#tradicija balkan

[adriaticpulse]

Balkantage München – Festival koji spaja kulture Balkana i Njemačke

[listenanddie]

Дажбог

[mentalnahigijena]

Paščad komunistička što ste ga ubili?

Crna Gora 1918. svedena na groblje!

Nekadašnji crnogorski premijer i ministar Jovan Simonov Plamenac je, nakon povratka iz emigracije i predaje Beogradu, u listu »Balkan« napisao: »U 1918 i 1919. godini Crna Gora je bila svedena na groblje. Zapaljeno je hiljade kuća i pobijeno na hiljade Crnogoraca… Žene, đeca i nemoćni starci bacani su živi u vatru: Djeca koju su bacali sa prozora padala su na bajonete koji su ih spremni čekali. Nesrećnicima koji su davali znake života, kidane su uši, jezik i nos… Žene su silovane; pa su vezivali su im ispod suknje mačke koje su, podivljale zbog udaraca štapom, kidale tijela ovih nesrećnica. Formirane su bande koje su kao Huni pustošile oblasti jednu za drugom pljačkajući sirotinju crnogorsku, skrnaveći grobove predaka, vukući i prljajući po blatu kosti Sv. Vasilija Ostroškog i Sv. Petra Cetinjskog samo zato što su bili svečevi crnogorski«.

Postojao je plan u srpskoj Vladi, koji je radio ministar vojni Stevan Hadžić, da se Crnogorci prinudnim raseljavaju iz Crne Gore, kako bi se što prije završilo crnogorsko pitanje, plan koji je faktički djelimično sprovođen, iako nikada nije formalno bio usvojen, jer su se njemu protivile Velike Sile i jer međunarodna

politika nije dopustila da se on doslovno sprovede u djelo. Crnogorski građani su moreni glađu, zabranjeno

im je bilo da obrađuju zemlju, a svještenicima crnogorskim bilo je, takođe, zabranjeno da vrše vjersku

službu i da pričešćuju narod ako ne polože zakletvu kralju Petru Karađorđeviću. Crnogorskim invalidima i ratnim udovicama nijesu priznavane penzije i invalidnine, ili su im oduzimane, ako nijesu položile zakletvu dinastiji Karađorđević. Srušena je voljom srpskih vlasti Njegoševa kapela na Lovćenu, da bi bilo podignuto zdanje kralju Aleksandru Karađorđeviću, koje je trebalo da simbolizira ropstvo Crne Gore. Sva faktička

vlast, vojna i civilna, bila je u rukama srpskih trupa i činovnika. Srpske oružane snage su zauzele i objekte

koje su bile pod nadležnošću i upravom Crnogorske pravoslavne crkve i državnih organa Crne Gore.

Njegoševa rezidencija na Cetinju, istorijska »Biljarda«, u koju je stolovao i knjaz Danilo Petrović Njegoš i u kojoj je bilo sjedište Crnogorskog senata degradirana je ili ponižena toliko da je služila nekoliko godina za smještaj srpske artiljerije, a jedan dio njenog dvorišta pretvoren je bio u konjušnicu. Zgrade diplomatskih predstavništava (poslanstava, legacija) stranih država, koje su postojale na Cetinju u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore korišćene su i upotrebljavane na takav način i sa tom svrhom da se

poništi i unizi crnogorska diplomatska istorija i tradicija odnosa koje je Crna Gora imala, održavala i razvijala

sa brojnim evropskim i vanevropskim velesilama i državama. Vezivana je stoka za dvorac kralja Nikole i

bačane su bombe na taj Dvorac, posječen je i iščupano je korijenje starog istorijskog Brijesta ispred

Biljarde na Cetinju, skinuto je s Cetinjskog manastira drevno zvono Ivana Crnojevića i odneseno u

Vojvodinu da bi bilo pretopljeno u kvake za vile bogataša Gedeona Dunđerskog, razorena je Tablja / Kula iznad Cetinjskog manastira, nelegitimno i nezakonito ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, srušena je zgrada Crnogorskog Senata da bi se na njenom mjestu podigao spomenik kralju Aleksandru itd. Za sve to

je odgovorna ideologija i politika koja je pobijedila na tzv. Podgoričkoj skupštini, a čiji tvorci su tvorci bili

Srpska Vlada i Dvor Karađorđevića u vrijeme trajanja Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije od 1918. do

1941. godine.

[explore-serbia]

Idemo na Goliju, prostranu planinu iskonske lepote i očuvane prirode.🏞️ Trodnevna tura 3️⃣ gde ćemo obići i manastir Studenicu. Pešačka tura do najvišeg vrha Jankov kamen, zatim do Bojovog brda. 👣⛰ Poslednjeg dana čeka nas čuveni kanjon Uvca, njegovi meandri i stanište beloglavog supa.🦅 Boravak na Goliji pokazaće vam bogatu tradiciju i ukusnu domaću hranu ovog kraja. 🥘 Info i prijave na 👇🏼  📞 +381 69 655 777  📧 info@-explore-serbia.rs . _____________________ #golija #balkans #viadinarica #explore_serbia #hikingtrip #likealocal #instagood #ig_serbia #hikingbalkans #ruraltourism #seoskiturizam #uvac #tradicija #vidisrbiju #izaberisvojuavanturu #istrazisrbiju #hikingserbia #explorebalkans (at Planina Golija) https://www.instagram.com/p/CDgRVdJJQyc/?igshid=1hkxvgtj8p3hu

[nesporazumno]

Уживајте! | Uživajte!

[crnagora]

Maja i Car žestokom akcijom zapalili rehab

POSLE IZOLACIJE, TRESE SE I REHAB! Maja i Car u svojoj omiljenoj rutini, VRELOM AKCIJOM zapalili sve #Zadruga #Zadruga6 #Akcija #Rijaliti #Vesti #Srbija #Hrvatska #Balkan

Maja Marinković i Filip Car prepustili su se strastima u rehabu, pa se zavukli pod jorgan i ispunili svoju svakodnevnu rutinu. Njih dvoje su pred odlazak na spavanje odlučili da imaju akciju, od koje su se zatresli zidovi sobe za rehabilitaciju, što je već postalo i tradicija. TRENDING VIDEO: Anđela Đuričić i Zvezdan Slavnić u brutalnoj AKCIJI, 2x zaredom

[fantasticnivodic]

Fantastični intervju - Svarog

Fantastični intervju – Svarog

Da li ste znali da je u slovenskoj mitologiji bilo moguće biti jedno od najviših božanstava, ali u isto vreme ne biti moćan kao ostali bogovi? I da bez obzira što niste silni kao Perun ipak gospodarite bogovima? Zvuči neverovatno. Neka vam on ispriča kako je došlo do toga.

AVKF: Nije mala stvar upoznati oca i stvoritelja bogova.

SVAROG:Ako sam ja zaista ja. Nekad me smatrate i inkarnacijom Roda.…

[balkantimes]

Teški trenuci za duhansku industriju u zemljama regije

Bosni i Hercegovini bi bilo u interesu da podrži tradicionalnu proizvodnju, mišljenja je penzionirani profesor Jure Beljo.

Alen Jazić 

Industrijska prerada u domaćim fabrikama se gasi i zatvaraju se pogoni jedan za drugim. U Bosni i Hercegovini više nema fabrika duhana, a gasila se redom proizvodnja cigareta u Mostaru, Banjoj Luci, pa u Sarajevu.

Ono što je postao očigledan slijed stvari je da propadaju i otkupne stanice, što stvara probleme i u primarnoj proizvodnji. Dolazimo do situacije da je duhan sve teže legalno plasirati.

"Fabrike duhana u Sarajevu i Mostaru su - kako prije rata, tako i u ratu i poslije njega - imale veliki značaj, ne samo u zapošljavanju, nego i u ugostiteljstvu i turizmu. Pored zaposlenih radnika u preradi duhana i duhanskih prerađevina, veliki broj radnika angažiran je u primarnoj proizvodnji, a taj broj je daleko veći od broja radnika zaposlenih u preradi", kaže Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIVUT) Bosne i Hercegovine.

"Poznato je da se u Bosni i Hercegovini godišnje konzumira više od 10.000 tona cigareta, a da je domaća proizvodnja bila na nivou 6.000 tona. Za ovu količinu cigareta potrebno je nekoliko puta više radnika za proizvodnju duhana. Pored zaposlenih u primarnoj i prerađivačkoj industriji, veliki broj se zapošljavao u proizvodnji ambalaže, prevoza, energije, distribucije, prodaje...", dodaje on.

'Velike ribe jedu male'

Zavod za računovodstvo i reviziju entiteta Federacija Bosne i Hercegopvine je rješenjem iz decembra 1996. godine utvrdio da u Fabrici duhana Sarajevo (FDS) ima ukupno 1.146 upisanih dioničara. Od toga broja 893 radnika, 45 penzioniranih radnika i 208 radnika ranijeg složenog preduzeća.

"Po evidenciji našeg sindikata iz 2013. godine, FDS je imao preko 300 radnika. Danas nemamo evidenciju da FDS zapošljava. FDM je u 2004. godini imao 151 radnika i značajnu proizvodnju. Danas, nažalost, FDM nema zaposlenih, niti ima proizvodnju. Preduzeće Bosanac iz Orašja je u 2005. godini imao preko 90 zaposlenih. Danas, po saznanju Sindikata PPDIVUT, ovaj pravni subjekt je u stečajnom postupku i sa nekoliko radnika", tvrdi Avdagić.

British American Tobacco (BAT) je preuzeo maloprodajni lanac Lafka banjalučke Fabrike duvana i očuvao 153 radna mjesta, ali to nije bio slučaj sa samom fabrikom, u kojoj je Bulgartabac isplatio otpremnine radnicima od po 500 eura po godini staža i zatvorio pogon.

I u ovom segmentu poslovanja se potvrdila teza da "velike ribe jedu male". U tržišnoj utakmici je ishod unaprijed bio poznat.

"Opća globalizacija nije zaobišla ni duhansku industriju. Njome vladaju multinacionalne kompanije, koje proizvodnju koncentriraju u jednoj ili manjem broju tvornica, gdje su im uvjeti najpovoljniji, a kupnjom domaćih tvornica kupuju tržište.To je najbolje pokazao primjer Tobačne tovarne iz Ljubljane, ponos Slovenije. Čim je engleska kompanija kupila tu tvornicu, preselila je proizvodnju u Poljsku, a Tobačna je nestala sa scene. Država i dalje naplaćuje poreze i trošarine kao da ima vlastitu proizvodnju, ali gube se radna mjesta", kaže penzionirani profesor Sveučilišta u Mostaru Jure Beljo.

"Na globalnom tržištu se gubi tradicija, koja se može održati samo u lokalnim okvirima, s lokalnim tipovima duhana i proizvoda, kao što bi to mogao biti slučaj s 'Hercegovačkim ravnjakom'. U takvim slučajevima i državi bi bilo u interesu da podrži tradicionalnu proizvodnju", dodao je.

Troškovi visoki, otkupne cijene niske

Upravo je "Hercegovački ravnjak", kao autohtona sorta, dobio status zaštičenog geografskog porijekla. No, u tom dijelu Bosne i Hercegovine nema više otkupnih stanica, a duhan, kao visokotarifna roba, podliježe striktnoj kontroli. Tako se proizvođači stalno nalaze blizu "zone šverca".

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"Svakako da bi dobro bilo da industrijska prerada duhana prati proizvodnju sirovog duhana, jer to proizvođačima pruža sigurnost. No, proizvodnja duhana može, ali ne mora, biti vezana za tvornice cigareta. Postoje mnoge države u kojima je proizvodnja duhana mnogo veća od potreba duhanske industrije u toj zemlji. U proizvodnji duhana i njegovu plasmanu na tržište bitna su dva elementa - kvaliteta i cijena, odnosno ekonomski učinak za proizvođača. U Bosni i Hercegovini se može proizvesti duhan dobre kvalitete i prihvatljiv za duhansku industriju, ali je upitna profitabilnost. Visoki su troškovi, a otkupne cijene nezadovoljavajuće. Stoga nije čudno da gro proizvodnje ide u šverc, a u nesređenoj državi, kakva je Bosna i Hercegovina danas, to je teško spriječiti", navodi Beljo.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine vrši evidenciju i naplatu akcize za ovu robu. Interesantno je da naplata stalno raste, ali sve je manje domaćih proizvoda. Godine 2009. akcize na duhan i duhanske prerađevine iznosile su 449.358.061,63 konvertabilnih maraka (oko 225 miliona eura), a u 2019. godini dostigle su 867.181.065 KM (oko 434 miliona eura).

Od 2009. do kraja juna 2020. godine od akciza je prikljupljeno 8.516.312.483,56 KM (oko 4,3 milijarde eura). No, dok prikupljeni iznos akciza na uvozne duhanske prerađevine raste, sa 278,3 miliona KM (oko 190 miliona eura) u 2009. na 773,6 miliona (oko 387 miliona eura) u 2019. godini, suma koja se odnosi na akcize na domaći duhan i duhanske prerađevine konstantno pada, sa 240 miliona KM (oko 120 miliona eura) u 2011. godini na 93 miliona KM (oko 47 miliona eura) u 2019. godini.

'Pogrešna raspodjela novca od akciza'

"Sa aspekta naplate akciza na duhan, za državu je potpuno svejedno jesu li u pitanju domaći ili uvezeni proizvodi, jer akciza jednako sve tretira. Ali, struktura je drugačija, zbog smanjenja, a u konačnici gašenja domaće duhanske industrije, tako da se domaće potrebe nadoknađuju iz uvoza. Sa ekonomske tačke gledišta, naravno da nije svejedno, jer kroz domaću industriju i preradu osigurava se posao za naše radnike, plaćaju se porezi i doprinosi te se razvija saradnja s domaćim primarnim proizvođačima. Akcize na duhan su se svake godine povećavale, tako da od sadašnje maloprodajne cijene kutije cigareta više od 80 posto država uzme sebi kroz akcize i porez na dodanu vrijednost [PDV], dok ostatak ide proizvođačima i distributerima", kaže Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Po njemu, nije sporan sami način prikupljanja akciza, već njihova daljnja raspodjela. Prema Zakonu o akcizama, iako se akcize na duhan namjenski prikupljanju, one ulaze u ukupne prikupljene prihode od indirektnog oporezivanja i dijele se dalje potpuno nenamjenski.

"Tako se iz ovog novca isplaćuju sve tekuće budžetske potrebe, od plata administracije i političara, službenih automobila, penzija, invalidnina i svega onoga što čini javnu potrošnju, umjesto da se ovaj prikupljeni novac namjenski usmjerava u unapređenje zdravstva i zdravstvenog sistema, liječenja teško oboljelih, pogotovo djece, zaštite okoliše i svega što može pomoći u poboljšanju zdravlja građana. Kao ekonomista, iskreno sumnjam da će se ići u bilo kakvo ponovno podizanje domaće duhanske industrije, jer je ta priča završena prodajom Fabrike duhana Sarajevo", rekao je Hadžić.

'Završena priča o podizanju industrije'

Da je privatizacijom nepovratno izgubljena pozicija na tržištu, ali i elementarna proizvodnja cigareta, koja je tokom rata bila jedan od osnova uspješnog opstanka, smatraju i u sindikatu duhanske industrije.

"Kada je upitanju procjena privatizacije duhanske industrije, ona je bila više puta predmet rasprave na organima Sindikata PPDIVUT i konstatirano je da je potpuno promašen koncept privatizacije, koji nije spašavao, već uništavao i, nažalost, potpuno uništio ovu visoko akumulativnu granu. Ovako lošom privatizacijom, ili gašenjem primarne i prerađivačke industrije, nije došlo do smanjenja konzumenata ovih proizvoda. Nažalost, on se i dalje povećava. Ovakav proces privatizacije je za svaku osudu, jer se gubi, pored ekonomskog efekta, i bosanskohercegovački brend i sorte, kada su upitanju određene vrste cigareta i duhana", poručuje Avdagić.

Kao rezultat takve sadašnjosti imamo podatke iz UIO BiH koje govori da je u junu 2020. godine izdato 1,5 miliona akciznih markica za domaće duhanske prerađevine s osnovicom obračunske vrijednosti od 7,65 miliona KM (3,9 miliona eura). U istom periodu je izdato 10.663.880 akciznih markica za uvozne cigarete, u vrijednosti 58,67 miliona KM (oko 30 miliona eura). Kada je domaći duhan za pušenje u pitanju, izdato je 15.000 akciznih markica, dok je za isti artikal iz uvoza izdato 93.000 markica. Proporcijalno je i obračunska vrijednost i naplaćena akciza oko pet puta veća u korist uvoznih artikala.

Izvor

[saznajemozavas]

NATO redosled poteza za Srbiju: Na kraju puta je — poniženje

Ono što je bilo vidljivo na Briselskom samitu jeste da Rusija i dalje ostaje u fokusu NATO-a, pa u tom kontekstu treba sagledavati i poruke o takozvanom Zapadnom Balkanu, jer je Alijansa našem delu sveta posvetila neverovatnih šest tačaka završnog dokumenta, od ukupno 79. Planovi NATO Alijanse na Balkanu, ali i šire, kao i poruke koje možemo izvući sa poslednjeg samita ove organizacije u Briselu, bile su teme panela „NATO oko Srbije — bezbednost za Balkan ili Alijansu?“, u organizaciji „Geopolitike“ i portala „Fakti“, na kome su govorili profesor Milomir Stepić sa Instituta za političke studije, spoljnopolitički komentator Miroslav Lazanski i Dušan Proroković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu. Poslednji samit Severnoatlantske alijanse u Briselu pokazao je više stvari, kaže Dušan Proroković, između ostalog i to da je cilj SAD da osujeti stvaranje ravnoteže snaga u međunarodnim odnosima. „Kina ima dovoljnu ekonomsku moć, a Rusija dovoljnu vojnu moć da koordiniranim aktivnostima uspostave ravnotežu snaga prema Sjedinjenim Državama. Ukoliko se spreči koordinacija aktivnosti Rusije i Kine, Sjedinjene Države će verovatno u globalnim okvirima ostati kao ubedljivo najdominantnija sila. Taj put sada ide malo kroz provociranje Kine nekim trgovinskim ratom i uvođenjem carina, kao i jednim brutalnim napadom na Rusiju koji se ne odigrava direktnim oružanim sukobljavanjem, jer bi to izazvalo dramatične posledice, već trgovinskim ratom, sankcijama i raznim političkim merama, poput suspendovanja članstva Ruske Federacije u Savetu Evrope, zabranom učešća ruskih sportista na Olimpijskim igrama i tako dalje“, primećuje Proroković. Rusija, kako kaže, i dalje ostaje u fokusu NATO-a, pa u tom kontekstu treba sagledavati i poruke o takozvanom Zapadnom Balkanu, jer je Alijansa našem delu sveta posvetila neverovatnih šest tačaka završnog dokumenta, od ukupno 79. „Oko Srbije se plete jedna politička mreža i za to će u ovoj fazi, barem do narednog samita NATO-a, biti korišćena politička sredstva i u tom smeru će biti instrumentalizovani pregovori između Beograda i Prištine. U tački 61 o Srbiji naša zemlja se ohrabruje da nastavi pregovore sa Prištinom zarad potpisivanja pravno obavezujućeg sporazuma. O nama se govori biranim rečima, ali sve to treba sagledavati ne separatno, već uz osvrt na tačku posvećenu Kosovu. Iz teksta deklaracije ne samo da proističe kako je status takozvane Republike Kosovo rešen, jer nema ni pomena o nerešenom statusu, fusnotama ili Rezoluciji 1244, već se eksplicitno podržavaju vlasti Kosova i navodi kako je razvoj bezbednosnih organizacija na samom Kosovu u interesu i Prištine i celog regiona. NATO nam najavljuje formiranje oružanih snaga Republike Kosovo i taj proces će verovatno biti organizovan pod njihovim kišobranom“, upozorava Proroković. Prema njegovim rečima, za Srbiju je važno da poruke sa briselskog samita shvati realno, bez relativizacije i bagatelisanja. „Za NATO su pregovori sa Prištinom očigledan savršen posao, koji treba da rezultira potpunom legitimizacijom statusa takozvane Republike Kosovo u međunarodnim odnosima, odnosno stolicom u Ujedinjenim nacijama, a zatim bi se ubrzao prijem republike Kosovo u NATO. Paralelno sa tim, rovarilo bi se po Bosni i Hercegovini u cilju smanjivanja uticaja srpskih anti-NATO političara, ali i smanjivanja nadležnosti Republike Srpske. Analizirajući završnu deklaraciju iz Brisela, plan NATO-a je jasan — najpre Republika Severna Makedonija u članstvu NATO-a, zatim takozvana republika Kosovo u članstvu, pa Bosna i Hercegovina u članstvu. Na kraju, u takvim okolnostima, za nekoliko godina ni Srbija ne bi imala previše izbora“, kategoričan je Proroković. Međutim, dodaje, za Srbiju se ništa ne završava zaključivanjem pravno obavezujućeg sporazuma sa Prištinom. „Zapravo, igra za nas tek tada počinje. Posle toga bi zvanični Beograd morao biti kooperativan i oko NATO planova u Bosni i Hercegovini, ali i po pitanju sopstvenog učlanjenja u ovu Alijansu. Onda bismo, kao i netom primljeni Crnogorci, morali sa vojskom u Letoniju, Irak, a možda i na Kosovo, da tamo imamo svoje vojnike u sastavu Kfora, tek da poniženje bude kompletno, a bilo kakvo buđenje racionalne politike do kraja obesmišljeno“, primećuje Proroković. Prema rečima Miroslava Lazanskog, NATO bez Rusije kao svoje članice zapravo predstavlja „Savez protiv Rusije“, pa bi ulazak naše zemlje u Alijansu bio direktan antiruski potez. „Moskva to sigurno ne bi doživela sa oduševljenjem. Oni kažu da nemaju ništa protiv naše želje da uđemo u EU, ali ulazak u NATO nije isto što i ulazak u EU. NATO nije pevačko društvo niti dečiji vrtić, to je jedna vojno-politička organizacija i kada u nju uđete morate da shvatite da ste postali jedna vrsta vojnog protivnika Rusiji. Crnogorci se čude zašto su postali vojni cilj Rusiji… pa zato gospodo što ste ušli u NATO, a ne u pevačko društvo. Naravno da ruske službe posmatraju sve vaše lokalitete vojnog karaktera kao moguće ciljeve, jer će na tim lokalitetima možda sutra biti neki NATO avioni ili brodovi“, objašnjava Lazanski. Eventualnim ulaskom naše zemlje u NATO bila bi, kaže Lazanski, ugrožena srpska privreda koja se snabdeva ruskim gasom, kao i sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom. „Da ne govorimo o psihološko-istorijskom momentu. Mi smo sa Rusijom uvek bili saveznici, nikada nas nisu bombardovali niti ispalili metak. Nije to mala stvar i to u psihologiji naroda igra veliku ulogu, a da ne govorimo o odnosima dveju crkava. Mislim da svaka pametna politika treba o tome debelo da razmišlja — šta bi za Srbiju značio ulazak u NATO i do kakve bi radikalne podele došlo u srpskom društvu. Nije to za igranje i ne možete sve gledati kroz novac. Nije sve u životu novac, ima nešto što je tradicija, istorijska odgovornost i neki moralni stav prema svemu tome. Istorija je vrlo nemilosrdna disciplina i ona to uvek vrati — ko se ogreši, biva kažnjen“, zaključuje Miroslav Lazanski. izvor SPUTNIK.RS Read the full article

[adriaticpulse]

Poziv na svečano otvaranje Balkantage 2025. u Münchenu

[listenanddie]

Watch "Brđanke - Prele su prelje" on YouTube

Moje brdjanke

[crnagorakraljevina]

Crna Gora 1918. svedena na groblje! Nekadašnji crnogorski premijer i ministar Jovan Simonov Plamenac je, nakon povratka iz emigracije i predaje Beogradu, u listu »Balkan« napisao: »U 1918 i 1919. godini Crna Gora je bila svedena na groblje. Zapaljeno je hiljade kuća i pobijeno na hiljade Crnogoraca… Žene, đeca i nemoćni starci bacani su živi u vatru: Djeca koju su bacali sa prozora padala su na bajonete koji su ih spremni čekali. Nesrećnicima koji su davali znake života, kidane su uši, jezik i nos… Žene su silovane; pa su vezivali su im ispod suknje mačke koje su, podivljale zbog udaraca štapom, kidale tijela ovih nesrećnica. Formirane su bande koje su kao Huni pustošile oblasti jednu za drugom pljačkajući sirotinju crnogorsku, skrnaveći grobove predaka, vukući i prljajući po blatu kosti Sv. Vasilija Ostroškog i Sv. Petra Cetinjskog samo zato što su bili svečevi crnogorski«. Postojao je plan u srpskoj Vladi, koji je radio ministar vojni Stevan Hadžić, da se Crnogorci prinudnim raseljavaju iz Crne Gore, kako bi se što prije završilo crnogorsko pitanje, plan koji je faktički djelimično sprovođen, iako nikada nije formalno bio usvojen, jer su se njemu protivile Velike Sile i jer međunarodna politika nije dopustila da se on doslovno sprovede u djelo. Crnogorski građani su moreni glađu, zabranjeno im je bilo da obrađuju zemlju, a svještenicima crnogorskim bilo je, takođe, zabranjeno da vrše vjersku službu i da pričešćuju narod ako ne polože zakletvu kralju Petru Karađorđeviću. Crnogorskim invalidima i ratnim udovicama nijesu priznavane penzije i invalidnine, ili su im oduzimane, ako nijesu položile zakletvu dinastiji Karađorđević. Srušena je voljom srpskih vlasti Njegoševa kapela na Lovćenu, da bi bilo podignuto zdanje kralju Aleksandru Karađorđeviću, koje je trebalo da simbolizira ropstvo Crne Gore. Sva faktička vlast, vojna i civilna, bila je u rukama srpskih trupa i činovnika. Srpske oružane snage su zauzele i objekte koje su bile pod nadležnošću i upravom Crnogorske pravoslavne crkve i državnih organa Crne Gore. Njegoševa rezidencija na Cetinju, istorijska »Biljarda«, u koju je stolovao i knjaz Danilo Petrović Njegoš i u kojoj je bilo sjedište Crnogorskog senata degradirana je ili ponižena toliko da je služila nekoliko godina za smještaj srpske artiljerije, a jedan dio njenog dvorišta pretvoren je bio u konjušnicu. Zgrade diplomatskih predstavništava (poslanstava, legacija) stranih država, koje su postojale na Cetinju u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore korišćene su i upotrebljavane na takav način i sa tom svrhom da se poništi i unizi crnogorska diplomatska istorija i tradicija odnosa koje je Crna Gora imala, održavala i razvijala sa brojnim evropskim i vanevropskim velesilama i državama. Vezivana je stoka za dvorac kralja Nikole i bačane su bombe na taj Dvorac, posječen je i iščupano je korijenje starog istorijskog Brijesta ispred Biljarde na Cetinju, skinuto je s Cetinjskog manastira drevno zvono Ivana Crnojevića i odneseno u Vojvodinu da bi bilo pretopljeno u kvake za vile bogataša Gedeona Dunđerskog, razorena je Tablja / Kula iznad Cetinjskog manastira, nelegitimno i nezakonito ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, srušena je zgrada Crnogorskog Senata da bi se na njenom mjestu podigao spomenik kralju Aleksandru itd. Za sve to je odgovorna ideologija i politika koja je pobijedila na tzv. Podgoričkoj skupštini, a čiji tvorci su tvorci bili Srpska Vlada i Dvor Karađorđevića u vrijeme trajanja Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije od 1918. do 1941. godine. http://www.montenegro.org.au/pismoamfilohijuisl.html https://crnogorskapitanja.wordpress.com/2012/09/27/crna-gora-1918-svedena-na-groblje/

[explore-serbia]

Prelepa vikend tura u jugozapadnoj Srbiji - Golija & Uvac 😊🏞️ _____________________ #golija #balkans #viadinarica #exploreserbia #hikingtrip #likealocal #instagood #ig_serbia #hikingbalkans #ruraltourism #seoskiturizam #uvac #tradicija #vidisrbiju #izaberisvojuavanturu #istrazisrbiju #hikingserbia #explorebalkans (at Planina Golija) https://www.instagram.com/p/CErHuIbJWt2/?igshid=19lcvpbkb347r

[lazarikon-blog]

Sending you some rhythmic love from last night's #rehearsal - this song is addictive! #Follow us for the latest news and updates! Za sve najnovije, zapratite nas! Facebook: http://www.facebook.com/lazarikon Twitter: @lazarikon Tumblr: lazarikon.tumblr.com #Lazarikon #band #ansambl #ensemble #music #muzika #etno #ethno #ethnic #culture #kultura #tradicija #traditional #Sydney #Australia #Serbia #Srbija #Beograd #love #followus #Makedonija #instamusic #CrnaGora #Balkan #folk #orkestar #instavideo #video (at St. Lazarus Church - Lazarica)

[explore-serbia]

Uvek očaravajuća Stara planina ❤️ . _____________________ #balkans #Staraplanina #explore_serbia #hikingtrip #likealocal #instagood #ig_serbia #balkanmountain #ruraltourism #seoskiturizam #pirot #tradicija #vidisrbiju #izaberisvojuavanturu #istrazisrbiju #hikingserbia #explorebalkans (at Stara Planina) https://www.instagram.com/p/CDdoMRnJYtv/?igshid=8x74kfc64tih

[explore-serbia]

Za predstojeći vikend očekuje nas Stara planina, lepotica Balkana 😊🏞️ Ostalo je još malo mesta. Ekipa mala, ali odabrana 👥👣 Bogat i sadržajan program: Dojkinci - vodopad Tupavica - Ponor - Bodin vrh - Rosomački lonci - Rsovci - Zavojsko jezero - Pirot Info i prijave na 👇🏼  📞+38169655777 📧 info@-explore-serbia.rs . _____________________ #balkans #Staraplanina #explore_serbia #hikingtrip #likealocal #instagood #ig_serbia #myserbia #balkanmountain #ruraltourism #seoskiturizam #pirot #tradicija #vidisrbiju #izaberisvojuavanturu #istrazisrbiju (at Stara Planina) https://www.instagram.com/p/CDMVnCkpVwk/?igshid=1nmmxoiotn4mw