosi sreću. Kada nađete djetelinu sa 4 lista, ona predstavlja sreću. Hajmo onda staviti 4 religijska objekta da ona predstavljaju 4 lista djeteline. Odnosno da predstavljaju ljubav, sreću, vjeru i nadu. To je neka poruka iz Sarajeva, i za Banja Luku i za sve ostale gradove širom BiH da širimo lijepe priče. Naš cilj je da obiđemo svaki grad, blizu smo da to i ostvarimo i da iz svakog grada pošaljemo po jednu lijepu priču.

3. Nažalost u BiH u bilo što da se upustiš sa sobom nosi pregršt prepreka. Vjerujemo da nije bilo lako pokrenuti svoj biznis. Prije svega administrativne prepreke, kako udovoljiti tržištu, kako se izbiti iz sjene i kako održati biznis. Kažu ako biznis izdrži 5 godina na tržištu, uspio si. Kasnije je lakše. Možeš li s nama podijeliti kako je tekao taj put, da li bi preporučio svim mladima da se upuste u svijet preduzetništva? Dati neke savjete?

Što se tiče barijera na  putu osnivanja vlastitog biznis, posebno administrativnih. To je toliko komplikovano da se pitaš „Što meni ovo treba u životu?“ Tih procedura, čekanja rokova, ljudi koji nisu dorasli poslu, a rade u tim institucijama. To je sve nešto što će svaku normalnu osobu udaljiti i ispiti mu energiju. Pored te ideje koju imate, morate se napuniti i strpljenjem i snagom, da budete spremni uvijek na najgore, a da se nadate u svakom trenutku najboljem. Jer nikada ne znate šta vas čeka. Sigurno da nije lako, imate milion prepreka, ne samo tih administrativnih, već i ostalih. Vi najprije morate ostvariti prihod gotovo pa prosječnu platu u BIH da bi isplaćali sve te poreze. 

Opet ponavljam nije lako, ali ako imate ideju, imate snagu, imate želju, uspjet ćete na kraju. Postoje razni projekti koje finansira Međunarodna zajednica i opštine u kojim živite, tako da se mogu iskoristiti ti neki grantovi da za početak pomognu. Vjerujte da sam ja u nekim situacijama bio vrlo blizu da odustanem od svega toga. Hvala Bogu sada smo stali na noge i guramo dalje. Poruka za sve mlade ljude koji se bave ne samo biznisom, već za bilo koji segment, nikada ne smijete odustati! 

Pravilo br. 1 NIKADA NE ODUSTAJ!, a Pravilo br.2 UVIJEK SE SJETI PRAVILA BR.1!

Nikada ne odustaj i uvijek budi strpljiv u svom naumu koji imaš i bori se do kraja. Ako je to prava ideja ona će bez obzira u kakvom sistemu živimo, nepravdi koju doživljavamo, sigurno da će pravi ljudi prepoznati kvalitet i da će sve na kraju krajeva doći na svoje mjesto. U životu se sve vrati, onoliko koliko smo energije uložili i kakvi smo bili prema drugim ljudima, toliko ćemo i dobiti. Zaključak samo treba biti strpljiv i treba vjerovati. 

4. Nekako istražujući tvoj životni put došli smo do zaključka da voliš izazove, voliš se okušati na svim poljima. Tako si odlučio napisati dvije knjige. Možeš li nam nešto više o tome reći? 

Vjerujem da sve u životu moramo pokušati. Kao što kaže moj prijatelj „Pokušaj je taj koji dijeli pobjednika od gubitnika!“ Ako ne pokušaš garancija neuspjeha je 100%. Zato ako u nešto vjeruješ, ako imaš neku ideju, ako nešto voliš da radiš, PROBAJ TO! Nemoj sjediti kući i čekati da se nešto samo od sebe ostvari. Ništa se samo od sebe neće ostvariti, već mi moramo raditi i truditi se. Čak nekada i preko svojih mogućnosti, da ostvarimo sve svoje snove i želje. 

Književnost je nešto što sam ja ustvari. Svoju prvu knjigu sam izdao 2010. godine, druga 2017. godine. To je  neka priča o Sarajevu, priča o životu, o razmišljanjima koje svaki čovjek vodi sam sa sobom. To je nešto što je uvijek u meni. Čim nađem malo vremena, nažalost s obzirom na brz način života nisam u mogućnosti dovoljno tome da se posvetim, iako bih volio. Ali kad god nađem neki mali pedalj vremena posvetim se književnosti. To je jedna filozofija života, nevjerovatna, ta književnost, umjetnost, nešto što se ne može opisati riječima. Ono što ja želim kroz književnost jeste da pošaljem pouke/lekcije mlađim generacijama kroz preživljena iskustva nas malo starijih, da ne moraju prolaziti sve te izazove koje smo mi prolazili. Iskustva koja će im olakšati životni put. 

Glavni cilj zašto pišem jeste očuvanje Bosnaskog jezika. Nema naroda, nema države bez jezika, a svjesni smo da konstantno, i dan danas u 2019. godini, 21. stoljeću udara se na Bosnaski jezik. Koji je jedan od najstarijih jezika sa balkanskih prostora. Ja ne mogu da shvatim da neko pokušava da izvrće i Bosanski jezik nazivajući ga jezikom Bošnjačkog naroda, kao da on nema neko svoje ime. A to su sve neki konstantni udari na BiH. Vjerovatno nam je sudbina i propisana da konstantno trpimo udare sa svih strana. Ja sam siguran da ćemo mi ujedinjeni zajedno preći preko svih tih iskušenja i boriti se za pravu, ljepšu i bolju budućnost i našu BiH.

5. Zašto politika? Zašto Platforma za Progres? Kao pravnik, da li nam možeš prokomentarisati stanje u pravosuđu? Kad bi bio na vlasti, šta bi prvo promijenio? 

Rekao sam već u mom govoru na Izbornoj skupštini Općinske organizacije Centar Platforme za Progres, da sam ja čovjek koji sve radi po osjećaju. Nekako sam osjetio da kada se pojavio ovaj projekat da je to projekat dobrih ljudi, koji su se prvi put nakon agresije na BiH probudili da urade nešto. Siguran sam da ako ostanemo zajedno, ako ostanemo ujedinjeni, ako ne bude ličnih interesa, da ćemo mi pobjediti jer mi imamo srce. A kada imate srce, ljudi to i prepoznaju. Kada ste ljudi iz naroda, kada znate njihovu priču, kada ih razumijete, drugačije je sve. To je ono što sam prepoznao u Platformi za Progres i zato sam tu, da pomognem sa svojom energijom. 

Tužilaštvo i pravosuđe su najslabije karike u BiH za uređenje i formiranje pravnog sistema, pravne države i za uništavanje nepravilnog sistema vrijednosti. Siguran sam da kada bi tužilaštvo i pravosuđe radili svoj posao na način na koji bi trebali, mi bi ovdje za nekih, u roku od dvije, tri do pet godina mogli napraviti Švicarsku. 

Sa uređenim sistemom vrijednosti, sa poredanim pravnim i svim ostalim faktorima koji utiču i na ekonomske i na druge razvoje, kada bi uspjeli ustrojiti te organe vlasti kao najbitnije faktore u državi, vrlo brzo bi mogli stati na noge i osvjestiti se. Tada bi ljudi počeli vjerovati u bolju budućnost u ovoj državi.  

Iskreno se nadam da ćemo mi kroz Platformu za Progres i uticaj Međunarodne zajednice/faktora , ne mogu reći uticati, ali probuditi tu neku volju tužilaštva da ustrojimo pravni sistem i da napravimo jedan sistem gdje će svaki čovjek biti jedanako vrijedan.

6. Kako bi prokomentarisao stanje mladih u BiH, neizostavna je činjenica da veliki broj njih se odlučilo na put najmanjeg otpora i traženja sreće TAMO NEGDJE u tzv. dijasporu. Ti ne pripadaš toj skupini, već prkosno odlučuješ da se boriš. Zašto? Šta po tebi mladi ljudi treba da učine da bi se stanje u BIH promijenilo? Jesmo li puno pasivni, depresivni? 

Svi smo svjesni u kakvom se stanju nalaze mladi, da kolone mladih, hiljade ljudi napuštaju našu BiH. Mene je vjerujte strah i za moju generaciju i za ove mlađe generacije šta će s nama biti ako se ovako nastavi. Ne mogu da krivim mlade ljude za ovakvo stanje u državi. Jesmo mi nekako i pasivni, jesmo izgubili taj studentski i mladalački bunt, nema protesta. Opet razumijem ih, one koji nisu toliko jaki da shvate sve ovo što se dešava u BiH. Vi da bi živjeli u ovoj državi morate biti iznimno jaki psihički da shvatite da neko ko je lošiji od vas, ko je lošiji čovjek od vas, da je neko za koga nikada ne bi mogli vjerovati da će biti neki funkcioner ili državni službenik ili imati neku veliku platu. Da on odmah u početku ima  prednost u odnosu na vas. To je problem, zato što imamo društvo nejednakih šansi, gdje neki imaju više šansi od drugih ljudi, gdje se ne cijeni znanje, gdje se ne cijene  prosjeci, gdje se apsolutno ne cijeni NIŠTA. Neko krivi mlade ljude, govore da neće da rade ništa. Pa vjerujte da je uređen sistem gdje će mladi čovjek kada vidi eh ja ću završiti fakultet i imat ću mogućnosti. Mislite da bi mladi ljudi onda ispijali kafe? 

Uglavnom moramo se udružiti, moramo više pričati o pozitivnim stvarima, o pozitivnoj energiji. Istina je da smo upali u depresiju svi kao društvo, ne samo mladi, već i stari su utonuli u sivilo sistema. Rješenje je da svi organi koji rade na očuvanju države počnu napokon raditi svoj posao. Siguran sam da jedno od rješenja za promjenu stanja i spas mladih ljudi upravo Platforma za progres i naš Mirsad Hadžikadić.

7. Profesor Mirsad Hadžikadić često govori o ličnoj odgovornosti, da u biti imamo državu kakvu i zaslužujemo. Prvo se mi moramo promijeniti. Slažeš li se?

Apsolutno se slažem s tim. Imam životnu parolu „Promjena svijeta počinje od samog sebe!“ Prvo moramo promijeniti sami sebe, svoje loše navike, pa onda početi govoriti kako su ljudima prljave avlije i kako drugi ne rade ništa. Znači prvo promjenimo sebe, prvo promjenimo loša ponašanja i lošu energiju koju imamo u svojoj porodici, okruženju, sa svojim prijateljima. Eh onda svojim primjerom ukazujmo i drugim ljudima kako trebaju oni da rade i da se ponašaju. To je jedino rješenje.

8. Negativna energija, negativne informacije su svuda oko nas. Postajemo anksiozno društvo, nekako kao da nas dobre vijesti i ne zanimaju. Svi koji te poznaju priznaće da si pun pozitivne energije koju širiš dalje. Takvih nam treba više, kako se oduprijeti svemu negativnom i ostati svoj? 

Jednom prilikom sam i rekao da su mediji jedan od krivaca za ovakvo stanje državi, jer nas konstantno truju negativnim informacijama i negativnom energijom. A ima toliko lijepih priča, ima toliko omladinskih uspjeha. Oni nama pričaju o izjavi nekog čovjeka koji je rekao nešto protiv drugog. U redu, ali zašto ne pričate o našim mladim fizičarima koji su osvojili nedavno bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu, idu sad na Olimpijske igre. Zašto ne pričate o našim matematičarima koji su isto tako osvojili medalju, o našim rukometašima koji su prije par dana otišli na Evropsko prvenstvo? Ima tih pozitivnih vijesti, samo oni se nekako guraju po stranu i ne da se prilika ljudima koji pričaju te pozitivne vijesti u dovoljnoj mjeri, u sjeni su negativnih likova/frikova. Da se ja pitam ja bih zabranio političarima uopšte da izlaze u medije, napravio bih medijsku cenzuru. Ne može narod ostati normalan ako vas konstantno, svaki dan po pet puta dnevno truju raznim negativnim informacijama. 

Kako ja ostajem pozitivan? Sve stvari u životu koje su loše pokušavam što prije da zaboravim, da ih ostavim po strani i da se posvetim pozitivnim vrijednostima i pozitivnim ljudima i vjerujte iako ima tih loših ljudi, što ja volim reći „pacijenata“ koji me često znaju iživcirati, ima dosta dobrih ljudi. I ti dobri ljudi mi daju energiju. Mislim da ima više dobrih ljudi, samo su oni malo tiši od ovih drugih. Ali doći će i njihovo vrijeme.  

9. I pored zavidnih postignuća, ostao si skroman i jednostavan. Kažu da to i jesu osobine ostvarenih i uspješnih ljudi, što te dovodi  u paralelu sa profesorom Hadžikadićem. Zašto ne gledaš ljude, kako bi se u narodu reklo „sa visine“, nekako je to kod nas postalo ustaljeno pravilo da moraš, zašto ti ne? 

Uvijek sam bio i dan danas sam narodni čovjek. Čovjek za kojeg su svi ljudi isti, dijelim ljude na dobre i loše. Kada vidim da je neko dobar čovjek, ja ću njega dići u nebesa. Meni je draži konobar od vlasnika kafića, meni je draži radnik na održavanju čistoće ili radnik na recepciji od direktora  tog preduzeća. Tako da meni to apsolutno nije bitno ko je šta, ko je šta završio. Nedavno sam rekao na sastanku Platforme za Progres kada smo se predstavljali,  apsolutno nije bitno jesmo li doktori nauka, magistri, da li imamo završene ikakve škole, jedino što je bitno jesmo li mi ljudi ili nismo. Ako smo ljudi, onda ćemo  napraviti velike stvari, a ako nismo, ako ćemo i dalje gledati iste stvari koje već gledamo 20 godina, onda mi ništa nećemo napraviti. Ovo je prolazni svijet, vidimo i sami kako dani i godine brzo prolaze i stvarno ne mogu da shvatim one ljude koji su toliko ukorijeli u ovom prolaznom svijetu gdje druge ljude gledaju sa visine, da su oni više vrijedni. Za mene nikad jedan čovjek neće biti vrijedniji od drugog, osim ako govorimo o dobrom i lošem. Dobar čovjek će mi uvijek biti ispred lošeg i tu nikada neće biti priče.

10. Za kraj, poruka svim mladim ljudima. Po tebi šta bismo trebali prvo uraditi, kako da se naš glas čuje i kako da pokrenemo i ostale mlade ljude da jasno i glasno kažu TIČE SE I MENE!? 

I ovaj projekat TIČE SE I MENE je jedan vid aktivizma. Meni je izuzetno drago što sam imao priliku vas upoznati. Inače volim mlade ljude koji su puni energije, puni ideja, koji i meni daju novu energiju, novu snagu da nastavim dalje da se borim. Nije se lako boriti u BiH, nije lako mladoj osobi opstati sa svim idejama, pozitivnom energijom i sa onim porukama koje mi želimo zajedno da pošaljemo. A to su jedinstvo, zajednica, multietničnost, multikulturalnost, jer kad pričate o tim stvarima vi ne valjate. Kada pričate o nekim pozitivnim vrijednostima opet vi ne valjate. Zato kažem ovaj projekat Tiče se i mene, koji ste vi pokrenuli i koji će na kraju podržati i oni sa vrha Platforme za progres, je poruka svakoj mladoj osobi da nas se sve tiče u ovoj državi. Ne možemo vidjeti nekog čovjeka kojem je muka na sred ulice, ne možemo samo proći i reći „Ma to je pijanica!“ Ne, stani, možda čovjek ima srčani udar, možda mu nije dobro pa se onesvjestio. Zato moramo biti više prisniji jedni prema drugima, moramo pokazati više suosjećajnosti jedni prema drugima. To je ono što sam malo prije rekao, moramo početi od sebe, moramo imati više ljubavi u sebi i prenositi to i na druge ljude. 

Poruka za mlade: Počnimo svi prvo od sebe, počnimo od jednog čovjeka. Jedan po jedan čovjek, promjena svijeta počinje malim koracima, malim stepenicama. 

Siguran sam da ćemo i mi kroz pričanje pozitivnih i lijepih priča pronaći još ljudi iz svakog mjesta, hajmo naći 5, 20, 50 ljudi iz svakog grada koji dijele naše mišljenje i dijeli ovu lijepu priču . Zamislite onda koliko mi snagu već tad imamo u čitavoj BiH. 

Budimo svi dio lijepih priča, dio pozitivne energije i  ja se nadam uz Platformu za Progres dio promjena stanja u BIH. Možda ružno zvuči, ali Platforma za Progres i ovi mladi, dobri ljudi koji su se okupili su možda posljednja šansa za promjenu stanja u BiH i za spas bosanskohercegovačke omladine. 

[zanimljivaekonomija]

DODELJENE “PRIZME” ZA NAJBOLJE U TURIZMU U REGIONU

Danas su u velikoj sali hale 4 Beogradskog sajma uručene tradicionalne nagrade “Prizme” koje se već 25 godina, u organizaciji redakcije magazina “Turistička prizma”, dodeljuju najboljim turističkim organizacijama, kompanijama, hotelima i drugim subjektima u turizmu.

Nagrađeni po kategorijama:

- Turističke organizacije i turističke zajednice: TO Istočno Sarajevo, BiH

- Hotelski kompleksi: Slovenka Plaža, Budva, Crna Gora

- Eko i etno turizam: OPG i izletište Butić, Biševo, Hrvatska

- Restorani: Kaval Group, Ljubljana, Slovenija

- Planinski hoteli: Hotel Ramonda, Rtanj, Srbija

- Organizatori putovanja: IN TOURS, Tirana, Albanija i Trend Travel, Herceg Novi, Crna Gora

- Turističke manifestacije: LILALO festival, Loznica, Srbija

- Prateće delatnosti i usluge u turizmu: Šunkarna In gourmmet Kodila, Markiševici, Slovenija

- Mali hoteli: Hotel Bigeste, Ljubuški, BiH

Nagrade u vidu statua, koje simbolizuju zarotiranu prizmu u prostoru, i povelja svečano su uručene  dobitnicima na Beogradskom turističkom & MICE forumu održanom na  Beogradskom sajmu, u organizaciji Turističke organizacije Beograda i Centra za razvoj turizma CERTUS, u saradnji sa “Turističkom prizmom”. Centralna tema ovogodišnjeg foruma bila je “Otvoreni Balkan” – kako ga razumeti i ponuditi kao zajednički turistički proizvod, ali i kako pristupiti novim izazovima i dati nova rešenja u vremenu koje dolazi. Na dva panela učestvovali su brojni istaknuti poslenici u oblasti turizma našeg regiona.

Foto: Ana Bijelić

Fotografija dobitnika “Prizme”: Turistička prizma

[sportirekreacija]

Sport i rekreacija na Athletic's Gym - Mesto gde Beograd vežba

Athletic's Gym - Mesto gde Beograd vežba. Video je snimljen u Athletic's Gym fitnes centru koji se nalazi u okviru tržnog centra BEO Shopping Center na Konjarniku, na adresi Vojislava Ilića 141. Fitnes klub "Athletic's Gym" je oformljen 1996. i ove godine obeležava četvrt veka postojanja. Athletic's Gym fitnes klubovi postoje na 5 lokacija u Beogradu: - BEO Shopping Center, Vojislava Ilića 141 - Voždovac, Vojvode Stepe 363 - Banovo Brdo, Nodilova 9 - Vidikovac, Vidikovački Venac 102a (Garden Centar) - Crveni Krst, Golubačka 5 Klubovi su opremljeni najsavremenijim Technogym mašinama, spravama, trakama i opremom. Fakultet sporta i fizičke kulture i nekoliko viših škola za sportske trenere čine bazu za instruktore i personalne trenere. Kako bismo pratili svetske trendove kada je fitness u pitanju, trudimo se da prikupimo što više informacija putem konvencija, interneta, časopisa, stručne literature i od naših kolega iz zemalja gde je fitness izuzetno razvijen. Probni treninzi za sve naše fitness programe su na raspolaganju potencijalnim članovima. Uverite se i sami da su programi koje mi realizujemo kvalitetni, zdravi i praktični i da je upravo to ono što Vam je zaista i potrebno. source Dobrodošli na male oglase sajta  INFOOGLASI.RS-SPORT I REKREACIJA  (Mesto gde Beograd vežba) čija je namena oglašavanje prodaje opreme i rekvizita za sport i rekreaciju (  prodaja kopački,  oprema za kampovanje,  oprema za lov oglasi , …i dr.).

Mesto gde Beograd vežba

OVAJ INETRNET OGLASNIK ZA SPORTSKU ODEĆU I OBUĆU, SPORTSKE REKVIZITE I SPORTSKU OPREMU PO KOJIM JE KATEGORIJAMA RAZVRSTAN I PODELJEN (Mesto gde Beograd vežba)?

Klasifikacija oglasa za prezentaciju na ovom oglasnom sajtu za prodaju odeće, rekvizita i opreme namenjenih sportu i rekreaciji jeste sledeća: - PRODAJA STEZNIKA, POJASEVA I ŠTITNIKA - OGLAŠAVANJE KOPAČKI - SPRAVE ZA FITNES   … i mnogi dr. KLJUĆNE REĆI ZA  PRODAJA FITNES OPREME: fitness oprema bih, fitnes oprema, kopačke, oprema za trening, oprema za zimske sportove, oprema za vodene sportove prodaja, adidas lopte za fudbal, sportska oprema arena, oprema za ribolov cene,   ….* (Mesto gde Beograd vežba) –  prodaja trotineta

Profesionalno oglašavanje rekvizita i opreme namenjenih za rekreaciju za prodaju na internetu NA OVOM WEB SAJTU INFOOGLASI.RS DA LI PORED OGLASA ZA SPRAVE, ODEĆU I OBUĆU NAMENJENIH SPORTU I REKREACIJI MOGU POSTAVITI I DRUGE TIPOVE OGLASA?   Na infooglasi.rs već sada možete da postavite svoje oglase koji se ne tiču samo oglasa za prodaju odeće, rekvizita i opreme namenjenih sportu i rekreaciji, već i mnoge druge oglase kao što su na pr.: - ŽENSKA ODEĆA - ODMOR I TURIZAM - OGLAŠAVANJE VEZANIH ZA MAJKU I DETE - OGLASI ZA BELU TEHNIKU  … i mnogi dr. KLJUĆNE REĆI ZA  OGLAŠAVANJE OPREME ZA TENIS: bolha fitnes oprema, sportska oprema akcija, oprema za sport bazeni, trening oprema akcija, oprema za planinarenje prodaja, oprema za trening novi sad, decathlon fitness oprema, sportska oprema arena, sprava za vezbanje butina i zadnjice,   ….* Mesto gde Beograd vežba –  sprave za fitnes

(Mesto gde Beograd vežba) - oglasna tabla i besplatno internet oglašavanje na netu za prodaju odeće, rekvizita i opreme namenjenih sportu i rekreaciji. IZUZEV WEB OGLASNIKA INFOOGLASI.RS, GDE JE JOŠ MOGUĆE DA SE POSTAVE OGLASI ZA PRODAJU ODEĆE, REKVIZITA I OPREME NAMENJENIH SPORTU I REKREACIJI? Osim na ovom sajtu infooglasi.rs postoje još mesta gde se besplatno, bez prijave i registracije mogu postaviti oglasi za prodaju odeće, rekvizita i opreme namenjenih sportu i rekreaciji: - Oglase koji su za PRODAJU SPRAVA, OPREME, OBUĆE I ODEĆE ZA SPORT I REKREACIJU, kao i druge tipove oglasa, odmah možete dodatno postaviti, bez prijave i registracije na oglasnom sajtu – besplatnioglas.rs - Odmah možete da iskoristite mogućnost da besplatno oglasite prodaju odeće, rekvizita i opreme namenjenih sportu i rekreaciji ili bilo čega drugog. Iskoristite mogućnost da se oglasite na sledećim blogovima:   BELO OGLAŠAVANJE,  KAJSIJA OGLAŠAVANJE,  SIVI OGLASI,  ZELENO OGLAŠAVANJE,  i dr. - Preko odnoklassnikia imate mogućnost besplatnog postavljanja oglasa za prodaju odeće, rekvizita i opreme namenjenih sportu i rekreaciji ili bilo kog drugog oglasa. Iskoristite ovu mogućnost oglašavanja – ODNOKLASSNIKI OGLASI. - Ovog trena postavite besplatno svoje oglase za PRODAJU SPRAVA, OPREME, OBUĆE I ODEĆE ZA SPORT I REKREACIJU ili dr. kategorije oglasa na mrežnoj aplikaciji za dopisivanje Viber, u okviru Viber grupe – VIBER OGLASI. KLJUĆNE REĆI ZA  STEZNICI, POJASEVI I ŠTITNICI: hoverbordovi, alpas sportska oprema, lopte prodaja, kucna oprema za trening, oprema za planinarenje prodaja, oprema za trening novi sad, sprave za fitnes cene, sprava za vezbanje butina, sprave za vezbanje dimenzije,   ….* Mesto gde Beograd vežba –  oprema za košarku oglasi Read the full article

[oglasizaprodajuvozila]

Akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja

Akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja - cijenjeni kupci kompanije Almy, na benzinskim pumpama u Zenici i Zavidovićima te u prodavnici autodijelova možete kupiti ulja i maziva renomiranih svjetskih proizvođača Alpet i ExEn i Shell po akcijskim cijenama sniženim 15%. Akcija se odnosi na pakovanja od 8/1, 9/1, 16/1, 18/1 i 20/1. Akcija traje od 01.03. do 31.03.2017. godine i važi samo za gotovinsko plaćanje. Birajte najbolje, kompanija Almy! source Posmatrate trenutno sajt sa oglasima  INFOOGLASI.RS-OPREMA ZA VOZILA  (akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja) a njegova osnovna namena je publikovanje oglasa za prodaju opreme za vozila (  prodaja sredstava za čišćenje automobila,  osveživači za automobile,  navigacija za automobile oglasi , …i dr.).

Akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja

KOJE SU VRSTE I KATEGORIJE U KOJIMA SE MOGU OBJAVITI OGLASI ZA AUTO OPREMU (akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja)?

Prema sledećim grupama oglasa izvršena je kategorizacija i podela na ovom oglasniku za oglašavanje opreme za automobile i dr. vozila: - PRODAJA AUTO ELEKTRONIKE - OGLAŠAVANJE SIURNOSNIH AUTO ŠRAFOVA - AUTO GUME   … i mnogi dr. KLJUĆNE REĆI ZA  PRODAJA KAPA ZA SVEĆICE: antene za automobile, cene lanaci za sneg, auto dodatna oprema, korektori za automobile, auto delovi altina, siurnosni auto šrafovi, auto delovi ford novi sad, auto oprema gigatron, prodaja kape za svećice,   ….* (akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja) –  prodaja auto kozmetike

Marketing, oglašavanje, promocija opreme za vozila namenjena prodaji DA LI JE MOGUĆE NA OVOM SAJTU INFOOGLASI.RS POSTAVITI I DRUGE OGLASE ILI SAMO OGLASE KOJI SU ZA AUTO OPREMU?   Na oglasnom sajtu infooglasi.rs mogu se okačiti oglasi ne samo oni koji su u vezi sa prodajom opreme za automobile, motore i dr. vozila, već i drugi oglasi kao što su: - OGLASI ZA PRODAJU NEKRETNINA - ODMOR I TURIZAM - OGLASI ZA MUZIĆKE INSTRUMENTE - ELEKTRONIKA  … i mnogi dr. KLJUĆNE REĆI ZA  OGLAŠAVANJE AUTO SIJALICA: auto radijo, dečijia auto sedišta, prodaja ratkapne za automobile, cene obloge za volane, cene sredstava za čišćenje automobila, cene zvučnici za automobile, auto delovi futog, bih obavezna auto oprema, auto delovi paracin,   ….* Akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja –  xenon farovi za automobile

(akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja) - internet oglasi, web oglašavanje, mali oglasi za prodaju opreme za vozila. KAO ŠTO SE MOŽE BESPLATNO OGLASITI NA INFOOGLASI.RS, GDE JE JOŠ MOGUĆE DA SE BESPLATNO OGLASI PRODAJA AUTO OPREME? Osim na tabli oglasnog sajta infooglasi.rs mesta na kojima se još može dodatno oglasiti u vezi PRODAJE OPREME ZA AUTO I DR. VOZILA jesu: - Pored sajta infooglasi.rs, svoj oglas u vezi prodaje opreme za automobile i ostala vozila ili dr. tipa i vrste oglasa, možete odmah potpuno besplatno da oglasite i na – besplatnioglas.rs - Svoje male foto oglase za prodaju opreme za vozila, kao i dr.tipove oglasa, možete dodatno oglasiti ukoliko oglase prezentujete na nekom od naših oglasnih blogova:   CRVENO OGLAŠAVANJE,  KESTENJASTO OGLAŠAVANJE,  SEPIJA OGLASI,  ŽUTO OGLAŠAVANJE,  i dr. - Naš topli savet vam je da svoj oglas, za PRODAJU AUTOMOBILSKE OPREME ili bilo koji drugi oglas, publikujete i na mreži facebook u okviru facebook oglasne grupe – FACEBOOK OGLASI. - Oglasite se na jednom od najefikasnijih načina za oglašavanje. Svoj oglas u vezi prodaje opreme za automobile i ostala vozila ili bilo koj drugi oglas postavite na mrežu za dopisivanje WhatsApp – WhatsApp OGLASI. KLJUĆNE REĆI ZA  ANTENE ZA AUTOMOBILE: auto radijo, auto delovi čajetina, auto gume, auto elektro oprema, automobilski nasloni za ruke, auto delovi aleksandrovac, sredstava za čišćenje automobila, auto oprema gigatron, cene auto radijo,   ….* akcija Alpet, Exen i Shell motornih ulja –  ratkapne za automobile oglasi Read the full article

[mentalnahigijena]

Učinak nove "vlade" te BUM od "paradajz turista"!

Naša destinacija se pretvara u haotično ljetnje vašarište, poprište buke i nesnosne gužve do kolapsa, te nacionalističko muzičko iživljavanje, koje sije podozrenje i strah mirne domaće populacije i turista drugačije kulturološke profilacije. Takav imidž destinacije utiče na odvraćanje evropskih turista od naših ljetovališta i na primorju i u kontinentalnom dijelu naša države - poručuje Ratković

Nakon prošlogodišnjeg ,,zatvaranja“ i straha od pandemije, ljudi su jedva dočekali plažu i ljetovanje i u euforiji grabe šta stignu samo da se smjeste uz obalu i počnu sa kupanjem i sunčanjem. I kao rezultat toga dobili smo turizam iz 90-ih, koji je bio uslovljen sankcijama i stanjem tadašnje kolektivne svijesti. Dobili smo masovni turizam, sa velikim brojem turista i malom potrošnjom. Prestižnih plaža i elitnog turizma više nema i nastupilo je stanje ,,daj šta daš“. Vlasti, međutim poistovjećuju broj turista sa uspjehom sezone, što nikako nije proporcionalno prihodima.

Kako je Pobjedi kazao prof. dr Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam ,,ovo je dobrovoljno vraćanje u ,,svijetlu“ prošlost i turizam, kako smo ga tada figurativno nazivali: turizam bez turista, jednonacionalni ili rodovski turizam, vašarski turizam…“

Tržišta

- Nadam se da će to iščeznuti sa ovom kontroverznom sezonom, i da ćemo se, već od naredne godine, početi vraćati na najjača emitivna tržišta Evrope i za par godina povratit pozicije koje smo imali 2019. godine - kazao je Ratković.

On smatra da nijedan turizam na Mediteranu nije ekonomski održiv bez turista sa najjačih emitivnih tržišta kojih ove godine nemamo.

- Ove godine smo suženi na turiste sa osiromašenog tržišta okruženja. Naša destinacija se pretvara u haotično ljetnje vašarište, poprište buke i nesnosne gužve do kolapsa, te nacionalističko muzičko iživljavanje, koje sije podozrenje i strah mirne domaće populacije i turista drugačije kulturološke profilacije. Takav imidž destinacije utiče na odvraćanje evropskih turista od naših ljetovališta i na primorju i u kontinentalnom dijelu naša države - poručuje Ratković.

Navodi da struktura turista za prvih pola godine pokazuje da je u ovoj godini naše najveće tržište Srbija (22,25 odsto), Crna Gora (20,16 odsto), Ukrajina (9,72 odsto), BiH (6,13 odsto), Albanija (5,92 odsto), Rusija (4,42 odsto), a Kosovo je u junu ostvarilo 6,1 odsto od inostranih noćenja dok je u tabeli za pola godine izostavljeno.

- Ovo je jako nepovoljna geografska struktura tržišta, s obzirom da se radi o niskobudžetskim i kratkosezonskim tržištima. U stručnoj javnosti nema dileme da turizam zasnovan na ovim tržištima nije održiv, dok dio laičke javnosti, što je irelevantno, ove rezultate komentariše sa ushićenjem - kazao je Ratković.

Po njegovim riječima ,,širi se iluzija o ovogodišnjem turističkom bumu u Crnoj Gori“.

- U laičkoj javnosti se neutemeljenim procjenama širi ta iluzija. Kao da neko ,,otkriva dobro čuvanu tajnu“ da je formula turističkog uspjeha u dominantnom osloncu na tržište okruženja (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija…) i potpunu otvorenost granica, bez obzira na pandemiju. Mi nemamo potpunu i sređenu statistiku u turizmu. Objekti individualnog smještaja, u nedostatku tačne evidencije, se procjenjuju, kao i turistički promet u njima, a objekti kolektivnog smještaja su obuhvaćeni statističkom evidencijom, kao i turistički promet u njima, ali su podaci neažurni (kapaciteti, samo u kolektivnom smještaju, na osnovu snimka iz 2019. godine, a turistički promet sa mjesecom kašnjenja) - poručuje Ratković.

Takvo stanje, po njegovim riječima traje godinama.

- Nemamo informacije i indikatore za upravljanje turizmom, za razliku od drugih turističkih zemalja, posebno Hrvatske koja ima svoj integralni informacioni sistem dnevno ažuran (e visitor) - tvrdi Ratković.

Navodi podatke da je kolektivni smještaj, sa procijenjenim učešćem od oko 10 odsto u ukupnom smještaju najveći davalac ekonomskog impakta na makro ekonomske agregate i ostalu ekonomiju, dok je promet u individualnom smještaju neuhvatljiv i pretežno u sivoj zoni (posebno sekundarno stanovanje).

- Osnov za ocjenu turističke sezone je evidentirani turistički promet u kolektivnom smještaju. Prema podacima Monstata, turistički promet u kolektivnom smještaju u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je oko 36 odsto ostvarenja iz 2019. godine, odnosno 2,15 puta više nego paralelni turistički promet krizne 2020. godine. Nezvanične informacije o naplaćenoj turističkoj taksi zaključno sa 20. julom govore da se ona kreće između 40 do 50 odsto u odnosu na isti period 2019. godine - navodi Ratković dodajući da su to, u nedostatku egzaktne evidencije, realni indikatoru uspjeha dosadašnje turističke sezone.

Prihodi

- Njih treba ocjenjivati kao fizički napredak u kontekstu pandemije, ali, u nedostatku javnih informacija o dinamici realnih prihoda od turizma, možemo procijeniti da će finansijski efekti biti znatno manji od naturalnih, a zbog niskih cijena osnovnih turističkih usluga i niske platežne moći turista. Zabrinjava početak ponovne eskalacije pandemije i njenog uticaja na ponovni pad turizma - ističe Ratković.

On smatra da brojnost turista koju imamo u jeku sezone vjerovatno neće dati očekivane prihode s obzirom na platežne mogućnosti najvećeg broja naših ovogodišnjih turista i niske cijene osnovnih turističkih proizvoda.

DRUGAČIJA KULTUROLOŠKA PROFILACIJA: Turisti čekaju u redu kod objekata za prodaju brze hrane u zaleđu plaže u Čanju (Foto: Stevo Vasiljević)

- Svaki turizam na Mediteranu, bez dominantnog učešča najjačih emitivnih izvora Evrope, nema realne šanse za ekonomsku održivost. To je pokazalo i iskustvo Crne Gore u cijeloj devetoj deceniji prošlog vijeka, kada se turistički promet u periodu 1991. do 2003. kretao od četiri do pet miliona noćenja, a prihodi su se kretali od 100 do 140 miliona eura, uz gubitak od 12 do 17 miliona eura. Situacija nije, u pogledu rentabiliteta, bitno popravljena ni nakon uvođenja ruskog tržišta, kada se turistički promet značajno povećavao, ali nedovoljno da osigiura stepen popunjenosti kolektivnog smještaja preko 100 dana pune zauzetosti, što se odražavalo na permanetne gubitke koji su dostizali i do 35 miliona eura - kazao je Ratković.

Foto: Stevo Vasiljević

Kako tvrdi naš turizam je tek 2019. godine ušao u zonu rentabilnog poslovanja sa dobitkom od oko 11 miliona eura na prihod od 542 miliona eura.

- Glavna determinanta toga uspjeha jeste učešće prometa sa najjačih emitivnih izvora Evrope od 35 odsto (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Skadinavske zemlje, Francuska…), što se pokazalo dobrim i otvorilo nadu da se za koju godinu taj indikator može povećati na 50 odsto i uvesti turizam Crne Gore u stabilno rentabilno poslovanje - mišljenja je prof. Ratković.

OSLOBAĐANJE PLAŽA: Kapija na plaži Miločer (Foto: Stevo Vasiljević)

Nalazimo se u jeku sezone, a naš sagovornik osnovnu grešku sadašnjih vlasti vidi u dugom ignorisanju i tolerisanje eskalacije pandemije.

- To je totalno obeshrabrivalo organizovani i turizam iz najznačajnijih emitivnih zemalja Evrope. Iluzija je da se može održati turizam na bazi prioriteta tržišta iz okruženja i uz potpuno slobodne granice uprkos prijetnji pandemije. To se vraća kao bumerang. Sljedeća greška je nedovoljna podrška i inicijativa organizovanom turizmu, što se produžava do današnjih dana, tako da je realna opasnost da i naredne turističke sezone budemo bez organizovanog turizma iz glavnih emitivnih izvora Evrope - kazao je Ratković dodajući da bi to bila već treća godina našeg odsustva sa organizovanog tržišta Evrope.

Foto: Stevo Vasiljević

- To rađa realnu opasnost da postanemo zaboravljena destinacija za organizovani turizam. Sjetimo se da smo poslije 2003. godine, precjenjujući potencijale ,,bratskog“ ruskog tržišta, okrenuli leđa najjačim emitivnim tržištima Evrope i evropskom organizovanom turizmu. Cijena je bila permanentni decenijski gubici u turizmu i značajniji povratak na ta tržišta tek za deset i više godina. Bojim se da se ta greška ne ponavlja. I, konačno, sistem destinacijskog menadžmenta i integralnog turističkog informacionog sistema nije ni pokrenut u pravcu pozitivnih reformi, a bez toga nema učinkovitog upravljanja turističkom destinacijom - procjenjuje Ratković.

Povratak

A, iduće godine, bi po njegovom mišljenju trebalo puno toga već uraditi, a što se nije ni počelo.

- Već smo trebali biti u završnoj fazi ugovaranja sa turoperatorima, ali nijesam primjetio nikakav integralni program ili politiku u tom smislu. Ostavljanje tog važnog posla samo preduzetnicima, veoma usitnjenim i nepovezanim, teško da može dati dobre rezultate. Sada je vrijeme da se, bar djelimično, pokuša nadoknaditi propuštemo, i uradi program pripreme turističke sezone 2022. te preduzmu organizacione i akcione mjere za njegovo sprovođenje - zaključio je na kraju prof. dr Ratković.

Sve strategije u turizmu istekle, još nemamo novih

Prof. dr Ratković smatra da su nam sve strategije (Master plan razvoja turizma, Strategija razvoja ljudskih resursa, Marketing strategija…) istekle, tako da predstoji njihova inovacija ili izrada novih kao, na primjer, strategije oporavka crnogorskog turizma nakon pandemije.

- Za izradu tih strategija imamo značajne domaće ekspertske resurse, kojima se obično uskraćuje povjerenje, naročito ako imaju višegodišnje ili višedecenijsko iskustvo u turizmu. Domaće znanje u sinergiji sa relevantnim međunarodnim ekspertima je dobitna kombinacija. Jedno bez drugog ne ide - smatra Ratković.

Povlačenje Amana sa Svetog Stefana nije dobra poruka

Povlačenje Amana sa Svetog Stefana, kako smatra Ratković nije dobro za Crnu Goru.

- Lokacija Svetog Stefana je ove godine u naletu domaćeg populizma i to nije dobro za turizam nikako. To se radi iz nekih političkih motiva pod firmom oslobađanja plaža. Nadam se da će se, uprkos svemu, naći optimalno riješenje za sve zainteresovane (zakupodavca, zapošljene, lokalnu zajednicu i, naravno, zakupca i menadžment operatera). Posao je dobar ako su zadovoljne sve strane. Dogovor kuću gradi - poručuje Ratković.

[pozornicame]

🎼Serijal “Muzički april” je priveden kraju. Trudili smo se da u okviru ovog serijala svakodnevno predstavljamo zanimljive tekstove o brojnim muzičkim žanrovima i uličnim sviračima. Uradili smo i anketu jer nas je zanimalo kakvu muziku slušaju mladi u našoj zemlji. Muzika je takođe imala svoj uticaj i na filozofiju i književnost. A da je turizam jedan od najvažnijih segmenata privrede Crne Gore, pokazuje i činjenica da posjetioci iz inostranstva dolaze u našu zemlju kako bi posjetili muzičke manifestacije. 📌Nismo mogli zaobići ni uticaj pandemije virusa COVID-19 koji je ostavio posljedice na muziku i muzičare. Imali smo vrlo zanimljive intervjue gdje je naša publika mogla upoznati brojne poznate ličnosti. 📌Serijal zaključujemo sa zanimljivim intervjuom koji smo imali sa muzičarem i kantautorom Šukrijom Žutim Serhatlićem. 🎼Podgorica je iznjedrila brojne znamenite ličnosti, među njima i proslavljenog Šukriju Žutog Serhatlića barda sevdalinki. Složila bih se piscem Abdulah Sidraom koji je u svom romanu “Otkup sirove kože” rekao za njega da je Šukrija „najbolji živi pjevač sevdalinke u Podgorici“. Serhatlić je rođen 1956. godine, u tadašnjem Titogradu, u braku inžinjera mašinstva Sabahudina i majke Bademe. 👉Intervju sa Žutim Serhatlićem možete pronaći na našem portalu 🖋️ @___sarabela___ 🔗 Link u bio #muzickiapril #muzika #podgorica #april2021 #intervju #zutiserhatlic (na lokaciji Pozornica.me) https://www.instagram.com/p/COSzr9mr6S_/?igshid=evcw436vcjek

[markopapicc]

•Volim putovati jer svako novo putovanje je svladavanje novog gradiva.🏝 Ne suhoparnih školskih knjiga, već interesantnih informacija o gradovima, ljudima, jezicima.🌍 Putujem da učim stvari, ne učenjem napamet, nego vlastitim iskustvom.🧭 Tako svladano gradivo neću zaboraviti kad prođe sutrašnji test nego ću pamtiti puno duže i uvijek će postoji onaj osjećaj želje da prenesem to stečeno znanje drugima.🏡 Učenje kroz iskustvo je najbolje učenje koje postoji.♨️ A ovo sad vrijeme koje nedozvoljava putovanje preko granica, prava je prilika da bolje upoznam našu Bosnu i Hercegovinu.✈ Ljudi moji u suradnji sa @turisticki.bih upoznajem našu turističku bih ponudu. Sve što mi treba , stat će u ovaj fini kofer koji možeš nabaviti na @turisticki.bih .❤ Zajedno promovirajmo i jačajmo domaći turizam.💙 Ja sam spreman, a ti? ▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️▫️ #photography #bloggerlife #mojsamsungbih #instamoment #instaphoto #instagood #instadaily #instastyle #bih #bosnaihercegovina #travelblogger #photographer #instacool #canonphotography #greenday #neum #fashionblogger #artistsoninstagram #styleblogger #instablogger #blogger #bosna #mood #photography #bloggerstyle #instafashion #instagramers #herzegovina (na lokaciji Neum) https://www.instagram.com/p/CNuI6ednwtw/?igshid=3hwodpfm67jj

[zoranphoto]

MINISTAR IZ AUSTRIJE PORUČIO ISELJENIM HRVATIMA: Budućnost imaju samo oni koji njeguju vlastiti kulturni identitet i jezik

U sklopu svog radnog posjeta Austriji  ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se je danas poslijepodne u Beču sa svojim austrijskim kolegom Alexanderom Schallenbergom.   Iz Beča piše: Snježana Herek

Piše: Snježana Herek/ Foto: Fenix (Petar Tyran) Šef hrvatske diplomacije je nakon susreta s austrijskim ministrom vanjskih poslova Schallenbergom prigodom susreta s  predstavnicima hrvatske zajednice u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču novinarima rekao da su središnje teme razgovora dvojice ministara bile daljnje unapređenje bilateralnih odnosa dviju država, koji odražavaju europske vrijednosti i tradicionalno su dobri na svim područjima: političkom, gospodarskom i kulturnom. Bilo je riječi i strateškim orijentacijama Hrvatske, ulasku u eurozonu i uvođenju eura počekom 2023. godine, ulasku u Schengen i OECD.

S obzirom na to da Austrija i Hrvatska, kao punopravne članice EU zajednički uspješno surađuju na mnogim poljima, ministri Grlić Radman i Schallenberg razgovarali su i o brojnim aktualnim europskim temama i dilemama, politici daljnjeg proširenja EU-a, čuvanju vanjskih granica EU-a i migracijskoj politici i osiguranju europske perspektive široj regiji, uključujući Zapadni Balkan, aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i predstojećim izborima te potrebi hitnog dovršenja ustavne i izborne reforme kako bi bilo ispoštovano načelo ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i toj sej zemlji omogućio napredak  na njenom europskom putu. Teme razgovora bile su i sigurnost vanjske granice EU-a i migracijska politika, aktualna energetska kriza i međusobna potpora i pomoć kao i mogućnosti daljnjeg jačanja hrvatsko-austrijske gospodarske suradnje,  gdje još postoje neiskorišteni potencijali. „I na današnjem sastanku s ministrom Schallenbergom bilo je vidljivo da se pogledi i stajališta naših dviju zemalja podudaraju u nizu važnih pitanja”, istakao je Grlić Radman. Dodao je kako je i Schallenberg također podržao napore visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta za stabiliziranje stanja i uklanjanje diskriminacije u BiH. Spomenuo je i revizionističke narative u nekim dijelovima zapadnog Balkana koji bi mogli destabilizirati regiju. Grlić Radman je napomenuo kako su Austrijanci  srdačno čestitali Hrvatskoj na jučerašnjem otvaranju Pelješkog mosta, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata izuzetno važnog i za turizam, koji sada povezuju jug Hrvatske s ostatkom zemlje.

”S Austrijom smo tradicionalni prijatelji, partneri i saveznici. Austrija je Hrvatsku podržavala od samog početka i stoga smo joj zahvalni”, naglasio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova u Beču, spomenuvši pritom velike zasluge bivšeg austrijskog ministra vanjskih poslova i dokazanog hrvatskog prijatelja Aloisa Mocka. Nazočnim predstavnicima hrvatske zajednice u Austriji je rekao, odgovarajući na njihova pitanja, kako je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini “ jedan od prvih vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske” i da je Hrvatska za njih izdvojila 600 milijuna kuna “za ciljane investicije kako bi mladi ostali u zemlji”. Ali i za jačanje prometne infrastrukture kako bi ekonomski ojačali, dodao je. Grlić Radman je istaknuo kako je sa Schallenbergom razmijenio mišljenje i o austrijskoj zabrani komemoriranja u Bleiburgu, koja je uzbunila brojne Hrvate u Austriji, Hrvatskoj i šire, te o nezadovoljavajućem statusu hrvatskog jezika kao 24. službenog jezika EU,  koji se u Austriji uči unutar umjetno stvorene jezične tvorevine B/K/S (bosanski-hrvatski-srpski), kao i o položaju hrvatske narodne manjine u Austriji odnosno gradišćanskih Hrvata. Ono što je Grlić Radman  na kraju poručio ne samo nazočnim nego i ostalim iseljenim Hrvatima je da je “Domovina sve, srce i ljubav” i “ da budućnost imaju samo oni koji njeguju vlastiti kulturni identitet i jezik.” Kao primjer je naveo gradišćanske Hrvate kojima je pošlo za rukom već pet stoljeća u višejezičnom austrijskom prostoru očuvati hrvatski jezik, kulturu i identitet. O tome je bilo riječi i na njegovom današnjem susretu s gradišćanskim Hrvatima u Željeznom, glavnom gradu austrijske savezne pokrajine Gradišće, uoči ministrovog popodnevnog sastanka s austrijskim šefom diplomacije Alexanderom Schallenbergom.

Svoj jednodnevni radni posjet Austriji ministar Gordan Grlić Radman završio je danas navečer susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Austriji, održanim u Veleposlanstvu RH u Be��u u nazočnosti hrvatskog veleposlanika u Austriji Daniela Glunčića, te veleposlanika Maria Horvatića, stalnog predstavnika Misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, kao i opunomoćenog ministra u Veleposlanstvu RH Silvia  Kusa i ostalih članova našeg diplomatskog zbora. Fenix-magazin/MD/Snježana Herek Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

[baccoperbaccoit]

#croazia #TerremotoCroazia #Petrinja La Nostra solidarietà al Popolo Croato, per il grande sisma, che ha colpito oggi la cittadina di Petrinja nella regione Banovina. Conosciamo bene la cultura e Enoturismo nella nazione dei Balcani. Coraggio. Un caloroso Abbraccio a tutti coloro che sono stati colpito dal terremoto e lo hanno avvertito anche in Slovenia, Bosnia-Erzegovina ___________________________________ 🇭🇷⬇️ Naša solidarnost s hrvatskim narodom za veliki potres koji je danas pogodio grad Petrinju na području Banovine. Dobro poznajemo kulturu i vinski turizam u balkanskoj naciji. Hrabrost. Topao zagrljaj svima koji su pogođeni zemljotresom, a osjetili su ga i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini __________________________________ 🇸🇮⬇️ Naša solidarnost s hrvaškim ljudstvom zaradi velikega potresa, ki je danes prizadel mesto Petrinja na Banovinskem. V balkanski državi dobro poznamo kulturo in vinski turizem. Pogum. Topel objem vsem, ki jih je potres prizadel in so ga začutili tudi v Sloveniji, BiH ______________________________________ BIH⬇️ Naša solidarnost s hrvatskim narodom za veliki potres koji je danas pogodio grad Petrinju na području Banovine. Dobro poznajemo kulturu i vinski turizam u balkanskoj naciji. Hrabrost. Topao zagrljaj svima onima koje je pogodio zemljotres, a koji su ga osjetili i u Sloveniji, u Bosni i Hercegovini #BaccoEurope #bpbbalcani #bpbcroazia #baccoperbaccocroazia #bpbslovenia #BpBBosnia https://www.instagram.com/p/CJZRC-el_oU/?igshid=16uv59sd8oaf3

[prijedor24]

Posjetili smo jedno od najljepših jezera u BiH (VIDEO)

Plivsko jezero je jedno od najljepših bosanskohercegovačkih jezera. Kristalno čista voda smaragdno zelene boje ostavlja bez daha.

Temperatura vode u ljetnom periodu je preko 21 stepen Celzijusa. Najveća dubina jezera je oko 36 m.

Plivsko jezero, u koja spada Veliko i Malo jezero, nastalo je na rijeci Plivi, lijevoj pritoci Vrbasa u Jajcu.

Jezero je stanište iznimno rijetke jezerske pastrmke…

[urbanidesnicar]

Samo ludilo Hrvata spašava

U jednoj Kninskoj školi, Srpska Pravoslavna Crkva je kupila tablete samo za 7 učenika srpske nacionalnosti. Mali Hrvati su dobili spolovilo od ovce. Velikodušna gesta SPC, koja pridonosi “suživotu i pomirenju”. Da je bilo obratno, već bi “ugledni” mediji pisali kako Ustaše provode apartheid. Kad je Predrag Mišić – Peđa za to čuo, samo je rekao: “Kupit ću dvadeset tableta svoj djeci, inače bih bio kao i oni.” To je odmah i učinio (iz svoga džepa), uz molbu da se o tome ne piše. Uz dužno poštovanje Peđi, ja o ovome moram napisati barem riječ-dvije. Samo da shvatimo da ipak nije sve tako crno, i da među nama još ima LJUDI. I dok je god tako, bit će i nade. Gospodine Mišiću, naklon do poda i veliko hvala.

Sušta suprotnost Peđi je Predsjednik HVIDRE Josip Đakić. Tako bahato, zlobno, jadno i bijedno stvorenje se teško može opisati. Kad bi netko i krenuo u takvu avanturu, morao bi u najmanju ruku napisati enciklopediju. Meni se jednostavno riga kad ga vidim, zajedno sa njegovim rektalnim drugovima. Najveća je tuga, što su takvi danas na vlasti a ove druge se proglašava marginalcima. Only in Croatia.

Šibicar, titin pionir i dobar komad budale, zvani Sejdo Komšić, opet vrijeđa RH. Kad mogu svi, zašto ne bi i ovaj papak? Pa tako hrvat na baterije kaže da niječemo genocid, koji smo navodno počinili u 2. svj. ratu!? Tko je kriv? Nepostojeće MVP i cijela Soroševa Vlada, jer puštaju da nas jeb. tko stigne. Pa nam ga sad zavlače i iz banana republike, zvane BiH. Našim Judama je bitan region i dobra suradnja sa komšijama. Pa čine sve da iste što prije uđu u EU i da tim činom konačno ozvaničimo Jugu br. 3. Sve bi ih poslao u 3 P. M. prodane, ali neću iz pristojnosti.

O izmanipuliranom bolesnom djetetu koje se odaziva na ime Greta, neću više ništa reći. Valjda su i zadnji slijepci progledali i shvatili o čemu se radi. Osim leftarda. Jer oni su ko četnici. Imaju svoju istinu i činjenice ih ne zanimaju. Treba imati na umu da će brzo doći zima, ili kako to eko-idioti zovu: “klimatska promjena”. Kaputi i jakne nam vjerojatno neće trebati, pošto su se sve sante leda otopile a temperatura zraka je viša za 20-ak stupnjeva. Izuzetno dobra vijest za naš turizam, jer će ubuduće udarna špica trajati 12 mjeseci.

Nemam blage veze sa meteorologijom ali iz iskustva znam jednu stvar. Kad naručiš piće s ledom, razina tekućine ostaje ista kad se led rastopi. Pretpostavljam da se ista stvar događa i sa plutajućim ledenjacima, tako da nema teorije da se nivo mora podigne i napravi katastrofu Biblijskih razmjera? Biće da ja to ne razumijem baš najbolje i shvaćam stvari kao mali Perica. Ipak je bolje vjerovati globalističkim medijima (fake news) jer oni su uvijek u pravu. Osim kad ne lažu.

Pošto je svijet otišao u neku stvar, tako su se i norme promijenile. Nije više dovoljno biti pametan, dobar i pošten, jer takvi obično prvi nastradaju. Ako misliš nešto mijenjati, moraš biti barem mrvicu opićen. Jer takva su vremena došla. Da parafraziram onu staru srpsku narodnu:“Samo ludilo Hrvata spašava”.

Nedavno nam je manjinski Aca objasnio da Zlatna Arena u Puli nije baš za svakoga. U startu je bilo jasno da gosp. Vrdoljak sa “Generalom” nema nikakve šanse, mada film ruši sve rekorde u kinima. Jednostavno, Hrvat i Domoljub nema što tražiti u crvenoj Istri (tko ne vjeruje neka pita Thompsona). Ali ako si po profesiji derpe (i to još trofazni), sva su ti vrata otvorena. Zato je lepa Dana koja “žene voli, a Oluja je još uvijek boli“, osvojila ovu antifa nagradu. Koja sve više podsjeća na bravarovu štafetu mladosti, jer ide od k(m)era do k(m)era. Što se tiče samog filma, tu kvalitet uopće nije bitan. Samo nek je anti-vastaški. Pa nek onda netko kaže da zaostajemo za današnjim Hollywood-om, i njihovim političko korektnim, imbecilnim filmovima?

Zahvaljujući marljivom radu relevantnih službi, za razliku od većine Europe mi nemamo problema sa migrantima. Ljudi fino ulaze i izlaze iz zemlje kad im se prohtije, tako da je i vuk sit a i ovce su na broju. Ima par nezadovoljnika kojima svaka dlaka smeta, pa tako kruži priča da je na području Pokupskog sve više alahovih bojovnika. Stanovnike najviše čudi to što se migranti šeću kao turisti i uopće se ne skrivaju. Svi se boje, ali nitko ne želi ništa poduzeti, niti javno reći. Čak ne zovu ni policiju, jer kažu da ih maltretiraju pitanjima. Tako bar zbori mještanin Tomislav, koji je ipak bio toliko lucidan pa nije ostavio prezime.

U ovim prijelomnim trenucima, zaglupljivanje naroda je izuzetno bitno, jer bi inače pojedinci mogli početi misliti svojom glavom. Pa smo tako svakodnevno izloženi medijskoj torturi o: klimatskim promjenama, pravima pedera, opozivu Trumpa, antifama, jadnim izbjeglicama….. Ali jedna vijest me ganula do suza. Ricki Martin i njegov “suprug” čekaju 4. dijete. Jedva čekam da Ricki ispriča kako je bilo na ultrazvuku. Majko draga, u što se ovaj svijet pretvorio?

Predizborna prepucavanja se nastavljaju i uzalud je ljudima ponavljati neke stvari, tako da sam i ja konačno odustao. Naši se kao i obično međusobno kolju na relaciji Kolinda – Škoro, a kmeri mudro šute i svi do jednoga podržavaju Zorangutana. A u slobodnom vremenu (po direktivi debelog partizana Vojke), obnavljaju bravarovog Galeba. Ovaj put se nitko ne pita: “Koliko se vrtića za te pare moglo napravit?” Ovo jasno pokazuje da smo još politički nezreli. Tko zna, možda nam jednoga dana dođe iz guz… u glavu? Ali bojim se da će već biti kasno.

Veliki filozof i mislilac Ava Karabatić se također kandidirala za Predsjednicu, tako da nacija konačno može odahnuti. Ipak, netko fali? Tko se uopće usuđuje održati izbore bez Elle Dvornik i Košute Februar? Misli li itko na budućnost ove zemlje? Što će nam djeca sutra jesti?

Po ko zna koji put “ignorišemo spoj mladosti, mudrosti i lepote”.

Doklen?

“ZA DOMOVINU SPREMNI”

[zanimljivaekonomija]

Velika šansa za brendove u promeni navika potrošača

Zaključci webinara DIRECT TALKS From Home 02: “Komunikacija i oglašavanje u regiji #COVID19”

 COVID19 je, kako se i očekivalo, i u zapadnom delu regije doneo promenu navika potrošača, komunikacije brendova, ali i poslovanja agencija. Zagreb se polako oporavlja od zemljotresa posle kojeg se struja još uvek nije vratila u pojedine delove grada. U Sloveniji su građani tradicionalno disciplinovani, a u BiH gde su mere ograničenja kretanja uvedene kasnije, vreme gledanja televizije obara sve rekorde. Izolacija i rad od kuće, doneli su intenzivniju komunikaciju sa klijentima u mreži DIRECT MEDIA United Solutions i Ascanius Media kancelarijama koje posluju u afilijaciji, kao i veliku potrebu da se ovaj momentum promene navika potrošača dobro iskoristi u komunikaciji brendova.

Na drugom po redu webinaru DIRECT TALKS From Home učestvovali su:

Jovan Stojanović, CEO, DIRECT MEDIA United Solutions

Tihana Tais, Managing Director, Ascanius Media Bosna i Hercegovina

Bojan Popović, Managing Director, Ascanius Media Slovenija

Dražen Bračić, Managing Director, Ascanius Media Hrvatska

Nevena Kurtović, Managing Director, Fusion Communications

  Mediji: Fokus i na non-corona sadržajima

„U Srbiji deluje da se stvari polako vraćaju u normalu što se tiče atipičnih navika konzumacije medija koje su bile posledica prve reakcije na pandemiju, pa je tako gledanost televizija niža nego prvih nedelja pandemije, ali  je dalje  primetan rast posete sajtovima koji ide sada i preko 30%. Svakako je primetno da ljudi počinju da se okreću normalnijim temama“, kaže Jovan Stojanović.

22. mart je, kako se ispostavilo, imao rekordne skokove u gledanosti televizije, posebno u BiH, dok su rekorde u Hrvatskoj oborili sajtovi. „Nakon potresa su padali serveri pojedinih portala budući da je posećenost rasla i do 75%. Normalna stvar je da je rasla gledanost info sadržaja na televizijama, ali zanimljivo je da je prošle nedelje nakon ručka emitovan snimak polufinala svetskog prvenstva u fudbalu od pre dve godine koji je gledalo 350 hiljada ljudi“, kaže Dražen Bračić.

U BiH koja prednjači u zapadnom Balkanu po broju sati provedenih uz televizor, tog dana se televizija gledala skoro 3 sata duže, čak 8 sati i 25 minuta. „U proseku je gledanje televizije poraslo za 30%, a poseta sajtovima za oko 40% u danima nakon izbijanja pandemije. Standardno su porasli info i edukativni programi, serije i filmovi, ali i striming platforme“, Kaže Tihana Tais.  

Istog dana je u Sloveniji, gde stanoviništvo provodi u proseku 3 sata i 45 minuta ispred televizora, izmerena gledanost od preko 6 sati, koja je zatim opala, ali i dalje ostajući na čitavih sat iznad proseka. „Imamo ogroman porast digitala, do 40% više unique usera, znatno povećanje broja otvorenih stranica i vremena provedenog na sajtovima. Fokus je naravno na sadržaju vezanom za koronu, ali ne iskučivo, imamo porast kulinarike i sličnih sadržaja“, navodi Bojan Popović.  

Prema rečima Nevene Kurtović, poseta društvenim mrežama je svuda u porastu, gde i oni koji su bili povremeni posetioci mreža, sada češće odlaze tamo da se informišu. Korona je vratila social u social media, budući da su ljudi sve aktivniji u komunikaciji na mrežama, u velikom je porastu poseta news feed-u, a Facebook najčešće koriste starije generacije da kontaktiraju sa prijateljima i porodicom. „Milencijalci slušaju muziku i istražuju putovanja, dakle ne čita se samo o koroni. Konzumacija online video konteta raste na svim mrežama, humor drži dobru poziciju u smislu kontenta koji se gleda. Zanimljivo je da 76%  ljudi kaže da će tu naviku zadržati i nakon pandemije, kao i onlajn čitanje knjiga.“, kaže Nevena.

Novi proizvodi i kampanje u nastajanju

Prema rečima Bojana Popovića, u Sloveniji je oglašavanje više oglašivačkih kategorija palo, ali su određene kategorije ipak rasle poput farmacije, određenih segmenata unutar hrane i telekomunikacija.

„U Bosni i Hercegovini oglašavanje farmaceutskih proizvoda raste preko 700%, Confectionary&Sweet snacks raste preko 35% kao i FMCG Retail preko 30%, a pada turizam i ugostiteljstvo kao i slične kategorije. Zanimljivo je da imamo porast oglašavanja proizvoda za smanjenje telesne težine, u poređenju sa martom prošle godine“, navodi Tihana Tais.

U Hrvatskoj su prestale da se oglašavaju kategorije poput auto industrija i banke. „Pričao sam sa kolegom iz HURE gde smo došli do zaključka da su neki brendovi prestali da se oglašavaju jer nisu imali spremne reklame. Oni koji su imali ljude u reklamama koji nisu u prirodi, grupama i na zabavama, svakako su mogli da iskoriste taj kontent, kaže Dražen i navodi da je kategorija čišćenje porasla za 25%, dok farmacija beleži rast od 3%. Primetno je da napokon sadržaj dolazi u fokus i pokazuje pun potencijal.

Prema rečima Jovana Stojanovića, ovo je pravo vreme za proaktivne brendove da osmisle nove proizvode, kao što je to slučaj sa jednim proizvođačem sredstava za dezinfekciju koji je osmislio upravo to, novi proizvod za kojim postoji velika potražnja trenutno. Definitivno će se promeniti navike potrošača i to će se promeniti bespovratno. Brendovi treba da prilagode svoju komunikaciju, ali ne i da je zaustave.

„Imate primer gde je jedan retailer za kratko vreme snimio potpuno novi spot sa svojim zaposlenima. Dakle, to može da se izvede. 78% potrošača očekuje da kompanije brinu o zdravlju zaposlenih, 77% da brendovi prilagode komunikaciju u smislu kako je brend koristan u ovoj situaciji, 70% očekuje ohrabrujući ton reklame, a samo 8% njih očekuje da brendovi smanje oglašavanje. To je poruka oglašivacima, ne postoji rizik“, poručuje Stojanović.

„Strani mediji javljaju da polovina čovečanstva sedi u kućama, to je nestvarna publika koju imamo. Praktično je na delu svojevrsna „igra komunikacija“, kaže Nevena Kurtović i dodaje da su se mnogi brendovi koji su zasnivali svoju komunikaciju na „share“ momentu brzo uspeli da se prilagode, navodeći kao primer Nectar od domaćih brendova, Jelen pivo, kao i platforme poput „Imamo bolje vesti“ gde se plasiraju pozitivne informacije.

Kuda dalje i šta može da učini struka?

Prema rečima učesnika panela, ovo je izuzetna prilika ne samo za brendove, konačnu digitalnu transformaciju, već i da  svi u branši postanu još iskreniji partneri jedni drugima u smislu solidarnosti, slušanja problema i iznalaženja načina kako da svi zajedno izađu iz ove situacije.

„Za 14 dana se već toliko toga prilagodilo da sam siguran da će se prilagoditi i brendovi i industrija“, smatra Dražen Bračić.

Prema njegovim rečima, HURA postoji preko 20 godina, ima 6 stalno zaposlenih, okuplja 41 najveću agenciju, ima budžet od preko 2 miliona kuna. „Njen uticaj se video najpre kada smo imali krizu u kojoj su oglašivači počeli da povlače budžete nakon nespretne izjave državnog zvaničnika, a vratili ih nakon brze intervencije HURE i izvinjenja samog ministra“, ocenjuje Dražen Bračić i navodi da se u Hrvatskoj radi na očuvanju industrije, u koju spadaju i istraživačke agencije čije podatke koristimo. 

„Treba se fokusirati na pozitivne stvari. Mi na dnevnom nivou vidimo otvaranje online shopova, koji u normalnim okolnostima ne bi ulazili u ecommerce i to je ono sto je pozitivno iz svega ovoga. Optimista sam po pitanju transformacije cele naše industrije“, kaže Bojan Popović. U Sloveniji je, prema njegovim rečima krenula interesantna kampanja sa ciljem da ukaže na značaj oglašavanja.“Poruka je: ako gasiš jedan oglas ne dešava se ništa, a ako gasiš celo oglašavanje ne samo da gasiš industriju, već i ljude iza nje, ljude koji generišu kontent koji se toliko konzumira“, poručuje Bojan.

„Mi u ovom momentu tek shvatamo da svašta još možemo da uradimo za brendove, smatra Nevena Kurtović. Neke reči koje su ključne u komunikaciji danas su one koje su se izgubile, a to su empatija, solidarnost, kao osnovne ljudske vrednosti. Nadam se da će se kroz PR i komunikaciju brendova vratiti među ljude“, kaže Nevena.

„Prema svim istraživanjima, potrošači dobro reaguju na reklame jer uz njih imaju osećaj da je sve normalno. To polako počinju da shvataju i oglašivači. Imamo primer da je jedan klijent odložio sve kampanje, a sada se vratio sa novim brifovima. Mnogi brendovi su naglo obustavili oglašavanje, jer nisu bili sigurni oko distribucije. Sada kada je malo stabilizovana situacija po pitanju potražnje, brendovi razmišljaju kako da nastave i treba u tome da im pomognemo“, smatra Tihana Tais.

Prema rečima Jovana Stojanovića, vlade podržavaju onu industriju koja je njihovoj državi najbitnija. Ono što se manje razume je da oglašivačka industrija pokreće celu privredu, omogućava da se potražnja za proizvodima poveća, da se pokrene ceo proizvodni lanac. „Mi smo u okviru IAA pričali o tome i to je svakako tema dnevnog reda kojim alatima može država, a kojim  mi kao strukovna udruženja da stimulišemo oglašavanje. Imam osećaj da su mediji svesni situacije i da su spremni da sa svoje strane pomognu oglašivačima, jer jedni bez drugih ne mogu.“, zaključuje Stojanović.

Naredni Zoom webinar biće održan u petak 10. aprila u 13h na temu „CSR: uloga društvene odgovornosti za vreme i nakon pandemije #COVID19“