#ispovijest

[povjetarac]

Zar jedne plave, široke hlače mogu da sakriju sve nemire jednog bića? Tužna sam. Razočarana. Opet nezadovoljna. Ne želim da me neko pamti kao slabića, niti da otkrijem svoje tajne koje duboko i vješto skrivam. Ali mislim da varam. Ne znam ni da li da žalim osobe oko sebe jer pokušavajući da sakrijem sebe koja se bori sa sobom, prikazujem jednu osobu koju ne volim ni ja ni oni. Opisala bih vam sebe, misao od večeras: osoba koja nosi uvijek sa sobom svoja 4 zida i rijetko kada otvori vrata. Vi ne znate ko sam ja. Nikad niko i neće saznati. Ne znam sebe ni ja. Hoću da izbrišem dijelove sebe, izliječim konverzacije, događaje.. potom sebe kreiram kao zdravu osobu koja može da ostane sama sa konverzacijama i događajima, a da ne uzburkam ništa iznutra. Opet pokušavam da kreiram sebe u glavi: sretnu, u plavim, kul hlačama, punu života, kao osobu koja svoje nedaće nadvlada nesebičnom pozitivnom energijom. Zašto je zovem nesebična pozitivna energija? Dobra sam i prema sebi i drugima. U pravom životu, stvarnom, trudim se dobro fokusirati na sebe jer teško je svaki dan kad ostaneš sa sobom suočiti se sa sobom. Kada se zavolim, izliječim, ništa iznutra ne uzburkam- javim.

#ispovijest #emocija #ljubav #balkan

[ljubavniromani]

“POROĐAJ MI JE BIO TEŽAK, BILA SAM NEKOLIKO MINUTA MRTVA” Ispovijest Hanke Paldum! O braku, razvodu, karijeri…

Hanka Paldum iza sebe ima plodnu muzičku karijeru, te svojom ljepotom nikoga nije ostavljala ravnodušnim, a malo ko zna za njenu tešku sudbinu. Rođena je 28. aprila 1956. godine, a prve afinitete prema muzici pokazala je još u rodnom Čajniču. Za njene muzičke početke bio je odgovoran njen mlađi brat Smail, koji joj je bio velika pomoć i podrška da uspe na tom putu. Pred polazak u srednju školu…

[shesadhernamewascinderella]

Najcrnje je pred zoru

Kada svaka utvara

Želi komad mesa,

A ja ne volim da dijelim,

Ne volim da pričam,

Čak i kada najmračniji momenti

Zovu da se igramo,

Ja držim sve stvari u sebi

I ne dam

Da postanu predmet

Mišjeg glodanja.

Sve u meni mora da ostane snažno

Sve u meni mora da bude jako

I kada sahranjujem prošlost

I kada ubijam nezahvalnu dušu

I kada skidam latice ranama,

Moje stvari

Ostaju moje

I kada ne mogu da igram

Ne mogu da pjevam

Jer mi zlo sjedi na ramenu,

Nesnosno i teško,

Opet,

Sve u meni mora da ostane budno

Jer prokleta sam

I ako sam slaba

I ako sam jaka,

I ako sam milosna

I ako sam nemilosrdna,

A da bih našla raj

Prvo moram da nađem

Đavola u sebi,

Da dopustim da me za noge uhvati

Odvede u rijeku

Polako davi,

Da mu osjetim ruke

Oko mog tvrdog srca,

Da osjetim konkretan strah,

Da postanem toliko teška u njegovim rukama

Da mora sa me zbaci i odbaci,

Jer iako on bez šuma sustiže u gužvi

Ipak nije snažan da može da utiče

Da može da promijeni

Da može bilo što da učini

I neka mu poslednja ispovijest bude

Da čekanje na moj pad i na ponor

Nije nikakav blagoslov,

Jer ono što je u meni

Ne dijelim ni sa kim

O tome ćutim

Ne dam da ga išta pokori,

Jer i protiv sebe same

Umijem da se izborim.

Najcrnje je pred zoru

Kada svaka utvara

Želi komad mesa,

Ali svitanje nagradi

Svakog ko se ne da i ne prepusti.

-Ivana Gojković

[trojerucica-blr]

ISPOVIJEST DRAGOSLAVA MILOJEVICA POSLE TORTURE KOJU JE DOZIVIO OD PRIPADNIKA SRBIJANSKE POLICIJE

BORBA SE NASTAVLJA,NE DAMO NIJEDNOG GRADJANINA SRBIJE.Zelimo promjene,zelimo postovanje IZBORNE VOLJE GRADJANA.RESPEKT!!!

https://x.com/Petar__Duric/status/1737612645690220791?s=20

Simona Markovic is��feeling shocked.

 · 

Shared with Public

ovaj decko treba da dobije ODSTETU ZA ZLOSTAVLJANJE I TIRANIJU NAD NJIM IZVRSAVANU PROTIVZAKONITO I NELEGALNO!!!Osobito sto nepredstavlja NIKAKVU pretnju tako nezan i krhke konstitucije.OVO JE TUGA IZIVLJAVATI SE NAD SLABIJIM CITAVA GARNITURA MUP BATINASA.IMA USTAVNO PRAVO DA IZRAZI SVOJ BUNT PROTIV POVREDJENOG USTAVNOG PRAVA GRADJANINA ZBOG TRANSPARENTNE IZBORNE KRADJE TIRANINA.

MUCKO PREBIJANJE POKRADENIH GRADJANA!!!

[mentalnahigijena]

VJERA Islam monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. vjeku. Utemeljio ju je Muhammed, a njezini sljedbenici nazivaju se muslimani. Pripada tipu objavljene i pravne religije. Islam znači religiju (din), stav predanosti Bogu (iman) i civilizaciju (ovozemaljsko uređenje zajednice po islamskim zakonima). Islamska era počinje 622., kad se Muhammed sa svojim pristašama seli iz Meke (gdje su se tadašnji Arapi protivili širenju islama) u Medinu (hidžra). Islam se razvija u VII. vjeku u polunomadskome politeističkom društvu Arabijskog poluotoka, gdje je već bilo gradova s trgovačkom elitom. Karavane iz Meke i Jathriba (Medina) prometuju sa Sirijom i Palestinom, koje su onda bile unutar hršćanskoga Vizantskog Carstva. Na sjeveroistoku je zarathustrističko Perzijsko Carstvo, na jugu nestorijanski Jemen, a na zapadu, s one strane Crvenog mora, monofizitska Etiopija. U Medini i nekim drugim arapskim gradovima živjele su dobro organizirane jevrejske zajednice. Islam, poput judaizma i kršćanstva, njeguju strog monoteizam. Islam je nastao usavršavanjem prethodnih abrahamskih religija. Kako su se razvijali narodi i njihova svijest, tako su se mijenjali propisi. Muslimanima se smatraju ne samo sljedbenici Muhammeda, već i ljudi koji su kao Božje poslanike i Božje robove prihvatili Abrahama (Ibrahima a.s.), Mojsija (Musu a.s.), Isusa (Isaa a.s.)i td. Kabu su predislamski Arapi preuzeli od pravovjernih čistunaca tzv. hanifa, monoteista. Poligamija je kod predislamskih Arapa označavala moć i prestiž. U islamu je, pak, imala cilj da zbrine udovice palih boraca. Musliman ne smije oženiti drugu ženu bez pristanka prve, niti smije oženiti treću bez pristanka prve dvije, niti četvrtu bez pristanka prve tri. Svaku je ženu dužan darivati u istoj mjeri i nijednu ne smije preferirati. Unatoč tim složenim poticajima i utjecajima, islam će se oblikovati kao originalna religija, plod arapskoga religijskog iskustva. Četiri su izvora islamskog zakona: -kuranska objava (Kuran) -Muhamedove upute i praktični primjeri (sunet i hadis) -jednodušna suglasnost velikih islamskih zakonoznanaca ('idžma) -teološko razmišljanje, logičke prosudbe po analogiji (kijas) Islamsko vjerovanje (akaid) sadrži šest temeljnih vjerskih istina, koje vjernik prihvaća dobrovoljno, u njih čvrsto vjeruje i ispovijeda ih na arapskom jeziku, na sljedeći način: Bog – Alah Prva i temeljna istina vjere glasi: Amentu-bilahi - Ja vjerujem u Alaha. Bez nje čovjek ne može biti musliman. Označava vjerovanje u jednoga Boga – Alaha, stvoritelja i nestvorena, svemogućeg i milosrdnog, koji je slao objave preko poslanika svim ljudima. Islam njeguje strogi monoteizam, tako da je jedino Alah bog i jedino on ima božanska svojstva, dok pripisivanje tih svojstava bilo kome drugome (širk) predstavlja teški grijeh koji izravno izvodi iz vjere. Alah je stvoritelj i upravitelj svemira, oduvijek i zauvijek živi, nije rodio, niti je rođen, i nitko mu ravan nije. On sve zna, sve vidi i sve čuje. Alahov lik nikome nije poznat, ali će čast da vide njegovo lice i s njime razgovaraju imati samo oni vjernici najčvršćega vjerovamja, koji su zaslužili da budu na najvišoj, sedmoj razini Raja. Meleci - Anđeli u islamu Druga temeljna istina glasi: Ve melai-ketihi - I vjerujem u Njegove anđele (meleke), bezgriješna duhovna bića stvorena od svjetla (nur) kako bi služila Alahu, pokoravala mu se i izvršavala njegove naredbe. Njihova je dužnost veličati boga i izvršavati zadatke koje im je on dao, a odnose se na održavanje svemira, navođenje ljudi na dobro i bilježenje njihovih djela, kažnjavanje nevjernika, nošenje Alahovog prijestolja i sl. Najpoznatiji meleki su: Džibril (Gabrijel), Mikail (Mihael), Azrail (Melek smrti) i Israfil (Rafael). Meleci su bezgriješni, ne jedu, ne piju, nisu muškog ni ženskog roda, stvoreni su od svjetla i žive od veličanja Alaha. Njihov broj poznat je samo Alahu. Ova ispovijest podrazumijeva i vjerovanje u ostale dvije grupe duhovnih bića, to su džini i njihovi zli pripadnici šejtani, koji su suprotnost od meleka, ljudima čine zlo i nagovaraju ih na grijehe i nevjerovanje, a njihov je vladar Iblis (Sotona, prkosnik). Objave - Svete knjige u islamu Treća temeljna istina glasi: Ve kutubihi - I vjerujem u Njegove Knjige (Objave), to je vjerovanje u sve četiri pisane objave, koje su objavljene poslanicima: Tevrat (Tora), objavljena Musi, muslimani vjeruju da su njen sveti tekst Jevreji previše izmijenili i prepravili kako bi njima odgovarao Zebur (Psalmi Davidovi), objavljen Davudu, muslimani smatraju da je i to govor Alahov, a ne djelo Davidovo, te da su i njega Jevreji obezvrijedili, izmijenili i oskvrnuli pretvorivši ih u pjesme Indžil (Evanđelje), objavljen Isau, muslimani smatraju da su Jevreji i Indžil izmijenili, prikazujući Isu kao sina Božjega (i tako počinili širk), i time u potpunosti obezvrijedili ovu objavu, te odveli hršćane u zabludu Kuran, objavljen Muhamedu, najveća je Alahova objava, pečat svih prijašnjih objava, jedina neizmijenjena i neoskvrnuta objava, direktno i bez izmjene prenesen govor Alaha, temelj islamskog vjerovanja i zakona, uputa za život svakome muslimanu. Osim velikih Alahovih objava, postoje i one male kojih ima mnogo, a to su: suhufi (svitci) - njih ima 100 (dakle ukupno postoje 104 Alahove pisane objave), i njih su primili vjerovjesnici Adem, Šit, Idriz, Nuh, Ibrahim, te risale(poslanice) i kelime (riječi), koje je Alah upućivao raznim narodima, preko njihovih vjerovjesnika. Proroci - Proroci u islamu Četvrta temeljna istina glasi:Ve rusulihi - I vjerujem u Njegove poslanike i proroke, to je vjerovanje u proroke, odnosno poslanike, ljude za koje se zna da su poslani od Boga, kako bi na pravi put izveli narode koji su zalutali, uzoholili se, postali bogohulni ili činili nered na Zemlji. U Kuranu ih je spomenuto dvadeset pet, a najpoznatiji su: Adem (Adam), Nuh (Noa), Ibrahim (Abraham), Musa (Mojsije), Isa (Isus) i Muhamed. Muhamed je naveo da je najviše proroka poslano Jevrejima, te da su oni većinu njih prognali ili ubili, i da je Alah ljudskom rodu poslao 124 000 proroka. Svakom proroku Alah je dao mudžize, natprirodne sposobnosti, kako bi dokazali nevjernicima da su zaista poslani od Boga. Muslimani su dužni poštovati i vjerovati u proroštvo svih u Kuranu spomenutih proroka, a Muhameda moraju slijediti, poštovati i prakticirati sve ono što je on za života radio (sunnet), te čvrsto vjerovati u sve ono što mu je od Boga objavljeno. Muslimani nakon imena svakog proroka dodaju i uzrečicu alejhi-s-selam (skraćeno: a.s.), što znači: Neka je mir i spas Božji na njega. Sudnji dan - Sudnji dan u islamu Peta temeljna istina vjere glasi:Ve li-jevmil-ahiri - I vjerujem u Sudnji dan, odnosno kraj svemira i početak vječnog života. Ovaj događaj, prema islamskom nauku, ima dvije etape: Kraj svijeta (Jevm al-kijameh) - Dan uništenja, to je dan kada će cijeli svemir biti uništen, Israfilovim prvim puhanjem u rog, dan kada će sve živo pomrijeti. Prije potpune propasti, na Zemlji će se strašnim potresom poravnati brda i doline, a od silne vrućine, Zemlja će postati bijela. Sudnji dan (Jevm al-ahir)- Dan polaganja računa pred Alahom, kada će svi ljudi, stojeći pred vagom Mizan, koja će biti postavljena ispred Božjeg prijestolja, odgovarati za učinjena djela, dobra ili loša, te će sukladno tome biti raspoređivani u Džennet ili Džehennem. Taj će dan nastupiti Israfilovim drugim puhanjem u rog, kada će sve mrtvo oživjeti. Ljudi će odgovarati prema knjizi svojih djela, koju su sastavili meleci Kiramen-katibin. Alah je u Kuranu obećao milost svima koji vjeruju, a Muhamed je svojim sljedbenicima obećao svoj šefat (zauzimanje kod Alaha za njih), ekskluzivno pravo koje imaju samo Muhamed i oni koji su poginuli na Alahovom putu (šehidi). Kršćanima i Židovima bit će ukazana milost,pa će im biti suđeno prema njihovim Knjigama, Tevratu, Zeburu i Indžilu, ali originalnim verzijama, ne onima koje su oni izmijenili. Oni koji su priznali poslaničku misiju Muhameda, mogu ući u Džennet, ili odslužiti kaznu u Džehenemu, pa onda ući u Dženet. O ova dva događaja najsažetije i najzornije su opisana 99. surom Kurana, Al-Zilzal - Zemljotres. Muhamed navodi da je između ova dva dana razmak 40, međutim ne i čega (dana, godina, vjeka...) Muslimani moraju vjerovati u ove događaje i tražiti od Alaha svakodnevno milost, spas i oprost na Sudnjem danu, te se uzdati u Muhamedov šefat. Predodređenje - Predodređenje u islamu Šesta temeljna istina vjere glasi: Ve bil kaderi hajrihi ve šerihi minalahi teala - I vjerujem da sve što se događa biva Alahovom voljom i određenjem, dakle vjerovanje u predodređenje (kader). To znači da sve što se događa biva Alahovom voljom i određenjem, i nitko drugi ne može to promijeniti. Nije, međutim, predodređeno da li će ljudi izabrati put dobra ili zla, to je u njihovim rukama, a Alah unaprijed zna njihov izbor, i nadahnjuje onoga koga hoće. Vjernici vjeru u ovu istinu posebno moraju iskazati kada ih zadesi neka poteškoća (bolest, smrt bližnjih, siromaštvo...) vjerujući da o tako mora biti, jer Bog tako hoće i najbolje zna razloge za sve što je predodredio. Sudbinu cijelog svemira Alah je predodredio prije nego što ga je stvorio, te je naredio da se ona zapiše na Levhil Mahfuzu - Ploči Pomno Čuvanoj. Dodirne točke s kršćanstvom Muslimani vjeruju u Isu (Isusa) ali vjerovanje da je on Bog smatraju najvećim grijehom (širk). U Kuranu, jedina žena spomenuta imenom je Merjem (Marija), majka Isusova. Prema islamskom učenju, Merjem je začela bezgrešno i Božjom voljom, a njen je sin samo Božji poslanik i Božji rob, a ne Božji sin. Kada je Isa čuo da ga neki sljedbenici proglašavaju Bogom i sinom Božjim, pao je na koljena i molio Stvoritelja za oprost. Tako je nastala večernja molitva. Pet stupova islama Šehadet (Ispovijedanje) Namaz (Molitva) Saum (Post) Zekat (Milostinja) Hadž (Hodočašće) Učenje Kurana (Kiraet) Recitiranje, odnosno čitanje i proučavanje Kuranskog teksta (kiraet) jedan je od najvećih bogoštovnih činova. Ono predstavlja posebnu duhovnu aktivnost u životu svakog vjernika. Da bi vjernik mogao učiti Kuran mora biti čist, dakle obaviti vjersko pranje (abdest), odjeven u čistu odjeću (vjernice moraju biti odjevene kao i za namaz, dakle pokriti sve osim lica, šaka i nogu do iza članaka), sjesti na lijepo mjesto, okrenuti se prema Kibli (Kabi u Meki), te lijepim i razgovijetnim glasom, smireno i skrušeno recitirati Kuranski tekst. Vjernik mora biti koncentriran na recitiranje i nastojati razumjeti tekst, pa su zbog toga najčešće u uporabi Mushafi (zbirke Kuranskog teksta) s prijevodom na jezik kojim vjernik govori i tumačem nepoznatih pojmova. Također, postoji skup pravila recitiranja Kurana, koji se naziva tedžvid i koji bi svaki vjernik trebao poznavati, uz arapsko pismo (sufar). Iako bi recitiranje Kurana moralo biti svakodnevna navika vjernika, oni to uglavnom čine tokom svetog mjeseca Ramazana, blagdana i svetih noći, kada se ova vrsta ibadata višestruko nagrađuje. Postoji veliki broj vjernika koji znaju tekst cijelog Kurana napamet - hafizi. Muhamed je obećao vjernicima koji recitiraju i proučavaju Kuran, da će se Sveta Knjiga zalagati za njih na Sudnjem danu. Muslimani se prema Kuranu i njegovoj zbirci, Mushafu, odnose s velikim poštovanjem, tako da je on postavljen na posebno mjesto u kući i umotan u čist i namirisan peškir. Praznici Islamski blagdani Islamski kalendar (koji se još naziva i Hidžretski kalendar, jer je za početak njegovog računanja uzet najvažniji događaj u povijesti islam - Hidžra) ima 12 lunarnih mjeseci, od kojih je najsvetiji Ramazan, 9. mjesec, mjesec duhovne obnove i preporoda i cijeli se obilježava kao mjesec ibadata ((bogosluženja), te se provodi u svečanom raspoloženju i duhovnom uzdizanju. Petak (jevmul-džuma) je molitveni dan, kad mujezin s minareta (danas preko razglasa) poziva vjernike u džamiju. Ondje imam predvodi zajedničko klanjanje i drži propovijed (hutba). I ponedjeljak (jevmul-isnejn) se smatra blagoslovljenim danom, kada je lijepo započinjati sve važnije i korisnije poslove. Najvažnija dva islamska blagdana su: Ramazanski bajram (Eid al-Fitr), obilježava se prvi, drugi i treći Ševvala, po završetku mjeseca Ramazana, veliki je obiteljski blagdan, kada se slavi kraj posta i Božji blagoslov. Muškarci idu u džamiju i nakon sabah-namaza (jutarnje molitve) klanjaju skupno bajram-namaz, koji uključuje i prigodnu bajramsku propovijed. Nakon toga se blagdan čestita svima vjernicima, posjeti se groblje, te se u kućama u blagdanskoj atmosferi darivaju članovi obitelji, nakon čega počinje bajramska gozba, simbol kraja posta. Drugi i treći dan se iskorištava za obilazak rodbine i susjeda. Vjernici moraju biti okupani, lijepo odjeveni i namirisani kako bi obilježili ovaj blagdan. Kurban bajram (Eid al-Adha), obilježava se deseti, jednaesti, dvanaesti, trinaesti i četrnaesti Zul-hidžea, praznik je žrtvovanja. Na ovaj blagdan svaka porodica koja to može dužna je pribaviti jedan kurban (žrtvu) ako se radi o stoci sitnog zuba (ovan, ovca, jarac, koza), ili, ako se radi o stoci krupnoga zuba (bik, krava, deva) više porodica može sudjelovati. Žrtva se žrtvuje u Alahovo ime, po islamskim propisima i dijeli se na tri dijela: jedan je za porodicu, jedan je za rodbinu i komšije, a jedan je za siromašne i gladne. Ne može se žrtvovati konj, magarac, perad niti riba. Također, postoji dobna granica za životinje koje se žrtvuju. Bajram namaz, bajramska propovijed, gozba i svi drugi običaji su isti kao i kod Ramazanskog bajrama. Ovaj blagdan predstavlja sjećanje na Ibrahimovu (Abrahamovu) žrtvu i najveći je islamski blagdan. Osim ovih praznika u životu svih muslimana veoma važno mjesto zauzimaju i sljedeći praznici: Nova hidžretska godina, obilježava se prvi Muharrema, praznik koji se provodi s obitelji, uz prigodnu večeru i molitvu za Božji blagoslov (bereket) u novoj godini. Mevlud, blagdan rođenja Muhameda, obilježava se dvanaesti Rebiul-evvela, kada se vjernici okupljaju u džamijama i, poslije jacije-namaza (noćne molitve), uz recitiranje Kurana, pjevanje pobožnih pjesama (ilahija i kasida), te pripovijesti o Muhamedovom rođenju i životu, prisjećaju se svoga Vjerovjesnika. Dan Ašure - Dan spasenja, obilježava se 10. Muharrema, dan kada su se dogodili mnogi za islam važni događaji, poput toga da je Nuh (Noa) sa svojom Arkom pronašao kopno, Junusa (Jonu) je riba koja ga je progutala izbacila na obalu i mnogi drugi. Na ovaj veliki dan je lijepo postiti, ali s danom prije ili poslije njega (9. ili 11. Muharrema), a priprema se i blagoslovljeno jelo ašura od 7 do 70 različitih namirnica (voća, povrća, žitarica, meda, začina), u spomen na posljednje dane plovidbe u Nuhovoj (Noinoj) Arci kada su svi članovi posade pretražili Arku i od sakupljenih ostataka hrane skuhali kašasto jelo, te tako preživjeli. Dok je ovo dan radosti za sunije, za šiije je to dan teške žalosti jer je na ovaj dan ubijen Muhamedov unuk Husein, i oni ovaj dan obilježavaju raznim procesijama, udaranjem u prsa i ritualnim bičevanjem. Četiri svete noći, koje obilježavaju važne događaje za islam, i prilika su za iskupljenje grijeha kroz povećano slavljenje Boga (ibadet): Lejletul - regaib ili Noć želja i nadanja - obilježava se prvog četvrtka u mjesecu Redžebu, Lejletul - miradž ili Noć uznesenja Muhameda - obilježava se 26. Redžeba, Lejletul- berat ili Noć čišćenja grijeha - obilježava se 14. Ša'bana i Lejletul - kadr ili Noć sudbine - najsvetija noć, službeno se obilježava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je noć Kadr, sa sigurnošću se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana. Moral i pravo - Šerijatsko pravo Premda Kuran sadrži osnovno načelo naravnog zakona (činiti dobro, a izbjegavati zlo) pa i postavku da ljudska djela vrijede po nakani (nijjet) i unutarnjem stavu, islam je tipično pravna religija. Porodične, društvene i bogoštovne odnose detaljno propisuje šerijatsko pravo. Šerijat znači put k Bogu, Božji zakon, a on ima četiri izvora (Kuran, Sunnet, Idžma i Kijas). Šerijatsko pravo obuhvaća tri kategorije: Ibadat- bogoštovno pravo Munakehat - bračno i porodično pravo Muamelat- ekonomsko i privredno pravo Ukubat- krivično pravo Šerijat reguliše obaveze i zabrane nekoliko vrsta Farz - ono što je Allah neizostavno zapovjedio, poput klanjanja pet dnevnih namaza; Vadžib - ono što je potrebno i ispravno, ali nije Kuranom propisano, poput milostinje koju bi bogati morali dati siromašnima pred Bajramske blagdane, da bi i oni mogli osjetiti radost Bajrama; Sunnet - ono što je u praksi provodio Allahov Poslanik Muhamed a.s., poput klanjanja sunneta pet dnevnih namaza; Mustehab - ono što pohvalno, ali nije zapovjeđeno pa nije grijeh izostaviti, poput pranja zuba; Mendub - ono što ne donosi ni nagradu ni kaznu, poput sjedenja; Mašbuh - ono što je sumnjivo, nepoznato, poput hrane za koju se ne zna sadrži li nedopuštene sastojke (svinjetinu, alkohol, krv...); Mekruh - ono što je nepoželjno, nemilo, pokuđeno, pa mekruh radnje ne smiju biti navikom muslimanima, poput klanjanja u vrijeme izlaska i zalaska sunca, i kada je ono na polovini neba; Haram - ono što je potpuno zabranjeno, konzumiranja alkohola i svinjskog mesa, laganja i sl. Pravo tumače uleme, a u praksi po njemu sude kadije. Od VII. do IX. vjeka razvija se islamska pravna znanost (fikh) sa svoje četiri pravne škole (mezheb): hanefijska, malikijska, šafijska i hanbelijska škola. U XIX. i XX. vjek šerijatsko pravo doživljava krizu u susretu sa zapadnjačkim laičkim društvom i građanskim pravom. U islamskim zemljama danas se šerijatsko pravo uglavnom zadržalo na području obiteljskog prava (većina zemalja), negdje je zamijenjeno građanskim pravom (Turska), a u nekim je zemljama na snazi u cijelosti (Saudijska Arabija).

[littlecandace]

01:58

„Zeleo sam da znas da si nekome ulepsala makar i malecni deo zivota" 😊

Sedim i plačem jer mi je prvi put to neko rekao za nepunih 22 godine

[misternikola]

Uvek ćeš imati mene, čak i kad pomisliš da si sama na svetu.

Ti zauvek imaš nekog svog.

[svestoboli]

Moji prsti sami trče na tvoje ime u imeniku.

Uhvatim se noću kako ležim i zamišljam te kraj sebe. Kako mi se smiješiš.

Zamišljam tvoj dodir na koži. Kako prstima crtaš krugove po mojoj podlaktici. Pa nam se prsti isprepliću.

I tako se samo gledamo i poznajemo. Ima neko poznavanje u tom pogledu koji smo dijelili.

Ima neki osjećaj 'doma' u tebi, i sada kada te nemam, stalno sam beskućnik vlastitog života.

- sve što boli

[sa-tobom-u-mislima]

🤗

[ona-voli-kontrolu]

znate što je najbolnije?

stavljati fotografije u album

i biti svjestan činjenice kako se ti trenuci, a niti ljudi više nikada neće vratiti

[neutralna0]

tvoja koža savršeno pristaje oslonjena uz moju

[bastard--bunny]

Sve za čime žudim...

Sve a čime žudim je samo malo nježnosti. Nježne riječi. Nježni dodiri. Nježni poljupci. Smatram da ne tražim mnogo. Drugi smatraju da sam djetinjasta. Vi biste mi sad htjeli napisati zašto me zanima tuđe mišljenje. Ma zaboli me šta misle, realno. Smeta mi što živimo u svijetu gdje se žudnja za nježnošću smatra djetinjastim ponašanjem. Otkad to? Kad smo postali toliko okrutni? Toliko hladni? Bezobzirni?

Kada?

[ljubavniromani]

Potresna ispovijest Nede Ukraden: Raspade mi se zemlja, karijera i djetinjstvo

Devedesete godine bile su teške za cijelu bivšu Jugoslaviju, pa i za pjevačicu Nedu Ukraden koja te godine opisuje kao doba sunovrata. Iako joj je karijera tada išla nizlaznom putanjom, ona je tih godina bila primorana da okrene novi list i krene ispočetka. Neda se za Grand osvrnula na period prije izbijanja rata i istakla kako je podnijela odlazak iz rodnog Sarajeva. “Ja nažalost nisam otišla…

[spirosperro]

[dobro-vece-sta-ste-htjeli]

[mylifeinsmoke]

prijatelji me sve više pitaju gdje sam u zadnje vrijeme i ne želim im reći da sam se vratila na Tumblr i da zato zapostavljam društveni život