#HDZ u Mostar

[balkanin]

Pećanin razotkrio diletantizam Naše stranke: Jedno u Mostaru, drugo u RS-u

Pećanin razotkrio diletantizam Naše stranke: Jedno u Mostaru, drugo u RS-u

Tom prilikom Pećanin se posebno osvrnuo na ulogu Naše stranke u ovim političkim procesima. Na početku Pećanina piše: Diletantizmu, zašto ti je ime Naša stranka? Zašto je bolji “vrabac na grani” od “goluba u ruci” – Prije pola godine Naša stranka je odbila nokautirati Čovićevu mafijašku HDZ huntu nakon izbora u Mostaru, uz obrazloženje da ne želi koalirati sa lopovskom, zločinačkom SDA ni nakon…

[cgvijesti]

Mostar: Promijenjeni nazivi ulica nazvanih po ustaškim ideolozima

Mostar: Promijenjeni nazivi ulica nazvanih po ustaškim ideolozima

Foto: Pixabay Gradsko vijeće Mostara odlučilo je danas da će ulice, koje posljednjih 27 godina nose nazive po ustaškim ideolozima iz vremena Nezavisne Države Hrvatske (NDH), dobiti nove nazive. Riječ je o šest ulica u zapadnom dijelu grada, u kojima većinski žive Hrvati, a kojima je nazive dala ratna HDZ-ova vlast, sa Matom Bobanom i Brunom Stojićem na čelu. Da se nazivi ulica Mile Budaka,…

[maricivana]

Sarajevska politologinja Ivana Marić kaže kako je javnost u BiH pozitivno reagirala na Milanovićevu pobjedu, izuzev razočaranih glasača HDZ-a BiH. Iako je Milanović u kampanji za BiH koristio sličnu retoriku kao Grabar-Kitarović, javnost u BiH se nada da će on svoje obrazovanje i bogato političko iskustvo iskoristiti da unaprijedi odnose dviju država i da će nastaviti graditi povjerenje među građanima. Od Milanovića se očekuje da se neće miješati u unutarnja pitanja BiH i da će voditi umjereniji politiku od svoje prethodnice - kaže nam Marić.

- Tako da su, paradoksalno, izborom Milanovića Hrvati načinili konzervativan izbor: glasali su za politiku kakva je nekad bila, prije desnice koja seksualno uznemirava nogometaše. Napokon, Milanović je djelovao kao ne manje Hrvat od Grabar-Kitarović, a svakako više kompetentan od nje - ističe Nikolaidis.

Svakako da su, kaže Maštruko, odnosi s BiH delikatni i Milanović će i tu prići pragmatično, ali vjerojatno se neće toliko oslanjati na Mostar već će tražiti rješenja i sa Sarajevom. - On će tu biti pragmatik i realist, jer zna da s Čovićem mora održavati odnose, ali mislim da neće zanemarivati ni Komšića ni Dodika, ali ni Izetbegovića. On je svjestan ili mora biti svjestan da se odnosi s BiH ne mogu svoditi samo na tamošnje Hrvate - kaže Maštruko. Ivana Marić pak smatra da će Milanović oprostiti Čoviću angažman na izborima, ali neće zaboraviti.

- Kolinda Grabar-Kitarović je tijekom svog mandata zaoštrila odnose sa Sarajevom. Svojim nepromišljenim izjavama i nepouzdanim informacijama o BiH ona je nepotrebno podizala nacionalne tenzije od kojih građani nisu imali nikakvu korist. Najveći problem je to što na čelu obje države sjede političari koji nemaju rezultate, pa pažnju i podršku javnosti moraju skupljati međusobnim verbalnim napadima i izrežiranim obranama - kaže nam Ivana Marić.

Ona smatra da su u završnici kampanje oba kandidata imala slične stavove o odnosima Hrvatske prema BiH. Umjesto da pričaju o odnosu dvije susjedne, suverene države, i Milanović i Grabar-Kitarović su odnos prema BiH reducirali na odnos tj. brigu za Hrvate u BiH. BiH razlažu na, manje i više bitne, konstitutivne narode. - O BiH govore kao o području na kojem živi hrvatska dijaspora te oni stoga imaju pravo da se direktno miješaju u unutrašnja pitanja BiH, a to pravo izvlače iz tumačenja supotpisa Hrvatske na Daytonski mirovni sporazum - ističe Marić.

[balkantimes]

intervjui - Zlatko Guzin, nosilac liste "Koalicija za Mostar 2020"

Mostarski doktor Zlatko Guzin, direktor Regionalne bolnice "Safet Mujić", nosilac je liste "Koalicija za Mostar 2020", koja je za naredne lokalne izbore okupila SDA, SBB, DF, Stranku za BiH i BPS.

Guzin ekskluzivno za Stav govori o razlozima zbog kojih se odlučio ući u politiku, teškim danima koje je proveo u mostarskoj ratnoj bolnici, o "Veležu" i budućnosti najvećeg hercegovačkog grada.

Vijest da ste nosilac liste "Koalicija za Mostar 2020" izazvala je nemalo iznenađenje među Mostarcima, ali u isto vrijeme mnogi smatraju kako je to odličan potez.

Nisam imao ambicija niti sam planirao aktivirati se u politici. Međutim, stigla je ponuda, molba, da budem nosilac liste i, jednostavno, Mostar je prevagnuo. To je moj grad, tu sam stalno. Bio sam ratni ljekar, kao mladu osobu rat me je zatekao u ratnoj bolnici. Nakon rata sam ovdje obavio specijalizaciju, subspecijalizaciju, postao stjecajem okolnosti i direktor bolnice. Nakon što mi je ponuđeno da nosim listu, podržali su me ljudi do čijeg mi je mišljenja veoma stalo i odlučio sam da krenemo u ovaj posao, jer mislim da možemo napraviti nešto dobro u Mostaru. To je za mene veoma neracionalan potez u nekom personalnom smislu, međutim, smatram da Mostar zaslužuje žrtvu i angažman da se napravi nešto dobro u njemu.

Šta treba Mostaru, šta je najprioritetnije u ovom trenutku?

To je teško pitanje, treba puno vremena da se na njega odgovori. Meni stalno jedna riječ bode uši, riječ koja je najčešće spominjana: nenormalan. Kažu: nenormalan grad. Sve ono što je nenormalno, što nije uredu, toga u Mostaru jako puno ima. Mostar je bio podijeljen grad, dugo je trebalo da se napravi kakva-takva jedinstvena administracija, 12 godina nismo imali izbore, nemamo zakonodavnu vlast, mnoge stvari neophodne za normalno funkcioniranje grada su na čekanju i jednostavno se ne mogu realizirati jer ne postoji Gradsko vijeće. Uvijek pozitivno razmišljam i sada se stvorila atmosfera, stvorena je široka koalicija s vrlo diferentnim strankama po nekom političkom i ideološkom vokabularu koje su uspjele dogovoriti zajedničke principe za koje smatram da su dobri, da ih treba poštovati.

Idemo u jednu, nadam se, poštenu utakmicu da pokrenemo ovaj grad koji apsolutno zaslužuje da bude potpuno drugačiji nego što je sada. Pripadam onoj generaciji koja je imala priliku živjeti u Mostaru prije rata, tinejdžerske dane živio sam u Mostaru kada je on bio centar, i muzički i privredni i kulturni i sportski centar cijele regije. Živio sam ovdje i dane teške nesreće, strašnog ratnog razaranja, gubitka ljudi, odlaska mladih… Sada je, mislim, sazrelo vrijeme da nakon 20-25 godina stvari stavimo ad acta i krenemo jednim novim smjerom, s novom energijom i drugačijim ponašanjem jer nam je svima u cilju da nešto napravimo. Imam iskren i jasan motiv, a mislim da grupa ljudi okupljena oko ovog projekta to može napraviti.

Je li Mostar i danas podijeljen grad?

Teško je to ocijeniti. Jeste, ali ne u onolikoj mjeri u kojoj je bio prethodnih godina. Nije baš sve u gradu negativno, ima dosta napretka, ima puno toga pozitivnog. Stvar je u tome da ljudi među sobom jako dobro komuniciraju. Mislim da je odnos građana prema Mostaru i samih građana međusobno mnogo bolji, mnogo je bolja kohezija nego što je to prezentirano na političkom nivou. Drugačije će biti kada i politika bude ta koja će težiti stvarnom ujedinjenju mostarskih institucija.

Ko su ljudi koji će s Vama najbliže sarađivati?

Kompletna gradska lista napravljena je od ljudi iz raznih političkih stranaka, na njoj su i nestranački ljudi, nezavisni intelektualci i takav njen sastav jedan je od razloga zašto sam ovo i prihvatio. Imamo široku bazu. Širok front onih koji imaju iskrene i pozitivne namjere za ovaj grad.

Nosilac ste liste "Koalicija za Mostar", koja je, realno, najjača probosanska opcija. Pored nje, tu su još tzv. građanska koalicija te stranka koju predvodi Semir Drljević. Zašto se ta dva, nazovimo ih tako, bloka nisu pridružila Vama?

Do sada nisam bio u politici pa vam kao političar ne mogu odgovoriti. Kao Mostarac, razmišljam demokratski. Bez obzira na sve, svačije je pravo da na svoj način prezentira vlastitu političku artikulaciju. Neću reći ništa loše o njima, mislim da i te stranke ili grupe razmišljaju pozitivno kada je Mostar u pitanju. Moji nastupi neće biti negativni, bit će afirmativni u onome što zastupamo, normalno, ne uskraćujući pravo drugima da iskažu svoje stavove.

Mislite li da ćete u Gradskom vijeću, bez obzira na ideološke ili neke druge razlike, nastupati jedinstveno?

To ne znam, to zavisi od rezultata izbora i konstelacije snaga, ali mislim da nema razloga da se tu ne nađe zajednički imenitelj i da se ne ide zajedno.

Nakon više od decenije Ljubo Bešlić odlazi s mjesta gradonačelnika. HDZ je također ozbiljno ušao u izbornu bitku. Borba za Gradsko vijeće bit će teška i, čini se, nikad ozbiljnija?

Hoće, bit će vrlo teška. Na još dvije liste su dvojica ljekara, dvojica kolega koje poznajem i uvažavam, za koje apsolutno ništa negativno nemam reći. Dapače, to su kolege u struci, poznajemo se, radi se o vrlo stručnim i dobrim kolegama. Politička borba će biti teška, ali, nadam se, i korektna, koju ćemo voditi argumentima i programima i na kraju će građani Mostara odlučiti koja je to lista za koju smatraju da je najbolja. A ja sam uvjeren da će to biti naša lista.

Zanimljivo je da listu HDZ-a nosi također doktor, direktor Doma zdravlja Mario Kordić. Listu koja okuplja stranke sa srpskim predznakom nosi Velibor Milivojević, doktor iz Bolnice Nevesinje. Doktori u politici izgleda su specifikum bosanskohercegovačke političke scene?

Pa dobro, ne bih ja baš rekao da je to nekakav fenomen. Doktori pripadaju intelektualnoj grupi ljudi koji su možda najčešće u kontaktu s običnim čovjekom. Možda najbolje poznajemo probleme "malog čovjeka", običnog građanina. Nije to ni strašno ni čudno kako se to često u javnosti interpretira. Posebno nije čudno kada su u pitanju lokalni izbori. Mi mnogo realnije sagledavamo osnovne ljudske probleme s kojima se ljudi svakodnevno susreću. Ljekari u politici i nisu toliko čudo, mada bi bilo bolje kada bi se profesionalni političari bavili politikom, mada to nije pravilo, pogotovo na lokalnom nivou vijećnici dolaze iz naroda pa nema razloga da to ne budu i ljekari. Možda je to neka poruka političarima da se zapitaju trebaju li se više spustiti u bazu, među narod i komunicirati s građanima.

Šta su problemi mostarskog "malog čovjeka"?

Mostar, nažalost, više nije centar, ni u ekonomskom ni u bilo kojem drugom smislu. Mostar nije ni sportski centar, nema sportsku dvoranu, nema sportske terene, komunalna infrastruktura je neuređena. Mostar ne ispunjava osnovne ljudske potrebe građana, a on to mora raditi ako pretendira da bude jedan savremen, evropski grad.

Vratimo se Vašim doktorskim počecima. Vi ste doslovno s fakulteta "upali" u mostarsku ratnu bolnicu?

Diplomirao sam u Sarajevu 1991. godine i kao mladi ljekar, kada sam trebao raditi i stažirati, dočekao sam rat. Bio sam dio ratne bolnice, dio njene hirurgije i zbog toga sam i zavolio hirurgiju…

Vama je rat bio specijalizacija?

Pa, na jedan način jeste. Jedno ogromno iskustvo u vrlo, vrlo teškim momentima. Na taj sam dio svog života izuzetno ponosan, na svoj i angažman svojih kolega. Danas se i ne volim previše sjećati tih vremena, ne volim o tome ni pričati jer je to bio ružan period. Znalo se desiti da nam u danu stigne 80 ili 100 ranjenih ljudi, da u sali provedete 48 sati. Tada sam bio asistent starijim kolegama koji su operirali, znali smo ne spavati po nekoliko dana i noći. Bilo je teško, veoma teško, ali, opet kažem, veoma sam ponosan na taj dio svog života.

Ko su bile kolege od kojih ste tada učili, ko su Vam bili uzori?

Najveći uzor mi je bio tadašnji hirurg, rahmetli doktor Zlatko Skikić. Zaim opći i neurohirurg doktor Hafid Konjhodžić, kao i jedini naš anesteziolog, rahmetli doktor Dragan Milavić. To je bio taj kostur, sve što smo imali od starijih kolega uz nas nekolicinu mlađih koji smo tu bili. I s njima smo iznijeli taj teret. Iskustvo koje nosimo je neprocjenjivo, te detalje koje imamo u sebi. Ali u principu, takav sam čovjek da potiskujem taj rat i sve te strahote koje smo proživjeli. Normalno, sjećam ih se s ponosom, ali bogami, bili su to vrlo, vrlo teški momenti.

Koliko Vas je ta situacija, kada ste iz fakultetskih klupa upali u ratnu hirurgiju, u ratnu bolnicu u mostarskom paklu, odredila kao stručnjaka, ali i kao čovjeka?

Iskreno, veoma mnogo. Moja je želja, kada sam bio student, bila ginekologija. Rat je implicirao moj profesionalni ostatak života i tu sam se na kraju našao. Nekada ne postanete ono što inicijalno želite. Našao sam se u hirurgiji, kasnije specijalizirao opću, a subspecijalizirao vaskularnu hirurgiju.

Ko je Zlatko Guzin privatno, van bolnice i politike?

Običan porodičan čovjek, oženjen, otac dvoje djece. Porodica je bila apsolutno protiv mog angažmana u politici, apsolutno (smijeh, op. a.). Naravno, nakon razgovora i dogovora, dobio sam od njih podršku. Znaju oni da je to žrtvovanje, da to za sobom povlači mnogo vremena van kuće, a ja sam vam veoma porodičan čovjek i najviše volim vrijeme provoditi sa svojom porodicom. Neke će se stvari vjerovatno mijenjati, ali nadam se da ćemo se uspjeti uskladiti jer se za porodicu uvijek nađe vrijeme.

Jeste li veležovac?

Apsolutno!

Svaki navijač u sebi nosi neki trenutak, nešto čemu je svjedočio i što mu je urezano u pamćenje. Šta je to što Vi nosite u sebi kada pomislite na "Velež"?

Dva su detalja, evropska "Veležova" utakmica protiv "Lokomotive" i gol Dušana Bajevića, koji je tada bio pred krajem karijere, i polufinale Kupa "Maršala Tita" u Beogradu,"“Velež" protiv "Partizana", utakmica na koju smo išli vozom i koju nikada neću zaboraviti.

Kako ćete, kao moguće budući gradonačelnik, pomiriti u sebi dva mostarska kluba?

To treba sve shvatiti kao sport. Nemam apsolutno ništa protiv "Zrinjskog", želja mi je da te utakmice budu derbi u pravom smislu riječi, kao što je to svugdje u Evropi, da se razvija jedan fini sportski rivalitet, da utakmice "Veleža" i "Zrinjskog" prestanu biti sigurnosni, a postanu vrhunski sportski događaj. U tom pravcu trebamo i raditi i taj rivalitet tako shvatiti.

Ko su ljudi s kojima se družite, s kojima provodite vrijeme nakon posla? Ko su Vaši prijatelji?

Vrlo različite grupe ljudi. Ima puno prijatelja, svih vjera, svih nacija i profila. Tu se ne mogu požaliti, moje društvo čine zaista divni ljudi.

Direktor ste bolnice "Safet Mujić". Kako funkcionirate u ovom vremenu pandemije?

Korona je odredila da se malo drugačije ponašamo nego što smo to činili u nekim drugim vremenima. Sve ovo vrijeme uspijevali smo da radimo i onu drugu patologiju, borbu s koronom na sebe je preuzela Sveučilišna klinička bolnica, na osnovu odluka Kriznog štaba. Imamo s kolegama vrlo korektnu saradnju, naši su se infektolozi uključili u rad te bolnice, odnedavno kolegama s Bijelog Brijega pomažu i naši anesteziolozi. Zajedno se borimo jer, nažalost, u Hercegovini imamo trend povećanja broja oboljelih i povećanje broja hospitalizacija. Mislim da se, zasad, zdravstveni sistem u Kantonu i gradu uspješno nosi s koronom, mada stalno moramo upozoravati na nedisciplinu određenih slojeva ljudi koji apsolutno ne poštuju mjere i ugrožavaju i zdravstveni sistem i ostali dio stanovništva. Molim i apeliram i ovom prilikom na ljude da poštuju veoma jednostavne stvari. Zar je problem da nose masku, drže distancu i održavaju ličnu higijenu nešto češće nego što to obično rade? Molim ih da izbjegavaju svadbe i da ne idu na mjesta na kojima se okuplja mnoštvo ljudi.

Prije ovog razgovora raspitivao sam se o Vama kod kolega novinara u Mostaru. Pozitivno su iznenađeni Vašom kandidaturom jer ste osoba koju itekako cijene. Jedna od njih kazala mi je, citirat ću, kako ste "divna osoba, vrstan hirurg i dobar čovjek koji je pomagao kome je stigao, bez uputnica i knjižica", ali da se boji da će Vas, kako mi je rekla, "mostarska politika pojesti". Hoće li Vas zaista pojesti?

Neće. Nešto mi se slično dogodilo kada sam imenovan za direktora bolnice. Nisam ni tada imao namjeru biti direktor bolnice, nemam potrebu za nekakvom ličnom afirmacijom ili eksponiranjem. Ne znam koliko su me ljudi proteklih godina uopće vidjeli u medijima. Jednostavno, to nisam volio, niti volim, samo sam želio raditi svoj posao, trudio se da dam maksimum za ovu bolnicu, da dam sve što sam mogao. Mislim da smo napravili dosta toga ovdje. Isto su mi tako, prije nego što sam imenovan, govorili da sam premlad da budem direktor. Ali mislim da se može napraviti dobar posao u Mostaru. Mislim da me neće politika pojesti jer smatram da radim jednu ispravnu stvar. Najbitnije je što ćemo okupiti jedan dobar tim ljudi oko sebe koji će zadani posao shvatiti vrlo odgovorno, koji će raditi zakonito, transparentno, s punom odgovornošću. Nemamo mi samo prava, svako od nas treba da zna šta mu je odgovornost.

Izvor

[urbanidesnicar]

Ulazak (anti) FAŠISTA u Sabor

"Možemo"-7 mandata, "SSIP"-3 mandata. Izgleda malo, sitno, nebitno.... Varamo se dame i gospodo. Sad imamo 10 ultra ljevičarskih debila u Saboru. Plus "ugledni" SDP. A to uopće nije zanemarivo. Jednoga dana će ovi štovatelji ćopavog bravara, dobiti prigodu da sastave Vladu. Garantiram. Je li stvarno mislite da naši glasovi nešto znače? Znače, ali u k*rcu. Bitne su zapovijedi iz Brisela, Londona i Pariza. Jer ne može me nitko uvjeriti da je ovih 10 tifusara prešlo izborni prag. Nema teorije. Niti smo neovisna država, niti odlučujemo o svojoj sudbini. I to je činjenica. Koju nisam ja izmislio, nego se temelji na faktima. Cijeli sustav nam je otišao ne u 3, nego u 33 P.M.! Što znači da ga treba iz temelja mijenjati. Ali kako? Ako ne zna 7-8 milijuna Hrvata u Domovini i Dijaspori, logično je da ni ja nemam pojma. Ustvari, postoji jedan izuzetno efikasan način ali ga ne smijem napisati. Jer bi me momentalno privelo. Pogledajmo neke od zemalja EU, kojima su godinama vladali konzervativci. A danas su im na čelu "zeleno-crvene" koalicije. Sve je počelo upravo na ovakav perfidan način. Na početku lijevi anarhisti "stidljivo" uđu u parlament, a poslije prerastu u pokret koji je u stanju ucijenjivati vlast. Njemačka, Italija, Austrija..., samo su neki od primjera. Što se u stvari dogodilo? Ne može jedna Rada Borić biti zastupnik. NE-MO-ŽE! Jer to je stvar opće kulture. Znamo da je Plenki poslušan đak globalističke elite. I da mu je u cilju što duže ostati na vlasti. Za tu privilegiju, treba uzvratiti uslugu. Jer danas ništa nije besplatno. "There's no such thing as a free lunch" - kaže Englez. U prijevodu, ništa u životu nije besplatno. Dakle, evo tebi sinko 2/3 većina i stabilna Vlada, ALI uz uvjet da skupina STALJINISTA uđe u Sabor. Normalno da je očalinko odmah pristao. Jeste li primjetili da je većina Andrejinih oponenata unutar ХДЗ-а, jednostavno nestala? Ni David Copperfield ovo ne bi bolje odradio. Okupirani svojim problemima, zaboravili smo na puno malih ali bitnih stvari. A to nas može skupo koštati. Pardon, već nas je koštalo ali najgore tek dolazi. Pošto je na izborima pobijedila SOTONISTIČKA opcija, zanima me što je slijedeće? Dolazak multi-kulti migranata, prisilno cijepljenje, uvođenje 5G mreže, ukidanje kune, ulazak smrdije u EU..? Ili "radni logori" za neposlušne, po uzoru na Kinu? Postoji još jedan neobjašnjiv fenomen. Hrvati BiH. Često sam pisao o njihovom lošem položaju i majorizaciji od strane druga dva naroda. Nakon ovih izbora više neću. Jer kako reče gosp. Marko Jurič, njima je izgleda dobro? Ma što dobro, njima je IZVRSNO! Nakon svih prevara i laži, oni opet masovno glasuju za HDZ!? Mazohizam, glupost ili nešto treće? Obatroje! Umjesto jedinog čovjeka, koji je 4 godine zastupao njihova prava (posebice Branitelja HVO-a), oni izaberu dva hoštaplera i Zdravku Bušić. Pričam o Generalu Glasnoviću, čovjeku koji se bez ikakve naknade (plaću je dao u humanitarne svrhe) sam borio protiv vjetrenjača. I to mu je hvala? Uzalud činjenica da je pobijedio u Njemačkoj, SAD, Australiji, Južnoj Americi, Kanadi... To danas ne pije vode. Samo je bitan Mostar! Glavno uporište jugoslavenčine Čovića i njegovih uhljeba. Kad sam prije izbora napisao da se sprema prijevara u režiji Ćuprije, bio sam u pravu. Nažalost. Izvjesni Milović sa njihove liste (ni kriv, ni dužan), je uzeo oko 10% glasova. Kome? HDZ-u nije sigurno. Jer oni imaju svoje poslušno stado, koje od rođenja zna koga treba zaokružiti. Po starom narodnom običaju, kad se beba rodi prvo zaokruži HDZ, pa joj onda prekinu pupčanu vrpcu.  

Dakle Mostovi glasovi bi otišli Generalu, koji bi onda bez ikakvih problema osvojio novi mandat. Ali pošto udbaška hobotnica ništa ne prepušta slučaju, dogodilo se upravo ono što su i planirali. Je li dotični drug Tvrtko bio samo "korisna budala" ili je kapnula koja marka za ćevape? Prije će bit' ovo drugo. Jer kao što smo već konstatirali, danas ništa nije džaba. Da skratim. Hrvatski narod je na ovim izborima još jednom dokazao, da je totalno politički nepismen i naivan. Dobar dio njih je "pao" na Plenkijevu priču, kako ovaj HDZ ide Tuđmanovim putem!? Misovo... Ovo nije jedini slučaj masovne zablude. Trećina države još uvijek misli da je u titino doba bilo bolje. Kako sad objasnit' budali da nije tako? Mission impossible. Jedan mali dio dobrih ljudi i čestitih vjernika, još smatra da je lažni prorok i antikrist Franjo-pravi Papa?! Vidilo ga da nosi bijelu kapicu i njima dosta. Pa nije ga postavio dragi Bog, nego Soroš! O Vatikanskom puču, kućnom pritvoru Pape Benedikta, globalističkoj politici ovoga južnoameričkog ljevičara, štovanju poganskih simbola...., oni nemaju POJMA. Niti hoće da imaju. Jer lakše je ovako. Mozak na pašu i uživaj. Ko' mu jebe mater kume.... Sreća pa je barem većina progledala. Zaključak? Naši najveći neprijatelj nisu ni komunjare, ni četnici, ni globalisti, nego NEINFORMIRANOST i NEZNANJE! Nemam više nikakvih iluzija a ni emocija. Niti sam popizdio, niti sam razočaran. Jednostavno sam u nekom čudnovatom stanju. Ne kontam, kako ljudi mogu biti tako naivni i čemu sav taj strah od istine?  

Moj savjet Hrvatskom iseljeništvu je slijedeći. Ne šaljite više ni $1 u ovu UDBAŠKU tvorevinu. Jer će vaš krvavo zarađeni novac jednostavno ispariti. U vidu magle. Šaljite samo svojim obiteljima i najbližima. I to je to. Prepametni "hrvati" su vas se odrekli, i zaključili da im više ne trebate. Ubuduće se i vi tako ponašajte. Jer nekima su očito draži domaći četnici od vas. I to su jasno pokazali na izborima.   Ako nekome stalno pomažete a ta vam osoba umjesto zahvale, opali šamarčinu, onda ne zaslužuje ništa."Pomozi sirotu, na svoju sramotu" - rekao je Mate Parlov, u pauzi između 6. i 7. runde. A kad vas uhvati nostalgija, neka vam poveznica sa Domovinom budu Thompsonove pjesme i SVETA Hrvatska nogometna reprezentacija. Samo nam je još to ostalo. Ipak se malo bolje osjećam kad vidim kako se komšije međusobno kolju. Opšti haos, šok, neverica i zabezeknutost! Dok žene, deca i nejač mirno protestvuju i zasipaju milicajce porukama ljubavi, pirinaćom, kačamakom i šargarepama, ovi uzvraćaju suzavcem!? Samo naprijed junačine! Ako zatreba oštrih predmeta, tu sam. Sve šaljem zabadava i to bez poštarine. Ali postoji i druga strana medalje. Kakvi god da su, četalji su se pobunili protiv vlasti i masovno izašli na ulice. Kod nas je takav prizor čista fikcija. Upravo su došle i nove upute iz stožera:"Treba se što češće tuširati a ne samo prati ruke. Prvo ručnikom osušite lice i kosu, pa tek onda guzicu." Tako kažu Vili i Alemka a u njihove se riječi ne sumnja.  

Po nekom logičnom slijedu događaja, vrlo je izvjesno što nas čeka. Slijedeći PreCjednik će biti kornjača Manolić a Premijer partizanka Kata Peović. Imat ćemo i novu himnu, koja će glasiti otprilike ovako: "Sjedi Kata na kamen studencu, stisla noge, ne da koke Nijemcu". Zastava se također mijenja, i umjesto grba na njoj će ponosno stajati lik Светог Саве sa zlatnom ćunom. A crven, bijel i plavi, zamijenit ćemo duginim bojama. EU se drastično smanjuje i ostaje samo 6 "najrazvijenijih" članica. Makedonija, srbija (bez Kosova), BiH, Crna Gora, Slovenija i RH.   Još sam nešto htio napisati ali sam zaboravio. Glava mi sve više liči na Bermudski trokut. Stalno je punim informacijama koje neobjašnjivo nestaju. I više ih nikako ne mogu naći.

Čak se više ne sjećam ni ko' nas zavadi, ni kakvi su se sve "nesrećni" sukobi odvijali na ovim prostorima?

Jebaji ga... "ZA DOMOVINU SPREMNI"

[prijedor24]

Dodik: Moguće odlaganje izbora do sredine decembra

Nakon sastanka lidera SNSD-a, SDA-a i HDZ BiH u Istočnom Sarajevu, Milorad Dodik je poručio da će izbori biti održani najvjerovatnije sredinom decembra.

Usvajanje Budžeta trebalo bi da bude 21. jula, a izborni zakon koji se odnosi na Mostar ide danas u Predstavnički dom, a već sutra na Dom naroda.

“Predstavnici srpskog naroda nisu učestvovali oko razgovora i rješenja za Mostar. Zbog toga smo…

[hriminal]

Ravnatelj, očekivano kradezeovac, naravno ništa ne zna. Znaju iz središnjice doduše točno gdje u zdravstvu nedostaje novac i kamo ga slati: u Mostar.

[superbosnjo1]

HDZ zeli podjelu države BiH kroz dvije izborne jedinice

HDZ zeli podjelu države BiH kroz dvije izborne jedinice

HDZ zeli podjelu države BiH kroz dvije izborne jedinice Na nedavnoj tribini pod nazivom “Izmjene izbornog zakona i posljedice po BiH” koja je održana održana je u organizaciji Političke akademije HDZ-a BiH i Gradskog odbora (GO) Mladeži HDZ-a BiH Mostar, zamjenica predsjednika HDZ-a Borjana Krišto poručila je da se kao rješenje u pogledu izbora članova Predsjedništva nameće rješenje o formiranju…

[jedimolivolicom]

Sveučilišna klinički bolnica Mostar prema dostupnim informacijama najveći je dužnik od svih naših zdravstvenih institucija, a pitanje finansiranja nikad nije riješeno. U ovom mandatu svih pet ministara zdravstva, Federacije BiH i četiri kantona, koji su osnovali ovu instituciju su iz HDZ-a BiH te se s pravom može govoriti o političkoj odgovornosti vladajuće stranke.

[balkanin]

Helez: Naša stranka prepušta Mostar osovini Čović - Dodik

Helez: Naša stranka prepušta Mostar osovini Čović – Dodik

Poručio je ovo u izjavi za Vijesti.ba potpredsjednik SDP-a BiH Zukan Helez, komentarišući najnovije saopštenje Naše stranke iz koje su poručili da odustaju od modela rotirajućeg gradonačelnika Mostara i da neće podržati ni kandidata Koalicije za Mostar dr. Zlatka Guzina, niti će glasati za HDZ-ovog kandidata dr. Marija Kordića.– Ključni problem je ono što je i od početka bio problem – Boška…

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/elektroprivreda-bih-radoncicev-pulen-dzemo-borovina-prodavao-struju-aluminiju-po-33-kupovao-na-berzi-po-120-eura/

ELEKTROPRIVREDA BiH: Radončićev pulen, Džemo Borovina, prodavao struju Aluminiju po 33, a kupovao na berzi po 120 eura!

Elektroprivreda BiH namjeravala je šestomjesečni gubitak od 23 miliona KM pokriti povećanjem cijena struje domaćinstvima, a „Slobodna Bosna“ ekskluzivno otkriva kako je EPBiH umjesto dobiti od oko 40 miliona KM potonula u gubitak od oko 23 miliona KM.

Kada je sredinom novembra protekle godine, potpisan Ugovor o isporuci električne energije između Elektroprivrede BiH i Aluminija Mostar, direktor mostarske firme Mario Gadžić oduševljeno je u javnom saopćenju naveo kako je sklopljen „povijesni ugovor“.

Ništa u tom ugovoru nije povijesno osim povijesno niske cijene po kojoj je EPBiH prodala struju mostarskom kombinatu, a zbog čega je prvih šest mjeseci 2017. godine poslovala s rekordnim gubitkom od oko 23 miliona KM! Taj gubitak izravna je posljedica skandaloznog ugovora koji je EPBiH potpisala s Aluminijskim kombinatom za prvi i drugi kvartal 2017. godine.

Najveće zasluge za ovaj ugovor, koji je EP BiH odveo u gubitak, pripadaju Džemi Borovini, izvršnom direktoru u EP BiH za trgovinu i snabdijevanje, koji je na tu funkciju došao kao kadar Radončićevog SBB-a, te Mariju Gadžiću, direktoru Aluminijskog kombinata Mostar, koji se tu obreo kao kadar Čovićevog HDZ-a.

Ugovor sa Aluminijskim kombinatom Mostar, sklopljen u novembru protekle godine, odnosi se na prvi i drugi kvartal ove godine. Za prvi kvartal ugovorena je cijena od 37 eura po megavat-satu (MWH), a za drugi kvartal od 33 eura po megavat-satu. I u prvom i u drugom slučaju prodajna cijana je niža od prozvodne koja izosi oko 44 eura po megavat-satu, pa je već tada bilo jasno da će EPBiH potonuti u gubitak.

Naravno, niko u EP BiH nije prije potpisivanja tog ugovora pogledao dugoročne vremenske prilike i razmišljao o niskim temperaturama i iznimno lošoj hidrologiji te stabilnoj anticikloni u Njemačkoj, bez vjetra. Nepovoljne vremenske prilike za posljedicu su imala povećanje cijena na berzi za nekoliko puta. Cijena električne energije na mađarskoj berzi HUPEX za januar 2017. godine je bila u prosjeku preko 90 eura za megavat-sat a kasnije i 140 eura! Dakle, cijene po kojima je EP BiH prodala struju Aluminiju višestruko su niže od tržišnih!

A evo kako izgleda konkretna kalkulacija.

Prvi kvartal: Ako se zna da je EP BiH kroz potpisani ugovor sa Aluminijskim kombinatom Mostar preuzela obavezu da isporučuje 180 MW, to se jednostavnim množenjem 180 MW sa 2160 sati, koliko je sati imao prvi kvartal, dolazi do iznosa od 388.800 MWH.

Ako se zna da je proizvodna cijena na pragu elektrana u prvom kvartalu bila 47 eura, a da se prodavala po 37, dolazi se do iznosa od 10 eura gubitka po svakom isporučenom megavat-satu, što konkretno iznosi 3.888.000 eura ili 7.604.000 KM!!!

Ali, to je tek početak problema! EP BiH se malo preračunala pa je Aluminiju prodala tolike količine da u jednom trenutku nije mogla podmiriti potrebe ostalih kupaca, te je manjak struje morala uvoziti, plaćajući u prosjeku 120 eura po megavat-satu, dakle tri puta više od cijene po kojoj je struju prodala Aluminiju!

Drugi kvartal: Ugovorom sa Aluminijskim kombinatom Mostar predviđena je isporuka od 393.120 MWh i to po još nižoj cijeni nego u prvom kvatralu – svega 33 eura po megavat-satu. Ali, tada počinje drugi čin drame: zbog suhe zime akumulacije su potpuno ispražnjene (sjetite se onih sablasnih slika Jablaničkog jezera) pa se struja najvećim dijelom proizvodi u termoelektranama, dakle po cijeni od 47 eura po megavat-satu. Ta ista struja Aluminiiju je fakturirana po 33 eura,što će reći da je gubitak u supstanci iznosio 14 eura po megavat-satu!!!

Eto kako je nastao šestomjesečni gubitak EPBiH od oko 23 miliona KM, koji je aktuelna uprava namjeravala pokriti povećanjem cijena struje.

NEOSTVARENI PRIHOD

Prvi kvartal: Ako se sada od prosječne cijene na mađarskoj berzi u januaru od preko 90 eura oduzme proizvodna cijena EP BiH iz prvog kvartala od 47 eura, dolazi se do iznosa od 43 eura.

Ako se pomnoži iznos energije od 388.800 MWh, koliko je u prvom kvartalu prodato Aluminijskom kombinatu Mostar sa 43 eura, dolazi se do neostvarenog prihoda od 16.718.400 eura ili 32.698.350 KM !!!

Drugi kvartal: Ugovorom sa Aluminijskim kombinatom Mostar predviđena je isporuka od 393.120 MWh. Ali zbog znatno viših cijena na mađarskoj berzi u drugom kvartalu (kreću se do nekih 42 eura/MWh) ili 9 eura/MWh manje nego što je ugovorena sa Aluminijskim kombinatom Mostar, neostvarena dobit se može procijeniti na iznos od 3. 538.000 eura ili 6.920.000 KM!!!

Ukupan neostvareni prihod zbog nesavjesnog poslovanja, neznanja ili nećeg trećeg, što bi trebali istražiti nadležni organi, za prvih pola godine ounosi oko 39 miliona KM!

Ako se zna da se radi o cijenama koje su kalkulirane u odnosu na proizvodne cijene na pragu elektrana, onda se može zaključiti da je ovaj neostvareni prihod ustvari i izgubljeni profit!

Umjesto gubitka od 23.000.000 KM, EP BiH je mogla imati dobit od 40.000.000 KM!!!

Direktnu odgovornost za ovakve katastrofalne rezulatate i nasavjesno poslovanje snosi Raadončićev pulen u EPBIH, Džemo Borovina, ali i njegov stranački šef Radončić, koji je bez sumnje u partnerstvu s Čovićem aminovao cijeli aranžman.

[balkanin]

Mario Kordić (HDZ) je novi gradonačelnik Mostara

Mario Kordić (HDZ) je novi gradonačelnik Mostara

Kordić je pobijedio kandidata Koalicije za Mostar Zlatka Guzina osvojivši 17 glasova. Guzin je osvojio 16 glasova vijećnika u Gradskom vijeću. Dva listića su bila nevažeća. S obzirom da ni Guzin ni Kordić ni u trećem krugu glasanja nisu imali 24 glasa, odnosno dvotrećinsku većinu, prema tumačenju OHR iz 2009. godine, za pobjedu je dovoljna prosta većina. Kordić je ljekar, direktor Doma zdravlja…

[balkanin]

Čampara: Ako HDZ opet dobije gradonačelnika, 'ni Neretva ih neće oprati

Čampara: Ako HDZ opet dobije gradonačelnika, ‘ni Neretva ih neće oprati

Mostar je posebna politička točka, to je politička kičma BiH. Nije kao drugi gradovi, morali su i ranije praviti neku vrstu kompromisa i dogovora, zbog Mostaraca, kazao je Aljoša Čampara, ministar unutarnjih poslova Federacije BiH, gostujući na BHRT-u, prenosi Avaz. ”Bespotrebno je izgubljeno vrijeme i greška je što na vrijeme lideri nisu sjeli i dogovarali modalitete. Bilo je normalno da sjede…

[balkantimes]

Tri desetljeća 'uspona i padova' stožerne stranke bh. Hrvata

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine je najviše izblijedila uljuljkana u mirnu luku, u kojem ne gubi pozicije zbog nejake alternative.

Berislav Jurič 

Proslavila je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine 30 godina, kako rekoše, "uspona i padova". Obilježavanje je održano u Zagrebu, pa potom u Mostaru. U Sarajevu, gdje je stranka utemeljena, nije bilo velikog spomena obljetnice. Kritičari - i glasni i šaputavi; i javni i skriveni - ionako govore da je HDZ BiH, prema odlukama (političkog) Sarajeva, onom koje misli da je samo ono Bosna i Hercegovina, najglasniji kad je daleko od toga grada i lica politike u njemu.

HDZ-u BiH se, pristojno je, treba čestitati. Baš kao što mu se, između izlizanih priopćenja s optužbama o rušenju države, treba čestitati na činjenici da je odigrao bitnu ulogu u njezinu stvaranju. I to je, čini se, jedino što se HDZ-u BiH ima čestitati. Poslije je sve, što aljkavošću, nesnalaženjem, pohlepom, popuštanjima i zanemarivanjem izbornih obećanja, što pod pritiscima stranaca, bilo puno više za kritike. "Preuzmimo odgovornost i napravimo zajednički iskorak", poručio je u slavljeničkom obraćanju Dragan Čović, koji stranku vodi pola njezina života.

No, upravo je odgovornost ono što je u HDZ BiH - uljuljkan u mirnu luku političkog nemira, u kojem ne gubi pozicije zbog nejake alternative i osnažene glas-mašinerije – najviše izblijedilo. Vidi se to po kadrovima stranke - friškom gubljenju živaca ministra zdravstva, vječite šutnje nekih ministara koje javnost nije čula da pričaju o resoru i nedoraslih na funkcijama na bilo kojoj razini. Stranka nije imuna na sve ono što sustav kakav je nasađen u Bosni i Hercegovini nudi strankama, a to je da, bez obzira na sve učinjeno i neučinjeno, nemaju potrebe odgovarati biračima za bilo što. Po tome pitanju, HDZ BiH je i sigurniji na svojim tronovima, jer mu aljkav Izborni zakon Bosne i Hercegovine, kakav je trenutno na snazi, daje alibi, a birači, sve i da žele, ne mogu skinuti trenutne vladare.

Nezadovoljstvo, klanovi, nametanja i kazne

Politika HDZ-a BiH, nakon prvih godina kaosa, u kojem se uspjela ozbiljno organizirati i biti toliko organizirana da su strane sile poslale tenkove na nju, godinama se svodila na isto. Borba za narod, borba za jednakopravnost, borba za promjene u državi, uz još toliko borbi da su politički ratovi postali besmisleni, a politički ciljevi često i brzo zaboravljeni čim bi se zasjelo u dogovorene fotelje. Zamjera se stranci, a i zamjerat će se, što je često ignorirala sve kritike ma koliko bile dobronamjerne i sva predizborna stajališta čim bi zasjela u vlast s partnerima koje ne može birati. Nakon toga, nastaje trgovina, pa se čini kako su sve stranke u zemlji dio jednog trgovačkog lanca, u kojem vrijedi sveto pravilo da, unatoč galamama, stvarnog uplitanja u nečije terene i planove, nema. U početku se vrlo često mijenjalo čelo stranke. Okolnosti, nezadovoljstvo, klanovi, nametanja i kazne, tražile su i promjene.

U novom tisućljeću stranku vodi isti čovjek, a ona se pretvorila u utvrdu odabranih, u čijoj su sjeni svi drugi. "Općenito gledajući, najveći uspjeh iz toga razdoblja predstavlja činjenica da nismo poraženi kao narod, da smo ostali nezaobilazan čimbenik u svim mirovnim pregovorima, susretima i dogovorima kojima se nastojalo postići mir, urediti i organizirati život i suživot na ovim prostorima", rekao je Čović u čestitci članstvu. No, pitanje je koliko se Hrvati u Bosni i Hercegovini trenutno mogu smatrati pobjednikom u zemlji u kojoj, uz političku nemoć prema drugima, nemaju moći ni ustrojiti se drugačije. Oni koji su mislili drugačije, a među njima je bilo i osnivača stranke, koje se, zbog kritika, HDZ BiH odrekao, pokušali su drugim putem. No, njih je HDZ BiH poklopio djelovanjem kroz Hrvatski narodni sabor u Bosni i Hercegovini, u kojem ipak HDZ BiH ima glavnu riječ i samo je paravan i izvikana institucija za borbu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Da HNS koristi samo HDZ-u BiH kaže i Čović, navodeći kako kroz HNS "osiguravamo da HDZ BiH, kao kralježnica tog projekta, osigurava potpunu prepoznatljivost i dominaciju na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini i okružju". Ali, kad borbe zatreba - a uzmimo Aluminij kao primjer: HNS-u i njegovom Odboru za gospodarstvo trebalo je dugo vremena da reagira – osim izlizanih priopćenja, HNS ne postiže ništa. A i kad reagira, riječ je o neobvezujućim izjavama i stavovima, koje samo jednu stranku čine većom, a ustvari se radi o držanju pod kontrolom svih drugih u političkom životu Hrvata. Ako taj život još uvijek može da se održi. Naime, iako krivaca ima više, svakako da se stranci, koja 30 godina vlada tvrdeći da se brine za narod, valja zamjeriti stanje u kojem se taj narod nalazi. Ne treba zaboraviti da se HDZ BiH u sebi sklonim glasilima branio od činjenice da se Hrvati, jer su dvojim državljanstvom građani Europske unije, jednostavnije odlučuju na bijeg iz Bosne i Hercegovine istupima kako je riječ o podmetanju brojki kako bi se taj narod prepalo u Bosni i Hercegovini.

Da nedodirljivi ostanu takvi

Kad se podvuče crta i pogleda ispod nje, iako je čelnik stranke pisao knjige o onome iznad crte, HDZ BiH se nema baš čime pohvaliti. Priča o tome da su predvodnici europskog puta je stvaranje imidža, jer od zadnjeg ispaljenog metka državu se tjera u EU i tjera je se da želi u Uniju. To, dakle, nije zasluga HDZ-a BiH, jer nitko se ne želi gurati u sustav u kojem neće moći djelovati onako kako je naučio. Politici 30-godišnje stranke najveći je cilj zadržavanje pozicija na kojima je sad i nastavak vladanja nad resorima i javnim poduzećima, kako bi se vojska onih koji trebaju biti u službi stranke učinila koliko-toliko zadovoljnima. Jedini politički cilj najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini sveo se na borbu za dobro odabranima ma koliko oni pričali drugačije. Svelo se sve, a to je preslik svih drugih vladara, na to da nedodirljivi ostanu takvi. Ciljevi su manje bitni, iako ih se crta. A HDZ BiH se ne može baš pohvaliti ciljevima.

Natezanje koje je Mostar dovelo na razinu većeg sela, dvije komponente u Ministarstvu obrane, javni servis, nikakva demografska politika na nižim razinama, spašavanje Aluminija, koje je izazvalo prvi veliki bunt protiv stranke u njezina tri desetljeća. Sve je to ono što HDZ BiH nije uspio ostvariti. A nije se ni trudio, iako je imao alate. No, opravdanje uvijek imaju u Stranci demokratske akcije, koja im kao ništa ne da. I u stranci je nategnuto, pa se, uz skrivene klanove, javno čiste oni u neposlušnim područjima odakle pak dolaze, nedovoljno hrabre i jasne tvrdnje da je Željko Komšić prešutnim odobrenjem HDZ-a BiH zasjeo tamo gdje je zasjeo.

Najnoviji je ispit Izborni zakon Bosne i Hercegovine, kojeg, kako reče Čović, koji neprestano pred javnost baca rokove iako ih ne uspijeva ispoštovati, dobivamo do kraja godine. A to bi onda moglo značiti da bi Hrvati mogli sebi izabrati nekog drugog da ih vodi. Ovako, tvrdoglavo političko Sarajevo, to prijestolje čini još stabilnijim i čvršćim, na kojeg bi, prema Čovićevim najavama, uskoro trebao sjesti netko drugi. A tko, pitanje je na koje nitko još nema nikakav odgovor.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor

[balkantimes]

INTERVJU - Izetbegović: Ljevičarske stranke ne smiju ni priviriti na teritorij pod kontrolom Dodika i Čovića, SDA će ponovo pobijediti

Federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević preminuo je danas od posljedica infekcije koronavirusom, a ta je vijest u drugi plan stavila sva dnevnopolitička dešavanja i izazove sa kojima se Bosna i Hercegovine suočava.

Zbog te činjenice smo intervju sa predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) i dopredsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakirom Izetbegovićem započeli upravo sa tom temom, a tokom razgovora je Izetbegović govorio i o ostalim aktuelnim pitanjima u našoj zemlji, poput usvajanja Budžeta i održavanju Lokalnih izbora u ovoj godini.

Gospodine Izetbegoviću, teško je u ovom trenutku fokusirati se na teme sa kojima bi u drugačijim okolnostima započeli razgovor. Vijest o smrti Salke Bukvarevića je potresla cjelokupnu javnost u BiH. Kako ste Vi doživjeli tu tužnu vijest?

- Duboko me pogodila informacija da je naš Salko preselio na ahiret. Dobar insan i dobar ministar. Godinama je bio jedan od ljudi po kojima je SDA u tuzlanskoj regiji bila prepoznatljiva. Pamtit ćemo ga kao tihog, vedrog i uvijek raspoloženog čovjeka, istinskog patriotu i u ratu i u miru, koji je svaki povjereni posao obavljao vrijedno i istrajno. Njegovoj porodici upućujem iskreno saučešće i molim Boga da im podari strpljenje.

Očigledno je da se usložnjava epidemiološka situacija u BiH, svaki dan rasta broj zaraženih. Imaju li naše zdravstvene institucije kapacitet da odgovore na te izazove, plašite li se scenarija poput onog u Italiji u martu i aprilu?

- Plašim. Zdravstveni sistem je već umoran, dugo je pod pritiskom, njegov kapacitet je skoro stoprocentno iskorišten, epidemija je prodrla i među zdravstveno osoblje. Moramo smanjiti pritisak na zdravstveni sistem, svesti broj oboljelih na izdrživu mjeru, a to nije 300 novozaraženih dnevno. Ako to ne učinimo, doći će do kolapsa, prvo najopterećenijih dijelova, a zatim i cijelog sistema. Moraju se nositi maske, i na ustima i na nosu, mora se poštovati fizička distanca, vjerovatno će trebati reducirati svaku vrstu okupljanja, naročito u zatvorenom prostoru. Bolje je biti zdrav u poluizolaciji, nego bolestan u punoj izolaciji.

Konačno je riješeno pitanje Budžeta institucija BiH za 2020. godinu. Nakon višemjesečnih uvjetovanja, pa čak i ucjena, postignuta je saglasnost koja je u dijelu političke javnosti ocijenjena i kao popuštanje SDA zahtjevima HDZ-a. Doživljavate li Vi to na takav način?

- Ja bih to nazvao razumnom odlukom SDA. Cilj nam je bio dobiti Budžet za 2020, omogućiti održavanje Lokalnih izbora i izbjeći još jednu krizu u koju su nas uvlačili kapricioznim zahtjevima. I ostvarili smo sva tri spomenuta cilja. HDZ je, mimo onoga što je sadržavao prijedlog Budžeta poslan od strane Predsjedništva BiH, predložio amandman kojim se Parlamentarnoj skupštini BiH daje dodatnih 750.000 KM. Uvjeren sam da ni pola od ovih 750.000 neće biti utrošeno, Denis Zvizdić i ja sigurno nećemo povući ni jedne KM, a ne vjerujem ni da će se ostali članovi dva kolegija Parlamentarne skupštine BiH odlučiti da u vremenu korone i ekonomske krize vrše nabavke novih automobila i kancelarijskog namještaja.

Otkočen je, konačno, i proces imenovanja. Šta se izgubilo, a šta dobilo u tom dugotrajnom "natezanju" oko imenovanja?

- Ta rovovska politička borba koju dobro opisuje riječ "natezanje" traje od završetka izbora 2018, i proces imenovanja je samo njen manje značajan dio. Prvo smo imali ozbiljan pokušaj pravljenja koalicija bez izbornog pobjednika SDA, pa nam je trebalo godinu da stvari postavimo na njihovo mjesto. Godinu nam je oduzelo i odupiranje SNSD-a da se usvoji Program reformi, odnosno modificirani ANP i aktivira MAP. Pa smo i to završili. Time je nastavljen NATO integracijski put BiH, odbranjena vladavina prava, poštovanje i provođenje ranije donesenih zakona i strategija. Zatim smo sastav CIK-a stavili pod kontrolu Zastupničkog doma PSBiH, kako to zakon i nalaže, izuzevši ga od kontrole stranačkih šefova, što je ove potonje učinilo veoma nervoznim. Uprkos toj nervozi usvojen je Budžet, ostvareni uvjeti za održavanje Lokalnih izbora, postignuto rješenje za Mostar, imenovan Selmo Cikotić na poziciju ministra sigurnosti, prije toga smo i aranžman sa MMF-om stavili u normalne okvire, mada je bilo iracionalnih otpora, odbranili poziciju Ustavnog suda BiH i tako dalje. Dakle, dovoljno se dobilo, nije se ništa izgubilo. Osim vremena.

Pozicija direktora UIOBiH je još otvoreno pitanje. Za Dragana Čovića je ta institucija "hrvatska", a i u SNSD-u u posljednje vrijeme tvrde da direktorska pozicija treba pripasti Srbima. Ono što se zna jeste da je direktoru istekao mandat. Kojem narodu će pripadati novi direktor te institucije?

- Ne možemo izvršiti novo imenovanje bez saglasnosti predstavnika sva tri naroda u Kolegiju Vijeća ministara. Vjerovatno će to imenovanje pričekati, a aktuelni direktor će nastaviti da rukovodi Upravom. Slično bi moglo biti sa još nekim upravama i agencijama, recimo sa OSA-om.

Ponovo se pokušava vezati pitanje statusa Kosova sa BiH, odnosno sa entitetom RS. Koliko je ta priča opasna za BiH?

- Opasna je, ako se na nju ne odgovori. Uvijek i nanovo treba ponoviti znane istine. RS nikada nije bila država i nikada to neće biti. To je entitet u sastavu BiH i samo kao takav može postojati. Status jednog bh. entiteta ne zavisi niti može zavisiti od pregovora koji vode Srbija i Kosovo.

Također, istina je da su i Bosna i Hercegovina i Kosovo žrtve agresivnog srpskog nacionalizma oličenog u režimu Slobodana Miloševića. Kosovo je platilo manju cijenu jer su se zubi ovog monstruma već bili istrošili na BiH. Ne znam kako će se završiti stvari sa Kosovom, ali za BiH ne smije biti dileme. Oni koji su odgovorni za Srebrenicu i Tomašicu, za genocid, konc-logore i masovne zločine kakve svijet nije vidio od Drugog svjetskog rata, nikada ne smiju postići ciljeve. Mogu samo napraviti novi konflikt, a to im ne bih preporučio.

Vjetar u leđa zagovornicima priče oko otcjepljenja entiteta RS je, čini se, dala i informacija o nekadašnjim idejama predsjednika SAD-a Billa Clintona o secesiji entiteta RS. Sjećate li se tog perioda, kakvi su pritisci bili na rahmetli Aliju Izetbegovića da se krene u tom pravcu, te da li je moguće revitalizirati takve ideje danas?

- Ne vjerujem u takve teorije jer ih ukupno, i ratno i poratno djelovanje američke strane predvođene predsjednikom Clintonom, čini besmislenim. Amerikanci su učinili sve da rat stane i da se BiH ojača i očuva. Pod njihovom paskom se desilo ujedinjavanje Oružanih snaga, obavještajnih i graničnih službi, deseci nadležnosti su preneseni sa nivoa entiteta na državu. Aprilski paket ustavnih reformi, koji su Amerikanci osmislili, trebao je definitivno ojačati državu i dodatno oslabiti entitete. I uspostava Distrikta Brčko, koja prekida teritorijalni kontinuitet RS-a, je učinjena uz podršku američkih prijatelja. Bitan je detalj i da se na "crnoj listi" State Departmenta nalaze političari iz RS-a za koje je ocijenjeno da podrivaju Dejtonski sporazum. Takve stvari ne radi strana koja planira disoluciju BiH i Dejtonski mir vidi tek kao privremenu fazu prije mirnog razlaza. Entiteti postoje zahvaljujući Ustavu BiH, nemaju pravo na otcjepljenje, izmjenama Ustava mogu biti modificirani, pa i ukinuti. BiH je trajna, entiteti bi lako mogli postati privremena kategorija.

Javnost je uzburkala i izjava Aleksandra Vučića da je Trebinje "srpski grad". Šta to govori o odnosu Vučića i zvaničnog Beograda prema BiH, ali i o odnosu vlasti RS-a, koje su sa oduševljenjem prihvatile tu tezu, prema nesrpskom stanovništvu u tom bh. entitetu?

- Vučić će to tako nastaviti raditi, davati kontroverzne i dvosmislene izjave o BiH, podržavati teritorijalni integritet BiH, a u isto vrijeme i one koji ga ugrožavaju. U BiH nema srpskih, bošnjačkih ili hrvatskih gradova. Ima nešto etnički čistih sela, ali gradova nikada nije bilo.

Vama zamjeraju jer ste odmah reagirali. Mora li se svaki put reagirati na slične poruke?

- Mora jer se radi o strategiji "kuhanja žabe", postepenog zagrijavanja vode dok joj se refleksi ne otupe i ne bude skuhana. Naši refleksi ne smiju otupiti, na svaku provokaciju i neistinu treba odgovoriti.

Aktuelno je i pitanje uređenja Travnika po "mostarskom modelu". Je li to mogućnost koja je prihvatljiva za SDA?

- Naravno da nije, niti je smatramo ozbiljnom. Njena svrha je da HDZ pred izbore nešto obeća biračima u SBK, a SDP to kao ne dopusti. I kad prođu izbori, to ni jedni ni drugi više neće ni spominjati.

Vratit ćemo se na Budžet. Opozicija u FBiH je prijetila protestima ukoliko se taj dokument ne usvoji. U ponedjeljak su glasali protiv, a SDA-u su fakturisali odgovornost jer su prihvatili tekst u kojem je usvojen. Kako komentirate taj odnos, te općenitu praksu izjednačavanja odgovornosti vaše stranke sa odgovornošću SNSD-a i HDZ-a za svaki problem u BiH?

- Naoko, ljevičarske stranke su opozicija trojki SDA-HDZ-SNSD, izjednačavaju nas, dižu dreku, napadaju. Realno, one su opozicija i rival samo SDA-u, one su potpuno bezopasne u odnosu na HDZ i SNSD. Oni ne smiju ni "priviriti" na teritorij pod kontrolom Čovića i Dodika. Neće ni pokušati, kao što nisu pokušali ni do sada. Napast će na ono što je odbranjeno i ekonomski unaprijeđeno, na Kanton Sarajevo prije svega. Njih zanima laka borba, dobri budžeti, fotelje. Časna iznimka je Demokratska fronta. Jedina socijaldemoktarska alternativa koja ima podršku i hrvatskom korpusu je ova stranka, oličena u Željku Komšiću, Zlatku Miletiću i Mariju Nenadiću.

Usvajanje Budžeta znači i da će Lokalni izbori biti održani 15. novembra. Šta je cilj SDA?

- Prije svega, održati izbore, ne dopustiti da nam nametnu i tu dimenziju krize i dokazivanja kako "u BiH ništa ne funkcioniše". A zatim pobijediti kao i svaki put do sada. Poseban akcenat ćemo naravno staviti na povratak načelničke pozicije u Srebrenici, na izbore u Mostaru, Velikoj Kladuši i Brčkom.

Kakav rezultat predviđate Vašoj političkoj konkurenciji, koja se, čini se, fokusirala isključivo na Sarajevo?

- Stagnaciju, SDP će dodatno da potone.

SDA je uoči Općih izbora 2018. godine započela proces koji je ocijenjen kao "čišćenje". Hoće li taj proces biti nastavljen i u ovoj godini, te jeste li zadovoljni situacijom u stranci?

- To je kontinuiran proces, stalno ćemo odstranjivati one koji zloupotrijebe vlast. Mi smo velika stranka koja u ovom času u zakonodavnoj i operativnoj vlasti drži veliki broj pozicija, tako da su i potrebe za stalnim provjerama i promjenama kadrova veće.

Izvor

[balkantimes]

Intervjui  - Izetbegović : dogovoru iz Mostara, odnosima s HDZ i SNSD, građanskom principu, CIK-u, Vladi FBiH

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je u ekskluzivnom intervjuu za Vijesti.ba pojasnio šta je dogovoreno u Mostaru i koji su to zaštitni mehanizmi koji su osigurani predloženim Statutom.

Prvi čovjek SDA odbacuje kritike opozicije da je izigran građanski princip, te pojašnjava u kojem smjeru će se ići s izmjenama Izbornog zakona.

- Ako se u Izborni zakon ugrade presude po apelaciji Komšić, presuda Sejdić-Finci i ostale, ako se u Sporazumu navede da će se osigurati aktivno i pasivno biračko pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH - šta je to ako nije građanski princip, poručuje Izetbegović.

Razgovarali smo i o izborima i postojećem sazivu CIK-a, ali i imenovanju nove Vlade FBiH, imenovanjima na državnom nivou, te odnosima sa HDZ-om i SNSD-om.

Razgovarao: Sedin Ćenan

Gospodine Izetbegoviću, potpisan je sporazum za Mostar iz kojeg je sigurno da će izbora biti i jasna su izborna pravila. Međutim, postoje najave stranaka koje smatraju da je Statut loš i neće dobiti podršku kada dođe na Gradsko Vijeće gdje treba osigurati dvije trećine glasova. Kako to komentirate?

IZETBEGOVIĆ: Prijedlog Statuta je sasvim sigurno dobar, on je ponudio maksimalno dobra rješenja s obzirom na višedecenijske odnose u Mostaru, na suprotstavljene emocije, nepovjerenja i strahove od dominacije. Mostar je po ovom Statutu jedinstven grad sa jako izraženom lokalnom samoupravom organizovanom kroz gradska područja, sa snažnim mehanizmima zaštite od dominacije predstavnika jednog naroda nad druga dva. Većina bitnih odluka se donosi dvotrećinskom većinom, odluke Gradskog vijeća su podložne mehanizmu preispitivanja, sve isplate će se vršiti uz dva potpisa. Mostarom će se zajednički upravljati, gradonačelnik će za sada biti iz bošnjačkog ili hrvatskog naroda, ali Srbi će imati poziciju „jezička na vagi“ koji će im omogućavati da kvalitetno zaštite vlastitu poziciju i interese.

Postoje, naravno i drugačija mišljenja koja dolaze od opozicije. To je normalno. Ali ta mišljenja se ne baziraju na uvjerljivim argumentima. Opozicija ima svoje interese, ti interesi su slabljenje pozicije vladajućih stranaka, ali nipošto ne bi smjeli biti suprotstavljeni interesu  naroda, interesu Mostaraca! Ako pokušaju da naprave nove blokade i novu decenijsku prepirku, a učinit će to bez pravih razloga i argumenata, ogromnu će štetu nanijeti građanima Mostara, i dobit će od njih odgovor. U Bosni i Hercegovini ima previše onih koji znaju šta neće, a nikada šta hoće i kako do toga doći. Ovakvi su sve veći problem jer postupno smaraju i zemlju i narod.

Treba poslušati glas i argumente koji dolaze od prijatelja iz međunarodne zajednice. I Washington, Brisel, OHR, OSCE imaju naravno svoj interes, ali taj interes nije dnevna politika, on je u sinergiji sa interesom građana Mostara i Bosne i Hercegovine, to je dokazano u prethodne tri decenije. To je zaštita integriteta ove zemlje, prestanak sukoba i jačanje procesa pomirenja, razvoj demokratije uz jačanje građanskog na uštrb etničkog principa, vladavina prava, transparentan izborni proces itd. Treba vjerovati prijateljima.

U predloženom Statutu su predviđena dva ili više potpisnika za isplate iz Budžeta, no čini se da nije definisano da se radi o dva ili više potpisnika iz različitih naroda. Kako će se to regulisati?

IZETBEGOVIĆ: Definisano je. Potpisnik će biti određen kada bude usvajan budžet, odnosno nema budžeta bez određivanja supotpisnika. Preciznije, nema ničega bez dogovora, strane se moraju dogovoriti o četiri bitne pozicije, o poziciji gradonačelnika, predsjedavajućeg Gradskog vijeća, poziciji glavnog savjetnika i osobi ovlaštenoj za supotpis. A zatim se moraju dogovoriti, uz dvotrećinsku većinu, o svemu bitnome za dobro funkcionisanje Mostara, u razvojnim planovima i budžetu na prvom mjestu. Mostar mora biti grad dogovora i zajedničke uprave.

Bile su zamjerke drugih stranaka što nisu uključene u razgovore. Kako komentirate te zamjerke?

IZETBEGOVIĆ: Rukovodstvo gradskog odbora SDA je imalo stalni kontakt sa predstavnicima drugih bošnjačkih i probosanskih stranaka. Koliko znam, zadnji takav sastanak je obavljen dva dana pred potpisivanje Sporazuma.

Bitna stavka dogovora je i potpisana izjava o izmjenama Izbornog zakona. Postoje kritike zbog formulacije koja glasi: "legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje" konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda". Šta ovo u praksi znači i je li, kako tvrde neki, izdat interes građana?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da nije. Naprotiv. Sporazum o izmjenama Izbornog zakona je baziran isključivo na implementaciji presuda Ustavnog suda BiH, i presuda Evropskog suda za ljudska prava,dakle svih presuda koje se odnose na izborni proces u BiH. To su presude Ustavnog suda po apelaciji Komšić i apelaciji Ljubić, te presude Evropskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav, Zornić i Šlaku. Sve formulacije u Sporazumu, uključujući i ovu koju ste pomenuli, su citati iz navedenih presuda.

Legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda je potrebno svima, uključujući i Bošnjake u Republici Srpskoj. U skladu sa Ustavom BiH Bošnjaci imaju pravo na člana rukovodstva Narodne skupštine RS i na niz ministarskih pozicija. Ali te Bošnjake zatim izabere SNSD po kriteriju da podržavaju antibosanske i antibošnjačke politike, recimo odlikovanje Radovanu Karadžiću ili neustavne referendume, a da bivaju smijenjeni ako zastupaju probosanske politike, kako se to desilo Senadu Bratiću.

Sve ovo, naravno, ne isključuje građanski princip. Suština i jeste u tome da se nađe balans između etničkog i građanskog principa. Iz dijela opozicije ili nisu pročitali sporazum ili iz njega vade samo pola rečenice u pokušaju zamajavanja javnosti. Ako se u Izborni zakon ugrade presude po apelaciji Komšić, presuda Sejdić-Finci i ostale, ako se u Sporazumu navede da će se osigurati aktivno i pasivno biračko pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH - šta je to ako nije građanski princip.

Na sceni su i brojne druge blokade. Mislite li da će ovaj sastav Vlade FBiH ostati do 2022. Imenovanje nove je HDZ uslovljavao izmjenama Izbornog zakona. Da li je sporazum iz Mostara na tom polju nešto promijenio?

IZETBEGOVIĆ: Sporazum o Mostaru je u izvjesnoj mjeri relaksirao odnose SDA i HDZ, ali neće riješti problem imenovanja novog saziva Federalne vlade. Eventualni sporazum o izmjenama Izbornog zakona bi mogao zauvijek riješiti ovakve probleme, jer HDZ će tražiti uvođenje mehanizama koji će manjinu zaštititi od samovolje većine, a SDA će tražiti uvođenje mehanizama koji će zaštititi sve nas od samovolje manjine.

Ovo što HDZ radi sa neimenovanjem novog saziva Vlade, neimenovanjem sudija Ustavnog suda Federacije BiH, ono razvlačenje potpisivanja aranžmana sa MMF-om, razvlačenje sa dostavom prijedloga budžeta za 2020, eventualno onemogućavanje CIK da organizuje lokalne izbore, sve to je samovolja i nametanje volje manjine nad voljom većine, kršenje Ustava i vladavine zakona u BiH.

Sporenja su i oko imenovanja na državnom nivou. Hoće li imenovanje ministra sigurnosti Selme Cikotića biti povezivano sa imenovanjima u državnim agencijama poput SIPA-e i RAK-a? Takve su najave iz SNSD-a?

IZETBEGOVIĆ: Bit će sve povezano kao što je i u ranijim ciklusima bilo povezano. Prvo se moraju odrediti nacionalni balansi u budućim imenovanjima, nešto će ići paritetom, nešto proporcionalno. Moramo postići uobičajeni koalicioni sporazum, ne može samo SNSD dobiti ono za šta je zaineteresiran.

Bilo je govora iz HDZ i SNSD da neće biti izbora sa ovim sazivom CIK-a. Ipak PIC je podržao CIK. Hoće li biti izbora i hoće li ih provesti ovaj sastav CIK-a?

IZETBEGOVIĆ: Cijenim da će izbora na jesen ipak biti. Naravno u organizaciji postojećeg saziva CIK. Jedini koji može dovesti u pitanje aktuelni saziv jeste nadležni sud, i ne bih rekao da će se takva presuda desiti, jer nije bilo nikakvog kršenja zakona.

Izvor