#Rat u Ukrajini 2022

[radiogornjigrad]

Olesja Marković: Rat u Ukrajini – kako je počeo i danas

24. 02. 2022. datum je koji je život u Ukrajini podijelio na „prije“ i „poslije“, točno kako je pad Berlinskog zida resetirao sat moderne povijesti Europe. Toga dana probudila sam se oko 5 ujutro jer je moj muž primio telefonski poziv s posla. “Počelo je” – rekao je. Nakon tog poziva uslijedile su udaljene eksplozije (kasnije smo doznali da to ruske rakete napadaju kijevsku međunarodnu zračnu…

[zoranphoto]

OBOSTRANA PALJBA BEZ KRAJA! Na Kijev opet padali dronovi, ubijena djeca. Na ruskoj strani traje evakuacija: ‘Situacija je alarmantna’

Krvavi rat u Ukrajini posljednjih dana ima još jednu dimenziju, a to je da je granatiranje počelo i s ruske strane granice. Nakon što je u utorak dronovima gađana Moskva, u srijedu je počela i evakuacija djece iz mjesta blizu granice s Ukrajinom koja su zadnjih dana pod jakom topničkom vatrom, pošto je Kremlj ocijenio da je situacija “alarmantna”. Napadi su zaredali na ruskom tlu zadnjih tjedana, a vrhunac je bio u utorak kada je dronovima napadnuta Moskva, nakon prošlotjednog upada ukrajinskih snaga u Belgorodsku oblast.

Djeca stradavaju

Ruske snage, koje od veljače 2022. vode invaziju na Ukrajinu koju nazivaju specijalnom operacijom, izvele su pak nekoliko setova masovnih udara na glavni grad Kijev raketama i bespilotnim letjelicama s eksplozivom. U srijedu je guverner Belgoroda objavio početak evakuacije djece iz dvaju naselja u okolici pod jakom topničkom i minobacačkom paljbom. “Danas će prva skupina tristotinjak djece biti otpravljena u Voronjež”, oko 250 km sjeveroistočno od Bjelgoroda, dalje od ukrajinske granice, rekao je Vjačeslav Gladkov. “Više od 1.000 djece evakuirat će se u druge oblasti idućih dana”, dodao je.     “Odluka je donesena zbog sve teže situacije u toj oblasti na koju je samo u utorak palo oko 260 topničkih i minobacačkih granata”, rekao je Gladkov. “Doista smo zabrinuti zbog ovakve situacije. Bombardiranje civilnih meta se nastavlja” u Bjelgorodu, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmtirij Peskov. “Nismo čuli nijednu riječ osude sa Zapada”, rekao je. “Situacija je doista alarmantna. Poduzimamo mjere”, dodao je kratko, ne obrazlažući koje. Dnevno.hr Read the full article

[mentalnahigijena]

Predsjednik države članice NATO-a kaže da Krim "nikada više" neće biti dio Ukrajine, protivi se slanju više oružja Hrvatski predsjednik je rekao da se Krim koji je aneksirao Rusiji nikada neće ponovo pridružiti Ukrajini, istupajući iz NATO-a. Zoran Milanović je dodao da će više oružja koje isporučuje Zapad samo "produžiti rat". Županijski premijer se s tim ne slaže, rekavši da ti komentari "škode vanjskopolitičkoj poziciji Hrvatske". U ponedjeljak je hrvatski predsjednik naizgled raskinuo sa svojim NATO saveznicima javno sugerirajući da je Krim, koji je Rusija anektirala 2014., zauvijek izgubljen za Ukrajinu. „Jasno je da Krim više nikada neće biti deo Ukrajine“, rekao je Zoran Milanović, prenosi Reuters . Ruska aneksija regiona nije međunarodno priznata, uključujući EU , SAD ili Kina , a Ukrajina je obećala da će ponovo preuzeti crnomorsko poluostrvo u okviru svojih trenutnih vojnih napora. Poluostrvo je zauzeto prije nedavne ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022. Milanović je takođe kritikovao protok zapadnog oružja koji ide u Ukrajinu, navodi Asošijeted pres , uključujući nedavnu odluku Nemačke, SAD i drugih saveznika da pošalju napredne tenkove. "Ja sam protiv slanja bilo kakvog smrtonosnog oružja tamo", rekao je on, obraćajući se novinarima tokom posjete vojnoj kasarni. "To produžava rat." Dodao je: "Šta je cilj? Dezintegracija Rusije, promjena vlasti? Govori se i o razbijanju Rusije. Ovo je suludo." Milanovićev stav da će slanje oružja Ukrajini produžiti rat stoji u suprotnosti sa stavom mnogih zapadnih zvaničnika koji kažu da je davanje Ukrajini potrebnog oružja najbolji način da se sukob okonča što je brže moguće. Bivši britanski premijer Boris Johnson rekao je u decembru da bi davanje Ukrajini boljeg naoružanja pomoglo da se okonča rat. "Ukrajinci imaju hrabrost neophodnu da uspiju. Oni su to pokazali. Samo im je potrebna oprema", rekao je on. Posljednjih mjeseci Ukrajina je potisnula ruske snage nazad na istok, osujećujući njene napore da osvoji ogromne dijelove zemlje. Eksperti su ovog mjeseca za Insajdera Johna Haltiwangera rekli da bi bitka za Krim mogla biti sljedeća velika faza rata . Hrvatski predsjednik je više puta kritikovao pomoć Zapada Ukrajini, napominje Reuters. U oktobru je Milanović rekao da Hrvatska neće obučavati ukrajinske trupe jer "ne želim da Hrvatska bude uključena u ovaj rat više nego što je potrebno". Ali premijer zemlje Andrej Plenković, koji ima više političke moći, zauzeo je više proukrajinski stav. On je u ponedeljak rekao da Milanovićevi komentari "direktno štete spoljnopolitičkoj poziciji Hrvatske", navodi AP. Plenković je također prošlog lipnja rekao da podržava korake Ukrajine ka pridruživanju EU, te je u septembru optužio Rusiju za "kršenje međunarodnog prava". Ranije ovog mjeseca Plenković je rekao da je "ključna stvar da podržimo Ukrajinu u povratku svojih teritorija, u očuvanju njenog suvereniteta, u očuvanju ustavnog poretka".

[crnagora]

Medojević: Učestvovanje u ratu u Ukrajini je krivično djelo!

Medojević: Učestvovanje u ratu u Ukrajini je krivično djelo!

Predsjednik Pokreta za promjene, jedan od lidera Demokratskog fronta i doskorašnji poslanik u Skupštini Nebojša Medojević poručuje da je učestvovanje u ratu u Ukrajini jedan vid krivičnog djela. Njegovo saopštenje prenosimo integralno: Imajući u vidu da ova raspala anticrnogorska Vlada u ruševinama nije reagovala na pozive Ambasade Ukrajine našim građanima da uzmu učešće u ratu u oružanim…

[balkanskapravila1371]

UDARILI PO RUSIMA NA KVARNO, SAD LETE S OLIMPIJSKIH IGARA? Kolo sreće se okreće - i u sportu

UDARILI PO RUSIMA NA KVARNO, SAD LETE S OLIMPIJSKIH IGARA? Kolo sreće se okreće – i u sportu

https://www.novosti.rs/sport/ostali-sportovi/1146918/rusija-najnovije-vesti-rat-ukrajini-2022-sport-norveska-doping-izbacivanje-olimpijske-igre-skandal-maloletni-sportisti-testiranje

[zvoneradikalni]

Što reći o situaciji u Ukrajini? 😥😥😥

Što reći o situaciji u Ukrajini? 😥😥😥

U stvari, bilo kakvo daljnje trkeljanje o Rusko-ukrajinskom ratu 2022 je točno to … trkeljanje. Imamo rat u Evropi (i ne mogu vjerovati dok to pišem) i sad sve ovisi o tome hoće li Ukrajinci biti uspješniji od Mađara 1956. i Čehoslovaka 1968. GO UKRAINE ❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤❤

[zoranphoto]

HRVATI U GROTLU BAHMUTA, ‘TO JE MLINAC ZA MESO’! Neiskusnu brigadu Rusi poslali ravno u ralje Azovu, Prigožin izgara od bijesa: ‘Naša vojska bježi’

Na samom početku Putinove ‘specijalne vojne operacije’ nitko nije mislio da će rat u Ukrajini trajati niti upola koliko sada već traje, štoviše, prognoze, osobito one ruske, bile su pregaziti Ukrajinu u nekoliko dana ili tjedana. Međutim, Ukrajina se pokazala kao tvrd orah tada, baš kao i ukrajinski grad Bahmut na kojem Putinova vojska ovih dana lomi zube. Tako je jučerašnji dan, prema mnogim izvorima, bio iznimno krvav za Ruse. Ukrajinska vojska objavila je da je nanijela teške gubitke ruskoj brigadi koja je tek nedavno formirana i uvježbana za sudjelovanje u ofenzivi na Ukrajinu. Jedinica o kojoj je riječ je ruska 72. samostalna motorizirana streljačka brigada, relativno nedavno obučena i odmah upućena u Ukrajinu, pojašnjava ugledni vojni portal The War Zone. Glasnogovornik ukrajinskih oružanih snaga na istoku zemlje Sergej Čerevatji javno je kazao da su jučer ruske postrojbe u Bahmutu ozbiljno oštećene te dodao kako, “nažalost, ipak nije uništena cijela brigada”. No, poseban problem za Ruse je skupina koja im se nalazi na nišanu, budući da Bahmut brani postrojba nastala iz obnovljene pukovnije Azov, slavne po obrani Mariupolja. Navodno se među borcima Treće jurišne brigade Ukrajine nalaze i neki hrvatski dragovoljci iz Osijeka, ali takve je tvrdnje nemoguće pouzdano provjeriti. No, da se radi o iznimno teškim borbama u Bahmutu govori i izjava američkog marinca Troya Offenbeckera , koji se borio u Međunarodnoj legiji, a njegovo izvješće odražava ono što ponavljaju drugi zapadni dragovoljaci od početka sukoba. On je stanje opisao ovim riječima: “Mnogi gubici. Očekivano trajanje života na prvoj crti je oko četiri sata.” Borbe u Bakhmutu smatraju se jednima od najkrvavijih od početka rusko-ukrajinskog sukoba u veljači 2022. Ukrajinci su ovu kaotičnu bitku zbog golemih gubitaka u ljudstvu nazvali “mlinac za meso”.

Rusi tvrde da se više od 200 Hrvata priključilo Azovu

Od početka rata u Ukrajini poznato je da su se neke Hrvatice i Hrvati borili – uglavnom na strani napadnutih Ukrajinaca. U prvoj polovici 2022. privatne tv-postaje su emitirale intervjue s više desetaka osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci ili su bili na putu prema Ukrajini kako bi to učinili. Neslužbeno se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.     U intervjuima i drugim medijskim izvještajima se moglo naslutiti da se radi o istim ljudima koji su se tako angažirali već početkom ukrajinske krize 2014. godine. Službenih podataka o tomu koliko je hrvatskih dragovoljaca otišlo u Ukrajinu nikad nije bilo. Prema ruskim navodima, od kraja veljače 2022. oko 200 Hrvata je otišlo u Ukrajinu, a većina se priključila Pukovniji Azov. Međutim, takve tvrdnje opovrgnuo je Denis Šeler, bivši šef navijačke organizacije nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila “organizatorom hrvatskih plaćenika”.

Foto: Screenshot/Rusko ministarstvo obrane

Osveta Mariupolja

Hrvatske vlasti nisu ni na koji način poticale ljude da sudjeluju u ratu u Ukrajini. Naprotiv, uvijek se upozoravalo da je to ekstremno rizičan pothvat na vlastitu odgovornost. Shodno tomu su diskretno vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U rujnu 2022. on se mogao vratiti u Hrvatsku. No, što se tiče ruske vojske, malobrojni hrvatski državljani su joj se priključili. U javnosti se čulo jedino za Mirelu Jakupanec koja se angažirala na ruskoj strani u sanitetu. Neki izvori govore da je medicinska sestra, drugi da je liječnica. Njezine pro-ruske izjave prenijeli su uglavnom portali koji šire fake news i propagandu Kremlja, piše Deutsche Welle. “Ima Hrvata u pukovniji Azov koja se bori u Mariupolju. Znamo da su veterani Azova organizirali regrutaciju još 2014. i tamo jest bilo Hrvata. Možda je pretjerano reći da su bili grupa, ali ih je bilo”, kazao je Kacper Rekawek iz Centra za istraživanje ekstremizma C-REX na Sveučilištu u Oslu za Deutsche Welle.

Prigožin prijeti Kremlju iz Bahmuta, proziva rusku vojsku za dezerterstvo

Baš zato, težinu sukoba u Bahmutu ovih dana mnogi nazivaju i osvetom Mariupolja, a koliko su ruske jedinice desetkovane tamo govore i izjave šefa Wagnerovaca, Jevgenija Prigožina koji nije propustio niti ovu priliku kako bi sasuo ‘paljbu’ te optužio rusku 72. brigadu za dezerterstvo u Bahmutu. “Naša vojska bježi. 72. brigada popišala je tri četvorna kilometra, gdje sam (prethodno) izgubio više od 500 ljudi (boraca Wagnera)”, optužio je za nesposobnost Putinove regularne postrojbe Prigožin. Osim toga, bio je zaprijetio i da će posve povući svoju paravojsku iz Bahmuta ako im Moskva hitno ne isporuči više streljiva. Prema izvješću Suspilne, ukrajinske državne televizije na službenom Telegram kanalu, u Bahmutu su borci 3. brigade Oružanih snaga Ukrajine (koja je formirana od nekadašnje pukovnije Azov) napredovali oko 2,6 kilometara po dubini tijekom dvodnevnih napada na ruske položaje. Potpuno su porazili dvije satnije 72. brigade Ruske Federacije,kao i jednu od Wagnerovih jurišnih jedinica, prenio je putem Twittera ukrajinski desni političar i prvi zapovjednik pukovnije Azov Andrij Bilecki. Approximate situation on the map of Bakhmut, for which there are fierce battles. ㅤ Soldiers of PMC “Wagner” are squeezing out the enemy from a stronghold in a complex of multi-storey buildings on Yubileynaya Street, as well as from positions in the Samolet area, where Ukrainians… pic.twitter.com/tJ8GsJej9Y — Zlatti71 (@djuric_zlatko) May 10, 2023         Dnevno.hr Read the full article

[zoranphoto]

ČESIMA PREKIPJELO, IZAŠLI NA ULICE! Tisuće ljudi na prosvjedu: ‘Vlada je puna ratnih huškača, a mi ekonomski patimo’

Tisuće ljudi okupile su se u središtu Praga kako bi prosvjedovali protiv češke vlade desnog centra, okrivljujući ju za pridavanje previše pozornosti Ukrajini i ignoriranje gospodarskih problema u zemlji. Pozvali su češku vladu da podnese ostavku zbog gospodarskih problema u zemlji i njezina odgovora na rusko-ukrajinski rat, javlja AFP. Uzvikujući “Ostavka” i “Sramota”, prosvjednici su pozvali na mirno rješenje sukoba u Ukrajini i pozvali Češku da napusti NATO. Prosvjed je organizirala izvanparlamentarna politička stranka PRO, javlja Reuters. PRO je kritizirao vladu desnog centra premijera Petra Fiale zbog načina na koji se nosi s energetskom krizom koja je pogodila Europu nakon ruske invazije na Ukrajinu. PRO je također optužio vladu za narušavanje slobode govora usred napora za suzbijanje dezinformacija. Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Fialina vlada poduprla je Kijev značajnom vojnom i humanitarnom pomoći. Vladu “treba zamijeniti pravim stručnjacima, sadašnji ministri nisu dobri i nisu u stanju nositi se s gospodarskom situacijom u ovoj zemlji”, rekao je praški prosvjednik Ludek Sic.     Noseći češku zastavu, Renata Urbanova, koja je na prosvjed u Pragu došla iz južnog grada Piseka, dodala je da je vlada “puna ratnih huškača”. “Druga stvar je što zbog njih ekonomski patimo, energija je preskupa, a također i hrana”, rekla je. Dnevno.hr Foto : Zoran / TV Wien - ilustracija Read the full article

[zoranphoto]

‘NE MIJEŠAJ SE!’ Zelenski dugo nije dobio ovakvu pljusku, stigla mu iz države koja je ratovala s Rusima: ‘Vodite računa o sebi i svojoj zemlji’

Rat u Ukrajini koji traje već više od godinu dana isisao je mnogo novca utrošenog na oružje, a na obzoru se smirivanje sukoba na europskom tlu niti ne nazire. Borbe i dalje bijesne diljem ukrajinskog istoka, od kojih je trenutačno najbrutalnija ona za grad Bahmut u kojem je do rata živjelo oko 70 tisuća ljudi.   Europa je zbog rata u Ukrajini znatno povećala uvoz naoružanja, dok ga je ostatak svijeta u prosjeku smanjio, piše u novom izvještaju švedskog instituta za istraživanje mira SIPRI. “Transferi oružja u europske države su znatno povećani. Uloga Sjedinjenih Država kao globalnog isporučitelja oružja također se jasno povećala”, kazao je za Deutsche Welle Pieter Wezeman iz SIPRI.

  Posljednje četiri godine uvoz oružja u EU viši gotovo 50 posto

Naime, europske države su u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.). Europske članice NATO-a su povećale uvoz naoružanja za čak 65 posto. Na krilima te europske utrke u naoružanju cijeli svijet je ukupno povećao izdatke za oružje za pet posto – iako su na drugim kontinentima zabilježeni padovi. Izvještaj obuhvaća samo izvezeno oružje, dakle ne kada, recimo, američka vojska nabavlja oružje od domaćih proizvođača. Glavni razlog za taj ogroman skok u Europi je rat u Ukrajini, što je tu zemlju dovelo na treće mjesto u svijetu po nabavci naoružanja u prošloj godini. SIPRI u svom izvještaju analizira sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, unatoč velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Jer, te su zemlje kupile američke najmodernije skupe sustave, a u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz arsenala SAD-a čija je vrijednost manja.

‘Francuska jako potiče svoju namjensku industriju’

Ipak, redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka. Međutim, promijenilo se to da su Amerikanci u četverogodišnjem razdoblju povećali izvoz za dodatnih 14 posto i sada na njih otpada čitavih 40 posto globalnog izvoza oružja. Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 posto i učvrstila se na trećem mjestu. Kako kažu u SIPRI-ju, takve velike promjene nisu neobične kod naoružanja, jer su za rast izvoza često dovoljne jedna ili dvije velike i skupe narudžbe. Ali, kako kaže Wezeman, za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi: “Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjem desetljeću postiže velike uspjehe.”

  Kina ne prodire na velika tržišta

U istom razdoblju je njemački izvoz pao za 35 posto, a kineski za 23 posto. “Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge“, kazao je istraživač instituta iz Stockholma. Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce. “Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD-a i Europe ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka”, dodaje Wezeman. Među kontinentima, najveći pad uvoza od 40 posto zabilježila je Afrika. To, kako kaže naš sugovornik, nije u direktnoj vezi s brojem oružanih sukoba. „Tamošnje zemlje ne mogu si priuštiti mnogo naoružanja visoke tehnologije, zato vrijednost transfera oružja nije tolika koliko bi se pomislilo po broju konflikata.” Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD-a. Osim toga, SIPRI je analizirao i narudžbe skupog oružja poput vojnih zrakoplova, ratnih brodova, nosača zrakoplova i podmornica za iduće razdoblje. Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Naime, oko 60 posto svih naručenih borbenih zrakoplova i helikoptera su američke proizvodnje. Samo prošle godine je 13 država naručilo 376 takvih američkih letjelica. Francuska bilježi veliki broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.

Borba za Gruziju

No, bez obzira na uvoz oružja, tijek rata u Ukrajini uvelike ovisi i o poziciji ostalih postsovjetskih država u okruženju, koje se htjele to ili ne, na neki način moraju prikloniti jednoj od zaraćenih strana. Iznimno teška odluka, o kojoj može ovisiti i budućnost zemlje, nametnuta je zapravo svakoj od njih. Tako je Gruziju prošlog tjedna pogodio val prosvjeda, nakon čega je gruzijski premijer Irakli Garibšvili pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se ne miješa u političku situaciju u Gruziji, piše Reuters. Naime, tijekom prosvjeda protiv zakona o “stranim agentima” za koji su kritičari rekli da signalizira autoritarnu promjenu u Gruziji, Zelenski je zahvalio prosvjednicima što su mahali ukrajinskom zastavom. Rekao je da time pokazuju poštovanje i Gruziji poželio demokratski uspjeh. Gruzijski parlament u petak je odustao od prijedloga zakona za koji su protivnici rekli da je inspiriran ruskim zakonom iz 2012. Taj zakon se u proteklom desetljeću koristio za suzbijanje suprotnih mi��ljenja od onih na vlasti. Ujedno, zakon predstavlja prijetnju vezama Gruzije s Europom.

‘Nećemo dozvoliti da naša zemlja bude protiv Rusije’

U emisiji gruzijskog kanala IMEDI, Garibšvili je izjavio kako se ukrajinski političari direktno miješaju u unutarnje stvari Gruzije. “Spomenuli ste apel Zelenskog… Kada osoba u ratu ima vremena za komentiranje aktivnosti koje ovdje provodi nekoliko tisuća ljudi, to je dokaz da je on motiviran da se ovdje nešto dogodi, nekakve promjene”, rekao je gruzijski premijer pa nastavio kritizirati druge političare i ljude iz javnog života Ukrajine. “Prosvjede su komentirali gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, odvjetnik Mark Fejgin i još neki opskurni ljudi. Neki nesretni gubitnici kažu da su u Gruziji potrebne promjene, državni udar… To je direktno miješanje u unutarnje stvari zemlje”, komentirao je Garibšvili. Na kraju razgovora s kanalom IMEDI, premijer Gruzije je poručio kako vladajuća stranka ‘Gruzijski san’ neće dopustiti otvaranje novog fronta u zemlji koji bi trebao biti okrenut prema Rusiji. “Savjetujem ukrajinskim vlastima da prvo vode računa o sebi i svojoj zemlji. Nećemo dopustiti sudjelovanje Gruzije u sukobu između Rusije i Ukrajine. Vanjski elementi pokušavaju uvući našu zemlju u sukob”, rekao je gruzijski premijer. Dnevno.hr Foto : president of ukraine   Read the full article

[zoranphoto]

Putin: Ukrajina je započela rat, a mi smo upotrijebili silu da ga zaustavimo

Ruski predsjednik Vladimir Putin obraća se zastupnicima oba doma parlamenta, Državne dume i Vijeća federacije. Nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu, Putin govori o ratu i trenutnoj situaciji u Rusiji, kao i o ekonomskoj i socijalnoj politici. Ove godine nisu pozvani strani novinari     Vladimir Putin kaže da je Rusija trenutačno u 'vrlo teškom' razdoblju i da današnje obraćanje održava u 'vrlo teškom kontekstu'. U pokušaju da obrani svoju 'specijalnu vojnu operaciju' u Ukrajini, ruski predsjednik dalje kaže da ruske trupe jamče sigurnost na 'povijesnim područjima' zemlje. Optužio je zapad i NATO da su javno govorili o isporuci nuklearnog oružja Ukrajini prije ruske invazije. Kazao je da zapad da 'igra prljavu igru' s ljudima i s Ukrajinom. Spomenuo je Jugoslaviju, Irak i Siriju te 'stoljeća kolonijalizma i diktature'. Rekao je da je zapad prevario vlastiti narod 'potpuno neprincipijelnim lažima' o tome što se događa u Donbasu. Ruski predsjednik kaže da je Moskva otvorena za dijalog sa zapadom i za jednak sustav sigurnosti, ali 'dobivali smo nepoštene odgovore' i konkretne akcije za proširenje NATO-a i postavljanje novih proturaketnih sustava u Europi. Kaže da je 'cijeli planet prošaran' američkim bazama, da imaju stotine vojnih baza diljem svijeta. Ponovio je staru tezu da je NATO postavljao i biološke laboratorije na ruskim granicama. Govorili su 'odvratne laži' kada su spominjali sporazume iz Minska, kaže Putin, referirajući se na sporazume iz 2014. i 2015. s ciljem prekida vatre između ukrajinske vlade i separatista koje podupire Rusija na istoku Ukrajine. Rekao je da je u veljači 2022. 'sve bilo pripremljeno' za akciju Kijeva na Donbas, 'potpuno suprotno dokumentima koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a'. Putin about the war in #Ukraine: - We did everything to solve the problem by peaceful means, but another scenario was being prepared behind our backs - The war began "for the sake of protecting people on our historical lands and eliminating the threat of the neo-Nazi regime" pic.twitter.com/qItFi9EC2w — NEXTA (@nexta_tv) February 21, 2023 'Ponavljam, oni su započeli rat, a mi smo upotrijebili silu da ga zaustavimo', rekao je Putin, dodajući da je cilj zapada neograničena moć, te da je Sevastapolj očito sljedeći cilj nakon Donbasa. Putin zamjera zapadu 'beskrajni niz optužbi protiv Rusije' na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu i kaže da je 'zapad pustio duha iz boce', te je kriv za ratove i višestruke državne udare. Održao je potom lekciju iz povijesti, spominjući nacističku Njemačku kojoj je 'zapad otvorio vrata', kao što je podržao i 'protudržavni udar' u Ukrajini 2014. Kaže da je jedna od postrojbi ukrajinske vojske nazvana po njemačkoj nacističkoj jedinici i da 'oni na vlasti odlučuju zatvoriti oči pred tim.' Kaže da će zapad koristiti bilo koga - teroriste, naciste, 'čak i samog vraga' - kako bi se borio protiv Rusije. Tvrdi da je ukrajinski narod postao 'taoc svojih zapadnih gospodara' koji su okupirali zemlju u političkom, gospodarskom i vojnom smislu. On kaže da 'režim ne služi njihovim nacionalnim interesima, služi interesima stranih sila.' Kaže da zapad pokušava lokalni sukob pretvoriti u globalni i 'mi ćemo reagirati na odgovarajući način'. 'Govorimo o postojanju naše zemlje', poručio je.   Gromoglasni pljesak za 'zaštitu djece od degeneracije' Putin se u svom govoru, uobičajeno, dotaknuo i LGBT prava. Ustvrdio je da se na zapadu 'čak i pedofilija najavljuje kao normalna stvar', a citirao je i medijska izvješća o tome da Anglikanska crkva razmatra rodno neutralne izraze za Boga. Na zapadu se priznaju i istospolni brakovi. 'To je u redu. Ljudi su odrasli. Imaju pravo živjeti svoje živote. U Rusiji smo uvijek vrlo tolerantni po tom pitanju', kazao je, dodajući da Sveto pismo ipak spominje brak između muškarca i žene. 'Obitelj znači zajednicu između muškarca i žene', rekao je Putin i dodao da 'tako kažu sveti tekstovi svake religije na Zemlji'. 'Ali Zapad sumnja u te svete tekstove... Moramo zaštititi našu djecu od degradacije i degeneracije - i hoćemo', kaže Putin. Uslijedio je gromoglasni pljesak. Zahvalio je ruskim oružanim snagama. Kaže da je previše ljudi i jedinica uključeno da bi ih sve imenovao. Hvali majke, supruge, liječnike, medicinske sestre, željezničare, inženjere, poljoprivredne radnike za njihovu ulogu u pomaganju ratnih napora. Zahvalio je i 'vojnim novinarima' koji, kako kaže, 'riskiraju svoje živote kako bi rekli istinu cijelom svijetu'.     Posebnu zahvalnost izraziti je građanima regija Luhansk, Donetsk, Herson i Zaporižja. 'Vi ste sami odredili svoju budućnost. Izabrali ste, unatoč prijetnjama nacista. Pored vas su se odvijale vojne akcije, a vi ste odlučili biti zajedno s Rusijom. Biti zajedno s domovinom', kazao je Putin. Ruski predsjednik rekao je da je Zapad započeo 'ne samo vojnu i informacijsku, već i ekonomsku agresiju' protiv Rusije. 'Nisu postigli uspjeh ni u jednom od ovih područja', kaže on. Inicijatori sankcija sami sebe kažnjavaju, ustvrdio je, dodajući da je zapad isprovocirao rast cijena u vlastitim zemljama, zatvaranje tvornica, kolaps energetike, a 'svojim građanima poručuju da su za to krivi Rusi'. Putin kaže je ruski BDP smanjen za 2,2 posto, ali i da je rusko gospodarstvo restrukturirano, a Rusija još uvijek posluje s mnogim područjima svijeta. Vlada u Moskvi potrošila je tri milijarde rubalja na mjere za stabilizaciju gospodarstva, kazao je, sugerirajući da Rusija može sve proizvesti sama, a svakako može proizvesti bolje oružje i opremu od zapada samo kroz vlastitu industrijsku proizvodnju. In response to Biden's visit to Kyiv Putin paid a visit to the other end of his table. pic.twitter.com/ib1HpCscMX — Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) February 20, 2023 Nastavljajući o ekonomskim temama, Putin kaže da želi izgraditi siguran sustav međunarodnih plaćanja koji će smanjiti ovisnost o zapadu. 'Ne smijemo ponavljati greške. Ne smijemo uništiti naše gospodarstvo'. Kaže da zapadne sankcije osmišljene da natjeraju ruski narod da 'pate' nisu uspjele i tvrdi da se udio ruske rublje u međunarodnim transakcijama 'udvostručio'. Putin tvrdi da su ruske banke stabilne i da Moskva ne treba posuđivati ​​dodatni novac iz inozemstva. Najavljuje da će inflacija u Rusiji biti samo četiri posto, što je daleko manje nego na Zapadu. 'Ne moramo tražiti novac u inozemstvu', kaže. Odvojio je trenutak da zahvali poljoprivrednicima u Rusiji za ono što naziva 'rekordnom žetvom'. Dodaje kako do kraja 2023. godine planira povećati izvoz žitarica na 60 milijuna tona i da bi prije nekoliko godina bila 'bajka' predvidjeti da će se dogoditi ovoliki porast. Putin također kaže da su blokade izvoza žitarica iz Ukrajine lani pogurale cijene na globalnoj razini. Zastupnici s se okupili u centru Gostinij Dvor u blizini Kremlja, gdje je oko 10 sati po hrvatskom vremenu počelo 18. predsjedničko obraćanje parlamentu. Posljednje obraćanje Putin je održao u travnju 2021. Lani ga je preskočio pozivajući se na 'dinamiku događaja'. Rusija je 24. veljače izvršila invaziju na susjednu Ukrajinu i od tada se bori da preuzme kontrolu nad svojim susjedom. Svijet pozorno prati Putinov govor, ne samo zbog rata, već i zato što se u Rusiji za nešto više od godinu dana trebaju održati predsjednički izbori. Očekuje se da će se Putin ponovno kandidirati za dužnost 2024., nakon više od 20 godina na vlasti. Ustavne promjene znače da bi 70-godišnjak mogao ostati na čelu Kremlja do 2036. godine. Tportal.hr Foto : Kremlin POOL Read the full article

[zoranphoto]

OSTVARUJE SE NAJGORA NOĆNA MORA SVIJETA! Opaka trojka bačena u čvrst zagrljaj! ‘Crveni zmaj’ već riga vatru: Ovako nešto nije viđeno u 100 godina

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi u utorak je stigao u Peking, u službeni posjet Kini, gdje će ostati tri dana. Kako su ranije priopćili iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Raisi dolazi na poziv kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Lideri Irana i Kine su se posljednji put sreli prošle godine u rujnu u Uzbekistanu na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO), a tom prilikom je Xi naglasio da Kina podržava Iran. Očekuje se da će dvojica predsjednika potpisati niz “dokumenata o suradnji”, objavili su ranije iz službenog Teherana. Iran i Kina imaju snažne gospodarske veze, posebno u područjima energetike, tranzita, poljoprivrede, trgovine i ulaganja, a u 2021. potpisali su 25-godišnji “pakt o strateškoj suradnji” koji pokriva sve najvažnije ekonomske aktivnosti vezane za naftu, rudarstvo, gospodarstvo i druge oblasti. Kina je glavni kupac iranske nafte i važan izvor ulaganja u zemlju Bliskog istoka, a zajedničko im je još nešto: Obje zemlje suočene su s golemim pritiskom zapadnih zemalja zbog svojih stavova u ruskoj invaziji na Ukrajinu, a Iran je već pod ogromnim američkim sankcijama zbog svog nuklearnog programa.     Također, obje države imaju iznimno napete odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama te se, uz Rusiju, nastoje prikazati kao protuteža američkoj moći, odnosno kao nositelji takozvane politike ‘multipolarnog svijeta’ o kojoj se sve glasnije priča nakon početka rata u Ukrajini.

‘Kina je najveća prijetnja SAD-u’

Konkretnije, iako trenutno bjesni rat između Rusije i Ukrajine na europskom tlu, Sjedinjene Američke Države, najjači ukrajinski saveznik koji naglašava da ‘Putin ne smije pobijediti’, jednim okom netremice promatraju Kinu, koju su već nekoliko puta opisivali ‘najvećom prijetnjom SAD-u’. Još je u lipnju 2021., dakle puno prije početka rata u Ukrajini 24. veljače 2022., New York Times pisao kako je u godišnjem izvješću obavještajnih službi navedeno da je ‘kineski napor za širenjem i rastućim utjecajem jedna od najvećih prijetnji SAD-u’. Isto je ponovljeno u obrambenoj strategiji Pentagona, objavljenoj krajem prošle godine, dakle nakon izbijanja rata u Ukrajini. Iako u tom dokumentu piše da ‘sukob s Kinom nije niti neizbježan niti poželjan’,  ali opisuje se nastojanje da se spriječi dominacija Pekinga u ključnim regijama, što je jasna referenca na skupljanju vojske u južnom kineskom moru i pritisak na samoupravni Tajvan. Gomilanju napetosti ne doprinose ni najnoviji incidenti s misterioznim letećim objektima koji odjednom kruže nebom iznad teritorija Sjeverne Amerike, od kojih je prvi koji su oborili, tvrde Amerikanci, bio kineski špijunski balon. Tako su se pojavile teorije nekih analitičara da se SAD dugoročno, iako trenutno angažiran oko pomoći Ukrajini, zapravo ne plaši Moskve, već priprema za obračun s Pekingom.

‘Iran je globalni lider smrtonosnih dronova’

Iran je u mnogo težoj situaciji od same Kine. Naime, ova se bliskoistočna zemlja suočava s unutarnjim nemirima nakon velikih prosvjeda u kojima je, prema nekim medijima, život izgubilo više od 300 ljudi, a koji su izbili u rujnu prošle godine nakon smrti u policijskom pritvoru 22-godišnje kurdske djevojke Mahse Amini, optužene da je prekršila stroga pravila odijevanja. Iranu problema ne fali ni u susjedstvu, gdje je u permanentnom sukobu s Izraelom, koji vjerojatno stoji i iza posljednjeg napada na iransku tvornicu naoružanja. I treće, tu je rat u Ukrajini. Naime, upravo su ubojiti dronovi iranske proizvodnje identificirani kao jedno od glavnih ruskih oružja u brojnim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Naime, američki dužnosnici tvrde da se Iran pojavljuje kao globalni lider u proizvodnji jeftinih i smrtonosnih dronova te da Teheran koristi rat u Ukrajini kao ‘izlog za svoje tehnologije’. Analitičari u Obrambenoj obavještajnoj agenciji opisali su kako se Iran od regionalnog igrača bespilotnih letjelica na Bliskom istoku pretvorio u najznačajniju vojnu potporu Moskve u ratu. Iran i dalje poriče da su njihovi dronovi korišteni u ruskim napadima, no američki dužnosnici iznose deklasificirane obavještajne podatke koji pokazuju da su iranske bespilotne letjelice korištene u napadima na Bliskom istoku bile identične bespilotnim letjelicama koje se koriste u Ukrajini. Jedan je dužnosnik opisao Teheran kao globalnog lidera u proizvodnji jeftinih i vrlo učinkovitih dronova. Iako se opskrba iranskih bespilotnih letjelica Moskvi za njezin rat u Ukrajini dugo tretirala kao činjenica u mnogim izvješćima, kao i u brojnim američkim brifinzima koji su nastojali opisati sve tjesniju vojnu suradnju između Irana i Rusije, dužnosnici su naglasili da je svrha njihovog brifinga bila je uvjeriti skeptike u globalnoj publici u dubinu obavještajnih podataka koje je SAD prikupio o isporukama iranskih bespilotnih letjelica. Iran je Rusiji isporučio tri modela bespilotnih letjelica: bespilotne letjelice kamikaze za jednokratnu upotrebu Shahed 131 i 136, koje Moskva koristi kao jeftiniju alternativu krstarečim raketama, i višenamjensku bespilotnu letjelicu Mohajer-6, koja se može koristiti za prikupljanje obavještajnih podataka i nositi teret projektila. Koristeći snimke iz leta i ostatke dronova i višenamjenskih bespilotnih letjelica korištenih u Ukrajini, dužnosnici su rekli da žele dokazati da su iranska poricanja neistinita, dok SAD traži širu potporu za sankcije protiv Irana zbog njihovih bespilotnih letjelica.

Ostvaruje se najgora noćna mora zapadnog svijeta

Ovo putovanje iranskog predsjednika je prvi državni posjet Raisija azijskom gospodarskom divu i prvi posjet jednog iranskog predsjednika u 20 godina, prema iranskim državnim medijima. Iranskog predsjednika, koji je preuzeo dužnost u kolovozu 2021., prati širok tim, uključujući novog guvernera središnje banke, što ukazuje na prioritete tijekom putovanja. Šest članova Raisijevog kabineta, uključujući ministre gospodarstva, nafte, vanjskih poslova, trgovine, prometa i urbanog razvoja te poljoprivrede također su dio delegacije. Čini se, aktualna geopolitička situacija je jedne prema drugima gurnula saveznike iz najgore noćne more Zapada: Kina, Rusija i Iran klize u sve dublji zagrljaj čije će se dalekosežne posljedice tek vidjeti u narednim godinama. Kao dokaz tome, ovo j, povodom posjeta Iranskog predsjednika Kini, u uvodniku napisao Global Times, dnevne novine pod pokroviteljstvom vodećih novina Komunističke partije Kine. “Današnji svijet prolazi kroz velike promjene neviđene u cijelom stoljeću. Pod potezima Washingtona dolazi do podjele i preslagivanja međunarodne strukture, pri čemu se opet javlja začarani trend formiranja blokova i tabora, što nezapadni svijet dovodi u tešku situaciju i ponovno se suočava s povijesnim izborima. Postojeći međunarodni sustav pod vodstvom SAD-a ima nacrte za maltretiranje i iskorištavanje zemalja u razvoju i zemalja u usponu. Sada Washington još uvijek misli da to nije dovoljno zgodno, da su interesi zemalja u razvoju dobili na težini, i želi rekonstruirati novi međunarodni sustav s jačom tendencijom, što je nedvojbeno veliki izazov za nezapadni svijet i treba se oduprijeti formiranjem zajedničkih napora. Neki američki i zapadni mediji gledali su na posjet predsjednika Raisija Kini kao na Kinu i Iran koji se “skupljaju radi topline”. Takvo gledište nas ne iznenađuje, budući da je to rezultat njihovog binarnog oporbenog razmišljanja, a također i zato što je Washington iskrivio međunarodni krajolik. Kroz iskrivljeno zrcalo, sve stvari koje SAD i Zapad vide su izokrenute. Međutim, mora se reći da ovo podcjenjuje kinesko-iranske odnose. Kako kaže stara izreka: Kako vrabac zna volju labuda? Pozdravljamo posjet predsjednika Raisija i radujemo se što će odnosi Kine i Irana dosegnuti novi vrhunac”. Dnevno.hr Foto : Kremlin POOL Read the full article

[zoranphoto]

Opijumski zlatni trokut ponovo radi: Drastičan porast proizvodnje odrazit će se na cijenu heroina

Prema podacima UN-a proizvodnja opijuma naglo je porasla u Mijanmaru te je najveća u posljednjih devet godina. Prošle godine je proizvedeno gotovo dvostruko više tona nego godinu ranije     U Mijanmaru, zemlji u kojoj je još uvijek u tijeku najduži građanski rat na svijetu, proizvodnja opijuma je najveća u posljednjih devet godina. Samo prošle godine proizvedeno je 795 tona opijuma, što je gotovo dvostruko više od količine proizvedene godinu dana ranije. Iz Ujedinjenih naroda smatraju da je uzrok tome rastuća ekonomska nesigurnost zajedno s rastom globalnih cijena opijumske smole koja se koristi za proizvodnju heroina. Nakon vojnog puča 2021. godine u ovoj zemlji došlo je do istovremenih sigurnosnih, upravljačkih i tržišnih poremećaja, a farmeri koji žive na udaljenim mjestima, posebice oni koji nisu imali mnogo opcija, vratili su se opijumu, piše BBC. Tzv. Zlatni trokut, regija gdje se spajaju granice Mijanmara, Tajlanda i Laosa, kroz povijest je bila glavni izvor opijuma i heroina. Mijanmarsko se gospodarstvo pored unutarnjih tenzija moralo suočiti i s posljedicama rata u Ukrajini. Politička nestabilnost i rastuća inflacija samo su još dodatno pogurale poljoprivrednike nazad u uzgoj opijumskog maka.     Mijanmar je drugi najveći svjetski proizvođač opijuma, poslije Afganistana. Većina heroina na svijetu dolaze upravo iz ove dvije zemlje. Procjenjuje se da je mijanmarsko opijumsko tržište vrijedno dva milijuna dolara, dok je tamošnje regionalno tržište tržište heroina teško čak deset milijardi dolara. Od državnog udara pretprošle godine bilježi se i još veći rast proizvodnje sintetičkih droga. Posljednjih godina ovo je zamijenilo opijum kao glavni izvor financiranja naoružanih skupina na tom području Mijanmara. Zarada uzgajivača opijuma porasla je prošle godine na 280 dolara po kilogramu, što pokazuje da je za njim velika potražnja. Iz opijuma se naime proizvode mnogi narkotici, poput heroina, morfija i kodeina. Površina na kojoj se uzgaja opijumski mak je 2022. godine porasla za trećinu, a poljoprivredna tehnologija je sve sofisticiranija, piše u izvješću UN-a. Tportal.hr Photo by hasan kurt Read the full article

[zoranphoto]

Iza nas je 'čudna' godina, a ispred nas? Evo što su zaključci sa završnog panela u Davosu

  Godina 2023. mogla bi biti bolja no što se očekivalo, no rizici su još uvijek brojni, uključujući moguću eskalaciju sukoba u Ukrajini i prijetnju transatlantskog trgovinskog rata, zaključak je panela Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu     Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva poručila je auditoriju u Davosu da se među dobrim vijestima izdvaja mogući snažniji rast Kine, kojoj MMF sada prognozira povećanje aktivnosti u ovoj godini od 4,4 posto. Iako će to vjerojatno potaknuti MMF da u siječanjskim međuprognozama podigne aktualnu procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini sa sadašnjih 2,7 posto, ne treba očekivati "dramatično poboljšanje", upozorila je Georgieva. Tako bi otvaranje Kine moglo potpiriti globalnu potražnju za energijom i podići njezine cijene, a rezultat bi mogao biti novi val inflacijskih pritisaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je njezin skok dosegnuo vrhunac, objasnila je. Ovogodišnjim WEF-om dominirala je rasprava o tinjajućem sporu Sjedinjenih Država i Europe oko subvencija za prijelaz na zelenu energiju, sve ozbiljnijim dužničkim problemima u zemljama u razvoju i izraženom geopolitičkom riziku diljem svijeta.     "Najviše me, naravno, brine rat u Ukrajini", rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire na panelu, upozoravajući na moguću eskalaciju. No, rat je istodobno potaknuo EU da u odlučnoj potpori Ukrajini više nastupa kao politička sila, dodao je Le Maire. U osvrtu na američke subvencije za 'zelenu' tranziciju, koje Europa smatra nespojivima sa slobodnim tržišnim natjecanjem, francuski ministar upozorava da plan Washingtona mora biti kompatibilan sa sličnim naporima diljem svijeta. "Ključni problem nije Kina na prvom mjestu, SAD na prvom mjestu ili Europa, ključno je da bi svima nama na prvom mjestu trebala biti klima", rekao je Le Maire, koji se s njemačkim dužnosnicima sprema u Washington na razgovor o mogućim izmjenama američkih subvencija. Bivši američki ministar financija Larry Summers rekao je da američke subvencije i planovi Europe za borbu protiv klimatskih promjena barem predstavljaju dugoočekivano intenziviranje aktivnosti u prijelazu na zelenu energiju. "Dobro je ako se subvencijama ratuje za dobar cilj. To je vrlo zdrava vrsta natjecanja u usporedbi sa svim drugim vrstama natjecanja kojima je svijet svjedočio", rekao je Summers. Naglasio je istodobno da bi trebalo biti ravnopravno i da nikoga ne bi trebalo ograničiti niti isključiti. Menadžeri s Wall Streeta primijetili su u Davosu da je pesimizam popustio jer su se gospodarstva SAD-a i Europe pokazala otpornima, a Kina je olabavila mjere suzbijanja covida. Opisujući 2022. kao "čudnu" godinu, predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde poručila je vladama da vode računa o tome da fiskalnom politikom koja bi mogla 'pregrijati' gospodarstvo ne otežaju posao središnjim bankama. "Moja je mantra u monetarnoj politici da treba biti uporan", rekla je, potvrdivši da ECB planira nastaviti s podizanjem kamatnih stopa koliko god bude potrebno. Tportal.hr Foto : Wikipedia Read the full article

[zoranphoto]

VRIJEME PROGRAMIRANOG MIRA JE GOTOVO! Europa prelazi na ratno gospodarstvo: Strah od otvaranja balkanskog nedovršenog ratovanja iz 90-ih godina prošlog stoljeća nikad nije bio veći

Protekla godina u kojoj je otvoren novi europski veliki rat označila je prema mnogima i novu epohu u europskoj i svjetskoj povijesti. Tako dugogodišnji njemački ministar vanjskih poslova i vicekancelar Joschka Fischer u autorskom članku iz kolovoza 2022. godine tvrdi: “Dok se većina kriza kroz povijest odvijala unutar postojećeg sustava, sada se suočavamo s krajem samog sustava. Svijet se poljuljao zbog rijetko viđenog stjecaja kriza, uključujući i ruski agresorski rat u Europi, tekuću pandemiju covid-19, sveobuhvatne poremećaje u trgovini i opskrbnim lancima, inflaciju, nesigurnost opskrbe hranom i sve morbidnije simptome klimatskih promjena. Iako je svjetski poredak izgrađen nakon Drugoga svjetskog rata bio daleko od savršenog, barem je pružao stabilnost i brojne mogućnosti za međunarodnu suradnju. Ali sada se čini da se raspada”. Njemački kancelar Olaf Scholz krajem godine u autorskom opširnom članku za Foreign Affairs pod naslovom “Global Zeitenwende” govori o epohalnoj prekretnici (njem. Zeitenwende) u međunarodnim odnosima. Scholz kazuje: “Svijet se suočava sa Zeitenwendeom – epohalnim tektonskim pomakom”.

Kraj jedne ere

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine stavio je točku na jednu eru. Pojavile su se nove sile, uključujući i ekonomski jaku i politički samouvjerenu Kinu. U ovom novom multipolarnom svijetu, različite zemlje i modeli vlasti natječu se za moć i utjecaj. Zeitenwende ide dalje od rata u Ukrajini i od pitanja europske sigurnosti. Središnje pitanje je: Kako možemo, kao Europljani i kao Europska unija, ostati neovisni akteri u multipolarnom svijetu? Mnogo je, međutim, bliži istini zaključak da je protekla 2022. europska ratna godina ipak samo označila nastavak europskog stoljetnog rata koji je sada, zbog geopolitičkog sučeljavanja oko istoka Europe i ruske agresije na Ukrajinu, ušao u svoje drugo stoljeće. Sada je jasno da je rat u Ukrajini po svemu što predstavlja na geopolitičkom krajobrazu Europe i učincima koje proizvodi zapravo nastavak neprekinutog niza ratova u Europi započetog davne 1914., nastavljenog 2. svjetskim ratom, potom hladnim ratom i sada ratom za istok Europe koji je pokrenula Rusija u cilju pokušaja obnavljanja ruskog carstva treći put, nakon pada Carske Rusije i sloma SSSR-a. Svi ti ratovi nisu ništa drugo doli segmenti jednog jedinstvenog europskog rata. Mirna razdoblja između eskalacija ratovanja samo su primirja potrebna za preslagivanje sila, od kraja 2. svjetskog rata osigurana američkom i britanskom oružanom silom na prostorima kontinentalne Europe. Ključevi rata i mira u Europi od kraja 1. svjetskog rata do danas uvijek su bili i ostali u rukama američke i britanske politike koja ih je koristila po svome nahođenju i u skladu sa svojim interesima.

Bitka za prevlast

Europske sile, prije svega Njemačka i Rusija, u neuspjelim pokušajima svoje imperijalne obnove pokušavale su istodobno dokinuti i američku i britansku prevlast u Europi i na neki način blokirati njihov uspon, ali je evidentno da u tome nisu uspjeli niti će uspjeti. Nemaju šanse ni danas, jednako kao što šanse nije imala Njemačka tijekom 2. svjetskog rata i Rusija za toga rata i hladnog rata koji je uslijedio. Novi ruski pokušaj ratne obnove imperijalne moći na istočnoeuropskim prostorima osuđen je na neuspjeh za koji će nedvojbeno Rusija platiti visoku cijenu. Ruska tzv. specijalna vojna operacija, kao pokušaj brzog ovladavanja Ukrajinom, doživjela je potpuni debakl i Rusija je zapravo nakon postavljanja na zapovjednu poziciju generala Sergeja Surovikina pokrenula iscrpljujući totalni rat protiv Ukrajine. Ni Kremlj više ne govori o specijalnoj vojnoj operaciji, nego o ratu, ne skrivajući da u njega ulaže ogromne materijalne i ljudske resurse. Početak proteklog stoljeća europskih neprekinutih ratova otvoren je 1. svjetskim ratom i razaranjem velikih europskih carstava, što je bio primarni ratni interes Velike Britanije i SAD-a. Novo stoljeće europske ratne povijesti svoj početak obilježilo je ratom koji je pokrenula Rusija u Ukrajini, koji je po svim odlikama već sada novi veliki europski rat. Za razliku od početka prošlog stoljeća kada je Europa ratovala za razbijanje Velikoj Britaniji i SAD-u neprijateljskih carstava, na početku ovoga stoljeća Europa ratuje zbog pokušaja obnove starih carstava, ruskog, osmanskog i njemačkog zamaskiranog u karolinšku krinku Europske unije. Na djelu su nedvojbeno uporni pokušaji uspostave novih carstava, što Europska unija u svojoj biti je, i obnove ruskog i osmanskog imperija. Usporedno, Europa ulazi u veliku transformaciju ekonomije, od one kojom je vladao špekulativni financijski kapital i financijska industrija u ekonomiju kojom vladaju državne strukture. Ekonomija predana u ruke financijskim institucijama i multinacionalnim koncernima u eri globalizacije iscrpila je svoje potencijale i razloge zbog kojih su joj države prepustile primat.

Ulaganje u naoružanje

Vrijeme programiranog mira je isteklo i kako se otvaraju novi ratovi, tako države preuzimaju natrag u svoje ruke upravljanje svjetskom ekonomijom. Počeo je proces deglobalizacije i zatvaranje u državne i blokovske okvire. To je bilo potrebno učiniti iz više razloga. Prije svega zbog nametanja velike zelene tranzicije gospodarstva i društva, koja se bez državne prisile ne bi mogla provesti na slobodnom tržištu. S druge strane, to je bilo nužno zbog otvaranja ratnih obračuna za svjetska bogatstva i postupno ulaženje u doba ratnoga gospodarstva. Ti procesi prelaska na ratno gospodarstvo već se naziru prije svega u Europi, gdje je privremeni period mira unutar stoljetnog europskog rata ponovno dokinut ratom u Ukrajini i mogućim otvaranjem balkanskog nedovršenog ratovanja iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Ratna proizvodnja i ratno gospodarstvo polako zahvaćaju europske države. U Njemačkoj, primjerice, vlada ulaže dodatnih 100 milijardi eura u modernizaciju i kvantitativno jačanje vojske, dok tobože zbog problema s dobavnim pravcima komponenti na tržištu vlada nestašica osnovnih lijekova. Nadalje, dok tobože nedostaje čipova i drugih komponenti za autoindustriju, pa se na isporuku novog automobila kao svojedobno u istočnom komunističkom bloku mora čekati godinu i više dana, čipova, čini se, ima sasvim dovoljno za zahuktalu vojnu industriju. Očito, resursi su s potreba stanovništva kojemu se nudi zelena nirvana bez prljavih automobila koji zagađuju okoliš i mesa proizvedenog na farmama koje ispuštaju previše za okoliš štetnih plinova prebačeni na proizvodnju tenkova, haubica, borbenih aviona i ostale ratne tehnike koja je inače poznata kao blagotvorna za okoliš. Poravnava se sve što strši krajobrazom, uključujući i prljavu industriju. Pandemijska kriza u kojoj su države preuzele upravljanje ekonomijama u svoje ruke sada se jasno iskazuje kao preludij nasilne ekonomske i društvene transformacije i novog ciklusa ratovanja u Europi, a time automatski i rata na svjetskoj razini, jer svaki europski veliki rat istodobno je uvijek bio i svjetski. Bez Europe u ratu nema svjetskog rata. Bolest, glad i ratovi usporedno se šire kroz cijelu povijest. Blokade izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije, pandemije i novi europski rat koji prijeti eskalacijom do prije nekoliko godina nezamislivih razmjera zajedno su na sceni. Jahači apokalipse uvijek jašu zajedno.

Korona kao vježba

Pandemija je pokrenula državni intervencionizam. Ekonomija koju je vodila financijska industrija našla se pred slomom i tada je uz pomoć mjera protiv posljedica pandemije izvršen zaokret koje državne vlasti drugačije ne bi mogle pravdati u uvjetima slobodnoga tržišta. Ekonomija početkom pandemijskih transfera pomoći gospodarstvu prelazi u ruke država. Opet ne industrije i realne proizvodne ekonomije, nego državnih struktura. One raspodjeljuju financije kako im odgovara i za koga im odgovara i za razliku od globalne financijske industrije, države imaju moć voditi ratove za profit. To i rade, pa je sve jasnije da je jedan od ključnih razloga provođenja svega što se zbivalo oko pandemije upravo rat ili priprema za rat. Nastupa vrijeme ratova koje ekonomski mogu opsluživati samo države, a ne nikakav Goldman Sachs i ostatak društva financijskih špekulanata, koliko god moćni bili. Kako bilo, jedno je sigurno: u pozadini svih ratova proteklog europskog stoljeća ratova stoji pohlepa i međusobno nadmetanje, pa i zatomljivana, ali uvijek iznova sklona eksploziji atavistička međusobna mržnja najmoćnijih europskih državnih sila i naroda, ali jednako tako i malih europskih naroda. Balkan, primjerice, potpuno je sigurno, nikada neće biti nova Skandinavija, niti će ikada uživati u duljem periodu mira. On će uvijek ostati ono što je bio oduvijek, “bure baruta” koje se može detonirati kada god strane sile požele. Mržnja naroda na tim prostorima je endemska, neotklonjiva i zauvijek će tinjati manjim ili većim plamom. No, s druge strane europskih ratova, uz europske aktere, krije se uloga najvažnijeg čimbenika stoljetnog europskog ratnog meteža. To su silnice koje uspješno iskorištavaju europsku pohlepu, međusobnu mržnju i vječnu deluziju vlastite povijesne veličine – britanski i američki interesi koji su stvarni inicijator svega što se posljednje stoljeće događa na europskim prostorima. Američki predsjednik Woodrow Wilson u svojih glasovitih 14 točaka novog mirovnog poretka nakon 1. svjetskog rata – između kojih je u točki 11. izričito kao zahtjev naveden “slobodan prilaz moru za Srbiju”, što je i ostvareno stvaranjem Kraljevine SHS – uspostavio je temelje novog poretka u Europi kojim od tada dominira američka i britanska politika, pokopao stara europska carstva i posijao sjeme budućih ratova. Američka i britanska politika stvorile su prokletstvo takvog Versajskog mirovnog poretka zajedno s Francuskom. Sam Wilson je po kartama raširenim na podu versajskih dvora iscrtavao buduće europske granice i sudbine europskih naroda.

Novi saveznici

Upadljivo je da su američka i britanska politika u nametanju svojih interesa u Europi uvijek surađivale s drugom najmoćnijom europskom silom, što je tada bila Francuska. S kojom drugom najmoćnijom europskom silom sada surađuju, malo tko vidi. To nisu više zapadnoeuropske sile nego, koliko god mnogima to bilo zbog uvriježene paradigme o istoku Europe kao zemljama u razvoju teško prihvatiti, Poljska. Istok Europe je u fokusu američke i britanske politike i istok Europe se danas iskazuje kao druga najmoćnija europska sila. U budućnosti se računa i na Ukrajinu koja će, kada preživi rat, uz Poljsku biti nedvojbeno najbliži američki i britanski saveznik u Europi. Protekla godina nije označila smjenu geopolitičkih epoha, nego nastavak europskih ratova koji čine jedan jedinstveni sukob nastao rušenjem europskog mirovnog poretka početkom prošlog stoljeća i koji se nastavlja ruskom agresijom na Ukrajinu. Tijekom 2022. ostvarena je potpuna nadmoć američke i britanske politike u Europi, početak novog američkog bogaćenja na europskim ratovima i tupi pogled okrenut prema Washingtonu i Londonu najnesposobnije generacije europskih političara u posljednjih 75 godina. Između ostaloga, ne pada im na pamet da je možda ovoga puta baš njihovo EU carstvo ono čiji je uspon potrebno spriječiti, staviti ga pod punu kontrolu angloameričke politike ili ga pak razbucati i zauvijek otpremiti u povijest. A ni to ne bi bilo ništa novo na europskim prostorima da bi značilo “Zeitenwende”, preokret o kojem govori njemački kancelar Scholz i početak nove geopolitičke ere. Dnevno.hr Photo by Алесь Усцінаў  Read the full article

[zoranphoto]

RASPOREĐENI TENKOVI, POČELO GRANATIRANJE! Rusi nemilice tuku, Lavrov poručio Europi: Raskrstili smo, poslušni ste hegemonu preko oceana

Rat u Ukrajini ušao je u 308. dan, a teške borbe nastavljaju se na istoku i jugu zemlje i nema znakova skorih mirovnih pregovora. Ponovno zauzimanje Kreminne i obližnjih Svatova moglo bi Kijevu otvoriti put za pokretanje ofenzive na Sjeverodonetsk i Lisičansk, dva grada koje je Ukrajina izgubila u ljeto. Ruske trupe nastavile su usredotočiti svoje napore na zauzimanje grada Bakhmuta u regiji Donjeck, reklo je britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom vojnom brifingu.     Predsjednik Rusije Vladimir Putin u utorak je potpisao dekret kojim se od 1. veljače na pet mjeseci zabranjuje opskrba naftom i naftnim derivatima zemalja koje sudjeluju u ograničavanju cijena nafte.

Lavrov: Rusija nema projekata s EU, imamo druge prijatelje

Rusija više ne planira pokretati zajedničke projekte s Europskom unijom s obzirom na to da Zapad učinkovito vodi hibridni rat protiv Moskve, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu za TASS. Prema riječima glavnog ruskog diplomata, odnosi između Moskve i EU-a su “na povijesno najnižoj razini” iz, kako je rekao, dobro poznatih razloga.     “Ubrzo nakon što je pokrenuta specijalna vojna operacija, Bruxelles je krenuo stopama SAD-a i NATO-a u hibridnom ratu protiv nas. Šef EU-ove diplomacije Josep Borrell bio je jedan od prvih koji je pozivao na poraz Rusije na bojnom polju“, ispričao je Lavrov. “Naravno, više neće biti ‘business as usual’ s takvim dionicima. Ne namjeravamo niti kucati na zatvorena vrata, niti pokretati bilo kakve zajedničke projekte”, istaknuo je prvi ruski diplomat. “Hvala Bogu, svijet za nas nije samo Europska unija i imamo puno prijatelja i istomišljenika drugdje”, istaknuo je. Lavrov je osudio vladajuće elite u EU-u zbog nanošenja štete vitalnim interesima i dobrobiti svojih građana. “Oni su slijedili antirusko vodstvo hegemona preko oceana gotovo u potpunoj poslušnosti, a ponekad čak i nadmašujući SAD”, rekao je dok je ukazivao na zabranu koju je Washington uveo europskim zemljama da održavaju energetski dijalog s Rusijom koji je, navodi, Europljanima desetljećima jamčio prosperitet bez presedana.  

Rusi raketirali Herson, uzbune u Kijevu

Ruske snage ispalile su 33 rakete na civilne mete u ukrajinskom gradu Hersonu u 24 sata do srijede ujutro, objavila je ukrajinska vojska na Telegramu. Reuters citira ukrajinskog vojnog analitičara Oleha Zhdanova koji kaže da su se borbe intenzivirale, pri čemu je Rusija rasporedila više tenkova i oklopnih vozila na bojišnici. Herson je mjesecima bio pod ruskom okupacijom. Grad je tek odnedavno ponovno pod ukrajinskom kontrolom. Službeni Telegram kanal kijevske gradske uprave objavio je da su u glavnom gradu Ukrajine na snazi upozorenja na zračni napad.  

UN: Broj ubijenih civila ‘znatno veći’ od poznatih 6884

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) objavio je broj civilnih žrtava u ruskom ratu protiv Ukrajine do sada, rekavši da je poznato da su 6884 osobe umrle u Ukrajini, uključujući 429 djece, između 24. veljače 2022. 26. prosinca 2022. Agencija kaže da će stvarna brojka vjerojatno biti “znatno veća, budući da je primitak informacija s nekih lokacija na kojima su se odvijali intenzivni sukobi odgođen, a mnoga izvješća još uvijek čekaju potvrdu”. Dnevno.hr Photo by Алесь Усцінаў Read the full article

[zoranphoto]

SUZE U OČIMA ZELENSKOG, SLOMILO GA PRED SVIMA! Ratni predsjednik hrvao se s emocijama: Pognuo glavu kada je čuo bojni poklič

Amrički predsjednik Joe Biden rekao je predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će SAD biti uz Ukrajinu “koliko god bude potrebno” u njezinom ratu s Rusijom. “Nikada nećete ostati sami”, rekao je Biden Zelenskom dok je ovaj posjetio Bijelu kuću na svom prvom putovanju u inozemstvo od početka ruske invazije. Biden je potvrdio novi paket od više od 2 milijarde dolara pomoći Ukrajini i obećao još 45 milijardi dolara. Zelenski je izrazio zahvalnost na potpori Washingtona.     Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u srijedu, Biden je rekao novinarima da “uopće nije zabrinut” oko održavanja međunarodne koalicije na okupu. Usred zabrinutosti da bi neki saveznici mogli osjećati pritisak zbog cijene sukoba i poremećaja u globalnoj opskrbi hranom i energijom, američki predsjednik rekao je da se osjeća “vrlo dobro” u vezi solidarnosti podrške Ukrajini. Biden je rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin “nema namjeru zaustaviti ovaj okrutni rat”. Kao najvažniji saveznik Ukrajine, SAD je već izdvojio 50 milijardi dolara humanitarne, financijske i sigurnosne pomoći – daleko više od bilo koje druge zemlje, piše BBC.     Zelenski – noseći svoju prepoznatljivu zelenu majicu i čizme – izrazio je nadu da će Kongres odobriti dodatnih 45 milijardi dolara pomoći Ukrajini kako bi “pomogao u obrani naših i neovisnosti”. Republikanci – koji će preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom u siječnju – upozorili su da neće ispisati “bjanko ček” za Ukrajinu. Ali Zelenski, koji je putovao avionom američkog ratnog zrakoplovstva iz poljskog grada Rzeszowa, rekao je da “bez obzira na promjene u Kongresu”, vjeruje da će postojati dvostranačka potpora njegovoj zemlji.   Nakon sastanka u Bijeloj kući, 44-godišnji ukrajinski predsjednik obratio se na zajedničkoj sjednici Kongresa, gdje je dočekan ovacijama. Rekao je američkim zakonodavcima da njegova zemlja još uvijek stoji “protiv svih izgleda” i predvidio “prekretnicu” u sukobu sljedeće godine. Iako je obećao da se Ukrajina nikada neće predati, rekao je da joj treba više oružja. “Imamo topništvo, da, hvala”, rekao je publici. “Je li dovoljno? Iskreno, ne baš.”   “Da bi se ruska vojska potpuno povukla, potrebno je više topova i granata”, dodao je. Zaključujući svoj govor, Zelenski je predao Kongresu borbenu zastavu koju su potpisali branitelji Bakhmuta, grada na prvoj liniji na istoku Ukrajine koji je posjetio uoči svog putovanja u Washington.

Skandirali ‘Slava Ukrajini’, Zelenski jedva zadržao suze

Nakon govora u Kongresu, uslijedio je pljesak koji je trajao više minuta. Kamera je zabilježila trenutak u kojem je netko uzviknuo “Slava Ukrajini” – pozdrav koji Ukrajinci učestalo koriste od početka ruske invazije. Zelenski je u tom je trenutku pognuo glavu, a izgledalo je kako se hrva s emocijama.  Na kraju je odgovorio: “Slava herojima.” The moment when “Slava Ukraini” is being chanted in Congress and Zelensky responds with “Geroyam Slava” holding back tears. pic.twitter.com/vqra4scACi — Rita (@Riten023) December 22, 2022  

Bilo je i trenutaka šale

Rijedak trenutak ležernosti pojavio se na tiskovnoj konferenciji u srijedu dok je Zelenski, bivši komičar, odgovarao na pitanja novinara. Ukrajinski predsjednik je rekao: “Što će se dogoditi nakon postavljanja Patriota? Nakon toga ćemo poslati još jedan signal predsjedniku Bidenu da bismo željeli dobiti više Patriota.” “Mi smo u ratu, žao mi je, stvarno mi je žao”, rekao je, dok se publika u East Roomu smijala. I Biden se nasmijao i rekao: “Radimo na tome.”

Rusija nije sretna zbog isporuke Patriota

Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da bi se isporuka naprednog raketnog sustava zemlja-zrak smatrala provokativnim korakom. Ranije u srijedu,  ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je kako vjeruje da njegova zemlja nije kriva za rat u Ukrajini, dodajući da obje zemlje “dijele tragediju”. Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače, američka vojska procjenjuje da je najmanje 100.000 ruskih i 100.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ozlijeđeno, uz oko 40.000 smrtnih slučajeva civila. UN je zabilježio 7,8 milijuna ljudi izbjeglica iz Ukrajine diljem Europe, uključujući i Rusiju. Međutim, brojka ne uključuje one koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, ali su ostali u Ukrajini. Dnevno.hr Foto : Twitter Read the full article