#razlike u razvijenosti

[stanrad36-blog]

Dugoročni trend stopa rasta GDP u stalnim cenama – Komparativna trend analiza (1980-2014) – U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta

Dugoročni trend stopa rasta GDP u stalnim cenama – Komparativna trend analiza (1980-2014) – U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta

Među zemljama sveta postoje ogromne razlike, neujednačenosti u ekonomskoj razvijenosti, posmatrane kroz dostignuti nivo GDP per capita. G20 Summiti (Toronto, London, Seul, Brisbane, ignorišući ogromne, neprirodne, nehumane razlike u razvijenosti, opsednuti su drugom vrstom debalansa – velikim, višestrukim razlikama u stopama rasta (GDP). Do sada bez uspeha: velike razlike u stopama rasta opstaju…

[weekly-tea]

1.7. - 7.7. 2019.

Tema:

Intuicija

* (lat. intui - promatrati, imati pred očima; razmišljati)

osjećaj, predosjećaj, domišljaj, instiktivno poimanje

u idealističkoj filozofiji - neposredno postizavanje istine bez pomoći pokusa i logičkih zaključaka; izravno sagledavanje; suvremeni idealizam naširoko primjenjuje pojam intuicije u borbi protiv naučne spoznaje

** Ti to sigurno znaš? Ne, ali intuitivno osjećam. Riječ ''intuicija'' često koristimo za označavanje nečeg neodređenog, nepotkrijepljenog logikom. Ipak, intuicija je starija od logičkog mišljenja i čovjek se milijunima godina oslanjao isključivo na nju. Sâmo njegovo preživljavanje u velikoj je mjeri ovisilo o razvijenosti intuicije. Danas intuicija nema nimalo slabiju ulogu.

Logika je ograničeni instrument naše spoznaje. Paradoks je u tome što je nemoguće neprestano razmišljati logički, racionalno. Tamo gdje razum čini postepene, logičke korake, ustrajno, ali sporo približavajući se cilju, intuicija djeluje brzo, čak munjevito, slično bljesku. Njoj ne trebaju dokazi, ona se ne oslanja na rasuđivanje. Intuitivno mišljenje teče neprimjetno, prirodno, spontano, ono nije tako naporno kao logičko koje zahtijeva napor volje.

*** Ljudi vrlo često zanemaruju i potiskuju govor intuicije, no ona vam može pomoći da izbjegnete mnoge nepotrebne, neugodne ili opasne situacije. Kao moćni unutarnji vodič intuicija se javlja kroz predosjećaj, specifičan fizički simptom, spontanu asocijaciju, sjećanje na minuli događaj ili osobu te kroz nadahnuće, ističe dipl. andragoginja i defektologinja Jelena Takač. ''Intuicija vam može pomoći da se u pravo vrijeme nađete na pravome mjestu ili da izbjegnete neugodne ili čak pogibeljne susrete i mjesta, a da toga niste ni svjesni. Kako biste imali vodstvo intuicije, neophodno je bez predrasuda priznati njezino postojanje. Ne može vas voditi kroz život nešto u što ne vjerujete.''

Američki neurobiolog Roger Sperry je 1981. godine dobio Nobelovu nagradu za svoju teoriju kojom je funkciju mozga podijelio na desnu i lijevu polutku. Lijeva polutka upravlja racionalno logičnim razmišljanjem koje se temelji na analizi i sintezi informacija dobivenih putem pet fizičkih osjetila. Veže se uz muški princip i znanstvenu misao. Desna polutka mozga upravlja promišljanjem koje se oslanja i na informacije koje nisu uvijek racionalne ili logične. Veže se uz ženski princip, maštu, kreativnost i intuitivni uvid. Kako uistinu funkcionira intuicija, još je tajna. Razlog tomu je i taj što intuicija ili “šesto čulo” pripada području koje je teško objasniti racionalnim i logičnim putem.

Ako slušamo tijelo i svjesni smo vlastitih osjećaja te nama ne vlada strah, mnogo su manje šanse da pogriješimo slijedeći instinkt i intuiciju, tvrde psiholozi. Trebamo li se odlučiti za racionalan pristup ili jednostavno slušati svoj instinkt, dilema je u ljubavnim, poslovnim i drugim situacijama, a odluka postaje jednostavnija ako naučimo prepoznati i vjerovati instinktu.

Treba naučiti prepoznati razlike između instinkta i straha.

**** Kako razlikovati unutarnje strahove od intuicije?

Bojimo li se doista ili samo osjećamo strah od nepoznatog?

Pitamo se u tom trenutku radi li se o intuiciji ili samo jednom od strahova koji nas upozoravaju na nešto za što još niti ne znamo što je točno i je li dobro za nas.

Intuicija je urođeni dio nas, i uvijek je možemo poticati i razvijati, i “učiti”, upravo kroz dopuštanje i osluškivanje sebe i svojih potreba kroz rad na sebi, razvijanju ljubavi prema sebi kao i prihvaćanju sebe. Velik broj ljudi ima razne fobije, strahove, tenzije i otpore što jasno ukazuje na nepovjerenje prema sebi i životu općenito kao i neslušanje sebe zbog nedostataka ljubavi prema sebi i tada intuiciju treba izdvojiti od količine tih drugih informacija.

Reakcije koje takvi ljudi imaju proizašle iz različitih slabosti, strahova i fobija nisu intuitivne prirode. Tu se radi o povođenju nagonskim reakcijama koje proizlaze iz ega i najčešće se temelje na očuvanju egzistencije. Čini se kao da reagirate instinktivno kako bi izbjegli moguću opasnost, prilagodili se situaciji da bi se zaštitili i nametnuli si razne odgovore koji se temelje na dubokim naučenim uvjerenjima i vjerovanjima na kojima temeljite svoj život. Ovdje se ne radi o intuiciji.

Naš um je prepun svojih navika, pretpostavki i uvjerenja koja su odmaknuta od istine koju vam pruža intuicija. Ona nije um i prije svega je stvar povjerenja i otvorene čiste svijesti. Kada imate dobre temelje kao čvrsto postavljene vlastite vrijednosti i granice, samopouzadanje, samopoštovanje i vjeru u sebe i ono što jeste, tada možete procijeniti da li se radi o intuiciji ili strahu. Upravo zbog sumnje u vlastitu intuiciju, ljudi ne vjeruju u nju i tada treba objektivno sagledati vlastito razmišljanje.

U nama svima postoji nešto posebno i izuzetno i to treba doživjeti, i kada to osvijestimo u jednom trenutku, na dobrom smo putu i tada znamo razlikovati o čemu se točno radi. Dok god nemate povjerenje i sumnjate, ne možete se prepustiti životu da vas vodi. Kada ste u miru i ljubavi sa sobom, vjerujete da ste podržani tada se nalazite u ravnoteži odnosno harmoniji i tada možete djelovati u skladu sa samim sobom i sa svojom intuicijom, i upravo to je bit povjerenja.

***** Većina ljudi ima vrlo snažan um koji nam neprestano nudi mišljenje i priča priče, ali nam ponekad može stajati na putu do povezivanja s intuicijom.

Kako biste bolje čuli glas intuicije, donosimo vam četiri česta znaka koji se javljaju kada nam ego stoji na putu do glasa intuicije. Ako osjetite neki od ovih znakova, poruka je uvijek ista - stani i slušaj. Evo na koje znakove trebate obratiti pozornost:

1. Neodlučnost

Katkad nam je teško odlučiti trebamo li skrenuti lijevo ili desno, hoćemo li jesti tjesteninu ili salatu, trebamo li ostati uporni ili odustati. Intuicija nam svakako može pomoći u odlučivanju, bile odluke male ili velike.

Ako osjećate da se vrtite u krugu neodlučnosti vezanom uz neko pitanje, trebate vjerovati da vam se obraća intuicija.

Kada vam je teško odlučiti ili osjećate otpor prema nečemu, često je riječ o znaku upozorenja intuicije koja govori da još ne znate sve potrebne činjenice ili da nešto vezano za vaš izbor nije kako treba.

Kada ste neodlučni, najbolje je zastati i pričekati.

2. Tražite odobrenje

U redu je pitati nekoga za savjet ili mišljenje, ali ako se uhvatite da isto pitanje postavljate svakoj osobi koju poznajete, nešto nije u redu.

Kada tražite potvrdu i odobravanje od ljudi u većoj mjeri nego što to inače činite, vrlo vjerojatno već duboko u sebi znate odgovor.

3. Osjećate se iscrpljeno

Osjećaj iscrpljenosti još je jedan znak upozorenja koji nam šalje intuicija. Najčešće se javlja kada ste okruženi ljudima koji nisu dobri za vas.

Ako se iznenada počnete osjećati izmoždeno, to je siguran znak da trebate zatražiti intuitivno vodstvo.

4. Nešto jednostavno nije u redu

Najčešći znak upozorenja koji nam šalje intuicija jest osjećaj da nešto nije u redu. U takvoj situaciji duboko udahnite i zamolite intuiciju da vam pokaže što trebate činiti.

Ponekad nas stres i nervoza također mogu uvjeriti da su stvari gore nego što jesu, ali na osjećaj da nešto nije u redu svakako trebate obratiti pozornost.

****** Po ovih 6 znakova možete znati da imate odličnu intuiciju:

1. Osjetite da će vas netko nazvati

2. Predosjetite ako je netko blizak u nevolji

3. Nepoznata mjesta vama su poznata

4. Sanjate nešto pa se to ostvari

5. Dodirom zaključite nešto o čovjeku

6. Znate što će se drugima dogoditi

******* Donošenje odluka - trebamo li se voditi glavom, srcem ili nečim trećim?

Svakodnevno odlučujemo. Tijekom donošenja odluka - neke odluke donosimo glavom, neke srcem, a neke…trbuhom. Odluke mogu biti svakodnevne i manjeg značaja, a mogu biti i takve da utječu na ostatak našeg života. Ako ste u restoranu i pogriješite u odluci što ćete naručiti, šteta nije velika. No, ako donesete pogrešnu odluku o tome gdje ćete živjeti, što ćete studirati, hoćete li prihvatiti posao ili krenuti u samostalne vode – posljedice mogu biti nešto teže i dugoročne.

Postoji veliki broj tehnika odlučivanja u kojima koristimo svoju inteligenciju, logiku i analitičko razmišljanje - kao što je pisanje liste za i protiv. Unatoč tome, veliki je dio našeg duhovnog života nesvjestan, utemeljen na logici stranim procesima: na osjećajima ‘iz trbuha’, na intuiciji. Brojna istraživanja su pokazala da su ljudi zadovoljniji odlukama koje su donijeli na temelju ''unutarnjeg glasa'' - intuitivno.

Intuicija je najsnažniji alat koji imamo, samo ga moramo naučiti koristiti.

Korišteni izvori i detaljnije:

* Bratoljub Klaić - Rječnik stranih riječi (Tuđice i posuđenice), Nakladni zavod MH, Zagreb 1986.

** https://nova-akropola.com/filozofija-i-psihologija/psihologija/zivjela-intuicija/

*** https://www.24sata.hr/lifestyle/intuicija-je-dar-ali-i-upozorenje-iz-podsvijesti-obratite-paznju-566964

**** http://www.journal.hr/blogovi/zene-i-intuicija/

***** https://www.sensa.hr/clanci/lifecoach/znakovi-upozorenja-koje-nam-salje-intuicija

****** https://www.24sata.hr/lifestyle/6-znakova-da-imate-jako-dobru-intuiciju-i-predosjecate-stvari-544755

******* http://www.womeninadria.com/intuicija/

Zanimljivi članci:

http://www.centaruspjeha.com/kako-nam-se-javlja-intuicija/

https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/intuicija-kao-sesto-culo-kako-ju-probuditi-i-koristiti-za-donosenje-odluka---497903.html

http://www.ivanmodrusan.com/blog/intuicija/

https://atma.hr/razvijte-mocno-sesto-culo-ovim-tehnikama/

https://www.zivotna-skola.eu/vjestine/intuicija.html

Knjige:

Željko Žutelija - Sandra Paović: Rođena da pobjeđuje

''Sandrina životna priča daleko nadmašuje granicne sporta i kapilarno se širi u sve pore života. Sport joj je pomogao u oblikovanju, ali vjerujem da bi i bez njega, u svemu čime bi se bavila, bazično bila ista lavica koja život smatra upornom i beskompromisnom borbom za ostvarenje zadanih ciljeva.''

Robin Chandler & Jo Ellen Grzyb - Faktor ljubaznosti

''Zašto bi netko imao potrebu napisati knjigu u kojoj bi se sugeriralo kako postati što manje ljubazan?''

Fotka:

Izlazi iz zelenila, misli si: „Kvragu, što sad hoće ovo ljudsko biće koje me doziva, očajno koristeći znakove moga jezika..?“ No, bila je dobra, umiljata, nisu baš sve takve.

[mndstz]

Muškarci su stvarno velika deca, evo zašto

Šalu na stranu, naučno je dokazano da muškarci sazrevaju sporije, i da se njihov mozak potpuno razvija tek oko 40. godine. Studija sprovedena na Oksfordu pratila je proces sazrevanja ljudskog mozga, mereći razvoj i strukturu neuronsih mreža. Predmet istraživanja bilo je da se otkrije koje se mogućnosti našeg mozga menjaju kako starimo, a koje ostaju nedirnute. Naučnici su utvrdili da se sazrevanje ljudskog mozga razlikuje među polovima, jer se kod muškaraca razvijanje funkcionalnih i strukturnih svojstava odvija nešto duže nego kod žena. Tim istraživača proučavao je funkcionisanje mozga 121 ispitanika oba pola, starosti između 4 i 40 godina, i ispostavilo se da razlike u stepenu razvijenosti moždanih funkcija zavise od godina, ali i od pola ispitanika. Iako mozak i muškaraca i žena razvije u nekom trenutku iste mogućnosti za svakodnevno funkcionisanje, kod muškaraca se to dešava nešto sporije. Ženski mozak je efikasniji, ali, pošto se te sposobnosti kod žena pre razviju, ranije počnu i da propadaju, tako da… niko ovde nije "u prednosti". Potpuni razvoj svih moždanih funkcija kod muškaraca se završava tek oko 40. godine, i eto objašnjenja zašto su žene u mladosti "zrelije" i "odgovornije" nego muškarci. Ujedno, to je i razlog zbog kojeg žene, naročito u mladosti, često biraju partnere koji su par godina stariji od njih. Let's block ads! (Why?)

[stanrad36-blog]

Dugoročni trend stopa rasta GDP u stalnim cenama - Komparativna trend analiza (1980-2014) - U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta

Dugoročni trend stopa rasta GDP u stalnim cenama – Komparativna trend analiza (1980-2014) – U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta

Specijalni tabelarni apstrakt

Trend stopa rasta i dugoročnog razvoja 20 najvećih zemalja sveta – prema udelu u stvaranju svetskog  GDP (PPP)

Obeležja razvijenosti prema GDP per capita : Najrazvijenije: više od 50.000; Visoko razvijene: 30.000 do 50.000; Srednje razvijene: od 15.000 do 30.000; Nedovoljno razvijene: od 7.500 do 15.000; Slabo razvijene: do 7.500

Rang lista zem. po veličini…

[stanrad36-blog]

Dugoročni trend stopa rasta GDP u stalnim cenama - Komparativna trend analiza (1980-2014) - Nova verzija - U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta

Dugoročni trend stopa rasta GDP u stalnim cenama – Komparativna trend analiza (1980-2014) – Nova verzija – U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta

Specijalni tabelarni apstrakt

  Trend stopa rasta i dugoročnog razvoja 20 najvećih zemalja sveta – prema udelu u stvaranju svetskog  GDP (PPP)

Obeležja razvijenosti prema GDP per capita : Najrazvijenije: više od 50.000; Visoko razvijene: 30.000 do 50.000; Srednje razvijene: od 15.000 do 30.000; Nedovoljno razvijene: od 7.500 do 15.000; Slabo razvijene: do 7.500 Rang lista zem. po veličini udela…

[stanrad36-blog]

(2) Stope rasta GDP u stalnim cenama - Komparativna trend analiza (1980-2014) - Nova verzija - U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta - Faktografija

(2) Stope rasta GDP u stalnim cenama – Komparativna trend analiza (1980-2014) – Nova verzija – U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta – Faktografija

  Specijalni tabelarni apstrakt Trend stopa rasta i dugoročnog razvoja 20 najvećih zemalja sveta – prema udelu u stvaranju svetskog  GDP (PPP) Obeležja razvijenosti prema GDP per capita : Najrazvijenije: više od 50.000; Visoko razvijene: 30.000 do 50.000; Srednje razvijene: od 15.000 do 30.000; Nedovoljno razvijene: od 7.500 do 15.000; Slabo razvijene: do 7.500 Rang lista zemalja po veličini…

[stanrad36-blog]

Bezobzirne nejednakosti u Svetu ekonomije - zar moraju biti baš tolike?

Bezobzirne nejednakosti u Svetu ekonomije – zar moraju biti baš tolike?

U članku Razvijeni neoliberalni kapitalizam u uslovima dvojnog i divergentnog debalnsa GDP, gubi korak zbog neshvatanja da se agregatna robna tražnja mora obezbeđivati na drugačiji način, pored brojnih drugih, govori se o dvojnim debalansima. S jedne strane u Svetu ekonomije postoje ogromne nejednakosti u razvijenosti, tj. u nivou dostignutog GDP per capita i, s druge strane, višestruko velike…

[stanrad36-blog]

KATEGORIJE I ČLANCI NA SAJTU: SAVREMENA EKONOMIJA I FINANSIJE

Kratki članci i reagovanja

KAKO TO lepo ZVUČI... još samo da je tačno!!!  

SUŠTINA SMANJENJA EKONOMSKA POMOĆI ZAPADOM BALKANU  

PERMANENTNO OBEZVREĐENJE NEKAD GLAVNE SVETSKE VALUTE

Što su nekad sami činili, sada je to nedopustivo, necivilizovano...

Pada maska o TEŠKIM EKONOMSKIM REFORMAMA, FISKALNOJ KONSOLIDACIJI…

  Sluđivanje naroda: neizdržive samohvale vlasti iz Srbije i mamac-pohvale spolja

Kraj ere monetarizma - ostale posledice monetarista

Populistička kakofonija nem dodirnih tačaka sa istinom i činjenicama                

Samohvale i Mamac-pohvale su jedno, ali i najnovije činjenice govore drugo

    Ekonomija Srbije  

  Žalosna slika sloma bez oporavka Srbije

  Da se razumemo i više ne (samo)obmanjujemo - ni sa EU ni bez nje, sa osloncem na BRIK, "Treći svet", nema razvoja bez domaće akumulacije...

iIluzije prevelikih razvojnih očekivanja od Foreign Direct Investments (FDI)

Nezavidna ekonomska pozicija i razvojni zaostatak Srbije u komparaciji sa 8 relevantnih okolnih zemalja

Od stalnog, rastućeg zaduživanja veće zlo je samo shvatanje da je ono spasonosno

Ko to izmišlja "toplu vodu" da stope rasta i visina GDP i nisu važni i da se neutrališe arbitrarnom ocenom da je "ugled Srbije danas dramatično veći"  

Srbija "teško diše" jer ne stvara koliko troši, pa se mora i nerazvojno zaduživati  

Efikasna tržišna ekonomija – neostvareni tranzicioni cilj i dalje je u Srbiji „misaona imenica“  

Neverovatno slab ekonomski oporavak Srbije – Još nije dostignut nivo GDP iz 1990

Ko je i čijim kapitalom (jer sami malo akumuliraju) akvizirao ekonomiju Srbije

"Koga BRIGA" ZA GOMILANJE SPOLJNJEG ZADUŽIVANJA I STALNI DEFICIT PLATNOG BILANSA

U domenu razvojnih tokova i razvojne poziciije Srbije - nepovoljna kretanja i slabi razvojni potencijali

Propao jugoslovenski pokušaj izgrađivanja socijalizma

    Ekonomski problemski članci

Stope ekonomskog rastu generišu promene odnosa snaga, promene u svetskom poretku

EPPOUR SI MUOVE! – Svetski ekonomski poredak se u vreme dominacije neo-liberalizma drastično menja i promenio  

Paradoks globalizacije: zemlje u razvoju ostvaruju veći - i sve veći - GDP od razvijenih zemalja  

Enormne razlike u razvijenosti - osnovni debalans u globalnom Svetu ekonomije, koji se gura pod tepih, prikriva

Deficiti-suficiti platnih bilansa, govore mnogo više od pukih reziduala ili samo indikatora spoljno-trgovinske uspešnosti

Neo-liberalizam u razvijenim ekonomija ostvaren a država opet glavna - raspolaže lavovskim delom GDP

Raazvojna kretanja i pozicije zemalja u svetu ekonomije - veliki debalansi

Neo-liberalizam u razvijenim ekonomija ostvaren a država opet glavna - raspolaže lavovskim delom GDP  

Drastične PROMENE U "TRANZICIONOM REGIONU EVROPE": ekonomski indikatori početnih pozicija, performansi i dostignutog nivoa razvoja

G-20 neuspešna protiv globalne krize; London Summit

DID THE WASHINGTON CONSENSUS Fail?

Washington Consensus – Jedno od najkraćih i najboljih objašnjenja

Nejednake ekonomske slobode, neoliberalizam i globaliza

    Savremeni svet finansija  

  Liberalizovani kapitalni računi (tokovi kapitala) daju lažnu ravnopravnost svih externo deficitarnih zemalja  

Velike promene učešća zemalja i grupacija u generisanju globalne štednje - akumulacije  

U Evropi sa US - Mnogo više deficitnih, koji ne stvaraju koliko troše, odnosno razvijenih koji se lako pokrivaju iz globalne štednje  

Savremene neo-liberalističke finansijske kolonije i finansijske imperije

Inflacija u periodu 1959-2011. u Srbiji i komparacija sa okruženjem

Ko je eksterno prezadužen – External debt stocks, total % of GDP  

Kako zemlja postaje prezadužena? Šta u tom pogledu donosi EU članstvo?

  Javna potrošnja i javni dug - ostvarenja u 2015-16 iIMF projekcije do 2022  

Neo-liberalističke kontroverze ali i komparativni haos u sadašnjim javnim finansijama  

  Liberalizovani i globalizovani svet ekonomije

Eksterni dugovi - zajmovi hipertrofiraju; ništa nije bezgranično a o mogućem epilogu ni reči!?

Dugoročno kretanje i komparacije GDP u Internacionalnim dolarima u G7 i BRIC zemljama, sa osvrtom na poziciju Srbije

Dugoročni trend stopa rasta GDP u stalnim cenama - Komparativna trend analiza (1980-2014) - Nova verzija - U fokusu re-pozicioniranje 20 najvećih ekonomija Sveta

Zemlje sa najnižim – najvišim % GDP za finalnu potrošnju, odnosno sa najvišom – najnižom domaćom akumulacijom za investicije i razvoj

Analize razvoja - 1. Tempo EKONOMSKOG RAZVOJA ZEMALJA OD 2000.

Analize razvoja - 2. rang POZICIJE PREMA % RASTA GDP per capita, i POKAZATELJI KLJUČNIH FINANSIJSKO-RAZVOJNIH KATEGORIJA

Analize razvoja - 3. Domaći razvojni potencijal - nivo štednje (akumulacije) bitno zavisi od visine GDP i finalna potrošnje

Analize razvoja - 4. Komparacija nivoa GDP per capita i dinamike razvoja Srbije i Evropskih post-tranzicionih zemalja

Ko ostvaruje veliku a ko nedovoljnu domaću štednju (akumulaciju); komparacija sa domaćim investicijama

Sve manji udeo u svetskom GDP totalu onih grupacija zemalja u kojima dominira paradigma tržišnog fundamentalizma

Po sopstvenom kapitalu i spoljnom dugu Kina ispred US, India i Rusija ispred Francuske, UK i Italije

Stope ekonomskog rasta - snažna poluga (leverage) promena u svetskom ekonomskom poretku  

Nedovoljne stope rasta GDP pokazuju da globalna kriza ne prolazi, nego se intenzivira savremeni hladni rat  

Baza obrađenih najnovijih IMF podataka i projekcija nameće pitanje KUDA IDE SVET EKONOMIJE

    Turbulentne devedesete (i pre njih)

  Da je Tranzicija mnogo više i teže od "kreativne destrukcije" netržišnog sistema, potvrdila je dosadašnja neuspešnost, ali i nametnula "popravni" ... Opservacija sa današnja tačke gledišta

Pravo (i obaveza) na odbranu (ekonomskih interesa) Srbije

      Promene sistema i Srbija 

  Stanko Radmilovic - Curriculum vitae, kratka biografija

Curriculum Vitae – kratka biografija prof. dr Stanka Radmilovića, ex-premiera Srbije

  https://radmilovic.joomla.com/8-kategorije-i-clanci

[stanrad36-blog]

GDP per capita - ogromne razlike i suprotnosti u Svetu ekonomije

GDP per capita – ogromne razlike i suprotnosti u Svetu ekonomije

Separat o suštinskim pitanjima iz članka (1) GDP per capita, pokazatelj nivoa razvijenosti – Komparativna trend analiza (1980-2014) – Nova verzija – 20 najvećih ekonomija Sveta u fokusu – Faktografija  

Odnosi između pojedinih razvojnih grupacija govore, kao što je već više puta potencirano u mnogim drugim člancima, da su rasponi u razvijenosti dramatično veliki, necevilizacijski, nehumani… Ali,…

[stanrad36-blog]

Enormne razlike u razvijenosti - osnovni debalans u globalnom Svetu ekonomije, koji se gura pod tepih, prikriva

http://stankor.sg-host.com/index.php/ekonomski-problemski-clanci/173-enormne-razlike-u-razvijenosti-osnovni-debalans-u-globalnom-svetu-ekonomije-koji-se-gura-pod-tepih-prikriva-2

[stanrad36-blog]

S.R. - Olovne noge oporavka Srbije

SADRŽAJ - Pregled KATEGORIJA i linkovanih ČLANAKA u njima 

KRATKI ČLANCI I REAGOVANJA

EGZAKTNO VS PROIZVOLJNO: činjenica da je GDP Srbije dramatično manji, ne može se neutralisati arbitrarnom ocenom da je "ugled Srbije danas dramatično veći"

"KOGA BRIGA" ZA GOMILANJE SPOLJNJEG ZADUŽIVANJA I STALNI DEFICIT PLATNOG BILANSA

Činjenice koje ne daju za pravo da se populistički veliča ekonomski oporavak Srbije, da se obećava (pre)stizanje drugih

Samo makroekonomski pokazatelji pokazuju uspešnost svake Vlade 

Harizma zasnovana na populizmu uvek je (bila i biće) kratkoročna ili u najboljem slučaju srednjoročna „potrošna roba“

KAKO TO LEPO ZVUČI!! ali… „Zar i ti, sine Brute?“!!

Srbijo, srećno Ti bilo sa ovakvim opredeljenima !!

Kada i kako zemlja postaje prezadužena? Šta u tom pogledu donosi EU članstvo? 

EKONOMIJA SRBIJE 

 Indikatori neoporavka - daljeg zaostajanje Srbije od 2001. godine

 Iluzije prevelikih očekivanja od Foreign Direct Investments (FDI)

DEFEKTNOSTI I ANOMALIJE U EKONOMIJI SRBIJE I NJENOM DRUŠTVENOM AMBIJENTU ČIJE OKLANJANJE JE PREDUSLOV POTREBNOG OPORAVKA

Sadašnji bankarski sistem i makro-ekonomska politika u Srbiji nisu podešeni da podržavaju njen ubrzani ekonomski razvoj

Sumorna ekonomska stvarnost Srbije – umesto oporavka stagflacija   

Efikasna tržišna ekonomija – što je morao biti tranzicioni cilj – i dalje je u Srbiji „misaona imenica“ 

Sistemska lutanja u Srbiji traju previše dugo – i koštaju i koštaće mnogo

Inflacija u periodu 1959-2011. u Srbiji i komparacija sa okruženjem

Da Srbija "teško diše" nepobitan dokaz je da se mora (nerazvojno) zaduživati - za "podršku budžetu"; sve dok je tako, od oporavka nema ništa!! 

Kako su neoliberalistički Merket fundamentalizam i Deda Avramova konvertibilnost upropastili poljoprivredu, za Srbiju - poslednje utočište

Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspešnosti već je otežanim spoljnim finansiranjem deficita i debalansa samo rekla: "car je go" 

RAZVOJNO (A NE SAMO POTROŠAČKO) ZADUŽIVANJE ILI - DALJE PROPADANJE; odnosno kada dug (ni)je dobar drug  

Duboki uzroci - a ne samo državna potrošnja - neostvarenog oporavka i odsustva ekonomskog razvoja Srbije - kaže faktografija EBRD

Najmanje četiri faze svojinske transformacije u devedesetim (2)  

EKONOMSKO PROBLEMSKI ČLANCI 

 Kopenhagen kriterijumi i EU ciljevi danas su dominantno geopolitički

Nedovoljne stopa rasta GDP su ubedljiv pokazatelj da globalna kriza nije prošla i ne prolazi, nego se intenzivira savremeni hladni rat

Rastući platno bilansni problemi se, zasada, rešavaju samo palijativno - hipertrofijom spoljnjeg zaduživanja

Guranje pod tepih problema deficita platnih bilansa je nonsens, ali šta stoji iza toga

Egoistična ciljna funkcija FDI - sebični motivi stranog kapitala 

Sumoran epilog nametnutih, sebičnih tranzicionih koncepcija 

 Da li je tolika tranziciona destrukcija – u Srbiji a i drugde - baš bila neizbežna? I šta sad…?

Da je tranzicija mnogo više i teže od "kreativne destrukcije" netržišnog sistema, potvrdila je dosadašnja neuspešnost, ali i nametnula "popravni" ... Opservacija sa današnja tačke gledišta 

Preterana upotreba tranzicione destrukcije - trajne posledice

Fridmanov doprinos razvoju neo-liberalizma i tržišnog fundamentalizma

Pro-Kejnzijanska receptura je provizorno pomogla, ali nema ni nekadašnjeg ni nekog novog Kejnza koji bi duh neoliberalističkog tržišnog fundamentalizma vratio u Pandorinu kutiju

DRASTIČNE PROMENE U "TRANZICIONOM REGIONU EVROPE": ekonomski indikatori početnih pozicija, performansi i dostignutog nivoa razvoja

Neuspeo jugoslovenski pokušaj izgrađivanja socijalizma - modifikovanog zastranjivanja od konkurentskog, tržišnog sistema 

Privlačne zablude tržišnog fundamentalizma u Srbiji (i bivšoj Jugoslaviji) traju odavno - čak i nesvesno

  SAVREMENI SVET NOVCA I FINANSIJA

Međunarodno definisani finansijski sistem i specifikacija njegovih funkcija ukazuju na karakteristike šireg ambijenta, ali i na svoje domete u njegovom unapređenju i razvoju  

Totalna finansijska liberalizacija dovela do indolentnosti prema deficitima platnog bilansa 

 Deficiti platnog bilansa, nesmetano nastavljaju svoje trendove - i generišu gomilanje soljnih dugova

UKUPNI SPOLJNI DUGOVI - External debt stock (DOD, mlrd current US$) - inovirano objavljenim podacima sa 25. V 2016.

Neo-liberalističke kontroverze ali i komparativni haos u sadašnjim javnim finansijama

Javna potrošnja za 2005-10 i 2011-15; Analitički podaci za komparativnu analizu javnih rashoda i javnih dugova u 51 zemlji

Od stalnog, rastućeg zaduživanja veće zlo je samo shvatanje da je ono spasonosno

Kraj dominacije monetarizma?

Finansijalizacija – iskristalizovano obeležje neoliberalnog kapitalizma u heterogeno razvijenom svetu ekonomije

 LIBERALIZOVANI I GLOBALIZOVANI SVET EKONOMIJE

GDP per capita - ogromne razlike i suprotnosti u Svetu ekonomije

Bruto nacionalna štednja, % od GDP, 2011-15 - u zemljama grupisanim po razvijenosti (po visini GDP per capita u internat. dollars)

Različit tempo ekonomskog razvoja - GDP per capita - nužno znači da se svetski ekonomski poredak menja; Eppour si muove

Zemlje sa SUFICITOM odnosno DEFICITOM Bruto domaće štednje (akumulacije) u odnosu na domaće investicije

Odsustvo većih stopa rasta GDP je ubedljiv pokazatelj da globalna kriza nije prošla i ne prolazi, nego se intenzivira savremeni hladni rat

Stope ukupnih investicija, u korelaciji sa stopama rasta i nivoima razvijenosti, dugoročni trendovi 1980-2014, u G7, G20 i ostalim evropskim ekonomijama (51)

Globalna ekonomska kriza se produbljuje - pokazuju Stope rasta GDP po stalnim cenama u 2005-10 i 2011-15 51 zemlja

Svetski ekonomski poredak se u vreme dominacije neo-liberalizma drastično menja i promenio - i to u neočekivanom pravcu  

Kretanje udela u svetskom GDP – činjenica koja tvrdoglavo govori o velikim promenama u Svetu ekonomije

Evropa u svetu, Srbija u Evropi - Komparativna analiza najvažnijih odnosa i interakcija   

Analize razvoja - 1. TEMPO EKONOMSKOG RAZVOJA ZEMALJA OD 2000.

Analize razvoja - 2. RANG POZICIJE PREMA % RASTA GDP per capita, i POKAZATELJI KLJUČNIH FINANSIJSKO-RAZVOJNIH KATEGORIJA

Stope ekonomskog rasta - snažna poluga (leverage) promena u svetskom ekonomskom poretku

Heterogene stope ekonomskog rasta i u 2015. nužno su nastavile da menjaju sliku sveta ekonomije

Činjenice o ekonomskom rastu i promenama odnosa snaga do kojih on dovodi u Svetu ekonomije

Manje razvijeni radikalno menjaju sliku svetske ekonomije - paradoks globalizacije? 

NEDOVOLJNO STVARANJE I/ILI TROŠENJE NEOSTVARENOG? Komparativna faktografija o glavnim komponentama formiranja i upotrebe GDP

(De)industrijalizacija, finansijalizacija najrazvijenijih i brži rast manje razvijenih - glavne promene u svetu ekonomije  

 ***

Curriculum Vitae - kratka biografija sa pregledom najvažnijih radova Prof. dr Stanka Radmilovića, ex-premiera Srbije

https://olovne-noge.joomla.com/