#teška industrija

[nowiswhatmatters]

Život zaista i je maskenbal. U prenesenom značenju jel. Al' šta ti je život, tek treptaj oka, jedna duša preduboka, ali ...

[manitat]

Abraxas 365:

Najbolji albumi YU pop-roka (1968-1991)

1. Azra - Sunčana strana ulice (1981)

2. Arhangel - Arhangel (1991)

3. Bajaga & Instruktori - Prodavnica tajni (1988)

4. Bijelo dugme - Šta bi dao da si na mom mjestu (1975)

5. Bombaj štampa - Ja mnogo bolje letim sam (1990)

6. Borghesia - Ogolelo mesto (1988)

7. Boye ‎– Dosta! Dosta! Dosta! (1988)

8. Buldožer - Pljuni istini u oči (1975)

9. Crvena jabuka - Crvena jabuka (1986)

10. Dado Topić ‎– Neosedlani (1979)

11. Disciplina kičme - Sviđa mi se da ti ne bude prijatno (1983)

12. Drago Mlinarec ‎– Pjesme s planine (1972)

13. Drugi način - Drugi način (1975)

14. Ekatarina Velika - S vetrom uz lice (1986)

15. Električni orgazam - Električni orgazam (1981)

16. Elvis J. Kurtović & His Meteors - Da bog da crk'o rokenrol (1985)

17. Film ‎- Sva čuda svijeta (1981)

18. Grupa 220 ‎– Naši dani (1968)

19. Haustor - Bolero (1985)

20. Idoli - Odbrana i poslednji dani (1982)

21. Indexi - Indexi (1974)

22. Jadranka Stojaković - Svitanje (1981)

23. Josipa Lisac ‎– Dnevnik jedne ljubavi (1973)

24. Katarina II - Katarina II (1984)

25. Korni grupa - Korni grupa (1972)

26. KUD Idijoti - Mi smo ovdje samo zbog para (1990)

27. Laibach ‎– Nova Akropola (1986)

28. Leb i sol - Leb i sol 2 (1978)

29. Leo Martin - Laku noć, draga (1976)

30. Luna - Nestvarne stvari (1984)

31. Majke – Razum i bezumlje (1990)

32. Мизар - Мизар (1988)

33. Novi fosili - Budi uvijek blizu (1981)

34. Oktobar 1864 - Crni ples (1990)

35. Obojeni program - Ovaj zid stoji krivo (1991)

36. Oliver Mandić - Zbog tebe bih tucao kamen (1982)

37. Paraf ‎– Izleti (1981)

38. Partibrejkers - Partibrejkers (1985)

40. Pekinška patka - Plitka poezija (1980)

41. Piloti - Piloti (1981)

42. Plavi orkestar - Soldatski bal (1985)

43. Pop mašina ‎– Na izvoru svetlosti (1975)

44. Poslednja igra leptira - Grudi moje balkanske (1986)

45. Prljavo kazalište - Crno-bijeli svijet (1980)

46. Psihomodo pop - Godina zmaja (1988)

47. R. M. Točak ‎– R. M. Točak (1976)

48. Rambo Amadeus - Psihološko-propagandni komplet M-91 (1991)

49. Rani mraz - Odlazi cirkus (1980)

50. Riblja čorba - Buvlja pijaca (1982)

51. Roze poze - Roze poze (1990)

52. S vremena na vreme - S vremena na vreme (1975)

53. Smak - Smak (1975)

54. Šarlo akrobata ‎– Bistriji ili tuplji čovek biva kad... (1981)

55. Teška industrija - Teška industrija (1976)

56. Tihomir Pop Asanović - Majko zemljo (1974)

57. Time - Time (1972)

58. Videosex ‎– Lacrimae Christi (1985)

59. Vještice - Totalno drukčiji od drugih (1989)

60. Xenia - Tko je to učinio? (1984)

61. Yu grupa - Yu grupa (1973)

62. Zabranjeno pušenje - Dok čekas sabah sa šejtanom (1985)

63. Zana - Dodirni mi kolena (1982)

64. Zana Nimani - Noćas pevam samo tebi (1986)

65. Zdravko Čolić - Ako priđeš bliže (1977)

[exyu-rock-lovers]

1970-e

1970-e su obilježili rok žanrovi poput hard roka, progresivnog roka, džez roka, art roka, glam roka, folk roka, simfonijskog roka, bluz roka i bugi roka. U ovom periodu su osnovani neki od najvećih jugoslovenskih stadijumskih rok bendova: Yu grupa (1970), Smak (1971), Tajm (1971), Teška industrija (1974), Parni valjak (1975), Leb i sol (1976), Galija (1977) i Atomsko sklonište (1977).

Pjevač jedne od najvećih jugoslovenskih rok grupa, sarajevskog Bijelog dugmeta (1974) bio je Bugojanac Željko Bebek (1945).

Jugoslaviju su posjećivale mnoge strane pop i rok zvijezde. Primjer su koncerti grupe Deep purple u Zagrebu i Beogradu 1975. godine (lokalna podrška bili su im Hobo u Zagrebu i Smak u Beogradu), odnosno koncert Rolingstonsa godine 1976. u Zagrebu. Iste godine u istom gradu svirao je Pol Makartni, dio spisateljskog dvojca Bitlsa znanog kao Lenon—Makartni.

Održavano je nekoliko festivala rok muzike, od kojih je najveći bio Bum. Rok muzički događaj koji je obilježio ovu deceniju, ali i jugoslovensku rok istoriju, bio je koncert Bijelog dugmeta u Hajdučkoj česmi u parku Košutnjak (Beograd), održan 22. avgusta 1977. godine pred oko 80.000 ljudi. Djelovi zabilježenog materijala objavljeni su na Dugmetovom prvom lajv albumu, Koncert kod Hajdučke česme.

Godine 1975. javlja se veoma uticajan akt — Buldožer iz Slovenije, grupa karakteristična po eksperimentalnom roku kao reakciji usmjerenoj protiv muzičke scene tog vremena.

[zoranphoto]

Nakon invazije na Ukrajinu, Europa se priprema za zimu bez ruskog plina: 'Bit će puno kućanstava koja neće moći platiti'

Osuđeni na niže temperature na termostatima i vunene čarape, Europljani se pripremaju za tešku zimu jer neće biti dovoljno plina iz Rusije, koja je invazijom na Ukrajinu prije šest mjeseci izazvala potres na energetskom tržištu     Prvi na udaru bili su Latvijci, koji već od srpnja više nemaju ruskog plina, no znaju kako će prebroditi mjesece koji dolaze. „Cijene energije toliko su velike da smo se odspojili s gradskog vrelovoda i instalirali vlastiti bojler. To je jeftinije od zajedničke tople vode”, rekao je Juons Ratiniks, stanovnik gradića Rezekne, nedaleko od ruske granice. Osim za Latviju, ventil za ruski plin već je zavrnut i za Bugarsku, Dansku, Finsku, Nizozemsku i Poljsku. Dotok plina prema drugima u Europi sve je slabiji: u srpnju je bio oko 70 posto manji nego godinu dana prije, po nekoliko stručnjaka s kojima je AFP razgovarao. Perspektiva hladnih radijatora i zatvorenih tvornica progoni vlade koje znaju da Vladimir Putin strateški koristi energetsko oružje. Manje isporuke podigle su cijenu plina u nebo, a prati je cijena struje jer mnoge termoelektrane rade na plin. Nafta je također bila poskupjela prije nego što je nedavno pojeftinila. Rat je izazvao „prvu pravu svjetsku energetsku krizu u povijesti”, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). Europa je u epicentru krize. Plin je toliko bitan – osobito u zemljama poput Njemačke čija teška industrija o njemu jako ovisi – da je izuzet iz europskih sankcija, suprotno od ugljena (potpuni embargo) i nafte (postupni embargo).

Operacija termostat

Već uvelike smanjen dotok plina putem jako važnog plinovoda Sjeverni tok 1 između Rusije i Njemačke „fluktuirat će između ništice i 20 posto kapaciteta narednih mjeseci, što će prouzročiti recesiju u Europi tijekom zime 2022./23.”, prognozira Matt Oxenford iz Economist Intelligence Unita.     U slučaju nestašice vlasti će prvo obustaviti opskrbu nekih poduzeća. U Francuskoj i Njemačkoj vlade upravo odlučuju koja će prvo biti žrtvovana. Ali i potrošači koji se griju ili kuhaju na plin također su pozvani na štednju energije, a Bruxelles traži od 27 država članica da za 15 posto smanje potrošnju plina. Italija je proljetos pokrenula „Operaciju termostat” u cilju smanjenja grijanja i klimatizacije u školama i tijelima javne uprave. Tu inicijativu imitiraju Španjolska i Njemačka. U Njemačkoj je pokrenuta kampanja koja potiče smanjenje klimatizacije, davanje prednosti javnom prijevozu ili nabavu tuša koji manje troši vodu. Mnogi gradovi smanjili su temperaturu u bazenima i štede na javnoj rasvjeti. „Štedim energiju”, objasnila je Annette Kapaon, 70-godišnja umirovljenica u Berlinu. „Grijem samo prostoriju u kojoj boravim, druge samo toliko da se ne zalede”.

Ugljen i LNG

Francuska je zamrznula cijenu plina za kućanstva, no u Njemačkoj računi će kućanstvima porasti za nekoliko stotina eura na godinu. Pred tešku zimu, centar za potrošače u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji nikada nije bio traženiji u 40 godina svojeg postojanja. „Bit će puno kućanstava koja neće moći platiti”, rekao je glasnogovornik centra Udo Sieverding. Mnogi se raspituju o postavljanju solarnih ploča. No navala je i na ugljen. Francuska uvodi borbu protiv rasipanja, trgovine koje koriste klima uređaje zamoljene su da drže vrata zatvorenima. Radi se ubrzano i na tome da se pronađu alternativni izvore energije kao što su ukapljeni plin (LNG) i ugljen, koji međutim jako zagađuje okoliš. Francuska je tako privremeno odustala od zatvaranja jedne termoelektrane na ugljen i planira novi LNG terminal, što kritiziraju aktivisti za zaštitu okoliša. Terminal u Le Havreu u Gornjoj Normandiji trebao bi biti u funkciji od rujna 2023. godine. Tportal.hr Read the full article

[balkantimes]

„Teško se možemo suprotstaviti stereoidima nahranjenim državnim preduzećima“

Je li kineska gospodarska snaga za nas blagoslov ili prokletstvo? U razgovoru je Jörg Wuttke, predsjednik Evropske trgovinske komore u Pekingu.

Intervju vodila Claudia Detsch.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Očigledno da niti jedna zemlja ne izlazi iz corona krize tako dobro kao Kina. Prema konjukturnom barometru kinesko gospodarstvo je u najboljem raspoloženju unazad deset godina. Je li to za nas u Njemačkoj u ovom vremenu pandemije dobra ili loša vijest – možemo li profitirati ili ćemo biti još više ovisni?

Od kineskog poleta Njemačka i Evropa mogu samo profitirati. Konačno mi izvozimo u Kinu svaki dan robe u vrijednosti od 500 miliona evra. Upravo u hemijskom ili automobilskom sektoru kineska potražnja pomaže u oporavku. Za mnoge firme Kina predstavlja 45 do 50 posto prodajnog tržišta. Dakle Kina stabilizuje firme u Njemačkoj. Kad Kina ne bi rasla tako jako mi bismo imali još mnogo veće probleme.

Međutim istovremeno u mnogim zemljama raste bojazan da bi kineski koncerni mogli koristiti gospodarsku slabost zbog corona pandemije za preuzimanja. Kako visokom Vi cijenite ovu opasnost?

Opasnost je prije postojala 2014. do 2017. kada je Kina bila na šoping turu. U međuvremenu su Kinezi uveli kontrolu kapitala nakon što su bile kupljene mnoge šrot firme. Kineski investitori su naprimjer kupili udio u 150 fudbalskih klubova u Evropi. Osim toga mnoge investicije su bile samo projekti prestiža a novac se sa njima nije mogao zaraditi. Neka kineska preduzeća zbog takvih investicija zamalo nisu propala. I na kraju preuzimanja su trenutno teška kad se ne može putovati. Zbog toga ja trenutno ne vidim ovu opasnost.

Osim toga evropske države su se probudile iz svoje naivnosti i sa skriningom investicija pripremile alat sa kojim se kineske investicije mogu bolje ispitati. Ne smije se zaboraviti: većina ovih investicija je važna za nas. To posebno važi za kineske privatne poduzetnike. Više su problematične investicije državnih kineskih preduzeća u Evropi.

Ranije je roba iz inostranstva u širom Kine važila kao statusni simbol. U međuvremenu moto glasi: Sada se kupuje kinesko. Kineski potrošači sve više daju prednost proizvodima domaćih ponuđača. Postoji li opasnost da se bonanca za njemačke firme u Kini u dogledno vrijeme izgubi?

To zavisi od proizvoda. U mnogim područjima nastale su kineske marke kao kod mobilnih telefona Huawei i Oppo. Na drugoj strani  Kina je kupac polovine svih luksuznih artikala širom svijeta. To možete primijetiti i u prodavnicama. Ako pogledate ovdje kod Louis Vuittona ili kod Hermesa: Oni su tako busy! Vi pomislite da ste kod Rewe. To je nevjerovatno. Porše je u Kini rasprodan mjesecima unaprijed. Mercedes, BMW i Audi su dvocifreno porasli. Pošto Kinezi ne mogu putovati opet su otkrili apetit da kupuju evropske proizvode. Za Goethestraße u Frankfurtu i za Champs Élysée je sigurno veliki problem da Kinezi više ne dolaze. Ali ovdje firme realizuju nevjerovatne sume.

Kako to izgleda u mašinogradnji gdje je Kina u kvalitetu jako napredovala? Inostrani proizvođači mašina moraju plaćati carine, kineske banke sve više finansiraju samo još kineske proizvode. Može li se tu još govoriti o fer uslovima za inostrane ponuđače?

Područje mašinogradnje je stvarno teško iz dva razloga. Ako prodate jednu mašinu normalno mora doći inžinjer da bi je pustio u pogon. To danas ne ide. Osim toga trenutno mnoga privatna preduzeća u Kini paze na novac i odgađaju investicije jer ne znaju kako će se razvijati tržišna situacija. Velike investicije se u Kini odvijaju više u području infrastrukture i tamo to rade prije svega firme u državnom vlasništvu. Zbog toga je moguće da njemačka mašinogradnja sada doživljava malo zatišje.

Ali ima li pored prekida zbog pandemije corone i strukturnih problema kod pristupa tržištu?

Mi smo i prije već imali strukturne probleme. To nije sad ni bolje ni lošije. Sada uz te strukturne probleme dolazi za mnoge ovaj nedostatak potražnje. Health-Care Equipment ima stalno probleme jer Kinezi kažu bolnicama: Kupujte kineske marke! Siemens, Philips i GE puno proizvode u Kini, plaćaju porez i opet ne mogu prodati svoje skenere i rentgen aparati nekim bolnicama jer se ovi drže nenapisanog zakona: 20, 30 posto mora poticati od lokalnih proizvođača. To nam otežava život. Ta uputstva se daju često samo verbalno. Tu nema pisane regulacije koju možemo dokazati i time napadati.

Vidite li opasnost da njemačka i evropska industrija izgubi priključak na ovom važnom prodajnim tržištu? Ili imamo li prepreka koje su teške ali se mogu savladati?

Ja vjerujem da asimetrija u svakom slučaju nanosi štetu. U građevinskom sektoru naprimjer njemačke i evropske firme nemaju šansu. Istovremeno imamo nevjerovatnu konkurenciju na trećim tržištima, bilo kod metroa, bilo kod puteva itd. To sve ide pod Belt and Road Initiative. Od toga ne profitiraju niti inostrana preduzeća niti lokalno gospodarstvo. 90 posto novostvorene vrijednosti – kako dobara tako i servisnih usluga – ostaje kod kineskih firmi. Međutim, projekat na kraju moraju platiti poreski obveznici u Crnoj Gori, Makedoniji ili Srbiji. Ja vidim za nas, dakle, sve više problem da se mi na trećim tržištima jedva možemo nositi sa ovim stereoidima napumpanim državnim pogonima. To polako pokreče diskusiju i u Berlinu: Kako nastupiti protiv toga?

Opasnost da na svjetskom tržištu budemo od kineske konkurencije sve više potiskivani je, dakle kroz Belt and Road Initiative znatno pojačana.

Mi se u mnogim područjima širom svijeta ne možemo više suprotstaviti kineskim, prije svega državnim konkurentima. Mi imamo ozbiljne probleme. Politika reaguje još relativno suzdržano. Doduše Evropljani imaju sa nizom trećih zemalja Trade Agreements, koji ne dozvoljava diskriminaciju evropske industrije. Ali oni su u većini zaključeni bilateralno. To znači, kada naprimjer agiramo u Egiptu ne smijemo biti diskriminirani u odnosu na egipatske isporučioce. Iznenada dolazi kinesko preduzeće sa finansiranjem i cijenama koje su potpuno nerealne. Kako se tu treba konkurisati?!

Kineske firme imaju ogromnu podršku kineske države. Ne dolaze li inostrani konkurenti automatski u nepovoljniju situaciju jer ovdje to nije slučaj?

Da, kineske firme pokazuju sasvim drugi politički agresivitet kod prodaje svojih proizvoda. Gledajte sa kojom agresivnošću nastupaju kod 5G. Istovremeno oni imaju nevjerovatne mogućnosti finansiranja. I na kraju krajeva – uzmimao samo brodove – to je skoro zatvorena cirkulacija vrijednosti. Željezna ruda dolazi iz državnog rudnika. Iz toga državno preduzeće  izlije čelik. Onda državno preduzeće napravi brod. Onda se proda brodovlasniku koji je također državni pogon. Brodovi onda pristanu u Atini u Pireju u luku, koje je  također pogon koji vodi država. To je zatvoreni sistem kome se ne možete suprotstaviti.

Vi ste govorili o tome da u Njemačkoj raste senzibilnost za ove probleme. Da li je opasnost dovoljno prepoznata na političkom nivou u Njemačkoj i Evropi?

Senzibilnost je znatno veća nego naprimjer još 2016. Tada je još vladala velika nevoljnost da se kineske investicije preciznije pogledaju. Brojao se svaki dolar. Ja sam tada rekao: Mi smo decenijama pokušavali da privatizujemo pogone koji su bili u državnom vlasništvu, sada će oni biti opet podržavljeni ali od firme sa tuđim pasošem. Tu se u međuvremenu stvarno dogodio zaokret u razmišljanju. Za to je odgovoran parlament EU. Imate tamo nekoliko realista, kao Reinhard Bütikofer, naprimjer. Oni dosta pritišću na gas. Ali na polju trećih tržišta, po pitanju odgovarajuće dizajniranih ugovora nismo još  posebno daleko.

Koje skretnice se moraju postaviti da se tamo ne izgubi priključak?

Brisel već odavno zahtjeva pravila za treće zemlje. Izgleda da se Berlin još protivi. Ne bih vam znao reći, zašto.

Da li bi sa Vašega aspekta uporedivo ograničenje pristupa tržištu za kineske proizvode u Evropu bilo rješenje slično kao što sada to pokušavaju Amerikanci na stvarno rabijatan način?

Tu se mora pogledati da ne prodamo našu dušu ili da ne izbacimo dijete zajedno sa vodom. Mi bi smo trebali pokušati da održimo naš liberalni tržišni sistem. Tamo gdje Kinezi dolaze sa gospodarsko tržišnim mehanizmima trebalo bi da smiju učestvovati. Kineske firme bi morale tada pokazati više dokumenata nego što je možda kod drugih uobičajeno, jer se radi o političkom narodnom gospodarstvu. Međutim preduzeća u državnom vlasništvu moraju se detaljnije pogledati: Smiju li? Ne smiju li? Ja ne bih govorio uopšteno o isključivanju.

Spomenuli smo rastuće napetosti između Kine i SAD. Gdje Vi vidite poziciju Evrope – možemo li od toga profitirati ako se pametno postavimo? Ili ćemo biti pregaženi?

Mi provodima trenutno jednu studiju o posljedicama odvajanja. To znači da u prvom planu nije trgovina i tarife nego tehnologija. Radi se naprimjer o posljedicama odluke Amerikanaca da više ne izvoze u Kinu svoje Top-End poluprovodnike. Ovi poluprovodnici su i u mnogim evropskim proizvodima, naprimjer u mašinogradnji. Ako američka preduzeća onda budu razmatrala da investiraju u Kinu to možda neće biti više moguće. Onda to znači: Ne, nije moguće – čip je unutra. Sigurno da Amerikanci neće praviti velike kompromise – svejedno Biden ili Trump. To će tako provoditi i nova administracija. Uvešće se sasvim jaka izvozna kontrola. Amerikanci će sigurno od Evropljana tražiti da se iz toga ne isključuju.

Do sada nisam vidjeo nikakve koristi za nasiz ovoga američko – kineskog sukoba. Kinezi su veoma pametni, oni ne diskriminišu američke firme jer bi se one tada povukle – upravo ono šta Trump želi.  A upravo ono što Kinezi ne žele. Ja vjerujem da će biti napeto ako Biden dođe na vlast. On će sigurno kao pristalica atlantizma pokušati da probleme sa Evropom riješi i stvori koaliciju da bi širom svijeta protiv Kine jače nastupio. To je za mene vjerovatni scenario. Dosada još nismo pali pod mlinski kamen.

Bi li to bio uspjeh za Bidena da privuče Evropljane iza sebe?

To ima manje veze sa Bidenovim šarmom a više sa kineskom agresivnošću. Ako pogledate posljednje ankete to je potpuno jasno. 2002. godine 46 posto Nijemaca je gledalo na Kinu pozitivno; sada 71 posto ima negativan stav. To je ogroman preokret. U Švedskoj sada čak 85 posto stanovništva ima negativan stav  prema Kini. U takvom okruženju je naravno jednostavnije stvarati koaliciju protiv Kine. Kina sama se pobrinula za to da će Bidenu biti lakše stvarati koaliciju sa Japanom, Korejom, Indijom i Njemačkom i ostatkom Evrope.

Jörg Wuttke je predsjednik Evropske trgovinske komore u Kini. Uz to on je od 2011. do 2019. vodio OECD-ov  Task Force Business and Industry Advisory Committee (BIAC) za Kinu.

ipg-journal.de 02.11.2020.

Izvor

[jedimolivolicom]

Teška industrija predstavila novu verziju pjesme "Nikola Tesla" Pjesma "Nikola Tesla" snimljena je prije više od 40 godina, a Teška industrija odlučila ju je obnoviti, potpomognuta umijećem Gorana Karana. http://ift.tt/2AWnpcJ

[pokazivac]

Teška Industrija – Badnja je noć/ Drum cover by Leo Studio Quality/

http://dlvr.it/Nv4ppv

[verona-tekstovi]

U kasnu noć k'o stranac pred vratima Gledam u tvoju stranu postelje Požudu sam mrakom pokrila Kraj mene dišeš, za mene nema te A ja žalim za trenutcima Kad je i voda gorjela

TEŠKA INDUSTRIJA - SJENKA

[manitat]

Teška industrija:

Odlazi teška industrija

Još samo ovu pjesmu Sa suzom što se pjeva Slušajte, mili moji Ostajte mi zdravo

Odlazi teška industrija I kaže vam doviđenja Odlazi teška industrija I kaže vam doviđenja

Ko pijesak koga vjetar Raznosi na sve strane Odlaze bivši, bivši dječaci

Odlazi teška industrija I kaže vam doviđenja Odlazi teška industrija I kaže vam doviđenja

Ko sunce što se svuda Iz zrelih plodova širi Razilaze se zanesenjaci

Odlazi teška industrija I kaže vam doviđenja Odlazi teška industrija I kaže vam… doviđenja.

[love-from-a-distance]

Teška Industrija - U Meni Jesen Je

[superbmakerzombie]

Teška industrija ponovno je snimila pjesmu o Nikoli Tesli

Teška industrija ponovno je snimila pjesmu o Nikoli Tesli

Nikola Tesla zaslužan je za brojne izume, među ostalim i za radiokomunikaciju i daljinsko upravljanje. Buran je i zanimljiv bio njegov životni i radni vijek pa je tim Večernjakovih autora istražio sve o njegovu radu, izumima, odnosu s Edisonom, obiteljskim odnosima… Zavirili smo u njegove muzeje i stanove u kojima je živio te smo sve otkriveno pretočili u novi specijal Večernjeg lista “Nikola…

[manitat]

Ambasadori - Zemljo moja Andrej Šifrer - Brat Animatori - Male curice Arsen Dedić - Kuća pored mora Atomsko sklonište - Bez kaputa Azra - Između nas Bajaga i Instruktori - Strah od vozova Beograd - Opasne igre Bijelo dugme - Pjesma mom mlađem bratu Biljana Petrović - I led je krenuo... Boa - Milion Bombaj štampa - Jogging Across Alipašino polje Boye - Ja sam radosna Branimir Štulić - Smiješan osjećaj Buco i Srđan - Moja Annabel Lee Buldožer - Voli me, ne voli me Cacadou Look - Ne dozvoli Crvena jabuka - S tvojih usana Dado Topić - Balada o Mariji Dirisamer Darko Domijan - Ulica jorgovana Dino Dvornik - Tebi pripadam Disciplina kičme - Tata i mama Dobri Isak - Mi plačemo iza tamnih naočara Dorian Gray - Sjaj u tami Drago Mlinarec - Mora da sam bio mlad Drugi način - Stari grad Đavoli - Dugo toplo ljeto Đorđe Balašević - Neko to od gore vidi sve EKV - Sedam dana Električni orgazam - Vudu bluz Elvis J. Kurtović - Idol Film - Moderna djevojka Gabi Novak - Duga je, duga noć Galija - Neka bude sve tebi u čast Grad - Ima li nešto? Grupa 220 - Grad Haustor - '60-'65 Ibrica Jusić - Nije bilo lako Idoli - Gdje si sad, cica-maco? Indexi - Ispili smo zlatni pehar Jadranka Stojaković - Dok gubim te Josipa Lisac - Što me čini sretnom Katarina II - Geto Kemal Monteno - Pahuljice moja Kongres - Zabava Korni grupa - Ivo Lola Ksenija Erker - Proljeće bez tebe KUD Idijoti - Maja La Strada - Mlad i radostan Laboratorija zvuka - Zaboravljena draga Lačni Franz - Lipa zelenela je Leb i sol - Bistra voda Let 3 - Izgubljeni Leo Martin - Odiseja Luna - Ogledalo lune Lutajuća srca - Još malo Majke - Zauvijek Marjanov čudni zajec - Sexi disco hit Meri Cetinić - Potraži me u predgrađu Metak - Rokenroler Miladin Šobić - Sunce tebi, sunce meni Mizar - Devojka od bronza More - On je moj bol Mungos - Šetač Nena Ivošević - Kao da me nema Oliver Mandić - Osloni se na mene Pankrti - Anarhist Paraf - Narodna pjesma Parni valjak - Samo sjećanja Partibrejkers - Hiljadu godina Pauk - Momak iz provincije Petar Ugrin - Samo muzika Prljavo kazalište - Korak od sna Psihomodo pop - Nema nje Rani mraz - Ostaje mi to što se volimo Riblja čorba - Zvezda potkrovlja i suterena Rundek, Šerbedžija i Dedić - Na nešto me sjeća taj grad S vremena na vreme - Traži mene SCH - Romanija (Sve zbog schizofrenije) Seid Memić Vajta - Sjetim se Bosne Slađana Milošević - Bez nade Smak - Plava pesma Stidljiva ljubičica - (Bacam novčić i zovem) Tvoj broj Stijene - Ima jedan svijet Suncokret - Uspavanka Šarlo akrobata - Mali čovek Termiti - Vjeran pas Teška industrija - Odlazi teška industrija Time - Pjesma No. 3 Toma Bebić - Marčelina U škripcu - Siđi do reke Videosex - Kako bih volio da si tu Vještice - Zlato Vojvođanski Blues Band - Šećeru moj Vokalni kvartet Predraga Ivanovića - Pod sjajem zvezda YU grupa - More No. 2 Zabranjeno pušenje - Anarhija All Over Baščaršija Zana - Pepito pantalone Zdravko Čolić - Ljubav je samo riječ Zvonko Bogdan - Tužna je nedelja

[superbmakerzombie]

Ljetos su u svadbenim salama glavnu riječ imali naši sportaši

Ljetos su u svadbenim salama glavnu riječ imali naši sportaši

Frontmen grupe Teška industrija prije nekoliko dana izmijenio je bračne zavjete sa svojom dugogodišnjom djevojkom. Ivica Propadalo (67) i Dragana Todorović (39) napravili su tulum za prijatelje u Mimari. Foto: Marko Lukunic/PIXSELL Ovo svadbeno veselje samo je jedno u nizu. Naime, ovog ljeta sudbonosno ‘da’ izgovorili su brojni poznati parovi, a posebno aktivni bili su sportaši. Valent Sinković i…

[superbmakerzombie]

Ivica Propadalo nakon šest godina veze oženio Draganu

Ivica Propadalo nakon šest godina veze oženio Draganu

Frontmen grupe Teška industrija jučer je izmijenio bračne zavjete sa svojom dugogodišnjom djevojkom. Ivica Propadalo (67) i Dragana Todorović (39) večeras su napravili tulum za prijatelje u Mimari. Foto: Marko Lukunic/PIXSELL Mladence su podržali brojni uzvanici. Kolegi Propadalu na svadbi je zapjevala Tereza Kesovija. Foto: Marko Lukunic/PIXSELL Među uzvanicima bili su Dalibor Petko, Luka…

[jedimolivolicom]

Jedan od najeminentnijih bendova u regiji čije pjesme sluša publika svih uzrasta objavio je svježi, moderni, gitaristički hit singl koji je otpjevala nova članica benda - senzibilna, a istovremeno energična i zanosna vokalistica Lucija Lučić.

[jedimolivolicom]

Jedan od najeminentnijih bendova u regiji čije pjesme sluša publika svih uzrasta objavio je svježi, moderni, gitaristički hit singl koji je otpjevala nova članica benda - senzibilna, a istovremeno energična i zanosna vokalistica Lucija Lučić.