#članice EU

[cgvijesti]

Evropska unija će u Hrvatskoj graditi skladište za slučaj nuklearnog napada

Foto: EPA Zajedno sa druge tri članice Evropske unije, Hrvatska će na svojoj teritoriji imati strateške rezerve materijala i opreme u slučaju hemijske, biološke i nuklearne prijetnje, objavila je Evropska komisjia. Strateške rezerve kapaciteta za odgovor na takve prijetnje će biti formirane putem EU mehanizma za civilnu zaštitu i Tijela za hitnu zdravstvenu spremnost i odgovor (HERA) kako bi…

[1postozagrad]

ZAJEDNIČKA INCIJATIVA PREMA ODBORU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA GRADSKE SKUPŠTINE

31. siječnja 2023.

Poštovane članice i članovi Odbora za zaštitu okoliša, 

obraćamo vam se kao udruge i građanske inicijative na različite načine angažirane oko tema prilagodbi klimatskim promjenama i očuvanja bioraznolikosti.

Europa je 2023. dočekala probijajući temperaturne rekorde, još jednom potvrđujući klimatsku krizu čije se stanje kontinuirano i rapidno pogoršava. Po svemu sudeći čeka nas još jedna klimatološki ekstremna godina. Prošlo ljeto svjedočili smo velikim sušama zbog kojih se osušio velik broj stabala u Zagrebu, a samo dvije godine prije toga Zagreb je pogodila jedna od najvećih bujičnih poplava u povijesti grada. 

Dok europski gradovi poput Pariza, Beča, Ljubljane i drugih ulažu ogromne napore u ozelenjavanje i druge mjere prilagodbe klimatskim promjenama, Zagreb to ne radi u odgovarajućoj i vidljivoj mjeri. Akcije poput kolektivne sadnje većeg broja stabala ili organiziranog zalijevanja u najkritičnijim ljetnim razdobljima, koje bi mogle uključivati i građane u sve aktivnosti (pa i kroz sustave stimulacija), strategije su koje potpuno izostaju u gradu Zagrebu. 

Iako je Hrvatski sabor još 7. travnja 2020. usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine, nažalost do danas ne vidimo značajnije učinke te strategije, osobito na lokalnoj razini. Iako su napori na nacionalnoj razini važni, ne smije se zanemariti uloga lokalnih sredina koje su u prilici organizirati niz konkretnih, jednostavnih, lako provedivih i učinkovitih mjera u suradnji s građanima. 

Grad Zagreb je u lipnju 2019. usvojio Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP), no o provedbi planiranih mjera malo se zna. Smatramo da bi četiri godine nakon usvajanja Akcijskog plana trebalo informirati javnost o statusu njegove provedbe, te uključiti sve relevantne partnere, dionike i građane u proces eventualne modifikacije i nadogradnje. To je ujedno i prilika da se Zagreb proaktivno istakne u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena kroz stvaranje lokalnih rješenja, u suradnji s građanima, kao što to zahtijeva i Klimatski ugovor  EU Misije za 100 klimatski neutralnih gradova ili #NetZeroCities od kojih je jedan i Grad Zagreb. Želimo ovom prilikom podsjetiti i da je Zagreb još 2007. pristupio međunarodnoj platformi za očuvanje urbane bioraznolikosti "Urban Diversity Forum". Nažalost, članstvo u ovoj platformi do danas nije urodilo vidljivim iskoracima. 

Kada govorimo o jednostavnim i lako provedivim prilagodbama, smatramo da se Zagrebački holding d.o.o, Podružnica Zrinjevac u mnogočemu neadekvatno brine o gradskim zelenim i parkovnim površinama (uključujući pored ostalog i prekomjernu rezidbu stabala, prekomjernu košnju travnjaka u ljetnim mjesecima itd.) neuvažavajući nužnost prilagodbi već evidentnim klimatskim promjenama i gubitku bioraznolikosti koji nas pogađaju, te bez vidljive namjere da svoje prakse unaprijedi u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama, odnosno približe praksama naprednijih gradova. Osobito je problematičan izostanak ili nedovoljno zalijevanje mladih, novozasađenih stabala koja traže takvu vrstu njege u prvim godinama. Gubitak biljnog fonda uzrokovan neadekvatnom brigom odražava se i na gradski proračun. U tome smislu smatramo nužnim pokrenuti i ubrzati reformu brige za gradska stabla i zelenilo, a što bi moglo uključivati i javne kampanje ozelenjavanja pokrenute od nadležnih gradskih službi te povećati uključivanje građana u brigu o zelenilu. 

Od vas kao članova i članica Odbora za zaštitu okoliša očekujemo da se u okviru svojih nadležnosti aktivnije angažirate u rješavanju navedenih problema. Molimo također da razmislite o modelu kojim biste zainteresiranim stručnjacima i građanima omogućili sudjelovanje u procesima evaluacije, predlaganja i implementacije rješenja.

1POSTOZAGRAD

Inicijativa za javni voćnjak na Jarunu 

Znanstvenici za klimu

Zelene i plave Sesvete 

Zeleni Vrbani

Zeleni klik

Hrvatska permakultura

Tranzicijsko središte za Hrvatsku

Vestigium

Sindikat biciklista

Satelit edukacije za održivost i regenerativnost 

Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn

ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa

Biom

Terra Hub

Extinction Rebellion Zagreb

Zasadi stablo, ne budi panj!

[technicallychiefpeanut]

Več kot 300 organizacij civilne družbe poziva EU, naj okrepi zaščito volkov, ne pa jo oslabi

Več kot 300 organizacij civilne družbe, med njimi tudi Alpe Adria Green, poziva EU ob 45. obletnici Bernske konvencije, naj okrepi in ne spodkopava prizadevanj za življenje z volkovi. Države članice bi morale zaščito volkov okrepiti, ne pa oslabiti. Velika koalicija civilne družbe in organizacij za dobro počutje živali poziva države članice EU (1), naj zavrnejo predlog Evropske komisije o…

[zoranphoto]

Predsjednik Zelenskom sasuo sve u lice: ‘Cijela Europa plaća račun za obranu Ukrajine, zauzmimo poziciju neutralnosti’

Rumen Radev, predsjednik Bugarske, kritizirao je Ukrajinu radi “inzistiranja” na borbi protiv Rusije. Radio Slobodna Europa i Politico pišu kako je Radev rekao da “cijela Europa plaća račun” za obranu Ukrajine, a onda je pozvao Bugarsku da zauzme poziciju neutralnosti. Veleposlanstvo Ukrajine u Sofiji odgovorilo je rekavši da je okrivljavanje Ukrajine za rat papagajsko ponavljanje ruske propagande. Bugarski premijer Nikolai Denkov kasnije je komentirao da Radevovi stavovi nisu stajalište bugarske vlade. “Danas ponavlja neke ruske izjave koje nemaju nikakve veze s onim što članice EU i NATO-a predstavljaju kao stav”, rekao je Denkov, prema Kyiv Independentu. Rekao je da je u nacionalnom interesu Bugarske da rat završi tako što će Rusija povući svoje trupe iz Ukrajine. Dnevno.hr Read the full article

[zanimljivaekonomija]

Predstavljen „GREGY“ projekat i njegov strateški značaj na događaju „Evropa-Egipat energetska interkonektivnost“ u Kairu

Grupa Copelouzos je učestvovala na događaju „Evropa-Egipat energetska interkonektivnost“ koji su organizovali Stalno predstavništvo Evropske unije u Kairu i Švedska ambasada, pošto Švedska trenutno predsedava Savetom Evropske unije. Predstavnik Copelouzos grupe, Džon Karidas (John Karidas), izvršni direktor RES poslovne jedinice u Grupaciji, predstavio je važne prednosti koje implementacija projekta GREGY, električna interkonekcija između Egipta i Grčke, i koju je razvila njena podružnica ELICA, ima za Egipat, Grčku, i celu Evropu.

Prezentacija je održana u prisustvu ambasadora Delegacije EU u Egiptu Kristijana Bergera (Christian Berger), ambasadora Švedske u Egiptu Hakana Emsgarda (Hakan Emsgard), grčkog ambasadora u Egiptu Nikosa Papageorgioua (Nikos Papageorgiou), egipatskog ministra nafte i mineralnih resursa Tareka El Mole (Tarek El Molla), predstavnika velikih međunarodnih finansijskih institucija i brojnih drugih zvanica.

Džon Karidas, je govorio o višestrukim koristima koje će GREGY doneti Egiptu i Evropi, kroz unapređenje integracije tržišta, jačanje sigurnosti snabdevanja i povećanje društvenog i ekonomskog blagostanja za Grčku, zemlje članice EU i Egipat. GREGY će omogućiti snabdevanje zelenom energijom od 3.000 MW iz Egipta u Grčku, podržavajući na taj način EU u ispunjenju ciljeva u vezi sa obnovljivim izvorima energije (OIE) i dekarbonizacijom i smanjenjem zavisnosti od električne energije proizvedene iz prirodnog gasa.

Karidas je takođe istakao višedimenzionalne koristi, ne samo za Jugoistočnu Evropu i Istočni Mediteran, već i za celu Evropu, koje će doneti implementacija projekta GREGY. Pored najvažnije činjenice da će se prenositi 3.000 MW zelene energije u Evropu, ovim projektom se podržavaju i ciljevi Fit-for-55 i RepowerEU, kao i egipatska strategija za klimatski neutralni energetski sistem.

Projekat se, nakon čvrstog i pozitivnog mišljenja koje je dobio od vlada zemalja uključenih u njegovu implementaciju, nalazi u fazi ubrzanja razvoja sa početkom izvođenja završnih tehničkih studija u narednom periodu. Reč je o projektu čija korist prevazilazi, kako je istakao Karidas, okvire granica dve međusobno povezane zemlje, već sa važnim pozitivnim uticajem na celu Evropu.

[mentalnahigijena]

Predsjednik države članice NATO-a kaže da Krim "nikada više" neće biti dio Ukrajine, protivi se slanju više oružja Hrvatski predsjednik je rekao da se Krim koji je aneksirao Rusiji nikada neće ponovo pridružiti Ukrajini, istupajući iz NATO-a. Zoran Milanović je dodao da će više oružja koje isporučuje Zapad samo "produžiti rat". Županijski premijer se s tim ne slaže, rekavši da ti komentari "škode vanjskopolitičkoj poziciji Hrvatske". U ponedjeljak je hrvatski predsjednik naizgled raskinuo sa svojim NATO saveznicima javno sugerirajući da je Krim, koji je Rusija anektirala 2014., zauvijek izgubljen za Ukrajinu. „Jasno je da Krim više nikada neće biti deo Ukrajine“, rekao je Zoran Milanović, prenosi Reuters . Ruska aneksija regiona nije međunarodno priznata, uključujući EU , SAD ili Kina , a Ukrajina je obećala da će ponovo preuzeti crnomorsko poluostrvo u okviru svojih trenutnih vojnih napora. Poluostrvo je zauzeto prije nedavne ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022. Milanović je takođe kritikovao protok zapadnog oružja koji ide u Ukrajinu, navodi Asošijeted pres , uključujući nedavnu odluku Nemačke, SAD i drugih saveznika da pošalju napredne tenkove. "Ja sam protiv slanja bilo kakvog smrtonosnog oružja tamo", rekao je on, obraćajući se novinarima tokom posjete vojnoj kasarni. "To produžava rat." Dodao je: "Šta je cilj? Dezintegracija Rusije, promjena vlasti? Govori se i o razbijanju Rusije. Ovo je suludo." Milanovićev stav da će slanje oružja Ukrajini produžiti rat stoji u suprotnosti sa stavom mnogih zapadnih zvaničnika koji kažu da je davanje Ukrajini potrebnog oružja najbolji način da se sukob okonča što je brže moguće. Bivši britanski premijer Boris Johnson rekao je u decembru da bi davanje Ukrajini boljeg naoružanja pomoglo da se okonča rat. "Ukrajinci imaju hrabrost neophodnu da uspiju. Oni su to pokazali. Samo im je potrebna oprema", rekao je on. Posljednjih mjeseci Ukrajina je potisnula ruske snage nazad na istok, osujećujući njene napore da osvoji ogromne dijelove zemlje. Eksperti su ovog mjeseca za Insajdera Johna Haltiwangera rekli da bi bitka za Krim mogla biti sljedeća velika faza rata . Hrvatski predsjednik je više puta kritikovao pomoć Zapada Ukrajini, napominje Reuters. U oktobru je Milanović rekao da Hrvatska neće obučavati ukrajinske trupe jer "ne želim da Hrvatska bude uključena u ovaj rat više nego što je potrebno". Ali premijer zemlje Andrej Plenković, koji ima više političke moći, zauzeo je više proukrajinski stav. On je u ponedeljak rekao da Milanovićevi komentari "direktno štete spoljnopolitičkoj poziciji Hrvatske", navodi AP. Plenković je također prošlog lipnja rekao da podržava korake Ukrajine ka pridruživanju EU, te je u septembru optužio Rusiju za "kršenje međunarodnog prava". Ranije ovog mjeseca Plenković je rekao da je "ključna stvar da podržimo Ukrajinu u povratku svojih teritorija, u očuvanju njenog suvereniteta, u očuvanju ustavnog poretka".

[prijedor24]

Zapad ograničio cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

Grupa država G7 i Australija u petak su saopćili da je dogovorena gornja cijena ruske sirove nafte iz mora od 60 dolara po barelu, nakon što su članice Evropske unije svladale otpor Poljske i ranije tog dana postigle politički sporazum. EU je dogovorila cijenu nakon što je Poljska dala svoju podršku, otvarajući put za službeno odobrenje tokom vikenda. G7 i Australija rekli su u izjavi da će…

[stanrad36-blog]

Ko je stvarno eksterno prezadužen – External debt stocks, total % of GDP

Ko je stvarno eksterno prezadužen – External debt stocks, total % of GDP

Najveći zajmo-korisnici  (adekvatniji izraz nego dužnici) stranog kapitala mogu a i treba da se diferenciraju barem  na dve kategorija:

(a) Prvu čine one zemlje one zemlje koja uzajmljeni strani (globalni) kapital koriste za svoje potrebe – za investicije u zemlji ili za pokriće različito uzrokovanih domaćih deficita;

(b) Drugu grupu čine one zemlje, sa najrazvijenijim finansijskim sistemima, …

[senatme]

Jadransko-jonski region EUSAIR: Makroregionalna strategija prioritet

#Jadransko-jonski #region #EUSAIR: Makroregionalna #strategija prioritet

Zemlje učesnice Strategije Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR) radiće u narednom periodu na definisanju makro-regionalnih prioriteta koji su od značaja za tu regiju, kako bi se oni našli u najvažnijim programskim dokumentima za finansiranje projekata iz fondova EU za period 2021-2027, ocijenjeno je na sastanku u Briselu “Nedjelja makroregionalnih strategija u Briselu”, održanoj od…

[homeosloven]

China condemns Jansa's call for EU leaders

Today, the Chinese Foreign Ministry criticized Slovenian Prime Minister Janez Janša for calling on the leaders of the European Union to support Lithuania and to oppose Chinese pressure. China called on Slovenia and the EU to be objective in dealing with issues related to Taiwan.

"China calls on Slovenia and the EU to take a correct and objective position on Taiwan-related issues and not to use these topics to create new problems in China-EU relations," Chinese Foreign Ministry spokesman Zhao Lijian told reporters.

In a letter published by the Politico portal, Janša described China's decision to withdraw its ambassador from Lithuania due to the dispute over Taiwan as unacceptable. He also announced that the decision would affect EU-China ties, Reuters reported.

"Lithuania, like all EU members, is a sovereign state and has every right to develop relations with Taiwan. We need to express more proactive and determined solidarity with Lithuania. We must show China that we support each other and that we will not allow it to threaten anyone among us, "Janša wrote in a letter published on 13 September.

In a letter, Janša called on the leaders of the union's members to support Lithuania in relation to China at an informal dinner on China and trade, which will take place in Slovenia on October 5, the day before the EU-Western Balkans summit.

Taiwan's foreign ministry, meanwhile, welcomed Jansa's letter. "It is clear that the support of the international democratic camp for the two countries Taiwan and Lithuania is growing stronger," they wrote.

China strongly protested in August as Lithuania approved the opening of a Taiwan office in Vilnius. It recalled its ambassador to Vilnius and demanded that Lithuania withdraw its ambassador from Beijing. Vilnius' decision to allow Taiwan's representation "grossly undermines China's sovereignty and territorial integrity," the Chinese Foreign Ministry said.

[cgvijesti]

Novi sistem ulaska u zemlje EU: Šta to znači za one države koje nisu članice?

Novi sistem ulaska u zemlje EU: Šta to znači za one države koje nisu članice?

Ulazak u Evropsku uniju od maja 2023. godine biće komplikovaniji za državljane zemalja koje nisu članice EU, a razlog je novi ulazno-izlazni sistem (EES). Naime, EES je novi dio Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS) koji će biti implementiran od sljedeće godine, prenosi Euronews.  Od posjetilaca van EU će se zahtijevati da se prijave i plate za ukidanje viza prije ulaska u…

[balkanin]

Borrell: Zalihe naoružanja EU brzo se troše, nužna je bolja koordinacija vojne potrošnje

Borrell: Zalihe naoružanja EU brzo se troše, nužna je bolja koordinacija vojne potrošnje

Zalihe naoružanja Evropske unije brzo se troše dok države članice nastavljaju da šalju oružje i municiju Ukrajini, saopćio je šef evropske diplomatije Josep Borrell u ponedjeljak dok je tražio od članica EU da bolje koordiniraju svoju vojnu potrošnju. – Vojne zalihe većine država članica su, ne bih rekao iscrpljene, nego potrošene u velikom obimu, jer smo pružili mnogo naših kapaciteta…

[technicallychiefpeanut]

e-novice AAG: HRAST 7/2024

Komisija EU za glifosat zavrnila zahtevo za preklic ponovne odobritve zato gredo nevladne organizacije na sodišče EU Evropska komisija je 26. junija 2024 zavrnila uradno zahtevo PAN Europe in 5 njenih članic nevladnih organizacij za pregled 10-letne ponovne odobritve… Nadaljujte z branjem Eko patrulja AAG – črna deponija gradbenega odpada sredi Jesenic Občina Jesenice se žal vedno bolj…

[preporodbn]

Kome su problem muslimani?

Kome su problem muslimani?

“Nije ‘dva miliona muslimana’ ikad bio niti je danas problem Evropi – problem su oni s kojima Orban političke tikve sadi…” Uloga Hrvatske tu je naročito važna. Od Hrvatske nema članice EU koja bi se trebala glasnije pobuniti protiv ovoga što Orban govori o BiH. Hrvatska najbolje od svih članica EU poznaje bosanske muslimane. Mnogi od njih već su generacijama njezini građani. Piše: Boris…

[zoranphoto]

NATO savez u Vilniusu donio odluku o Ukrajini: Zelenski pun gnjeva, stigao mu odgovor Amerikanaca

Ukrajina je suočena s nizom uvjeta koje mora ispuniti prije nego što može pristupiti NATO savezu, izjavio je danas John Kirby, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena. Ova izjava dolazi kao odgovor na kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je oštro kritizirao vođe NATO-a zbog nedostatka vremenskog okvira za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu na aktualnom summitu u Vilniusu. “Vjerujemo da je budućnost Ukrajine u NATO savezu. To je nešto na čemu su se članice saveza složile još 2008. godine”, izjavio je Kirby za CNN. Dodao je da postoje određene reforme, poput dobre uprave, vladavine prava i političkih reformi, na kojima Ukrajina treba raditi. Također je naglasio da je teško provoditi te reforme dok se zemlja suočava s ratom. “Da, postoje frustracije, želje da se ovaj rat brzo završi, sve to razumijemo”, rekao je Kirby pa dodao: “Naravno, dijelimo mnoge od tih briga.”

‘Jak signal’

Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, na konferenciji za novinare u Vilniusu, izjavio je da će Savez pozvati Ukrajinu da se pridruži čim se saveznici dogovore i ispunjeni budu uvjeti. Stoltenberg je naglasio da proces pristupanja neće imati dvije faze, već samo jednu. “NATO omogućava Ukrajini značajan paket u kojem je puno raznih elemenata koji će pomoći toj zemlji da krene s procesom pristupanja NATO-u. Radi se o vrlo praktičnoj podršci”, rekao je Stoltenberg.

Doorstep statement by NATO Secretary General Jens Stoltenberg ahead of the 2023 NATO Summit in Vilnius “NATO nikad nije poslao Ukrajini jači signal, kako politički tako i na razini praktične, konkretne pomoći”, rekao je glavni tajnik NATO-a “Ako gledate sve dosadašnje procese pristupanja NATO-u, oni nisu bili utemeljeni na vremenskim okvirima nego na ispunjavanju uvjeta”, rekao je Stoltenberg.

Amerikanci zabrinuti

U međuvremenu, američka administracija izražava zabrinutost zbog mogućeg scenarija koji bi mogao potaknuti ruskog predsjednika Vladimira Putina na krajnje mjere, uključujući uporabu nuklearnog oružja. Ova zabrinutost je dovela do sukoba oko nasljednika Jens Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a.   Britanija podržava kandidaturu Bena Wallacea, dok SAD gura Ursulu von der Leyen kao Stoltenbergovu nasljednicu. Bidenova administracija vjeruje da bi manje ideološki orijentirani kandidat poslao Putinu poruku da Zapad i NATO nisu zainteresirani za izravni sukob. Kritičari tvrde da je takvo razmišljanje naivno i da bi podrška Walllaceu sugerirala Putinu da je Zapad spreman na dugotrajnu borbu. Tvrdi se da bi Putinu bilo pametnije povući se ranije nego riskirati suočavanje s agresivnijim nasljednikom. Ovi događaji se odvijaju u trenutku kada se kontinent čini manje ujedinjen nego na početku. Rashodi za obranu u srednjoj i zapadnoj Europi porasli su za 30 posto u posljednjem desetljeću i veći su nego tijekom Hladnog rata. Finska se pridružila NATO-u, a Švedska je podnijela zahtjev za članstvo. EU je također poslala oružje, a kontinent je posvećen energetskoj sigurnosti. Odnos prema Ukrajini dramatično je promijenjen, no Njemačka je sama sebi nanijela štetu zbog kašnjenja u isporuci tenkova, dok Francuska izgleda neuvjerljivo zbog zagovaranja diplomatskog rješenja nakon što je vojna opcija postala vjerodostojna. Moralna težina se pomaknula prema istoku, gdje zemlje poput Litve, domaćina summita, imaju veću vjerojatnost da će ispuniti cilj NATO-a i izdvajati 2 posto BDP-a za obranu.  

Zelenski nezadovoljan

Podsjetimo, Zelenski u utorak je oštro kritizirao NATO jer Ukrajina nije dobila vremenski okvir za ulazak u Sjevernoatlantski savez. “Nepojmljivo je i apsurdno da se ne postavlja vremenski okvir ni za poziv ni za članstvo Ukrajine”, napisao je u oštroj izjavi na Twitteru. We value our allies. We value our shared security. And we always appreciate an open conversation. Ukraine will be represented at the NATO summit in Vilnius. Because it is about respect. But Ukraine also deserves respect. Now, on the way to Vilnius, we received signals that… — Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 11, 2023   “Izgleda da nema spremnosti ni da se Ukrajina pozove u NATO ni da postane članica saveza”, dodao je. Inače, NATO je još 2008. godine otvoreno poručio da će Ukrajina postati članica. Ali savez još uvijek nije rekao kako i kada bi se to moglo dogoditi. Dnevno.hr Foto : NATO   Read the full article