#institut za fiziku

[zanimljivaekonomija]

Kolarčeva zadužbina obeležila 145 godina postojanja i slavu osnivača Zadužbine - Aranđelovdan

Zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca obeležila je 145 godina postojanja i slavu osnivača Zadužbine Ilije M.Kolarca - Svetog arhangela Mihaila. Svečanost je počela sečenjem slavskog kolača nakon čega su uručene plakete za izuzetan doprinos programskoj delatnosti i Godišnja nagrada Galerije za najbolju samostalnu izložbu u sezoni 2022/2023. Dobitnici plaketa su Institut za fiziku i festival Beogradske muzičke svečanosti (BEMUS), dok je umetnica Marija Ćalić dobitnica Godišnje nagrade Galerije za najbolju samostalnu izložbu (za izložbu “Crno sunce“). Takođe je dodeljen veći broj zahvalnica za doprinos radu i razvoju Zadužbine. Nagrade je svim dobitnicima uručio Aleksandar Peković, upravnik Zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca.

Foto: Momčilo Karan

Jubilej Kolarčeve zadužbine

[radiogornjigrad]

Nikola Devčić Mišo: NEKA CVJETA TISUĆU SINTEZA I NEKA SE NA ŽIVOT I SMRT BORE TEZE I ANTI-TEZE

slikovnost, institut za fiziku . NEKA CVJETA TISUĆU SINTEZA I NEKA SE NA ŽIVOT I SMRT BORE TEZE I ANTI-TEZE . TEZA: dogma, ANTI-TEZA: mišljenje, SINTEZA: korporacija TEZA: homo faber, ANTI-TEZA: homo ludens, SINTEZA: homo homini lupus TEZA: kritika, ANTI-TEZA: sloboda, SINTEZA: praxis TEZA: malograđanin, ANTI-TEZA: angažirani građanin, SINTEZA: rentijer TEZA: historijski problem, ANTI-TEZA:…

[mentalnahigijena]

Ruski napadi zaustavljaju planove za evakuaciju ukrajinskih civila Rusija je nastavila granatiranje lučkog grada Mariupolja. Nakon što se prekid vatre u Mariupolju nije održao u subotu, ruske snage su pojačale granatiranje grada i bacile ogromne bombe na stambena područja Černihiva, grada sjeverno od Kijeva, rekli su ukrajinski zvaničnici. Britanski vojni zvaničnici uporedili su rusku taktiku s onom koju je Moskva koristila u Čečeniji i Siriji, gdje su opkoljeni gradovi razbijeni zračnim napadima i artiljerijom. "Ovo će vjerovatno predstavljati pokušaj da se sruši ukrajinski moral", saopćilo je Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva. Odvojeno, ukrajinska nacionalna bezbjednosna služba saopćila je da su ruske snage u gradu Harkovu ispalile rakete na institut za fiziku koji sadrži nuklearni materijal i reaktor. Ukrajinski predsjednik Voldymyr Zelenskyy ponovio je zahtjev stranim zaštitnicima da nametnu zonu zabrane letova iznad Ukrajine, što je NATO do sada odbacivao zbog zabrinutosti da bi takva akcija mogla dovesti do daleko šireg rata. "Svijet je dovoljno jak da zatvori naše nebo", rekao je Zelenskyy u nedjelju u video obraćanju. Oleksij Arestovič, savjetnik Zelenskog, rekao je da ukrajinski zvaničnici i međunarodne humanitarne organizacije rade s Rusijom preko posrednika na uspostavljanju humanitarnih koridora iz Buče i Hostomela, koji su predgrađa Kijeva gdje su se vodile teške borbe. Dok su ruske snage opkolile nekoliko ukrajinskih gradova, Zelenski se pojavio na televiziji u subotu uveče i okupio svoje ljude da ostanu prkosni. „Ukrajinci u svim našim gradovima u koje je neprijatelj ušao — u ofanzivu!“ rekao je Zelenskyy, koji je nosio svoju uobičajenu vojničku zelenu majicu. „Trebalo bi izaći na ulice! Trebao bi se boriti! … Potrebno je izaći i otjerati ovo zlo iz naših gradova, iz naše zemlje.” Snaga ukrajinskog otpora i dalje iznenađuje ruske snage, a one su odgovorile gađanjem naseljenih područja, uključujući gradove Harkov, Černihiv i Mariupolj, saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane na svom dnevnom obavještajnom brifingu. Broj umrlih je teško izmjeriti. Kancelarija UN-a za ljudska prava saopštila je da je potvrđeno da je ubijen najmanje 351 civil, ali da je pravi broj verovatno mnogo veći. Ukrajinska vojska uvelike je nadmašena od ruske, ali njene profesionalne i dobrovoljačke snage uzvratile su žestokom upornošću. U Kijevu su se dobrovoljci postrojili u subotu kako bi se pridružili vojsci. Čak iu gradovima koji su pali, bilo je znakova otpora. Posmatrači u Černihivu klicali su dok su gledali kako ruski vojni avion pada s neba i ruši se, navodi se u videu koji je objavila ukrajinska vlada. U Hersonu su stotine demonstranata mahale plavim i žutim ukrajinskim zastavama i uzvikivale: "Idite kući". Rusija je postigla značajan napredak u južnoj Ukrajini jer nastoji blokirati pristup Azovskom moru. Zauzimanje Mariupolja moglo bi omogućiti Moskvi da uspostavi kopneni koridor do Krima, koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. godine, u potezu koji je većina drugih zemalja smatrala nezakonitim. Zapad je široko podržao Ukrajinu, nudeći pomoć i isporuke oružja i šamarajući Rusiji ogromnim sankcijama. Ali u Ukrajinu nisu poslane nikakve NATO trupe, što ostavlja Ukrajince da se sami bore protiv ruskih trupa. Američki državni sekretar Antony Blinken proveo je vikend u posjeti zemljama članicama NATO-a u istočnoj Evropi koje su primile izbjeglice iz Ukrajine. U Moldaviji je u nedjelju obećao podršku bivšoj sovjetskoj republici naklonjenoj Zapadu koja oprezno prati poteze Rusije u Ukrajini. Svjetska zdravstvena organizacija osudila je u nedjelju napade na zdravstvene radnike u Ukrajini, rekavši da je potvrdila najmanje šest takvih napada u kojima je šest osoba poginulo, a 11 ranjeno. Napadi na zdravstvene radnike kršenje su međunarodnog humanitarnog prava, rekao je na Twitteru generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebrejesus. UN su saopštile da će povećati svoje humanitarne operacije u Ukrajini i van nje, a Vijeće sigurnosti je za ponedjeljak zakazalo sastanak o pogoršanju situacije. Svjetski program za hranu UN-a upozorio je na predstojeću krizu gladi u Ukrajini, glavnom svjetskom dobavljaču pšenice, rekavši da će milionima biti potrebna pomoć u hrani "odmah".

[skcbeograd]

POSLEDNJI DAN PLANETE ZEMLJE ČETVRTAK, 18. APRIL U 19.00 VELIKA SALA

Tribina Instituta za fiziku Klimatske promene i živi svet Da li vas više čini ravnodušnim fraza „klimatske promene“ ili „globalno zagrevanje“? Da li vas vesti o promenama klime i dramatičnom izumiranju živog sveta ostavljaju hladnim zato što vam se čini da je reč o globalnom fenomenu koji se vaš lično ne tiče? Na žalost, celokupna naučna produkcija pokazuje da se ubrzane promene u atmosferi koje su posledica povećane emisije CO2 tiču ne samo nas, nego i svakog drugog organizma na planeti. I dok se donosioci odluka iscrpljuju novim protokolima, rezolucijama, kvotama, planeta se ubrzano menja. Trenutna stopa izumiranja vrsta je 100 do 1.000 puta veća nego u prethodnim geološkim epohama. Da li je prekasno? Kako moderna nauka vidi budućnost? Šta možemo da učinimo? Uoči predstojećeg Dana planete Zemlje o izazovima koji očekuju živi svet govore: dr Vladimir Đurđević, klimatolog, Fizički fakultet u Beogradu; dr Andreja Stojić, fizičar, Institut za fiziku u Beogradu; dr Uroš Savković, biolog, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“; Duška Dimović, aktivistkinja, World Wide Fund (WWF); moderator Slobodan Bubnjević, „Nauka kroz priče“

[receptikuvaronline]

Dodelom godišnjih nagrada završena je Druga AFA nedelja inovacija

New Post has been published on https://recepti-kuvar.rs/dodelom-godisnjih-nagrada-zavrsena-je-druga-afa-nedelja-inovacija/?Dodelom+godi%C5%A1njih+nagrada+zavr%C5%A1ena+je+Druga+AFA+nedelja+inovacija Recepti+i+Kuvar+online

Dodelom godišnjih nagrada završena je Druga AFA nedelja inovacija

U prostorijama Kluba Privrednik, nizom panel diskusija, razgovora i prezentacija svečano završena Druga AFA nedelja inovacija.

Ovogodišnju nedelju obeležila je i novouspostavljena dodela godišnjih AFA nagrada za inovacije. „Ove godine smo želeli da nagradimo pojedince, organizacije i kreatore promena koji stvaraju inovacije u našem društvu i da ohrabrimo i inspirišemo mlade da predstave svoje ideje i projekte. Zbog toga smo definisali i kategoriju Specijalnih nagrada za inovacije“, rekla je tim povodom direktorka AFA asocijacije za afirmaciju žena Žaklina Kušić – Nikolić.

Dodelom godišnjih nagrada završena je Druga AFA nedelja inovacija – photo AFA

Članovi žirija: Jelena Galić predsednica Izvršnog odbora AIK banke, prof. dr Dragan Lončar, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, Kori Udovički, CEVES, Nebojša Đurđević, Inicijativa Digitalna Srbija, Željka Motika advokat i suosnivač Srpske blockchain inicijative, Toplica Spasojević, SPK Privrednik, prof. dr Zoran Ševarac, Fakultet Organizacionih Nauka

Na Drugoj AFA nedelji inovacija je učestvovalo preko 70 govornika iz Srbije kao i gosti iz različitih zemalja, od Urugvaja, preko Nemačke, Izraela do Australije a ukupan broj posetilaca bio je preko 500.

Laureati Druge AFA nedelje inovacija:

Najinovativnija R&D kompanija 2019  – mBrainTrain Najinovativniji R&D institut  2019  – Institut za fiziku Beograd Najinovativniji R&D institut za informacione tehnlogije 2019  – BioSense Najinovativnija IKT kompanija 2019  – Tenderly Najinovativniji projekat zaštite životne sredine 2019 – ESENSA Najinovativnija inicijativa 2019 – Institut za onkologiju i radiologiju Najinovativnija tinejdž ideja 2019 – Pavle Đorđević, Andrej Milisavljević i profesor  Jovica Milisavljević Edukator godine 2019 Živojin Petrović Dragana Možek Ljubinka Boba Nedić Tinejdžer godine 2019 Marko Beslać Katarina Stanković Tinejdž tim godine 2019 Đaci prve kragujevačke gimnazije Mladi inovator godine 2019 Irena Stolić Aktivista godine  2019 Zoja Kukić Nagrada za najplementiju inicijativu 2019 Sa Tamarom u akciji Žene u tehnologiji – Inicijativa kompanije 2019 Nutanix Žena u tehnologiji 2019 Jelena Ječmenić Najbolja kompanija za razvoj talenata 2019 YOUTH by Arhi.pro She is Mercedes Vesna Bengin Zvezda u usponu – Jelisaveta Lazarević članica programskog odbora Nedelje inovacija

Saopštenje za javnost: Vanja Kovačev, Nord Communications

PROČITAJ: GDE MOŽE DA SE KUPI KNJIGA TRADICIONALNI RECEPTI DOMAĆE SRPSKE KUHINJE?

Pročitajte još:

Portal Recepti i Kuvar online je svrstan u TOP 50 sajtova u Srbiji!

Ukoliko vas interesuju svi naši recepti, kliknite na link: RECEPTI. Zbirke najboljih recepata naših saradnika nalaze se u sekciji kuvar, ukoliko želite više da pročitate, klikinte na link: KUVAR. Ukoliko želite da pogledate našu naslovnu stranu, kliknite na link: RECEPTI I KUVAR ONLINE homepage.

Ne propustite nijedan recept – Recepti i kuvar online na Facebook-u. Ostanite u toku, pratite Recepti i Kuvar twitter obaveštenja!

[balkantimes]

Lukašenkova jesen

Procjenjuje se da Aleksandar Lukašenko više nema značajniju podršku ni bjeloruskih građana ni institucija, izuzev represivnog sustava. Ne podupire ga više ni ruski predsjednik Putin, a ni zapadne zemlje. 

Unatoč tome, on evidentno ne namjerava odstupiti pa građanima i radnicima preostaje vršenje kontinuiranog pritiska putem masovnih protesta i štrajkova.

Piše: Tena Erceg- Novosti

redsjednički izbori koji su u Bjelorusiji održani 9. kolovoza i na kojima je po šesti put zaredom s čak 80 posto glasova službeno pobijedio ‘posljednji evropski diktator’ Aleksandar Lukašenko pokrenuli su najozbiljniji val protesta i štrajkova otkad je Lukašenko došao na vlast 1994. godine.

Iako je izborni dan bio 9. kolovoza, centralna izborna komisija objavila je da je ranijem glasanju, organiziranom u nekim izbornim jedinicama, pristupilo čak 40 posto birača. Na sam dan izbora, međutim, pred biralištima su se stvarali kilometarski redovi, iz čega je bilo jasno da statistika izborne komisije ne može biti istinita. Kada je potom objavljeno da je Lukašenkova protukandidatkinja Svetlana Tihanovskaja dobila samo deset posto glasova, iako su birači u dugačkim redovima hrpimice glasali upravo za nju, izbili su spontani protesti na koje je režim reagirao policijskom represijom kakva se posljednjih godina uglavnom viđa u zapadnim zemljama: nasrnuli su na prosvjednike vodenim topovima, dimnim bombama i gumenim mecima, uslijed čega su poginule najmanje dvije osobe. Novinarima stranih medija uskraćene su akreditacije za praćenje izbora, a neki su završili u pritvoru i tamo svjedočili zlostavljanju prosvjednika od pripadnika specijalne policije OMON.

Procjenjuje se da je u jednom trenutku bilo uhapšeno oko 6000 proturežimskih aktivista i drugih građana, a u izbornoj večeri blokiran je internet pa prosvjednici nisu mogli međusobno komunicirati ni primati informacije. Naime, prema nedavno donesenom zakonu, svi bjeloruski internetski sajtovi moraju imati nacionalne poslužitelje, što je režimu omogućilo trenutno gašenje lokalnih web-stranica, a nedostupne su bile i društvene mreže i strani mediji s bjeloruskim dopisnicima.

Iako točni rezultati izbora nisu poznati, neovisni promatrači uspjeli su unatoč zabrani provesti izlazne ankete na nekim biračkim mjestima pa su procijenili da je Tihanovskaja ta koja je dobila između 70 i 80 posto glasova. Taj se rezultat poklapa sa sociološkim istraživanjem koje je u travnju provela Bjeloruska akademija znanosti i umjetnosti i koje je pokazalo da Lukašenko ima podršku od oko jedne trećine stanovništva. Tihanovskaja je nakon izbora režim pozvala da obustavi nasilje nad prosvjednicima i ispregovara miran transfer vlasti, a nedugo zatim pobjegla je u Litvu, gdje je već ranije bila poslala djecu.

Svetlana Tihanovskaja, naime, na izborima se nije natjecala kao ‘ozbiljna’ kandidatkinja voljna preuzeti vlast, već se isturila kao svojevrsni simbol pobunjenih građana, jer u zemlji nema organizirane opozicije. Lukašenkov režim prije toga je eliminirao troje potencijalnih kandidata, uhapsivši njezinog muža, blogera i bivšeg biznismena Sergeja Tihanovskog, kao i bivšeg bankara Viktora Babarika, dok je treći protukandidat, bivši ambasador u Washingtonu Valerij Cepkalo, uspio pobjeći u Rusiju.

U prilično originalnom obratu koji je uslijedio nakon ovih hapšenja, tri žene – supruge Tihanovskog i Cepkala i menadžerica Babarikove kampanje – udružile su se i osnovale ‘ujedinjeni stožer’ te pokrenule predizbornu kampanju u kojoj se Svetlana Tihanovskaja, inače 37-godišnja profesorica engleskog jezika, kandidirala za predsjednicu s otvorenim stavom da ona to ne namjerava biti, već samo želi pripremiti teren da se šest mjeseci nakon svrgavanja Lukašenka održe pošteni izbori.

Bjeloruski građani pokazali su zavidnu snalažljivost i kada su, dva dana prije izbora, hakirali državno sponzorirani koncert i zapjevali politički angažiranu pjesmu iz 1990-ih ‘Hoćemo promjene’ ruskog pjevača Viktora Coja, a zatim i državnu blokadu interneta uspješno zaobišli uz pomoć kanadske aplikacije Psiphon, koja se inače masovno koristi u Kini.

Muž Svetlane Tihanovskaje uhapšen je zbog navodnih financijskih malverzacija koje proizlaze iz njegovih veza s kremaljskim oligarsima, dok je Viktor Babariko uhapšen zbog navodnog plana da izazove prevrat, nakon što je uspio skupiti skoro pola milijuna potpisa za kandidaturu, što je u zemlji od deset milijuna stanovnika impozantna cifra. Babariko je ranije bio direktor banke Belgazprombank u vlasništvu ruske naftne kompanije Gazprom, pa ova dva hapšenja pokazuju da se u međuvremenu počeo događati Lukašenkov razlaz s dugogodišnjim sponzorom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji ga je, što politički što ekonomski, desetljećima održavao na vlasti.

Lukašenko je već u lipnju Rusiju otvoreno počeo optuživati da se miješa u izbore u Bjelorusiji, a krajem srpnja vlada je objavila i da je policija uhapsila više od 200 plaćenika ruske sigurnosne kompanije Grupa Wagner koja se bavi regrutiranjem boraca za bliskoistočna i afrička ratišta. Grupa Wagner povezana je s Kremlju bliskim biznismenom Jevgenijem Prigožinom, koji je u Americi optužen za uplitanje u tamošnje predsjedničke izbore 2016. godine. Prema američkoj optužnici, činio je to putem svoje kompanije Agencija za istraživanje interneta koja služi kao ‘farma trolova’.

Državna novinska agencija Belta objavila je snimke racije, kao i imena i datume rođenja 32 muškaraca koji su se navodno kao turisti infiltrirali u zemlju kako bi sabotirali izbore. Iako se potvrdilo da su borci ranije sudjelovali u proruskom separatističkom pokretu u ukrajinskom Donbasu, ovog puta kod njih su pronađene sudanske telefonske kartice i novac, kao i SMS poruke na arapskom, pa se pretpostavlja da su plaćenici kroz Bjelorusiju samo prolazili na putu prema Sudanu. Upućene međunarodne organizacije također tvrde da, unatoč evidentnom zahlađenju odnosa između Putina i Lukašenka, ne postoje dokazi da se Rusija direktno umiješala u bjeloruske izbore, već da su protesti naprosto rezultat zasićenja bjeloruskog naroda Lukašenkovom diktaturom.

Obratu u kojemu je Lukašenko svoje političke protivnike počeo prikazivati kao Putinove lutke na koncu treba pridodati i činjenicu da ga je u veljači posjetio američki državni tajnik Mike Pompeo, što je bio prvi američki službeni posjet Bjelorusiji od ranih 1990-ih. Tom je prilikom, nakon više od jednog desetljeća, SAD imenovao veleposlanika u Minsku pa je, uzevši sve ovo u obzir, Lukašenko očigledno procijenio da bi optužba za rusko miješanje u izbore mogla naići na dobru recepciju kod pripadnika administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Iako su neki analitičari zbivanja u Bjelorusiji usporedili s revolucijom u kojoj je 2014. u Ukrajini svrgnut proruski predsjednik Viktor Janukovič, za razliku od ukrajinske opozicije, koja je bila prozapadno orijentirana i financirana, bjeloruski protesti pokrenuti su odozdo, uz izrazito snažan socijalno-ekonomski karakter.

Lukašenkov režim zaslužan je za to što je Bjelorusija 1990-ih izbjegla masovnu privatizaciju javnih resursa kakva je provedena u Rusiji, zahvaljujući čemu su ključne industrije ostale u rukama države pa je danas 40-ak posto radnika zaposleno u državnim proizvodnim poduzećima. To je omogućilo određenu razinu socijalne stabilnosti i nizak koeficijent ekonomske nejednakosti i stopu siromaštva, no posljednjih godina događaju se kontinuirani nasrtaji na socijalnu državu, poput ukidanja naknade za nezaposlene 2017. godine i masovne implementacije ugovora na određeno vrijeme, bez ikakve naknade u slučaju otpuštanja. Prema pisanju tamošnjih medija, primjerice, tvornica poljoprivrednih strojeva Gomseljmaš zabilježila je ove godine rekordni broj otkaza u zadnjih sedam godina, a tvornica s radnicima potpisuje samo ugovore na određeno vrijeme. U istoj reportaži zabilježeno je i da se zbog valutne denominacije provedene početkom 2016., uslijed koje je oslabljena vrijednost bjeloruske rublje, značajno smanjila i kupovna moć građana. Bjelorusija, osim toga, ima iznimno restriktivne zakone kojima se regulira pravo radnika na industrijsku akciju pa, prema mišljenju Međunarodne konfederacije radničkih sindikata (ITUC), ona ‘praktički nema zagarantirana radnička prava’.

Pretpostavlja se da Bjelorusija i do 20 posto svog BDP-a generira zahvaljujući dogovoru s Rusijom prema kojemu joj ona po sniženoj cijeni prodaje sirovu naftu, koju domaće rafinerije onda prerađuju, a petrokemijske proizvode prodaju po tržišnoj cijeni. No zbog pada globalne cijene nafte Rusija je Bjelorusiji ove godine povisila cijenu sirove nafte do razine tržišne. Zbog pada izvoza krizu je doživjela i industrija autodijelova, inače ključan faktor u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Bjelorusije na koju otpada 40 posto BDP-a.

Zbog ekonomske krize i restriktivnih radničkih prava stoga su se vrlo brzo nakon početka protesta u njih uključili i sindikati, a nekoliko dana kasnije započeo je i de facto generalni štrajk. U štrajk su stupile tvornice kemijskih gnojiva, automobilska, farmaceutska, metalurška i prehrambena industrija, a obustavu rada započele su i nacionalna filharmonija i kazališta, Institut za fiziku akademije znanosti i vozači trolejbusa u Minsku. Među prvima su s obustavom rada započeli radnici Minske tvornice automobila (MAZ) koji su od Lukašenka zatražili da ‘sjedne u avion i napusti zemlju’. ‘Danas su trebali biti objavljeni rezultati izbora’, rekao je jedan radnik na skupu koji su popratili novinari bjeloruskog portala Tut, koji su jedini uspjeli ući u prostore tvornice. ‘No on je nešto umislio pa kupuje vrijeme. Ako smo mi radni kolektiv, moramo ustrajati do kraja jer se prvi put u 26 godina pojavila realna mogućnost da svrgnemo diktatora’, rekao je radnik MAZ-a za govornicom.

S obzirom na masovnost i ustrajnost protesta i generalnog štrajka, procjenjuje se da Lukašenko više nema iole značajnu podršku građana, kao ni institucija, izuzev represivnog sustava. Ne podupire ga ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a ni zapadne zemlje, pri čemu ga je Evropska unija tri dana nakon izbora proglasila personom non grata. Unatoč tome, Lukašenko evidentno ne namjerava odstupiti, niti ga na to ima tko nagovoriti, pa se kao jedina mogućnost nameće ona vršenja kontinuiranog pritiska putem protesta i štrajkova kako bi mu vojska i policija okrenule leđa.

Izvor

[balkanin]

Kako je Bahrudin stigao do diplome na najprestižnijem univerzitetu u Americi i osvojio veliku nagradu

Kako je Bahrudin stigao do diplome na najprestižnijem univerzitetu u Americi i osvojio veliku nagradu

Alumni učenik Međunarodne srednje škole Richmond Park u Tuzli Bahrudin Trbalić diplomirao je ove godine na Odsjeku za fiziku na najprestižnijem svjetskom univerzitetu MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kao uspješan student ovog fakulteta, nagrađen je i posebnom nagradom “Order of the Lepton”.

Nagrada se dodjeljuje studentu završne godine koji na…

[zanimljivaekonomija]

Kolarčeva zadužbina obeležava 145 godina postojanja i svoju slavu Aranđelovdan

Zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca će u utorak, 21. novembra, obeležiti 145 godina postojanja i slavu Svetog arhangela Mihaila. Svečanost će početi sečenjem slavskog kolača nakon čega će biti uručene plakete Odbora za izuzetan doprinos programskoj delatnosti i Godišnja nagrada Galerije za najbolju samostalnu izložbu u sezoni 2022/2023.

Dobitnici plaketa su festival Beogradske muzičke svečanosti (BEMUS) i Institut za fiziku, dok je umetnica Marija Ćalić dobitnica Godišnje nagrade Galerije za najbolju samostalnu izložbu u sezoni 2021/2022, za izložbu „Crno sunce“.

Plaketa se dodeljuje festivalu umetničke muzike BEMUS, najstarijem i najznačajnijem festivalu u Srbiji. Pre 55 godina, tačnije 7. oktobra 1969. godine, održan je prvi koncert BEMUS-a u Kolarčevoj zadužbini. Na ovom koncertu je nastupila Beogradska filharmonija sa dirigentom Živojinom Zdravkovićem i sovjetskom violinistkinjom Irinom Bočkovom. Od tada do ovogodišnjeg BEMUS-a u Kolarčevoj zadužbini su održana 562 koncerta na kojima su nasupili brojni simfonijski orkestri, horovi, kamerni ansambli, solisti. Zbog velike posećenosti, BEMUS se organizovao na više lokacija, ali je Kolarčeva zadužbina bila tradicionalno rezervisana za najvažnija dešavanja.

Institut za fiziku u Beogradu, kao institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, vrhunska je naučnoistraživačka ustanova za fiziku i srodne naučne oblasti. Institut radi i na popularizaciji nauke i približavanju najnovijih naučnih dostignuća širim slojevima kroz popularna predavanja. Saradnja Instituta za fiziku i Zadužbine Ilije M. Kolarca traje više decenija i odvija se kroz saradnju sa samom institucijom tako i sa pojednicima, najistaknutijim naučnicima zaposlenim u njoj. Ta saradnja rezultirala je realizacijom više vrlo uspešnih i zanimljivih ciklusa predavanja koji su naišli na odličan odziv publike.

Izložba Marije Ćalić „Crno sunce“ nastala je kao rezultat umetničkog rada sa fotografskim arhivama - kutijama slajdova kupljenih na beogradskoj Kalenić pijaci, koje je umetnica kroz kreativan stvaralački proces pretvorila u materijalizovani resurs za kreativna istraživanja, rezultirajući na kraju nastankom značenjski višeslojno promišljenih umetničkih dela koja čine ovu izložbu. Različiti načini prezentacije realnosti, koja se nekad odvijala, omogućili su umetnici unošenje slojeva mogućeg, zamišljanog i drugačijeg života, koje u rekonstrukciju unosi podsvest. Ovakvim višeslojno promišljenim konceptom kao i umetničkim kvalitetom, postavka „Crno sunce“ se izdvojila u godišnjem repertoaru Galerije Kolarčeve zadužbine.

[skcbeograd]

PRIČE IZ CRNE RUPE

ČETVRTAK, 23. MAJ U 19.00 VELIKA SALA

Tribina Instituta za fiziku u Beogradu

Fizika, psihologija i filozofija Ajnštajnovog univerzuma

Šta se krije u crnoj rupi? Najveći naučni događaj ovog proleća, a verovatno i 2019. godine, bilo je objavljivanje fotografije okruženja crne rupe, u središtu galaksije M87, koju je snimio tim od 200 istraživača okupljenih na projektu Event horizon teleskopa. Najavljena kao prvi snimak dobijen direktnim osmatranjem, fotografija je preplavila sve svetske medije i društvene mreže, postajući jedan od simbola našeg doba. Sama fotografija, na radost astronoma, odgovara umetničkim predstavama i simulacijama koje su poznate još od sredine prošlog veka, ali, uprkos tolikoj medijskoj pažnji, o prirodi crnih rupa, njihovom nastanku, fizici i filozofiji, te drugim univerzumima, nije bilo mnogo reči. Na tribini Instituta za fiziku u Beogradu, u okviru inicijative „Nauka kroz priče“, predstavljamo niz uzbudljivih priča iza crne rupe.

Učesnici: dr Nemanja Martinović, astronom, Astronomska opservatorija Beograd; dr Slobodan Perović, filozof, Odeljenje za filozofiju, Filozofski fakultet; dr Marko Vojinović, fizičar, Institut za fiziku u Beogradu; Jelena Milutinović, naučna novinarka, Al Jazeera Balkans; moderator: Slobodan Bubnjević, „Nauka kroz priče“