#Životinja

[belog-grada-crna-princeza]

Riblja Čorba Neću da ispadnem životinja Tekst HD

[mishkakagehishka]

Četiri tjedna ČEGA

[pleatonitum]

Inteligencija životinja, moj pas Miki

Inteligencija životinja Kada razmišljam o svome psu Mikiju, stalno primjećujem njegovu inteligenciju i način razmišljanja. Nemali broj puta ja i moja žena primjećujemo njegovu inteligenciju kojoj se iako znamo da postoji, sve vi��e čudimo. Naprimjer kada želi da mu se obrati pažnja, ili kada želi da se igramo sa njim, on skoči na kauč i podigne jednu šapu lupajući sa njom nama po ruci, da nam…

[one-time-i-dreamt]

Screenshot from Croatian news portal Index that reads:

"Police in Požega (town name): Car hit cow. Cow leaves scene after accident."

Cow survived and from what I've seen in the comments, she's going to be alright, so that's good.

[uraandri]

Slika mačke, pliz?

stara slika jer nemam kod sebe nijednu novu ali zamisli samo da je ova buđava životinja jedno 5 kila teža. ovih 4 lepotana su joj deca

[jelenajt]

Recept za srećan život je imati malo ljudi, dovoljno novca i puno životinja

[kucaprijesumraka]

Da mi je to neko drugi pričao, bilo bi mi glupavo i smiješno i nerazumljivo, iz njenih usta ništa nije moglo ličiti na glupost. Sve je imalo neku draž,ljepotu.

Sad kad imam moju Galu, sve češće se sjećam Amilinih priča o mačićima i psima koje je hranila na ulici, o toj čudnoj ljubavi između ljudi i životinja.

I pričala mi je kako bi, kad bi se ponovo rodila, željela živjeti negdje na osami, da bi se družila sa nebom, zemljom, vatrom, vodom, životinjama i zrakom, a u širokom luku bi zaobilazila zle ljude.

[zapis-o-rijeci]

Jesi li znao da na zapadu Bosne, zaboravljenom od Boga i naroda nocima svijetli ljiljan visok 17 metara? Tu je, na brdu sa zaraslim zemunicama i bezbrojnim minama koje jos uvijek drze strazu, iako su i one kao i one krvave noci i dani, zaboravljeni od Boga i naroda.

Mislim se, i odupirem od toga da te pitam u ovoj noci koja mirise na krv, iako su davno oruzja polegnuta, jer znam da mislis o svojim brdima, koja su, takodjer, pod vjecnim prokletstvom sjecanja njihove krvave historije.

Sleci ce se i ova noc, kao mahovina preko nekadasnje linije, razgraničenja izmedju ljudi i životinja. Ti imas svoja brda, a meni ostaju i tvoja i moja. Da me progone u ove sate i okupiraju mi misli, kada se usudim pomisliti da te pitam, jesi li znao da na zapadu Bosne, zaboravljenom od Boga i naroda, nocima svijetli ljiljan od 17 metara.

[belog-grada-crna-princeza]

Nisam se oprostila.

Ne volim se opraštati na rastancima, ne umem. Kraj nije kraj ako se ne izgovori. Bila sam i još sam tip da ću čuvati prazne kutijice - kremica, vitamina, poklona... (Možda je do podznaka u ribama.) Čuvam sve rođendanske čestitke koje sam ikad dobila po fiokama. Čuvam obeleživać za knjige koji mi je napravila drugarica iz detinjstva.  Portrete koje je slikao jedan dečko koji je bio zaljubljen u mene u drugom srednje. Papir na kom mi je jedna devojka napisala samo reči "sve okej"... Čuvam i ono što ne slutiš da čuvam; kutiju cigareta koju sam popušila sama na klupi posle prvog raskida, iglu od prve tetovaže, maramicu koju sam našla u džepu džempera osobe koje više nema. Čuvam tajne ljudi od kojih bih da ih sretnem na ulici pobegla; ali reči koje su mi govorili u mraku idu sa mnom u grob. Fraze koje sam naučila od nekih poput kojih se nadam da nikad neću biti. Nade i snove kojih ću se tvrdoglavo odreći pred svakim ko me pita. 

Tata me je naučio da je loša sreća reći "zbogom", pa uvek umesto te reči kažem prosto: vidimo se. (Kada sam poslednji put videla babu sa mamine strane i deku sa tatine, dvoje ljudi koje sam najviše u životu volela, te dve reči su bile poslednje što sam im izgovorila.) Verujem u vidimo se, nikako u zbogom. 

I tebe čuvam. Čuvam naše prepiske tokom godina, čuvam popunjenu svesku u kojoj si me sa svakom stranicom neprimetno menjala u neku novu, u glavi tvoje rečenice na sve što vidim, čujem, doživim. Tvoju bezgraničnu empatiju prema meni zbog koje sam naučila koji se zidovi stavljaju i kada, kako da kažem, a ne samo pomislim reči koje posle sanjam noćima, mada još uvek učim... Da verujem svom osećaju i ničijem više, zbog čega sam ti i izgovorila to svoje čuveno: vidimo se. Reči koje nikada nisam mislila da ću izgovoriti baš tebi, a uvek sam znala da nećeš biti sa mnom zauvek i od same sebe krila svest o tome.

A lažem. Da je bilo svesno, da sam znala šta izgovaram jer retroaktivno uvek pričam priče koje su mi poput pojasa za spasavanje u mojim burama, o kojima ti uostalom najviše znaš. Lažem jer lepše zvuči, a ja sam romantik i poeta, kad sam velikodušna prema sebi, a ti si me učila da to budem. Kada nisam tada sam obična kukavica i lažov i neko sa hroničnom potrebom da beži, šalim se ponekad da sam životinja - bila bih noj. Nisam te nikad pitala koja životinja ti misliš da bih bila, ali koja god da je, želim da sam ta.

Vuk dlaku menja, a ćud nikad(?). Bila si ubeđena da je moja dlaka loša, a ćud dobra, a ja ubeđena u suprotno. Pitam se da li si ostala pri istom stavu, ali neću te pitati. Nijedan odgovor ne bih podnela.

Naučile smo obe ponešto, nadam se, u stvari jesmo jer to je neminovno. Naučila sam, nažalost i ono što nikako nisam želela da znam. Nisam naučila da se opraštam i nikad neću.

Vidimo se...

-Katarina

[sizhui]

i specifically really like this part of “Childhood” and I wish i understood French because the difference between the English and the Croatian TL is very striking to me, i like the croatian one way more. Something about the repetition of “IMA” and i especially like the line “ima jama s gnjezdom bijelih životinja” it gives me the shivers in a way “a hollow with a nest of white beasts” fails to do but maybe im just sensitive

[lidija003]

Pozivamo Vas da se priključite u borbi za prava životinja u Srbiji i date svoj doprinos tako što će te potpisati ovu peticiju kao i da je podelite sa vašim prijateljima‼️

https://www.peticije.online/zaustavimo_eksperimente_i_testiranje_na_ivotinjama

#everyone

[uraandri]

kad je počelo veštačko osemenjavanje životinja prababa moje cimerke je izjavila povodom osemenjivanja njihove krave "eto sve dočekah, i bika u mašni i kurac u tašni"

[opgpereglin-blog]

[row v_align="equal" h_align="center"] [col span__sm="12"] Zašto je važno očuvanje i širenje starinskog sjemenja Najvažnija stvar pri pokretanju ekološkog organskog vrta je kupiti organsko sjeme. Odlučili ste se za organski uzgoj jer želite uzgajati najzdraviju hranu. Želite se brinuti o zemljištu i poticati zdravo tlo, zdrave biljke i jake sustave života. Stoga je od vitalne važnosti da počnete s organskim sjemenkama.   Zašto? Jer svako sjeme ima pozadinsku priču.   Jednostavno rečeno, konvencionalno sjeme uzgaja se u konvencionalnim sustavima: sintetička gnojiva i jaki pesticidi. Organsko sjeme uzgaja se u organskim sustavima: s naglaskom na zdravlje tla i biljaka, uz prirodna gnojiva i suzbijanje štetočina.   No, uđimo u ovo malo dublje. Organsko sjeme uzgaja se kako bi se dobro pokazalo u organskim sustavima. To znači da je sjemenski uzgoj uzgojen organski, bez uporabe kemijskih gnojiva ili oštrih pesticida. Umjesto da se umjetno podupiru, usjevi se uzgajaju kako bi preživjeli i napredovali u sustavima koji se oslanjaju na zdravo tlo, koristeći iste tehnike koje ćete koristiti za uzgoj svog vrta.   Ako ni zbog čega drugog, trebate kupiti sjeme koje je uzgojeno kako bi dobro raslo u organskom vrtu. Kad to učinite, pobrinut ćete se da počnete sa sortama koje imaju najjaču prirodnu otpornost na štetočine i bolesti.   [ux_image id="1976"] Starinske sorte sjemenja su otpornije i prilagodljivije Za "berbu" sjemena usjevi moraju ostati na polju mnogo dulje od prehrambenih usjeva kako bi sjeme sazrelo. Zamislite tikvice: najbolje je jesti prije nego se sjemenke potpuno razviju, pa beremo nježno voće, obično ne dulje od 25cm. Prilikom berbe sjemena puštamo da plod naraste do razmjera 50cm i više, dajući sjemenu unutar vremena da potpuno sazrije u održivo jako sjeme.   Što dulje usjev ostane na polju, veća je mogućnost da će ga duže ili više napadati štetočine i bolesti. U slučaju organskog sjemena, to znači da uzgajivač sjemena mora održavati biljke zdravima do sazrijevanja sjemena, izvlačiti biljke koje su pogođene štetočinama i bolestima te zadržati one koje ga čine zdravim tijekom cijele sezone.   Ovaj postupak odabira znači da dobivate sjeme iz najzdravijih i najjačih biljaka, što će zauzvrat prenijeti tu genetiku na buduću generaciju sjemena.   Konvencionalno uzgojeno sjeme ostaje na poljima jednako dugo. Razlika je, međutim, u tome što se uzgajaju izvan organskih standarda. Budući da sjeme nije klasificirano kao hrana, konvencionalnim poljoprivrednicima je dopušteno primijeniti više pesticida na usjev, što loše utječe na okoliš, zdravlje ljudi i kvalitetu(okus, miris) povrća. Zajedno s činjenicom da sjemenske kulture provode mnogo više vremena na polju, to znači da konvencionalno sjeme nosi mnogo veće opterećenje pesticidima od organski uzgojene hrane.   Pogledajte naše starniske sorte sjemenja ovdje.   To znači dvije važne stvari za organskog uzgajivača: Učinci konvencionalnog sjemena uzvodno na okoliš štetni su, kako za okoliš, tako i za poljoprivrednike koji su izloženi pesticidima. Uobičajeno sjeme uzgojeno je za uzgoj uz pomoć sintetičkih gnojiva i pesticida, a bez njih se u organskom vrtu možda neće ponašati tako dobro. Kao organski uzgajivač želim znati da je sjeme s kojim počinjem uzgojeno na način koji potiče život.   To uključuje živote poljoprivrednih radnika koji su njegovali sjemenski usjev, živote insekata i životinja oko farme, život tla i život vode, koja je prečesto zagađena otjecanjem s farme.   Organski vrtlari i poljoprivrednici imaju toliko moći da zacijele tlo, brinu se o okolišu i brinu se o ljudima u isto vrijeme.   Sve počinje sjemenom. Organskim sjemenom.   Zašto su starinske sorte sjemenja bolji izbor Za nas koji se odlučujemo uzgajati i jesti organsku hranu zbog zdravstvenih ili ekoloških briga, organski izvor sjemena je od velike važnosti! Da bi biljka otišla u sjeme, mora dovršiti cijeli svoj životni ciklus reproduktivne biljke. Raste od malog izdanaka do biljke pune veličine koja proizvodi zrelo sjeme, koje se može sakupiti.

Za većinu biljaka ovo traje nekoliko mjeseci. Nažalost, što je biljka dulje u tlu, to je izloženija bolestima i štetočinama. Konvencionalne sjemenarske tvrtke često i obilno primjenjuju pesticide i fungicide za tretiranje toga. Vidite, sjemenski usjevi ne uzgajaju se za prehranu ljudi - nitko ih nikada neće jesti. Dakle, propisi o pesticidima su manje strogi i dopuštene su veće doze potencijalno štetnih kemikalija u usjevima koji se proizvode samo za sjemenske zalihe. Ovo je užasna vijest za okoliš, jer te kemikalije prodiru u tlo i često se nalaze u opticanju naših rijeka i potoka.     S druge strane, proizvođači organskog starinskog sjemena poput nas ne koriste pesticide. Stoga su ti proizvođači skloniji uzgoju svojih sadnica na način koji se usredotočuje na sprječavanje bolesti u kontroliranim okruženjima. Osim toga, ekološki proizvođači uzgajaju sjeme i sorte koje su prikladnije za uzgoj na ekološkim farmama u zdravom tlu, a koje odgovaraju na programe organske bolesti i suzbijanja štetočina. To organskim uzgajivačima daje bolje šanse za uspjeh počevši od organskog sjemena.   Zašto izbjegavati tretirano konvecionalno sjeme U konvencionalnoj poljoprivredi za razliku od organske poljoprivrede i permakulture koju zagovaramo neke sjemenke, poput graška i graha, imaju tendenciju truljenja na vlažnim tlima. Kako bi se to spriječilo, neke tvrtke prodaju tretirano sjeme. Ovo sjeme je obloženo Anti gljivičnim i antibakterijskim kemikalijama koje sprječavaju truljenje i poboljšavaju klijanje sjemena. Ako ovo sjeme okrećete po ruci, kemikalije će vjerojatno ostaviti bijeli praškasti premaz na vašim dlanovima i prstima.   Zašto je sjeme važno i koje su prednosti starinskih sorti? Sjeme je važno jer je početak većine onoga što nosimo, što jedemo i onoga što koristimo u svakodnevnom životu. Suvremena poljoprivreda potisnula je poljoprivredu u veće prinose, ali nažalost, bila je štetna za naš okoliš i bio raznolikost biljaka.     Vrijeme je da sijemo više. Posljednjih nekoliko desetljeća industrijska poljoprivreda razvila je sjeme pogodno za intenzivnu kemijsku poljoprivredu. Iako je to ponekad rezultiralo većim prinosima, došlo je do vrlo stvarnih troškova. Neželjene posljedice uključuju zagađenje zraka i vode , povećana uporaba pesticida, veća ovisnost o fosilnim gorivima, narušeno zdravlje tla i gubitak biološke i genetske raznolikosti. To su činjenice.   Što možemo učiniti? Odgovor bi bio posijati više organskog sjemena, ali to nije tako jednostavno.   Dostupnost organskog sjemena je ograničena, uglavnom zbog nedostatka sredstava. U hrvatskoj postoji mali broj OPG-ova poput našeg, sjemenara i sjemanarskih udruga poput udruge "Duga" koji radimo na očuvanju i proširenju starinskog sjemenja.   Po čemu se organsko sjeme razlikuje? Organsko sjeme dolazi iz organskih biljaka. Znam da ovo zvuči kao zdrav razum, ali razmislite o tome na ovaj način. Da bi proizvela sjeme, biljka mora proći cijeli ciklus u svom životu, za to vrijeme je u zemlji duže nego što bi bila biljka ubrana za hranu. Dok se čeka sjeme, konvencionalna biljka bit će toliko dugo izložena sintetičkim pesticidima. Organska biljka nije prskana sintetičkim pesticidima, što znači da čak i ako je u zemlji dodatnih nekoliko tjedana, ostaje bez otrovnih kemikalija - pa tako ni zemlja oko nje.   Na slici niže je paradajz iz našeg vrta. Starinska sorta cherry rajčice.   Organsko sjeme uzgaja se kako bi izdržalo teže uvjete Budući da organskim uzgajivačima nije dopušteno koristiti sintetičke pesticide na svojim biljkama, biljke se prirodno prilagođavaju da se odupru štetočinama i drugim prirodnim neprijateljima, poput oštrog vremena. Moraju, kako bi se obranili. Kad se koristi organsko sjeme, biljke imaju tu unutrašnju snagu.   Organsko sjeme ima 'optimalnu prirodnu genetiku' kakvu žele ekološki poljoprivrednici i potrošači.   Drugim riječima, okus, boja, hranjivost i prirodna obrana nastaju u samom sjemenu. Razmislite o starinskim sortama rajčica. To su rajčice koje nisu genetski

modificirane, ali su uzgojene sa sačuvanim sjemenom koje je pokazalo da daje ukusnije voće od konvencionalnih rajčica.   Saznajte kako na prirodan način urediti okolinu i povećati svoj prinos uz prirodne zakone prirode. Klikni ovdje   Organsko sjeme pomaže očuvanju genetske raznolikosti biljaka Ekološki poljoprivrednici mogu iz godine u godinu saditi isto sjeme, a konvencionalni poljoprivrednici ne mogu. To znači da ekološki poljoprivrednici mogu odabrati najjače, najbolje sjeme i koristiti ih kako bi osigurali da čine veliki dio usjeva.   Kako se naša klima, okoliš i poljoprivredne prakse mijenjaju, važno je odgovoriti na ove evoluirajuće potrebe sposobnošću održavanja poljoprivrednih sustava. To uključuje raznolikost sjemena kako bi moglo izdržati te promjene, jer manja genetska baza prijeti konvencionalnim usjevima zbog povećane osjetljivosti na bolesti i štetočine.   Jedan primjer je Gossovo uvenuće, bolest koja može smanjiti prinose kukuruza do 50 posto. Ova razorna bolest može se kontrolirati plodoredom, koji konvencionalni poljoprivrednici obično ne prakticiraju, te sadnjom sjemena s genetskom otpornošću. Otpor neće biljci dati imunitet, ali može smanjiti gubitak prinosa.   Čuvanje sjemena Očuvanje sjemena veliki je dio očuvanja kulturnih i autohtonih sorti sjemena i uglavnom je nezakonita u konvencionalnoj poljoprivredi zbog patenata sjemena koji zabranjuju spremanje sjemena. Važnost uštede sjemena prikazana je u ovom ��lanku:   Očuvanje starinskog sjemenja ključna je za ideale održivosti i sigurnosti hrane, osobito u vrijeme zabrinutosti zbog klimatskih promjena i sigurnosti hrane. Samo otvoreno oprašeno starinsko sjemenje ima sposobnost prilagodbe promjenjivim klimatskim uvjetima u vremenskom okviru u kojem se  ćemo vidjeti klimatske promjene koje se manifestiraju kao što su suše, kasni i rani mrazevi, tuče i poplave, napadi insekata i drugih životinjskih vrsta na usjeve. Raznolikost ogranskih vrtova i primjenom permakulture  pružit će osnovu za nastavak odabira sjemenja i povrća koji se najviše mogu prilagoditi tim promjenama.   Kao što vidite, organsko sjeme naj važniji je dio organske poljoprivrede.     Postanite čuvar starinskih sorti sjemenja za sebe i svoju obitelj Pozivamo vas da uzgajate vrtove umjesto travnjaka kod kuće, na balkonima, na gradskim vrtovima, u tegli u kuhinji,  na zemlji, njivi, vikendici, na crnoj zagorskoj zemlji, na ravnoj slavonskoj zemlji, na crvenoj primorskoj i dalmatinskoj zemlji i gdje god još možete i umijete...   Uzgajajte starinske sorte sjemenja i svake godine pokupite i sačuvajte sjemenje tako da postanete samo-održivi i ne morate kupovati svake godine novo sjemenje, nego širite, razmjenjujte i očuvajte starinske sorte sjemenja kako bi vi, vaša djeca i unuci imali zdravu hranu na zdravom tlu stoga i zdrav i sretan život. Naše sorte starinskog sjemenja možete pogledati OVDJE. [/col] [/row] [block id="floating-gumbovi"]