#porijeklo korona virusa

[cgvijesti]

Porijeklo korona virusa: Kinezi objavili dugo očekivane podatke

Kineski istraživači objavili su analizu uzoraka uzetih prije više od tri godine s vuhanske pijace povezanih s izbijanjem kovida 19. Pijaca plodova mora i divljih životinja Huanan bila je središnja tačka u potrazi za porijeklom korona virusa. Ovo je prva studija bioloških dokaza prikupljenih još 2020. godine, piše BBC. Povezivanjem virusa sa životinjama koje se prodaju na pijaci mogle bi se…

[balkantimes]

Može li 'tetka iz Njemačke' spasiti bh. ekonomiju?

Doznake inozemnih radnika iznose 2,5 milijardi eura, a strana direktna ulaganja šest puta manje, 400 miliona eura godišnje.

Dženan Kulović

Dvije stvari su potrebne za postizanje uspjeha, kaže stara arapska poslovica. Prva je sreća, koja nam poklanja različite životne prilike, a druga je pamet, koja omogućava iskorištavanje poklonjenih prilika. Nema sumnje kako bosanskohercegovačka dijaspora predstavlja našu najbolju razvojnu priliku, čiji potencijal još uvijek nismo uspjeli iskoristiti. Bosna i Hercegovina pripada malobrojnim zemljama svijeta čija iseljenička populacija, popularno nazvana dijaspora, premašuje broj ljudi koji, uprkos svim nedaćama, nastavljaju život ovdje. Iako postoje primjeri brojnih uspješno organiziranih udruženja američke dijaspore, zatim francuske, kanadske, potom australske dijaspore, njemačke dijaspore i brojnih drugih, nema sumnje kako njihov potpuni potencijal nije dovoljno iskorišten.

Moderna povijest bilježi nekoliko talasa iseljavanja izazvanih različitim događajima, koji najčešće pogađaju mlade školovane ljude i kvalificiranu radnu snagu. Tokom 60-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća većina lokalnog stanovništa napušta domovinu, bilo zbog traganja za boljim uslovima života izvan domovine, odnosno zbog neslaganja sa socijalističkim režimom koji tada vlada. Usljed migracijskih talasa, tadašnja zemlja gubi školovane mlade ljude i kvalitetnu radnu snagu. Tadašnji radnici, popularno zvani "gastarbajteri" (njemački: gastarbeiter), domovinu posjećuju samo tokom godišnjih odmora, svadbe najbližih rođaka ili zbog smrti užeg člana porodice.

Prvobitno odlazi neobrazovan kadar, motiviran isključivo ekonomskim razlozima, tražeći bolje životne uslove, a nakon toga odlazi visokoobrazovan kadar, motiviran političkim pristiscima, koji izrazitije slobodoumni ljudi nisu mogli trpjeti. Međutim, najveći talas iseljavanja bosanskohercegovačkog stanovništva nastupa tokom minulog rata, kada većina ljudi napušta svoje domove silom tadašnjih prilika. Tokom ratnih dešavanja, tada raseljeno bosanskohercegovačko stanovništvo igra presudnu humanitarnu ulogu. Novčana pomoć, zatim pomoć u znanju, ljudstvu, oružju, davanju podrške humanitarnim projektima... predstavljaju samo djelić pomoći, čije učinke nije moguće zanemariti.

Uspješna integracija u novo društvo

Pripadnici bosanskohercegovačke dijaspore nisu imali problem prilikom asimilacije unutar drugačijih kulturoloških okruženja, pokazujući svojim primjerom kakva treba biti uspješna integracija izbjeglica. Većina istovremeno zadržava određeni stepen autonomije, podržavajući razne organizacije koje promoviraju kulturne vrijednosti svoje zemlje. Prema podacima koje prikuplja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, trenutno izvan domovine živi najmanje dva miliona ljudi koji imaju bosanskohercegovačko porijeklo. Njih skoro 1,7 miliona su rođeni u Bosni i Hercegovini, kako tvrdi popis iz 2013. godine. Među razloge napuštanja matične zemlje možemo ubrojiti spajanje porodica, odnosno migracije supružnika, koji integriraju porodicu nakon nekoliko desetljeća razdvojenosti. Ovo predstavlja najbrojniju pojedinačnu kategoriju imigriranja prema drugim razvijenijim zemljama. Ukoliko pogledamo podatke koje objavljuju Ujedinjeni narodi, oko 1,65 miliona naših ljudi živi u Evropi. Ova brojka čini skoro 90 posto ukupne dijaspore (najviše u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji), dok preostalih 10 posto živi izvan Evrope (najviše u SAD-u, Kanadi i Australiji).

Međutim, veliki problem predstavlja nastavak emigriranja isključivo zbog nezadovoljstva uslovima života koje pruža naša zemlja. Prema rezultatima koje bilježi posljednja sačinjea studija Westminster Foundation for Democracy, više od polovice ispitanika želi napustiti Bosnu i Hercegovinu. Poželjnim destinacijama smatraju one zemlje koje nude veće životno blagostanje. Nadalje, svaki drugi ispitanik poželjnom destinacijom smatra Njemačku, gdje živi skoro 54 posto bosanskohercegovačkih migranata. Ukoliko uporedimo prosječnu bosanskohercegovačku neto plaću, koja iznosi 449 eura, i njemačku, koja iznosi 2.500 eura, onda pomenuti razlozi imaju opravdanje. Nadalje, ispitanici poželjnom destinacijom smatraju Sloveniju, u kojoj živi blizu 26 posto bosanskohercegovačkih državljana, zatim Austriju, gdje živi blizu 10 posto, Švicarsku, skoro 1,5 posto, Švedsku i SAD, blizu 2,0 posto, Italiju, 1,0 posto... Prosječna neto plaća austrijskog radnika iznosi 1.000 eura, norveškog 3.700 eura, švicarskog 4.500 eura, što pokazuje motiviranost isključivo ekonomskim razlozima prilikom izbora poželjne životne destinacije. Nema sumnje kako odlazak mladog obrazovnog kadra dugoročno slabi razvojnu sposobnost zemlje, ugrožavajući time mogućnost kreiranja novih radnih mjesta.

Pomenuta studija navodi kako trošak obrazovanja kroz devet godina osnovne škole, četiri godine srednje škole i prosječno pet godina studiranja na fakultetu košta skoro 30.000 eura. Ukoliko uzmemo podatak koji pokazuje kako godišnje emigrira 18.200 ljudi, onda ispada kako njihovo obrazovanje ovu zemlju košta između 320 i 400 miliona eura. Mnogi Bosanci i Hercegovci koji žive vani imaju respektabilne poslovne karijere, koje prati značajno osobno bogatstvo, koje žele investirati. "Odluku donosim srcem, a nikako digitronom", kaže jedan uspješan njemački poduzetnik bh. porijekla. Iako takvih primjera ima mnogo, njihova spremnost često zastaje pred preglozmanom birokratijom, koja pruža otpor njihovim ambicioznim planovima. Nema sumnje kako bosanskohercegovačku dijasporu prezentiraju uspješni poslovni ljudi, čije rezultate čak prepoznaje magazin Forbes, ali njihov puni ekonomski potencijal nije dovoljno iskorišten.

Novčane doznake osam posto BDP-a

Prema rezultatima studije, novčane doznake bh. dijaspore čine oko osam posto bruto društvenog proizvoda Bosne i Hercegovine. Moralno dvojbeni postupci vlasti tada značajno umanjuju interes poslovnih ljudi bh. porijekla, koji imaju osjećaj iskorištenosti zarad nekih sasvim drugih ciljeva. Zbog narušenog povjerenja, danas među njima vlada pasivnost, koja značajno umanjuje mogućnost potpunog iskorištovanja potencijala koji dijaspora nudi. Potencijal koji ima dijaspora potrebno je ponovo otkriti obnavljanjem mreže ekonomske diplomacije, koja treba ponuditi konkretne projekte na obostrano zadovoljstvo. Rezultat mora biti poticaj bh. iseljenicima, koji predstavljaju rudnik značajnog ekonomskog potencijala, koji može polučiti goleme ekonomske učinke. Današnja ekonomska slika ovog odnosa mjeri se deviznim doznakama dijasporaca, čiji iznos premašuje strana direktna ulaganja.

Doznake inozemnih radnika iznose skoro 2,5 milijardi eura, a strana direktna ulaganja oko 400 miliona eura godišnje. Nije teško zaključiti kako iznos doznaka premašuje šest puta direktna strana ulaganja. Iako nema preciznih podataka koliko novca dolazi neformalnim kanalima, možemo zaključiti kako svako dvadeseto domaćinstvo prima inozemne doznake, koje čine trećinu ukupnog kućnog budžeta. Većinom tim sredstvima domaćinstva kupuju osnovne životne potrepštine. Ovi podaci Bosnu i Hercegovinu plasiraju među sami vrh ljestvice zemalja koje imaju slične transfere emigranata. Međutim, ukoliko tome pridodamo ostale prihode koje ubiremo putem socijalnih primanja (primanje inozmene penzije, naprimjer), ili privremenih prihoda radnika koji stalno žive ovdje (rad putem interneta, naprimjer), onda možemo zaključiti kako njihov doprinos bruto društvenom proizvodu premašuje 14 posto.

Pojavom negativnih efekata uzrokovanih pandemijom virusa korona možemo očekivati značajan pad ovih prihoda, što nameće potrebu promptnog iznalaženja alternativnog načina obnavljanja ovih pokidanih veza. Bh. iseljenici predstavljaju uspavan potencijal, koji treba biti okosnica ekonomskog razvoja zemlje tokom postpandemijskog perioda. Dijaspora nije personifikacija čuvene "tetke iz Njemačke", koja već postaje dio slavenske mitologije, nego predstavlja investitore koje možemo lakše privući nego bilo koje druge, turiste koji pokazuju mnogo veći interes nego bilo koji drugi, partnere koji nude mnogo veće povjerenje nego bilo koji drugi, odnosno svi oni koji aktivno žele doprinijeti ekonomskom oporavku zemlje. Ovaj put proaktivnost bh. vlasti polaže ispit zrelosti. Hoće li uloga dijaspore biti blaga, marginalna, nezamjetna ili utjecajna, presudna, jaka, odnosno hoće li naša pamet iskoristiti poklonjenju priliku, isključivo zavisi od nas.    

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor

[balkanin]

Tim WHO-a za istragu o porijeklu pandemije završio misiju u Kini

Tim WHO-a za istragu o porijeklu pandemije završio misiju u Kini

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je da je tim koji istražuje porijeklo pandemije korona virusa završio misiju u Kini i poručila da se ta agencija UN-a priprema da rasporedi veću grupu stručnjaka u oblast u kojoj se sumnja da se pojavila pandemija.

Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je jučer u Ženevi da će međunarodni tim biti poslan u kineski grad Wuhan, u…

[prijedor24]

Utvrđujemo prvi krug kontakata osobe zaražene koronavirusom u Prijedoru

Komandant prijedorskog Štaba za vanredne situacije Milenko Đaković izjavio je da se utvrđuje prvi krug kontakata osobe koja je prvi potvrđeni slučaj virusa korona u Prijedoru i da se kreće dalje u trijažu radi zaustavljanja širenja virusa.

“Riječ je o muškarcu koji je već od ranije u izolaciji u našoj bolnici. Najviše se sumnja da je porijeklo virusa povezano sa klasterom broj tri u Banjaluci,…

[cgvijesti]

Naučnici u šišmišima pronašli novi korona virus, „zaobilazi“ vakcine

Naučnici u šišmišima pronašli novi korona virus, „zaobilazi“ vakcine

Foto: Nova RS Stigla je vijest koju stručnjaci za javno zdravstvo očekuju, ali od nje strahuju. Naime, kod šišmiša je otkriven novi korona virus koji bi mogao izazvati nove probleme za ljude. Može da zarazi ljudske ćelije i već je u stanju da zaobiđe imunološku zaštitu od vakcina protiv kovida, piše portal Nova RS. Prema izveštaju u časopisu PLoS Pathogens, naučnici predvođeni Majklom Letkom,…

[cgvijesti]

Korona virus je američki eksperiment?

Korona virus je američki eksperiment?

Foto: Depositphotos/HayDmitriy Džefri Saks je ukazao, u naučnom radu, da je virus korona možda nastao kao posledica laboratorijskih eksperimenata u kojima je učestvovala američka vlada. Ovaj poznati ekonomista, profesor Kolumbija univerziteta i predsednik komisije za kovid poznatog naučnog časopisa “Lanset” taj rad je objavio u časopisu Američke akademije nauka. Saks i koautor naučnog rada Nil…

[cgvijesti]

Nove studije pokazuju da je kovid potekao s pijace u Vuhanu

Nove studije pokazuju da je kovid potekao s pijace u Vuhanu

Dvije nove naučne studije ustanovile su da je novi koronavirus koji je izazvao pandemiju kovid-19 potekao s pijace u kineskom gradu Vuhanu, potkopavajući tezu da je taj virus napravio čovjek i da je iscurio iz laboratorije. Ipak, neki naučnici traže dodatne podatke i kažu da nova istraživanja ne isključuju druge mogućnosti, pišu svjetski mediji, prenosi N1. Potvrda prvih sumnji Analizirajući…

[balkantimes]

Veliki intervju s katarskim šefom diplomacije šeikom Al-Thanijem, o krizi između arapskih monarhija

Portal Geopolitika News dobio je službeni prijevod originalnog intervjua televizije „Al Jazeera English“ sa šeikom Mohammedom bin Abdul Rahman Al-Thanijem, zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova Katara, u kojemu je govorio o 3 godine blokade, koju su toj arapskoj državi Perzijskoga zaljeva nametnuli Saudijska Arabija, UAE, Egipat i Bahrein. 

U intervjuu je riječ o vrlo složenim međuarapskim odnosima, koje Zpadna javnost ne poznaje dovoljno ali koji tako snažno utječu na ukupne bliskoistočne odnose pa i šire.  Iz tog razloga prenosimo ga u cjelosti, bez ikakvih sadržajnih izmjena, osim u kontekstu hrvatskog jezičnog izričaja.

Al Jazeera: Želimo dobrodošlicu zamjeniku premijera i  ministru vanjskih poslova šeiku Mohammedu bin Abdul Rahmanu Al Thaniu.  Prošle su tri godine od kada je Kataru nametnuta blokada. Znate li uzrok, bit toga problema?

Naravno, ako pogledamo pozadinu blokade, odredit ćemo razloge koji stoje iza nje i okolnosti u kojima je počela, vidjet ćemo kampanju dezinformacija protiv Države Katar i pokušaj da se izmisle razlozi za blokadu i da se ona opravda zaljevskoj javnosti i globalnom javnom mijenju. Druga faza počela je s hakiranjem Katarske novinske agencije, nakon čega je uslijedila kampanja dezinformacija protiv Države Katar i kampanja kojom bi se ona demonizirala. Do danas ne nalazimo jasne razloge za nametanje ove blokade, poglavito jer su odnosi koji povezuju Državu Katar i zemlje koje su nametnule blokadu u razdoblju koji joj je prethodio bili dobri i prijateljski. Postojala je stalna suradnja i dijalog između svih tih država, osim problema kojega su pokrenuli Ujedinjeni Arapski Emirati. Iako je njihov zahtjev za predaju supruge protivnika Emirata pokrenut dva mjeseca prije blokade,  nismo očekivali da će nas takav problem dovesti u ovu situaciju.

Al Jazeera: Kažete, dva mjeseca, ali u stvarnosti, princ Turki Al-Faisal, bivši šef saudijske obavještajne službe, koji je također bio veleposlanik u Washingtonu i Londonu, kaže da je problem mnogo stariji i datira od prije dvadeset godina, i da je u tom razdoblju bilo mnogo upozorenja. Kaže da se uzrok krize pripisuje težnji katarskog vodstva da igra ulogu u regiji, u skladu s onim što naziva “svojim interesima”. Koji je vaš komentar?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Ako se problem proteže na dvadeset godina kao što je princ Turki tvrdio u svom intervjuu, zašto ovaj problem onda nije riješen tijekom tih dvadeset godina kada su postojali neprestani dijalozi i mnoge izjave svih saudijskih uzvanika o dubini odnosa između Države Katara i Kraljevstva Saudijske Arabije? Nekoliko dana prije blokade i internetskog napada, saudijski ministar vanjskih poslova bio je u posjetu Državi Katar i obratio se na katarskoj konferenciji veleposlanika. To je odražavalo tadašnju dubinu odnosa Katara i Kraljevstva. Njegovo Veličanstvo Emir, šeik Tamim, došao je na vlast 2013. godine, a problemi su počeli samo nekoliko mjeseci nakon toga, a da se uopće nije znala Emirova politika, povlačenjem veleposlanika ili krizom iz 2014. godine, što je dovelo do takozvanog sporazuma iz Rijada, koji su oni prekršili.

Al Jazeera: Jeste li bili potpuno posvećeni ovom sporazumu?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Država Katar mu je bila u potpunosti predana, a svi zapisnici Vijeća za suradnju to dokazuju. Posvećenost Države Katar ovom sporazumu i kršenje ovog sporazuma bilo je, na žalost, očito iz mjera koje su te zemlje poduzele. Sporazum iz Rijada jasno predviđa rješavanje bilo kakvih nesporazuma putom mehanizma za rješavanje sporova, a ovaj mehanizam nije korišten, pa zašto onda govore o poštivanju sporazuma iz Rijada kojeg prije svega oni nisu poštivali?

Al Jazeera: Bez obzira na razloge, bez obzira na usklađenost ili nepridržavanje sporazuma iz Rijada, sada postoji realnost: tri godine blokade i mnogo pokušaja rješavanja ove krize, barem od strane Države Kuvajt. Kuvajtski uzvanik nastupio je više puta kako bi rekao da je rješenje, ako Bog da, blizu. Posljednja od ovih izjava data je prije dva dana, zapravo kada je kuvajtski premijer šeik Sabah Al-Khaled Al-Sabah rekao da postoji nada za rješenje, kako ih je on nazvao, zaljevskih razlika. Ima li nešto novo?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Nadamo se da će rješenje doći prije nego kasnije. Želio bih, naravno, na početku zahvaliti Državi Kuvajt, koju predvodi Njegovo Veličanstvo šeik Sabah Al-Ahmad, što je preuzeo ovu odgovornost od početka krize, uprkos njegovoj prezaposlenosti. Svu odgovornost je preuzeo na sebe, te je došao i posjetio  Državu Katar i zemlje koje su nametnule blokadu, pokušavši ublažiti ovu krizu, a njegovo posredovanje traje do danas. Bratska Država Kuvajt i dalje u tome nastoji, što Država Katar visoko cijeni i uvijek reagira pozitivno i konstruktivno. Na žalost, do sada ne postoji jasan plan za rješavanje ove krize. Postoje pozitivne inicijative koje razmatramo, ali praktična rješenja se nisu konkretno oblikovala, te se nadamo da će biti praktičnih koraka ne samo zbog nas, već i radi Zaljevskog vijeća za suradnju kao institucije, radi naših naroda i radi regionalne sigurnosti na koju ova blokada nepovoljno utječe.

Al Jazeera: Budući da ste razgovarali o posjetima, prije dva tjedna, odnosno 21. svibnja posjetili ste Amman, a Kuvajt 20. svibnja 2020. godine, za vrijeme pandemije korona virusa, tijekom koje niko nije  putovao, osim po vrlo važnim pitanjima. Sjeli ste u zrakoplov, preuzeli rizik i otišli  odaslati poruku! Ima znatiželje u svezi ovoga posjeta i molim Vas, nemojte mi reći kako je to rutinski posjet ili posjet vezan za bilateralne odnose?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Naravno da sam posjetom Kuvajtu reagirao na poruku Njegovog Veličanstva šeika Sabaha koja se odnosi na krizu, a katarski odgovor je uvijek u skladu s konstruktivnim dijalogom temeljenim na načelima koji poštuju suverenitet i međunarodno pravo. Također, konstruktivan dijalog gradi ideju jednakosti među narodima. Postoje napori, kao što sam vam već spomenuo, koje je predvodila Država Kuvajt, a i Sjedinjene Države također rade po pitanju rješavanja krize,  kojima Država Katar daje svoj doprinos, i razmatra ih na pozitivan i konstruktivan način. Nadamo se kako će ti napori jednoga dana donijeti plodove i dovesti nas do rješenja. Do danas nema odgovora druge strane.

Al Jazeera: Dakle, postoji li inicijativa na stolu?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Da, postoji inicijativa na stolu i dobra atmosfera po tom pitanju, i nadamo se da će ova inicijativa rezultirati pozitivnim koracima.

Al Jazeera: Sa Saudijskom Arabijom konkretno ili s Emiratima, s kim?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

O zaljevskoj krizi razgovarali smo u okviru Zaljevskog vijeća za suradnju i uz suradnju Sjedinjenih Država, a to je uvijek bio okvir našeg razgovora.

Al Jazeera: Ovaj put ćete biti konzervativac, ali prošli put je bilo više pokušaja, možemo li znati broj ozbiljnih pokušaja koji su zapravo vodili u pravi dijalog?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Između nas i Kraljevstva Saudijske Arabije postojao je dijalog, na koji sam se osvrnuo krajem prošle godine. Javnost je taj dijalog vidjela kao dijalog kojim se nešto postiglo, ali je na žalost  zaustavljen, ne od strane Države Katar, već od Kraljevstva Saudijske Arabije. Možda Kraljevstvo Saudijska Arabija ima razloga za to, ali za nas razlog nije bio jasan, jer je dijalog počeo na pozitivan i konstruktivan način i onda se iznenada zaustavio, a zatim je uslijedila eskalacijska kampanja. Nadamo se da se tako nešto više neće ponoviti, a također se nadamo da će biti više ozbiljnosti u postupanju s inicijativama koje je na stol stavila Država Kuvajt uz potporu Sjedinjenih Država.

Al  Jazeera: Primjetno je da ste Vi taj koji govori o ovom pokušaju, a druga strana nije o tome govorila, a nakon toga uslijedio je tweet ministra Anwara Gargasha u kojem on kaže: „ovo je još jedan primjer gdje Katar potkopava jedinstvo zaljevskih država i želi opet potaknuti nered dok priča o Saudijskoj Arabiji, a o tome ne razgovara i s nama“.

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Nije pitanje o podrivanju jedinstva, ako govorimo o tome tko je za jedinstvo zaljevskog Savjeta za suradnju. Mi moramo razgovarati o zemljama koje su od početka napadale Državu Katar i nametnule blokadu njoj i njenom narodu. Pored toga, te zemlje su ispolitizirale svoj narod protiv Države Katar i sve životne aspekte okrenuli protiv Države Katar, stoga je njihova optužba pogrešna, jer Država Katar nije za separatizaciju. Atmosfera dijaloga u Kraljevstvu Saudijske Arabije bila je pozitivna i mogla je dovesti do dijaloga, a mi nastavljamo onako kao što smo od početka rekli – Država Katar je otvorena za dijalog, i tko god krene prema nama jedan korak, mi idemo naprijed prema njemu za deset koraka, ali to mora biti ozbiljan i iskren korak.

Al Jazeera: Odnosite li se prema svim zemljama blokade na isti način?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Na isti način.

Al Jazeera: Želite li obnoviti odnose sa svim zemljama?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Mi smo zainteresirani za jedinstvo Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) bez obzira na to što se dogodilo. Danas svi znaju da kriza u Zaljevu negativno utječe na GCC i nanosi štetu njegovom ugledu, posebno njenom ugledu kod vlastitog naroda.

Al Jazeera: Nedavno su se pojavile glasine da ćete napustiti GCC. Portparol Lulwa Al-Khater rekla je kako to nije točno i da nema osnove, jer Katar ostaje pri svom članstvu u GCC-u. Kakvo je porijeklo glasina? Postoje neke strane koje kažu da je to testni balon, da ste Vi sa Vaše strane  pokrenuli glasine, a Vi šutite petnaestak dana, a zatim  to negirate?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Ne treba nam testni balon, mi donosimo naše odluke i objavljujemo ih, zato smo govorili o mobilnosti, govorimo transparentno pred našim ljudima i pred cijelim svijetom. Kada je bilo pozitivnih pokušaja i dobre atmosfere, razgovarali smo i o tim glasinama. Postoji opća frustracija prema GCC-u i njegovoj učinkovitosti. To ne znači da vodstvo u Državi Katar vidi GCC samo kao platformu za sastanke, već imamo viziju budućnosti GCC-a koji su ustanovili još naši roditelji i djedovi. Tko danas lansira ovu glasinu? Pogledajmo tko ima interes od toga? Čiji je interes da Državu Katar izbaci iz sustava GCC? Da se Država Katar htjela izvući iz sastava GCC-a, to bi bilo još 2017. godine, u danima kada GCC, kao sustav, nije reagirao na napad koji se tada dogodio.

Al Jazeera: Sljedeće godine, GCC će obilježiti otprilike četrdeset godina svoga postojanja. Vidite li na horizontu njegovu budućnost? Što očekujemo od ovoga Vijeća, da reagira povodom tri njene bojkotirajuće članice, a tu je i pitanje što nudi u budućnosti?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Naravno da postoji puno pitanja o GCC-u i njegovoj učinkovitosti, ali Katar se ponaša odgovorno i neće biti povod za kolaps Vijeća. Naprotiv, vjerujemo da moramo izvući korist iz ovakvih  izazova da bismo ojačali Vijeće. Kada je Država Katar na početku davala rješenja, nije to činila da bi izvukla korist. Mi danas, naravno, živimo bez odnosa s tim državama, bilo da je to  Saudijska Arabija, UAE ili  Bahrein, ali na žalost čujemo glasove koji govore „ova kriza nas se ne tiče i mi ćemo živjeti bez Katara“. Pitanje nije živjeti s tobom ili bez tebe, mi smo međusobno povezani narodi. Trebali bismo razmišljati o svojim narodima i njihovoj budućnosti i kako ćemo se nositi s regijom i njenim izazovima u budućnosti. Nismo razmišljali samo o sebi ili samo u interesu Države Katar, već smo rekli da Vijeće, na žalost, nema ulogu, ali  da razmišljamo o budućnosti i tražili smo rješenje koje treba jačanje GCC-a, rješenje je potvrda da neće doći do ponovne krize, ne samo s Katarom, već i s bilo kojom drugom članicom Vijeća. Mora postojati civilizirani dijalog izgrađen u snažnoj civiliziranoj instituciji koja može odgovoriti na težnje naših ljudi na ovim prostorima. Ne radi se o  naređivanju ili blokadi od jedne, dvije, pedeset godina, kao  što su na žalost spominjali neki uzvanici iz zemalja koje su nas tada blokirale. Mi im kažemo da se nakon godinu ili dvije  zemlje mijenjaju, neke se razvijaju, a neke  dožive svoj kraj ili nestaju, stoga moramo razmotriti ovo pitanje na odgovorniji način.

Al Jazeera: Kako bismo razmotrili ovo razdoblje u kojemu je bilo mnogo događaja, a prije nego se osvrnemo na regionalne odnose, vratimo se na temu koja se tiče Sjedinjenih Država. Na arapskim ulicama stječe se dojam kako regiji naređuje Amerika, posebno Zaljevu, i budimo otvoreniji, uključujući i Katar, i da ako Washington kaže da je vrijeme za pomirenje, mi ćemo se pomiriti. Ovdje je zanimljivo da Trump dvije godine poziva na pomirenje u Zaljevu i poziva zemlje koje su nametnule blokadu da krenu u susret Kataru. Bez obzira na njegove razloge, znamo da Trumpu nije neugodno reći stvari onakve kakve jesu i osramotiti one koji su vrijeđali. To mu sada nije problem, prema najnovijim vijestima iz poznatih američkih novina. Trump to sada nastoji popraviti iz razloga koji se odnose na zračni embargo, na primjer, jer sada avioni prelijeću preko Irana, što je u iranskom interesu. On to želi zaustaviti, što nam je pomoglo da razumijemo jednadžbu. Je li američka uloga  izazovna?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Naravno, prije svega nema sumnje da Sjedinjene Države imaju strateške odnose sa svim zaljevskim državama, uključujući i Državu Katar, koja ima snažan strateški odnos i suradnju sa Sjedinjenim Državama na različitim razinama, bilo da se radi o sigurnosti, obrani ili ekonomskoj razini, ili energetici na više polja. To ne znači kako Država Katar, a ovdje govorim samo o Državi Katar a ne o ostalim zemljama jer nisam ovlašten govoriti u njihovo ime, zbog ovog strateškog odnosa ne vodi rasprave i dijaloge sa Sjedinjenim Državama; ali ove rasprave nas ne obavezuju da slijedimo naredbe Sjedinjenih Država. Možemo se s njima složiti u stavovima koji se tiču određenih tema, a ne složiti se s njima o drugima, ali to je neslaganje na civiliziranoj razini, i rješava se također na civilizirani način. Tvrditi da ako Sjedinjene Države žele okončati krizu – mogu je zaustaviti, a ako žele započeti krizu – mogu je započeti, mislim kada bi ta teorija bila točna, onda se  postavlja  veće pitanje: koje su to zemlje koje vežu svoju budućnost, budućnost svoga naroda, budućnost svoje regije i stvaraju krizu sa susjednom državom samo po nalogu druge države i ponovno je rješavaju po nalogu druge države? Mislim da je najveće pitanje ovdje, koje su to zemlje koje su spremne započeti krizu sa Državom Katar po stranom naređenju? Mislim da to nije tako. Posebno je pitanje to, što zemlje koje su nametnule blokadu imaju temeljni spor sa Državom Katar, jer žele da Država Katar bude njihov sljedbenik i da se rukovodi prema istom političkom pristupu koji one usvajaju. Mi poštivamo njihov politički pristup. Njihovo gledište je u nekim stvarima možda ispravno, a u nekima pogrešno. Tako je i  naše mišljenje možda u nekim stvarima ispravno, a u drugima pogrešno, ali jedni druge trebamo poštivati. Država Katar neće biti ničiji sljedbenik i neće slušati nečiji diktat.

Al Jazeera: U izjavi prije mjesec dana na simpoziju na Univerzitetu Johns Hopkins rekli ste nešto izvanredno,  nabrojavši razloge – uključujući opsadu Katara,  također i američke odnose i probleme između Amerike i Irana,  ulogu Turske u regiji, Libiju i Jemen, da sve te stvari guraju ili stavljaju regiju na rub eksplozije?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Da. A dodajte još i koronavirusnu krizu koja će također imati društvene, ekonomske i političke uticaje u budućnosti.

Al Jazeera: Kada govorite o eksploziji, znači li to da govorite o tjednima, mjesecima ili o čemu?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Ne možemo predvidjeti razdoblje, ali regija se zagrijava tokom cijelog ovog razdoblja, što ukazuje – ako nema mudrosti za pronalaženje rješenja za ove probleme – doći će do eksplozije. Stoga želimo postići da jezik mudrosti i razuma prevlada, tako da te krize budu smanjene i razriješene, a krize će se rješavati samo civiliziranim dijalozima. Ako pogledamo povijest svih ratova i vojnih sukoba, dvije strane uvijek izlaze s gubitkom i dogovori se postižu na temelju nagodbi, a ne na temelju pobjednika i gubitnika. Danas kažemo da smo svi gubitnici u svim tim krizama u regiji, sve strane su gubitnici, ali kada će se javiti jezik razuma i mudrosti da shvatimo da smo izgubili dovoljno i da moramo gledati u budućnost?

Al Jazeera: Želim Vas pitati o jeziku razuma i mudrosti nasuprot jeziku mržnje u društvenim medijima, ne samo na razini običnih ljudi, već i na razini vođa, involviranih medijskih profesionalaca, političara i ljudi iz svih spektara. Ljutnja je prisutna i ona nažalost potkopava napore, a ponekad i jezik pomirenja, jezik razuma i mudrosti o kojima govorite?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Na žalost, postoji zlouporaba prostora za slobodu koji je danas dostupan na platformama društvenih medija. Jedno od glavnih mjesta zlouporabe takve slobode nalazi se u arapskom svijetu, tačnije u Zaljevu, gdje su društvene mreže mobilizirane u sustavnu kampanju protiv Države Katar kako bi je demonizirale i koja je, nažalost, stvorila mržnju prema Državi Katar od strane zemalja koje je blokiraju. Koristili su to oružje za mobilizaciju naroda i okretanje regionalnog i međunarodnog mišljenja protiv Države Katar.

Al Jazeera: Ali, ako ćemo pošteno, neki katarski tweetovi koriste isti jezik?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Molim vas, samo da završim, bilo je nekih katarskih odgovora, ali ne bih rekao kako su oni točni ili pogrešni i ne bih rekao da su Katarani u pravu, a drugi nisu, jer svi su krivi u stimulaciji medija i društvenih medija na ovaj način, ali ne bismo trebali zaboraviti da smo na početku ove kampanje mnogo puta napomenuli: „nemojte uključivati narode u takvu kampanju i ne uključujte narode u govor mržnje”, ali na žalost, naišli smo na zakone koji kriminaliziraju suosjećanje s Katarom i one koji na društvenim mrežama pozivaju na pomirenje između nas, njihov bi kraj mogao biti nesretan. Na žalost, otkrili smo da su tweetovi iz Emirata prešli sve granice i pretjerano  vrijeđali žene što je za nas crvena crta, ne samo za naše društvo, već i zaljevska društva, arapsku i međunarodnu zajednicu uopće, postoje takvi napadi na žene bez imalo poštovanja i na takav način koji prije nismo mogli vidjeti u zaljevskim zemljama. Prije smo mislili da se takve stvari nikada neće pojaviti u zaljevskim zemljama, nažalost, uvjerili smo se da je to ispod svake razine.

Al Jazeera: Prema Vašem mišljenju, kako se mogu suzdržati bijes i ogorčenost kada se na takav način prelaze crvene crte?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Odgovornost dolazi od vlade, a i ponašanje dolazi od vlade. Ako vlada zakonski sankcionira ponašanja koja se tiču takvih pitanja na odgovoran i otvoren način – onda će se svi ponašati tako, a ako vlada to dozvoli – svi će raditi što hoće.

Al Jazeera: Mediji svih strana optuženi su za vođenje žestoke kampanje?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Mediji su polarizirani, i nažalost situacija u kojoj živimo, posebno u Zaljevu, je situacija oštre polarizacije između različitih medija, ali to ne bih rekao za Al-Jazeeru.  Al-Jazeera dio je ove polarizacije, a kada uspoređujem Al-Jazeeru s drugim kanalima u regiji, rekao bih da je Al- Jazeera njoj najmanje pridonijela, i to na profesionalniji način od drugih. Drugi kanali plasiraju lažne vijesti, izvješćuju lažnim i iskrivljenim novostima i takve su uloge negativne i destruktivne za naše zajednice u budućnosti.

Al Jazeera: Zaključio bih jednim, možda osobnim pitanjem. Preuzeli ste odgovornost Ministra vanjskih poslova godinu i pol prije nego što je počela ova kriza. Mislim da ste, ako mogu reći, bili bačeni u duboku vodu, jeste li mislili da će ova kriza dugo trajati, tj. cijelo ovo razdoblje?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Kad mi je Nj.V. Emir ukazao čast da preuzmem Ministarstvo vanjskih poslova, njegove direktive su bile  jasne, da su mudro razvijanje i jačanje zaljevskih odnosa za nas prioritet, a kako je ova kriza nastupila iznenada, a također i stvarana s razlozima, produženje njenog trajanja nas iznenađuje. Ali nakon tri godine, rekli bismo da smo navikli na ovaj obrazac ponašanja koji nije očekivan, uvijek očekujemo sve i pozivamo da prevlada mudrost. Uvijek me povrijedi što nakon tri godine postoji  toliko izražena polarizacija naših naroda u regiji, to je nešto nevjerovatno, ne mogu podnijeti moralni sunovrat koji vidim na društvenim medijima zbog ove krize, ova stvar utječe na nas, utječe na našu budućnost i budućnost narednih generacija.

Izvor

[balkantimes]

SAD prekinule finansiranje instituta u Vuhanu - Kakvu ulogu ima glavni američki epidemiolog?

Amerikanci su prekinuli finansiranje Instituta za virusologiju u Vuhanu, poslije više godina finansijske pomoći toj kineskoj instituciji u istraživanju virusa korona koji sa slijepih miševa mogu da pređu na ljude.

Amerikanci su prekinuli finansiranje Instituta za virusologiju u Vuhanu, poslije više godina finansijske pomoći toj kineskoj instituciji u istraživanju virusa korona koji sa slijepih miševa mogu da pređu na ljude.

Nacionalni institut za alergijske i zarazne bolesti, na čijem je čelu dr Entoni Fauči, glavni američki epidemiolog, koji se smatra i vođom borbe protiv epidemije virusa korona, i Nacionalni institut za javno zdravlje SAD, odobrili su u proteklih šest godina Institutu za virusologiju u Vuhanu 7,4 miliona dolara za istraživanje virusa korona, piše „Njuzvik“.

Druga faza projekta započeta je 2019, a 3,7 miliona dolara za nju odobreno je prošle godine.

Finansiranje druge faze projekta prekinuto je krajem aprila odlukom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, piše „Politiko“. Tako neće biti isplaćeno preostalih 370.000 dolara kineskom institutu.

Prvu fazu, koja je koštala također 3,7 miliona dolara, a trajala je od 2014. do prošle godine, finansirao je Faučijev Nacionalni institut za alergijske i zarazne bolesti.

Njen cilj bilo je praćenje virusa korona kod slijepih miševa, a njom je rukovodio Ši Ženg Li, koji je zajedno sa drugim naučnicima iz laboratorije u Vuhanu istraživao i katalogizovao viruse korona kod slijepih miševa u prirodnom okruženju.

U drugoj fazi, koju je finansirao Nacionalni institut za javno zdravlje SAD preko neprofitne organizacije „Ekohelt Alajans“, naučnici iz Vuhana u laboratorijskim uslovima izučavali su infektivnost tih virusa, njihovu mogućnost da „skoče“ na ljude.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da novi virus korona SARS-kov2, koji je izazvao globalnu pandemiju, porijeklo vodi iz slijepog miša, a da se na ljude proširio najvjerovatnije preko tržnice u Vuhanu.

Mnogi naučnici su, prije izbijanja pandemije virusa korona, kritikovali ovakva istraživanja zbog opasnosti od toga što bi virus, nad kojim se obavljaju eksperimenti, među kojima je i genetički inženjering, mogao da „procuri“ iz laboratorije.

„Njuzvik“ podsjeća da je Fauči, koji je na čelu Nacionalnog instituta za alergijske i zarazne bolesti još od 1984. godine, prije desetak godina bio umiješan u kontroverzno istraživanje virusa ptičjeg gripa.

Tada su naučnici „propuštali“ taj virus kroz razne životinjske vrste kako bi postao zarazniji do te mjere da može izazvati pandemiju.

Više od 200 američkih naučnika tada je pozvalo da se takva istraživanja prekinu zbog opasnosti od moguće „curenja“ takvog virusa iz laboratorije,

Fauči je tada takva istraživanja branio riječima da će „omogućiti nalaženje novih antivirusnih lijekova koji bi mogli da služe za prevenciju i liječenje“.

Pod pritiskom javnosti, takva istraživanja su prekinuta 2014. godine, kada je suspendovana 21 studija.

Ipak, Nacionalni institut za javno zdravlje SAD ukinuo je moratorijum na takva istraživanja 2017. godine, a dvije godine kasnije odobrio je i sprovođenje dvije takve studije na gripu.

(Sputnjik)