#svemirska misija

[adriaticpulse]

Povijesno lansiranje njemačke rakete „Spectrum“ odgođeno zbog vremenskih uvjeta

Prvo povijesno lansiranje nove njemačke rakete Spectrum, koju je razvila kompanija Isar Aerospace, bilo je planirano za ponedjeljak, no zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta moralo je biti odgođeno. Kako je objavila sama kompanija, lansiranje će biti pomaknuto na novi datum koji će uskoro biti objavljen. Raketu su već pripremili na lansirnoj rampi Orbital Launch Pad u svemirskom centru Andøya Space…

[zoranphoto]

KINA OTIŠLA U ZAGRLJAJ PUTINU, PALE SE ALARMI U SAD-u! Amerikancima nije svejedno: ‘Mi smo u svemirskoj utrci, bolje da pazimo da Kinezi prvi ne dođu do mjesta na Mjesecu’

Nije nikakva tajna da se utrka u naoružanju i oko dominacije na Zemlji ubrzano seli i na prostor bližeg svemira. U tom kontekstu, naravno, Zemljin jedini prirodni satelit – Mjesec, ima najvažniju ulogu kako s obzirom na blizinu, tako i na već dobro poznato bogatstvo u svojim prirodnim tj. rudnim resursima.   Donedavno su, nedugo nakon završetka Hladnog rata kada je sve i počelo, najvažniji partneri u istraživanju svemira bili SAD i Rusija, ali to je partnerstvo od prije nekoliko godina počelo ubrzano slabiti sukladno pogoršanju međusobnih političkih odnosa, da bi nakon ruske invazije na Ukrajinu gotovo i potpuno zamrlo. Prekid te suradnje ubrzano se počeo nazirati još znatno ranije – tijekom Trumpove administracije, kada su pojedini dužnosnici, uključujući i one iz Pentagona, posve otvoreno govorili i o mogućnostima da Sjedinjene Države na Mjesecu izgrade svoju vojnu bazu. To je tada izazvalo oštre osude međunarodne zajednice s obzirom kako je Mjesec proglašen zajedničkim dobrom svih država svijeta (nešto poput Antarktike), kojeg nitko nema pravo svojatati (ali što zapravo vrijedi mišljenje tzv. međunarodne zajednice čak i ako za njega postoji pravna utemeljenost, ukoliko ono nije u skladu s interesima velikih i moćnih?). Naravno, takve osude nisu bila nimalo slučajne: naime, Mjesec, kako se smatra, posjeduje velika rudna bogatstva, uključno i pojedine rijetke elemente koji bi mogli imati odlučujuću važnost u razvoju suvremenih tehnologija na Zemlji. Međutim, vojna baza na Mjesecu ipak je nešto što ukazuje kako tim bogatstvima pristup vjerojatno neće imati baš svi, već samo oni odabrani.    

Pod pritiskom – Rusija i Kina okrenule se jedna drugoj

Rusija se – nakon što je Moskvi postalo jasno kako daljnje perspektive za suradnju sa SAD-om nema – u smislu suradnje u svemirskim istraživanjima priključila Kini (može se bez sumnje u pogrešku reći i obratno), kao trećem najvažnijem globalnom subjektu u toj sferi djelovanja. Međutim, Kina ubrzano grabi i prema samom liderstvu, ulažući golema financijska sredstva u svoj svemirski program. Osim toga, dvije zemlje već aktivno razvijaju i zajedničke strateške programe u smjeru osvajanja Mjeseca, a Kini rusko iskustvo i tehnologija u tom smislu znače itekako mnogo. Kina Rusiji sada nudi najsuvremeniju tehnologiju, a Rusija Kini ogromno iskustvo u razvoju svemirskog istraživanja, i naravno, svoju visokorazvijenu raketnu tehnologiju. U tom smislu treba podsjetiti kako su 9. ožujka 2021. godine tadašnji predsjednik ruske državne tvrtke za svemirska istraživanja Roskosmos Dmitrij Rogozin i čelnik kineskog Nacionalnog svemirskog ureda Zhang Kejian potpisali u ime vlada dviju zemalja Memorandum o suradnji u izgradnji Međunarodne znanstvene lunarne stanice (ISL). Memorandum je pripremljen u skladu s dogovorom o stvaranju zajedničkog informacijskog središta za istraživanje Mjeseca i dubokog svemira. Zanimljivo je kako je prije toga Roskosmos najavio povlačenje ruske strane iz američkog lunarnog projekta Gateway. Pritom je posve sigurno kako tu zajedničku suradnju nije željela vidjeti niti američka NASA u skladu s aktualnom i otužnom geopolitičkom slikom svijeta koja je već tada bila vidljiva.

Utrka za izgradnjom svojih svemirskih postaja nakon što ona međunarodna odlazi u prošlost

Podsjećam kako je NASA pokrenula i svoj program za izgradnju svemirske postaje Gateway u Mjesečevoj orbiti, kao i slanju misija na Mjesec, kojemu se 2020. godine priključio i Japan. Ali i pored intenziviranja strateške suradnje s Kinom po pitanju svemira Rusija je nedavno potvrdila namjeru otvaranja svoje svemirske postaje. Prethodno se povukla iz suradnje na Međunarodnoj svemirskoj postaji koja bez nje i nema previše smisla (ta je postaja ostavština SSSR-a kada je nosila naziv Mir, a lansiranje raketa na nju izvodilo se s ruskog kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Postaja je ulaskom zapadnih partnera prije svega SAD-a postala međunarodna i tehnološki osuvremenjena, ali i pored toga vrijeme uvijek čini svoje tj. sve ima svoj rok trajanja).     A kako je baš Kina ona koja je u svim američkim najnovijim doktrinarnim i strateškim dokumentima označena glavnom dugoročnom suparnicom SAD u 21. stoljeću u svim sferama – gospodarskoj, visokotehnološkoj i vojnoj – nije čudo da i NASA najveću pozornost ali i zabrinutost iskazuje u odnosu na rastuću kinesku konkurenciju po pitanju osvajanja Mjeseca i ovladavanja njegovim resursima. Upravo na to upozorava ovotjedni tekst u mediju POLITICO.

Čelnik NASA-e pribojava se Kine

U intervjuu za taj medij, Bill Nelson, čelnik američke Nacionalne svemirske agencija – NASA, izrazio je uvjerenje da SAD može pobijediti u utrci za Mjesec, ali i upozorio kako nema mnogo vremena za gubljenje. Utrka za Mjesec između Sjedinjenih Država i Kine postaje sve snažnija i sljedeće dvije godine mogle bi odrediti tko će imati prednost, kazao je Nelson i upozorio da bi Peking mogao uspostaviti bazu i pokušati dominirati resursima najbogatijim lokacijama na površini Mjeseca – ili čak držati SAD podalje od njih. “Činjenica je: mi smo u svemirskoj utrci“, kazao je bivši senator i astronaut Floride u spomenutom intervjuu. “I istina je da bolje pazimo da (Kinezi, op.ZM.) ne dođu do mjesta na Mjesecu pod krinkom znanstvenog istraživanja. I nije izvan sfere mogućnosti da kažu: ‘…, mi smo ovdje, ovo je naš teritorij’.”   Naveo je u tom kontekstu i jedan zemaljski primjer – onaj u Južnom kineskom moru, gdje je kineska vojska uspostavila baze na spornim otocima. “Ako sumnjate u to, pogledajte što su učinili s otocima Spratly.” U tekstu se spominje i NASA-ina 26-dnevna misija Artemis I , u kojoj je svemirska kapsula Orion bez posade letjela oko Mjeseca. Ta misija, koja se naširoko smatra uspješnom, bila je prvi veliki korak prema NASA-inom planu za iskrcavanje astronauta na mjesečevu površinu kako bi se započelo formiranje trajnije ljudske prisutnosti – što bi se moglo dogoditi već 2025. godine, navodi POLITICO. Također se navodi kako, nakon što je Kongres usvojio cjelogodišnji proračun za NASA-u Agencija nije dobila sva sredstva koja je tražila, ali da je Nelson inzistirao na tome da ono što se mora imati ne bude zakinuto. To uključuje ključne komponente za sljedeće dvije misije na Mjesec, Artemis II i Artemis III. Pri tom se upozorava na „sve veći kineski agresivni svemirski program, uključujući nedavno otvaranje nove svemirske postaje“ i dodaje da je „Peking najavio cilj iskrcavanja taikonauta na Mjesec do kraja ovog desetljeća“ i da je „u prosincu kineska vlada iznijela svoju viziju za ambicioznija nastojanja poput izgradnje infrastrukture u svemiru i stvaranja sustava upravljanja svemirom“. „Bilo kakva značajna kašnjenja ili nesreće u američkom programu, koji računa na niz novih sustava i opreme koji su još u razvoju, mogla bi riskirati zaostajanje za Kinezima. A NASA-in vremenski raspored slijetanja na Mjesec već je izmakao godinu dana od Trumpove administracije.“, navodi se dalje u tekstu.   Također se spominje i kineska reakcija na američke optužbe. Tako Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu, kaže kako su „neki američki dužnosnici govorili neodgovorno s ciljem pogrešnog predstavljanja normalnih i legitimnih svemirskih napora Kine”, i da “Kina odlučno odbacuje takve primjedbe.” Dodao je i slijedeće: “Svemir nije teren za hrvanje. Istraživanje i miroljubiva uporaba svemira zajedničko je nastojanje čovječanstva i trebalo bi koristiti svima. Kina uvijek zagovara miroljubivo korištenje svemira, protivi se naoružavanju i utrci u naoružanju u svemiru i aktivno radi na izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo u domeni svemira.” Sam čelnik NASA-e Nelson izrazio je, međutim, uvjerenje, da napori SAD-a da se prvi vrate na Mjesec idu prema planu, ističući da Kongres financira program Artemis. Kongres je ovog tjedna odobrio 24,5 milijardi dolara za NASA-u u fiskalnoj 2023., oko pola milijarde dolara manje od onoga što je predsjednik Joe Biden tražio. Ali još uvijek bilježi povećanje od više od 5 posto u odnosu na ovu godinu, zaključuje POLITICO.

Geopolitičke podjele sa Zemlje sele u svemir kao posljedica ljudske gluposti

Dakle, i iz ovog teksta spomenutog medija jasno je kako bez imalo dvojbi slobodno možemo zaključiti da je utrka u osvajanju svemira i formalno počela. Umjesto suradnje na dobrobit čovječanstva, geopolitičke podjele na Zemlji projiciraju se i na svemirska prostranstava – što je u samoj svojoj biti nedostojno plemenitih ciljeva i golemih mogućnosti koje nam se svima pružaju kada je riječ o istraživanju dubina beskonačnog svemira u kojem je naša Zemlja samo jedna – gotovo pa mikroskopska točka. Jer više pametnih glava, okupljenih zajedno, uvijek mogu i znaju više nego jedna – ma koliko pametna bila. Ljudi, kao vrsta, očito nisu evoluirali puno dalje u odnosu na čovjeka iz kamenog doba kada je riječ o želji za dominacijom i tlačenjem slabijih. Za razliku od tehnološke evolucije koja nam upravo sada nudi „prozor“ u donedavno nezamislive kutke svemira u potrazi za odgovorima na vječna pitanja o tome tko smo, zapravo, i mi sami i zašto smo tu gdje jesmo? Odgovore – kojih očito i nismo dostojni zbog svoje zle naravi i pohlepe. Dnevno.hr Photo by Engin Akyurt Read the full article

[spejsovblog]

Jim Green, glavni znanstvenik NASA-e: “Odlazak na Mars bit će međunarodni pothvat, a ne utrka za pobjedu jedne zemlje”

Prenosimo intervju koji je Jim Green, glavni znanstvenik NASA-e (Chief Scientist), dao za portal Index tijekom simpozija UNISPACE+50, koji se sredinom lipnja održao u Beču.

• originalni članak: https://www.index.hr/vijesti/clanak/sef-nasae-u-intervjuu-za-index-otkriva-hoce-li-ljudi-ici-na-mars-i-kada-cemo-doznati-jesmo-li-sami-u-svemiru/2008822.aspx (objavljeno 22. srpnja 2018.; autor: Nenad Jarić Dauenhauer)

Novi glavni znanstvenik NASA-e i jedan od dvojice čelnih ljudi ove agencije, dr. Jim Green, održao je 18. lipnja prezentaciju za medije o planovima i misijama svoje agencije i odgovarao na pitanja novinara širom svijeta, među ostalim i na Indexova.

Tijekom telekonferencije kao posebno zanimljivo izdvojio je jedno od 14 pitanja koja smo mu poslali unaprijed elektroničkom poštom. O konferenciji i odgovoru na to pitanje već smo pisali. No neočekivano, kada smo već mislili da je to sve, stigli su nam pisani odgovori na ostala pitanja.

Novi NASA-in komunikator

Podsjetimo, povod za održavanje telekonferencije bio je simpozij UNISPACE+50 koji se u drugoj polovici lipnja održavao u Beču, a na kojem je sudjelovao i Green. Organiziran je povodom 50. obljetnice prve UN-ove konferencije o istraživanju i miroljubivom korištenju vanjskog svemira.

U svojem izlaganju Green je predstavio nekoliko tema važnih za NASA-u. Govorio je o potrazi za vanzemaljskim životom u Sunčevom sustavu, o dosadašnjim uspjesima NASA-e u tom smislu te o ključnim misijama i projektima koje agencija planira u narednim godinama. Govorio je također o NASA-inom proračunu koji je Trumpova administracija srezala, osobito sredstva namijenjena istraživanjima klimatskih promjena, kao i Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Bilo je riječi i o suradnji s drugim agencijama poput europske ESA-e te o suradnji NASA-e s privatnim projektima kao što je Space X Elona Muska. Kao što je rečeno u uvodu, telekonferenciju smo pokrili u članku pod naslovom ''NASA za Index objasnila ono što zanima cijeli svijet''.

Ovdje vam predstavljamo neke najzanimljivije odgovore na naša ostala pitanja za koja Green nije imao dovoljno vremena tijekom telekonferencije. Ipak, na dnu teksta ponovno prenosimo i odgovor na naše pitanje koje je Green odabrao kao zanimljivo za slučaj da niste čitali prethodni tekst. U ovom kontekstu ponovo valja istaknuti da je vlada predsjednika Donalda Trumpa pokušala skresati sredstva za misije i studije povezane s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS) te posebno izdvajanja za NASA-ina istraživanje koja su povezana sa Zemljom, poput klimatskih promjena. Trump je poznat kao poricatelj ljudskog utjecaja na klimatske promjene. No Kongres je odbacio ovaj pokušaj koji je doživljen kao još jedan rat protiv znanosti te je čak malo povećao proračun NASA-e u odnosu na prethodno razdoblje.

S druge strane, zanimljivo je da je Trump naglasio značaj misija na udaljenije svjetove te razvoj istraživanja svemira u vojne svrhe. Sredinom lipnja 2018. pozvao je čak na osnivanje Svemirskih vojnih snaga (Space force) uz pet tradicionalnih grana koje su zastupljene u Pentagonu. O tome je bilo pitanja i odgovora u telekonferenciji čiji zvučni zapis vam prenosimo u videu.

Index: Rekli ste kako ste uvjereni da će čovječanstvo stići na Mars kroz nekoliko desetljeća, da se prvi čovjek koji će stupiti na Crveni planet najvjerojatnije već rodio. NASA-in cilj je da pošalje ljude na Mars do 2040. Koji je plan koraka koji bi trebali voditi do tog cilja?

Green: Početkom 2020-ih razvijat ćemo postaju (Lunar Orbital Platform-Gateway op.a.) koja će se nalaziti u orbiti Mjeseca i podržavati male robotizirane lendere i druge eksperimente na Mjesecu. Krajem 2020-ih razvit ćemo mnogo sofisticiranije mogućnosti postaje uz pomoć srednjih i velikih lendera na površini Mjeseca. Uz to ćemo krenuti s vraćanjem uzoraka Marsa na Zemlju. Početkom 2030-ih imat ćemo ljudske i robotske operacije na Mjesecu dok ćemo se istovremeno pripremati za odlazak ljudi na Mars. Krajem 2030-ih imat ćemo prvu ljudsku misiju na Mars.

Index: Mnogi znanstvenici vjeruju da bi ljudi trebali ići na Mars kako bi na njemu tražili moguće znakove vanzemaljskog života. Neki, poput Elona Muska, smatraju da ga trebamo kolonizirati, da trebamo izgraditi samoodrživu bazu ondje jer je dovoljno daleko od Zemlje da u slučaju rata ili neke katastrofe ljudi ondje mogu preživjeti; lakše nego u nekoj bazi na Mjesecu. Vi ste također rekli da vrsta koja je vezana samo za jedan planet teško može dugo opstati; da trebamo kolonizirati Mars ako želimo preživjeti i napredovati kao vrsta. Je li ta misija vaš glavni prioritet?

Green: Mars je uistinu najvažniji cilj NASA-e.

Index: Hoće li trka na Mars postati nova svemirska utrka poput one na Mjesec?

Green: Odlazak na Mars bit će međunarodni pothvat, a ne utrka za pobjedu jedne zemlje.

Index: Kakvu suradnju na istraživanju Marsa planirate ostvariti s Europskom svemirskom agencijom (ESA)?

Green: ESA i NASA trenutno pregovaraju o tome kako mogu zajedno nastaviti istraživati Mars.

Index: Neki smatraju da je za smanjenje ljudskog otiska na Zemlji važno promijeniti svijest političara i ljudi širom svijeta. No istovremeno se čini da će to biti moguće učiniti samo uz pomoć razvoja znanosti i novih tehnologija. Što vi mislite o tome i gdje tu vidite mjesto NASA-e? Kako doživljavate planove Donalda Trumpa za NASA-u u tom kontekstu?

Green: Za NASA-u i SAD vrlo je važno znanstveno pismeno stanovništvo. Zahvalni smo predsjedniku Trumpu na njegovoj podršci NASA-i, svestranačkoj podršci Kongresa kao i predanosti američkog naroda. Predsjednik je rekao da „američke stope na udaljenim svjetovima nisu prevelik san“, a NASA već radi na ostvarenju tog cilja. U našem proračunu za 2019. planiramo implementirati predsjednikov plan ''Space Policy Directive-1'' te surađivati s National Space Councilom kako bismo ostvarili planove koje smo zacrtali.

Index: 2017. godine rekli ste da će NASA pronaći vanzemaljski život za 10-ak godina. Jeste li još uvijek tako optimistični?

Green: Vjerujem da ćemo do kasnih 2020-ih biti sposobni odgovoriti na pitanje jesmo li sami.

Index: Koji planeti i mjeseci su najbolji kandidati za vanzemaljski život? Gdje  očekujete da ćete ga najprije pronaći?

Green: Uz Mars, postoje brojni svjetovi s oceanima koji su mjeseci gigantskih planeta. Svi ti svjetovi predstavljaju razne mogućnosti za život.

Index: Hoće li se pogon letjelice koja bi ljude trebala odvesti na Mars temeljiti na nuklearnom reaktoru kao što je onaj koji se razvija u sklopu projekta NERVA?

Green: Trenutno se rade mnoge različite studije mogućih pogona. NASA još nije donijela odluku o tome koji će koristiti.

Index: Koja je bila glavna tema rasprava na konferenciji UNISPACE+50? Zašto je ona važna?

Green: UNISPACE+50 je konferencija povodom 50. obljetnice prvog skupa United Nations Conference on the Exploration and Peaceful Uses of Outer Space, koji je bi prvi u nizu tri globalne konferencije UN-a o vanjskom svemiru s ciljem podizanja važnosti svemira u kontekstu UN-ova sustava te podizanja svijesti o dobrobitima svemira za cijelo čovječanstvo. Kao viši dužnosnik američke vlade, ja sam na UNISPACE+50 predstavio naše nacionalno izvješće o važnosti međunarodne suradnje u miroljubivoj upotrebi i istraživanju vanjskog svemira. Također sam govorio o NASA-inom Istraživačkom programu i brojnim NASA-inim budućim programima, kako u znanostima o Zemlji, tako i o istraživanjima Sunčevog sustava koja će uključivati robotičke i ljudske misije.

Index: Postaju li Amerikanci sve zabrinutiji za klimatske promjene i spašavanje Zemlje?

Green: Prema rezultatima ankete Pew Researcha, Amerikanci su zainteresirani da NASA nastavi pratiti klimatske promjene.

Index (pitanje na koje smo već ranije dobili odgovor): Istraživanje Pew Research Centra pokazalo je da velika većina Amerikanaca cijeni važnost istraživanja svemira. NASA ima velik broj različitih planiranih misija, međutim, kada su ocjenjivali njih devet, Amerikanci su se izjasnili da ih najviše zanimaju misije bliže Zemlji te da bi istraživanje klimatskih sustava i asteroida i drugih objekata blizu Zemlje zbog mogućih sudara trebali biti NASA-ini prioriteti. Slabi li u SAD-u zanimanje za duboki svemir i vanzemaljce?

Green: Toga sam se dotaknuo vrlo kratko (u izlaganju u telekonferenciji op.a.), a to je bilo vrlo važno istraživanje. Pew Research radi jako dobar posao u dobivanju zaključaka svojih studija. Mi ovdje nalazimo da je istraživanje planeta i njihove nastanjivosti vrlo važno za Zemlju. Važno je za evoluciju Zemlje i evoluciju naše klime.

Kako sam već spomenuo, Venera je prije samo 700 milijuna godina krenula s eskalirajućim stakleničkim efektom, a sada je potpuno nenastanjiva. Stoga mi želimo shvatiti što je to pokrenulo. Koji su elementi na Veneri omogućili da se to dogodi?

Ono što se zbiva na Marsu također je relevantno. On trenutno nema magnetsko polje pa solarni vjetrovi odnose njegovu atmosferu. Zapravo, oceani su na Marsu uglavnom isparili u atmosferu, a solarni vjetrovi su ih potom bespovratno odnijeli. Vjerujemo da se to ponajviše događa zbog toga što je Mars izgubio svoje magnetsko polje i time svoju zaštitu.

Mi istražujemo Zemlju i znamo da se klima mijenja. Kao planetarni znanstvenik, mogu vam reći da se klima na Zemlji stalno mijenja, a mi mislimo da sama promjena nije toliko problem koliko brzina te promjene i čimbenici koji tome pridonose.

Kada pogledamo Zemljino magnetsko polje, vidimo tendencije da ono promijeni svoj smjer. Znamo da se Zemljino polje u prošlosti mnogo puta okrenulo. Ne znamo kako se i zašto to događa. No znamo da kad se dogodi, Zemljino polje se praktički smanji na nulu, a mi vjerujemo da struje duboko pod korom okreću polove i počinju se vrtjeti u suprotnom smjeru stvarajući novo polje.

Dakle, doći će vrijeme kada će Zemljino magnetsko polje oslabjeti i nalikovati na Marsovo. Stoga ćemo i mi biti izloženi solarnim vjetrovima koji će odnositi našu atmosferu.

Dakle, ono što učimo na Marsu važno je za Zemlju, kao što je važno ono što učimo na Veneri. To nam daje važne perspektive i s time moramo nastaviti. Mislim da se to dobro podudara sa željom građana da budemo sposobni istraživati Zemlju i promjene na njoj.

[zanimljivaekonomija]

Odobrena svemirska misija ARIEL

Evropska svemirska agencija odobrila je izgradnju svemirskog teleskopa ARIEL (Atmospheric Remote-sensing Infrared Exoplanet Large-survey) koji će služiti za detaljno istraživanje atmosfera vansolarnih planeta koje kruže oko drugih zvezda. Misija će otpočeti 2029. godine i pokušati da odgovori na pitanja: od čega se sastoje vansolarne planete i kako su nastale? Astrofizičari Bečkog univerziteta zaslužni su za softver za pozicioniranje teleskopa i učestvovaće u naučnim pripremama za misiju. Pozicioniranje svemirskog teleskopa je od presudnog značaja za merenja koja teleskop vrši.

 Vansolarne planete se ne vide, već se otkrivaju tako što se uoči njihov gravitaconi uticaj na zvezde. Teleskop će imati primarno ogledalo dužine jednog metra sa spektrometrom i fotometrom. Ovi uređaji će da analiziraju vidljivu i infracrvenu svetlost i detektuju minimalne promene sjaja zvezda pri prolasku vansolarnih planeta ispred njih. Cilj prikupljanja i analiziranja ovih podataka jeste dobijanje informacija o hemijskom sastavu atmosfera vansolarnih planeta i oblaka koji se nalaze u njihovoj atmosferi.

„Prvi put ćemo moći da objasnimo dinamičnu atmosferu planeta oko dalekih zvezda, da ispitamo mogućnost života na njima i da na taj način bolje shvatimo uzajamni odnos između zvezda i njihovih planeta. Sigurni smo da ćemo otkriti nove vrste planeta sa atmosferama koje se ne mogu naći u našem Sunčevom sistemu“, izjavo je Manuel Gidel sa Instituta za astrofiziku i jedan od vodećih istraživača misije.

Fotografije: © ESA/Ariel Konsortium

[pavlebasic]

Point Nemo: najudaljenija tačka sveta

Tačka u koju uranja svemirska letelica (slika dole) jeste najudaljenije mesto od prvog kopna. Ona je, ujedno, i prilično neobična.

Iako za nju zna tek nekolicina, ovo je sasvim specifična tačka u Tihom okeanu: preko stotinu svemirskih letelica je po okončanju svojih misija “sletelo” u njene dubine.

Njen naziv je “Point Nemo”.

Kuda krenete onda kada poželite da se malo udaljite od užurbanosti…

[jollycherryblossomwombat]

“Nismo sami u svemiru, sigurna sam“ (FOTO, VIDEO)

Da li smo sami u svemiru? Postoje li vanzemaljci? Šta je sve NASA, osim onoga što vidimo i koliko je velik svet izvan zemlje - na sva ta pitanja odgovore nam je dala sagovornica, zbog koje smo otišli u London, kako bismo s njom ispričali još jednu neverovatnu MONDO priču. Rori Kenedi, rediteljka nagrađena Zlatnim globusom i nominovana za nagradu Oskar, posvetila je nekoliko godina svog stvaralaštva i života oživljavanju dokumentarnog filma o američkoj NASA agenciji, koja ove godine slavi 60 godina postojanja. Njen dokukmentarac “NASA: Putovanje u svet budućnosti“ biće prikazan večeras u 20 sati na Discovery kanalu (14. oktobar) i nemate nijedan razlog da ga propustite ili makar da ne premotate TV program i, ipak ga pogledate, ako ste sprečeni da to učinite u premijernom terminu. Od svih izvanrednih dostignuća čovečanstva tokom naše istorije, putovanje u svemir je među najznačajnijim. U želji da shvati odakle smo došli, kuda idemo i gde je naše mesto u univerzumu, nijedna organizacija ne predstavlja ovu ljudsku radoznalost bolje nego NASA. Podudarajući se sa 60. godišnjicom agencije NASA, dokumentarac nećake predsednika Džona F. Kenedija, Rori Kenedi, daje detaljne informacije o ovoj istorijskoj instituciji, koja je otišla na Mesec, na površinu Marsa i na spoljni obod našeg solarnog sistema. Osim što pruža uvid u uspehe i tragedije različitih misija, film istražuje ključnu ulogu koju je NASA odigrala u ocenjivanju zdravlja same planete Zemlje. “Moja porodica, moj ujak, predsednik Amerike, oduvek su imali veliku ulogu u svemu što NASA radi i celog života sam se divila svemu tome ujedno sa strane, ali i mnogo direktnije, nego što su to obični ljudi imali priliku da vide. Bila sam tu kad su se dešavale najvažnije stvari, oduševljena što sam deo svega toga o što uopšte imam priliku da budem deo toga, makar kao posmatrač i neko kome su informacije o tome dostupne na drugačiji, ličniji način. Poštujem NASU, osećam neku odgovornost prema toj Agenciji i želim da ljudi vide koliko je veliki rad, koji oni obavljaju svih ovih decenija“, rekla nam je Rori Kenedi u uvodnom delu, a nas je zanimalo šta je to što joj je zadavalo probleme tokom istraživanja za film i njegovog snimanja: “Mnogo je to godina, mnogo bitnih istraživanja i programa, koji su dispergovani i ne nužno povezani i zaista je bilo teško od tolike “građe“ izdvojiti ono što je najvažnije - istraživanje Meseca, Marsa, Kjuriositi misija, sateliti, Grenland, istraživanje planete Zemlje, ISS (Internacionalna Svemirska Stanica)… sve je to našlo mesto u filmu, ali želela sam mnogo toga još da stavim“. MONDO MobIT: Kakvi su NASA astronauti, približite nam ih malo. Rori Kenedi: “Sjajni! Silni, što bi mladi rekli danas! (smeh) Napravili su toliko zadivljujućih stvari i totalno su “kul“, a toliko su jednostavni za komunikaciju i rad. Putovala sam s njima na Arktik i na druga zanimljiva mesta, koja NASA istražuje na Zemlji i doživela neverovatne stvari, zahvaljujući njima, odnosno njihovom znanju, koje su uspeli da prenesu meni, na tako neposredan i neverovatno opisan način, kako bih sve mogla da spakujem u film. Zaista im se divim, neverovatni su na toliko načina. NASA ima vrlo pametne, ali vrlo skromne ljude. Njihova interesovanja su različita, tim je neverovatno razuđen u smislu porekla ljudi, muškaraca žena, njihovih stavova i pogleda na nauku, na život i divno ih je videti da sarađuju tako strasno i istrajno na projektima, na kojima rade“. MONDO MobIT: Šta mislite da je najveće dostignuće NASA tima do sada? Rori Kenedi: “Činjenica da smo za tako malo vremena saznali i utvrdili toliko neverovatnih stvari, ne samo o svemiru, nego i o Zemlji, je čarobna činjenica sama po sebi. Pre 60 godina znali smo samo ono što smo mogli da vidimo sa Zemlje, iza teleskopa, a danas imamo 19 NASA satelita, koji kruže oko planete i pomažu nam da sve bolje razumemo i nju i beskraj, koji je okružuje. Rekla bih i da je Kjuriositi, u svojoj misiji na Mars planeti, nešto što je neverovatno, milijarde galaksija, koje tek treba da otkrijemo, širenje svemira, koje se konstantno dešava i ko zna šta još… Takođe, slike kosmosa, koje sateliti i svemirska stanica prave svakodnevno oduševljavaju me iznova i iznova, a sve to pokazuje da imamo da učimo i istražujemo i o sebi i o okruženju još toliko daleko i puno“. MONDO MobIT: Da li ste za snimanje koristili neku posebnu opremu i servise, jeste li morali da naučite neke nove tehnike? Rori Kenedi: “Da, morala sam da koristim nove stvari, koje se tiču, recimo prenošenja slike i zvuka nastalih u NASA audio-video timu, koji su kompletan svet za sebe, kako to da dokumentujem i prebacim kod sebe, za sređivanje i ubacivanje u film. Pegi Vitson sam intervjuisala dok je bila na ISS-u (Internacionalna Svemirska Stanica). Zbog NASA tehnologije morala sam da koristim isključivo 4K opremu i softver, kako se ne bi izgubio kvalitet nijednog dokumenta i slike prikazanih u filmu. To je još jedan izazov, koji je čak i za današnje vreme značajan. Na Arktiku i Antarktiku smo morali da koristimo različite sisteme, napravljene specijalno za ekstremno hladne uslove, koji su izuzetno izazovni“. MONDO MobIT: NASA je mnogo više od istraživanja svemira, zar ne? Šta ste naučili o Zemlji dok ste radili ovaj dokumentarni film? Rori Kenedi: “Ono što me opčinjava, ali još više zabrinjava jeste činjenica da je NASA svoja istraživanja usmerila ne samo na svemir, nego i na istraživanja o Zemlji i podaci, koji se otkrivaju o našoj planeti su taj zabrinjavajuć deo. Oduvek, a sad posebno cenim jedinstvenost, vrednost i veliku ranjivost naše Zemlje. Sve više razumemo podatke, koje nam NASA obezbeđuje, koji nas uče i upozoravaju o tome šta čovek radi Planeti. Vreme je da shvatimo da uništavamo ono jedino što imamo u svemiru - život nas samih“. MONDO MobIT: Koliko nam je vremena ostalo? Rori Kenedi: “Znate, nakon dugotrajnih i iscrpnih razgovora sa svim ljudima, koje sam srela, kako bi nastao ovaj film, jasno mi je da smo krenuli prečicom ka uništenju Zemlje. I to više nije pitanje da li će se to desiti, nego kada će se to desiti. Dešava se upravo sada, stanje se pogoršava i to užasnom brzinom, toliko velikom da, ako ne delujemo odmah - Zemlja će nestati vrlo brzo. To je i poruka filma, pokušavam da trgnem ljude, da svako za sebe ili svom okruženju shvati i deluje po principu očuvanja svog životnog okruženja. Ne zato što je to neko naredio, nego zato što je to neophodno nakon katastrofa, koje smo napravili na Zemlji i oko nje“. MONDO MobIT: I za kraj - jesmo li sami u svemiru? Rori Kenedi: “Nema dokaza o postojanju inteligentnog života. Postoje naznake da postoji život u univerzumu, ali ja smatram da je to, iako je glup život - život! Još uvek nije pronađeno ništa konkretno, ali sam sigurna da će biti za našeg života otkriveno to što treba da bude otkriveno“. Izvor: Discovery Nešto manje o obliku života, izvan ovog nama poznatog, biće ispričano u dokumentarcu “NASA: Putovanje u svet budućnosti“, koji će akcenat staviti, pored dostignuća američke Agencije, na to kako uništavamo našu Zemlju, koliko joj i dalje štetimo i kako da je regenerišemo, dok ne bude prekasno. Zapravo, već je prekasno, ali još uvek imamo malu šansu da spasemo neke stvari. Ne sve, nažalost. Pogledajte dokumentarac Rori Kenedi 14. oktobra od 20 sati na Discovery kanalu, premotajte ga drugim danima ili pogledajte u repriznim teminima i ne zaboravite da pročitate i naš prvi NASA tekst - Šta nam je sve NASA dala - iz priče o “NASA trilogiji“, koju ćemo zaključiti intervjuom sa jednim od šefova NASA inženjerskog tima, Adamom Stelcnerom, koji je u NASA-i zadužen i za Mars 2020. misiju, tokom koje će na Zemlju biti preneti delovi, odnosno uzorci uzeti sa Mars planete. Budite uz nas i dalje! Let's block ads! (Why?)

[superbmakerzombie]

KINESKA SVEMIRSKA POSTAJE VAN KONTROLE JURI PREMA ZEMLJI! Srušit će se između petka i ponedjeljka, a mjesto udara nitko ne može procijeniti

KINESKA SVEMIRSKA POSTAJE VAN KONTROLE JURI PREMA ZEMLJI! Srušit će se između petka i ponedjeljka, a mjesto udara nitko ne može procijeniti

Ostaci kineske svemirske postaje Tiangong-1 past će na Zemlju najranije u petak, tvrde znanstvenici. Ova postaja bila je dio ambicioznog kineskog programa, a u orbitu je lansirana 2011. godine. Međutim, pet godina poslije misija Tiangonga je završila i Kinezi su tada potvrdili da su izgubili kontakt s postajom i da nad njom nemaju više nikakvu kontrolu. Prema posljednjim procjenama, postaja će se…

[mndigr]

GTA V odlazi u svemir, pogledajte!

Vreme je da se ovozemaljski poslovi zamene svemirskim - čudi nas da smo ovoliko i čekali ;) Izvor: Grand Theft Space. Različite modifikacije za Grand Theft Auto 5 omogućavaju da igrači preuzmu ulogu brojnih superheroja, životinja i ličnosti, zajedno sa novim lokacijama na mapi i grafičkim poboljšanjima. Došlo je vreme da se napusti planeta Zemlja, i započnu avanture u beskonačnim prostranstvima vasione, i to uz pomoć Grand Theft Space moda. Grupa entuzijasta, koja vredno radi na kreiranju ove modifikacije, je predvođena sollaholla moderom, kome je glavna motivacija za ovakvu kreaciju to što se niko do sada nije usudio da napravi mod koji bi igrače odveo u svemir. Mod je najavljen pre šest meseci, a po izlasku će pružati četiri svemirske misije, tako da neće biti samo prostog lutanja po svemiru, a za misije je pripremljen sinopsis: “NASA naučnici su širom San Andreasa pronašli ostatke svemirskog broda. Nismo očekivali da će inteligentna forma života stići na našu planetu, ali oni dolaze i nisu prijateljski nastrojeni. Vaša misija je da se rešite vanzemaljskog šljama pre nego što dođu na Zemlju“. Igrači će pored borbe protiv vanzemaljaca moći da istražuju svemir izvan Sunčevog sistema, moguće je i sletanje na planete. Tu su i različita svemirska vozila, šatlovi i lunarna vozila, takođe, korisnici će moći i da svojim likom slobodno lebde kroz kosmos. Još uvek nije poznato kada će mod biti dostupan za preuzimanje, ali na Grand Theft Space stranici možete pratiti njegov napredak. Let's block ads! (Why?)

[jedimolivolicom]

Nakon skoro dvije godine provedene u svemiru, napredna američka letjelica X-37B vratila se na Zemlju i uspješno prizemljila u NASA-inom Svemirskom centru Kenedi.  Američka vojska je objavila snimke sletanja, ali ni poslije četvrte misije ove Boingove letjelice nije poznato šta je tačno radila gore. Ova posljednja je bila i njena najduža misija. U Zemljinoj orbiti letjeutf8

[adriaticpulse]

NASA ostvarila lasersku komunikaciju na udaljenosti od 466 milijuna km

Svijet svemirskih istraživanja nikada ne prestaje zadiviti, a posljednje postignuće NASA-e odvelo je granice tehnologije na novu razinu. Laserska komunikacija, koja se sve više koristi kao alternativna metoda prijenosa podataka u svemiru, sada je uspješno testirana na udaljenosti od nevjerojatnih 466 milijuna kilometara. Ova tehnologija označava prekretnicu u načinu na koji ćemo komunicirati sa…

[superbmakerzombie]

Najudaljenije groblje na svijetu: Ovdje umiru svemirski brodovi

Najudaljenije groblje na svijetu: Ovdje umiru svemirski brodovi

Svemirska agencija NASA u južnom dijelu Tihog oceana, vodenom prostranstvu između otoka međusobno udaljenih tisuće kilometara, ‘pokapa’ svoje letjelice i satelite koji nakon obavljenih misija postaju ‘svemirski otpad’.   ‘Point Nemo’ ili “ničija točka” u oceanu je i najnedostupniji dio Pacifika – nalazi se gotovo 2000 kilometara od najbližeg kopna. ‘Groblje’ čuva ostatke gotovo 260 svemirskih…

[superbmakerzombie]

OVO JE DESET NAJVAŽNIJIH SVEMIRSKIH MISIJA BUDUĆNOSTI Istražuju se asteroidi, gradi najveći radio teleskop, a neki se spremaju i na dolazak na Mars!

OVO JE DESET NAJVAŽNIJIH SVEMIRSKIH MISIJA BUDUĆNOSTI Istražuju se asteroidi, gradi najveći radio teleskop, a neki se spremaju i na dolazak na Mars!

Jedna od najuspješnijih svemirskih misija u povijesti, letjelica Cassini, izgorjela je u Saturnovoj atmosferi 15. rujna, gotovo 20 godina nakon lansiranja te 13 godina istraživanja najljepšeg planeta Sunčeva sustava. Dok se zaljubljenici u svemirska istraživanja diljem svijeta još uvijek opraštaju od Cassinija gledajući spektakularne fotografije koje nam je letjelica slala svih ovih godina,…