#zambija

[zoranphoto]

NOVA DOMOVINA ČEKA MALIŠANE IZ KONGA! Uspješno se ukrcali na let za Hrvatsku: Gotova je životna drama Hrvata u Zambiji

Osmero hrvatskih državljana oslobođenih u srijedu u Zambiji, poletjelo je zrakoplovom iz Ndole za glavni grad Lusaku. S njima su bila i djeca iz Konga koje su posvojili. Kako se očekuje, u subotu će doći u Hrvatsku, svoju novu domovinu. Podsjetimo, djeca – jedan dječak i tri djevojčice u dobi od jedne i pol do četiri godine – provela su više od pola godine u strogo štićenom objektu zambijske socijalne službe. Unatoč tome što su imala sve hrvatske dokumente, rodne listove, putovnice i sudske odluke kongoanskih vlasti o posvojenju, Zambija ih je smatrala žrtvama trgovine ljudima. Sutkinja Visokog suda u Ndoli zaključila je da nije bilo dokaza o trgovini djecom i da je postupak posvojenja bio ispravan. Odmah nakon toga, sud je naložio oslobađanje Hrvata i vraćanje djece. Međutim, zbog administrativnih formalnosti i viza, Hrvati nisu mogli odmah otputovati s djecom. Odvjetnik Kevin Silwimba, uz pratnju hrvatskih diplomata, obavio je postupak izdavanja potrebnih dokumenata za izlazak djece iz Zambije. Hrvatima su istog dana vraćene putovnice. Budući da nisu uspjeli stići na direktan let prema Europi, odlučili su se za let do Lusake, glavnog grada Zambije, kako bi zatim nastavili put prema nekom od europskih odredišta. Dnevno.hr Foto : Screenshot/RTL Read the full article

[cgvijesti]

Hrvatski državljani osumnjičeni za trgovinu djecom pušteni iz pritvora

Foto: Pixsell Osmoro Hrvata osumnjičenih za trgovinu djecom pušteno je iz zatvora u Zambiji i braniće se sa slobode, javila je Hina pozivajući se na advokaticu jedne od porodica, prenosi Portal Analitika. Oni su, kako saznaje zagrebačka agencija, prebačeni na tajnu lokaciju kao i prošli put kad su bili pušteni da se brane sa slobode, ali se zasad nisu javljali porodicama u Hrvatskoj s obzirom…

[balkanskapravila1371]

VELIKI INTERVJU Mislav Kolakušić: Euro, poskupljenja, Zambija, WEF, koru...

[darko56]

GORAN ŠARIĆ: Operacija Zambija - trgovina decom?

[alise-uz-zemes]

bez nosaukuma

Uzšņāpu atmiņu - garāmgājēju no laika, kad strādāju Zambijas laukos.

Neesmu tik stipra kā zambiete (starp citu, tur visi atzīst, ka sievietes kaujas labāk par vīrie��iem), bet jūtu līdzību: atgriežos Latvijā ar 3 gadus garu pieredzes baļķi uz galvas un nezinu, kur to iespraust. Varbūt jāmeklē citi pāļu nesēji un kaut kas jābūvē. Varbūt jāgrebj laiva, kā no vienas palmas stumbra to prot darīt Papua iepazīta, sirdij tuva cilts. Varbūt jāžonglē. Ko ar savu baļķi dari Tu?

Kā nojaut, šis ieraksts ir domīgs.

Uz četriem-ar-pusi pataustītajiem kontinentiem nesatiku personu, kurai nepatiktu ceļotāji. Tikai bieži saņēmu jautājumu, vai nebiedējot svešinieki, un teicu: nē, jo 99% cilvēku - tāpat kā Tu - cenšas būt labi. Piemērs bildē: daži šovasar satikti gruzīnu kungi, kas mums, garāmgājējiem, uzreiz piedāvāja mājas vīnu un tomātmaizes. Laikam mūžīgi meklēšu īsto pateicību visiem ceļā satiktajiem labvēļiem. Dažreiz kāds izpalīdzīgi iesaka: “Just save the world.” 

Kad atmestas bailes, vilina dzīvībai mazāk draudzīgas vietas, t.i., tuksneši. Šogad sanāca spert kāju pat divos - Teksasā (ASV) un Kiprā. Nonākšana skarbos apstākļos asināja vēlmi dzīvot un ļāva iztēloties, kā reiz varētu izskatīties iztērēta Zeme. Neviens dabas pleķītis vairs nešķiet pašsaprotams.

(Big Bend parks. Horizonts - Meksika. Trampa mūri šeit diez vai cels.)

(Greko zemes rags. Kipras dievu spēļlaukums.)

Šeit iederētos arī Botsvānas Kalahari sarkanais krūmājs, taču par to jau rakstīju kaleidoskopā 2016 un  One World Institute blogā. Tas, starp citu, ir pieredzes baļķa resnākais posms. 2017. gadu raksturo normalizēšanās: pastrādāju (un paprotestēju) ASV, tad Norvēģijā, un nu esmu dzimtenē.

Kādu laiku te paspēlēšos. Šīs gan nav, à la Instrumenti, nekādas beigas.

(Putni šoruden pie Karostas.)

Laba draudzene nesen vaicāja, vai ceļošana varētu būt pārvērtēta; nē, tikai jāatšķir no tūrisma. Ceļošanas vērtība aug ar katru lauzto priekšstatu, kājām noieto kilometru, uzklausīto iezemieti, apgūto jaunvārdu.

Tā kā būšu uz vietas, bet dzīvot un domāt turpināšu (c:), bloga formāts - ceļojumu pieraksti - mainīsies. Mācos radīt mīlestības vēstules pasaulei. Ticams, atkal pieķeršos aktīvismam, bet dažādās vietējās formās. Sirsnīgs paldies Tev, ka seko līdzi un saproti. Ja arī Tev ir baļķis uz galvas un doma kopprojektam, piebiksti* man.

Bez nobeiguma, Alice/Liz/Lorato/Arisi/Alise

* Zambijas stilā gan būtu nevis piebikstīt, bet no sirds uzkliegt.

[mndptv]

Zašto su neki pasoši crveni, drugi plavi, crni...

Svaka boja pasoša ima određenu istorijsku konotaciju.Foto: MONDO Sigurno ste primetili da su pasoši različitih boja, a postoji razlog zašto je to tako - svaka boja ima svoje značenje. Crveni pasoši To je inače najčešća boja pasoša, a sve zemlje EU, izuzev Hrvatske imaju crvene pasoše, dok naši susedi imaju putnu ispravu tamnije, bordo boje. List "Ekonomist" to naziva "vežbom brendiranja", mada Hrvatska nije jedina koja ima takav pasoš - bordo putne isprave imaju i Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Peru, kao i Srbija. Švajcarska, recimo, ima crveni pasoš kako bi se "slagao" uz njihovu crvenu zastavu. Plavi pasoši Plava boja pasoša simbolizuje "novi svet", a 15 karipskih zemalja imaju baš takav pasoš. Takođe, plave putne isprave imaju Brazil, Argentina, Paragvaj, kao simbol “regionanog bloka”, kojem pripadaju još Urugvaj i Venecuela. Međutim, Venecuela ipak i dalje koristi crveni pasoš, kao uspomenu na vreme kada je bila deo "zajednice Anda". Najpoznatiji plavi pasoš na svetu pripada građanima SAD.Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock Zeleni pasoši S obzirom na to da je zelena boja veoma važna u Islamu, zbog toga većina islamskih država ima zelene pasoše. Primeri za to su Maroko, Saudijska Arabija i Pakistan. Različite nijanse zelene boje pasoša takođe imaju članice Ekonomske zajednice zapadnih afričkih država, uključujući Niger i Senegal. Crni pasoši Razlog zašto neke zemlje imaju crne pasoše su čisto praktični. Tamnije boje su praktične jer se pasoši manje prljaju, a i vizuelno lepo izgledaju. Bocvana, Zambija i Novi Zeland imaju crne pasoše, mada je ova boja takođe nacionalna boja Novog Zelanda. Let's block ads! (Why?)

[zoranphoto]

Hrvati u Zambiji oslobođeni, izašli u suzama radosnicama: 'Djeca idu s nama u Hrvatsku'

Sud u Zambiji danas je, kako javlja zambijska novinarka za 24sata, odlučila da se prekida suđenje Hrvatima optuženima za trgovinu ljudima, nakon što je ispitan i posljednji svjedok optužbe. Preciznije, temeljem dosad iznesenih dokaznih prijedloga optužbe, sutkinja je odbacila slučaj i oslobodila Hrvate     13:48 Oslobađanje osmero Hrvata u Zambiji od optužbi za trgovinu djecom u četvrtak su saborski zastupnici pozdravili, uz upozorenje da je nužno mijenjati institucionalni okvir kako se više ne bi događali takvi slučajevi pri posvajanju djece iz trećih zemalja. O epilogu ovog slučaja oglasili su se Ivana Kekin, Stipo Mlinarić, Nada Murganić. 13:31 Odvjetnik oslobođenih Hrvata, Kevin Silwimba, potvrdio je da se oni s djecom mogu vratiti u svoju zemlju. Rekao je da je ishod postupka protiv Hrvata 'veliko postignuće' i da je pravosuđe u Zambiji 'pokazalo da funkcionira'. 13:02 Oglasila se i Vlada, sa snažnom porukom: Djeci koja stižu iz Zambije s oslobođenim Hrvatima treba osigurati što lakšu i bržu integraciju u naše društvo. 📢Danas je Viši sud u Ndoli oslobodio 8 hrvatskih državljana, koji su proveli 6 mjeseci u Zambiji. Nije dokazano da su naši državljani počinili kazneno djelo trgovine djecom, kao što nije dokazano niti da su dokumenti o posvojenju lažni. ➡️https://t.co/5RVrjeKoNl — Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) June 1, 2023 12.33 Azra Imamović Subošić u razgovoru za 24sata otkrila je kako se osjeća. 'Oduševljeni smo, upravo kupujemo hranu za djecu, samo čekamo da vidimo kad će nam doći djeca. Odvjetnici su odmah nakon suda otišli po njih. Sad nam djeca prvo moraju dobiti vizu, a onda ćemo se dogovoriti kad putujemo za Hrvatsku. Mislim da ćemo danas svakako dobiti djecu. Najbitnije nam je da to bude što prije, ponovno smo se rodili kao obitelj. Plakali su čak i ljudi u sudnici, javnost koja je slušala presudu, čak i sudski referenti. Sutkinja mi je otpočetka ulijevala povjerenje', istaknula je Azra za 24sata. 12:16 Na Facebooku se oglasio Ivan Pernar, koji je svjedočio protiv Hrvata u Zambiji, navodeći da odluka sutkinje postaje pravomoćna 'ako tužiteljstvo ne uloži žalbu ili žalba bude odbijena'. 12:09 Ministar rada Marin Piletić rekao je da je s Hrvatima u Zambiji i danas bio hrvatski diplomatsko-konzularni predstavnik. Čeka se presuda u pisanom obliku, nakon čega će se organizirati najbrži mogući povratak u domovinu, kazao je ministar, potvrđujući da će se oslobođeni Hrvati doputovati kući s posvojenom djecom. 11:55 Oslobođeni Hrvati možda će već danas sa svojom posvojenom djecom doći u Hrvatsku, izjavila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić.     'Čuli smo sretnu vijest da su naši državljani oslobođeni pred stranim sudom, tu vijest smo svi očekivali dugo, nadam se da je to konačna presuda i da će oni što prije, možda čak i danas doći sa svojom djecom u Hrvatsku', kazala je Šimundža Nikolić koja u Saboru predstavlja prijedlog zakona o međunarodnom privatnom pravu prema kojemu će se ubuduće hrvatskim sudovima dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece. 11:47 'Ne možemo vjerovati. Plakala je cijela sudnica. Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje', rekla je Aleksandra Peršić ekskluzivno za 24sata. 'Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Čekamo da stignu kod nas. Idu s nama u Hrvatsku', rekla je. 11:34 Oslobođeni Hrvati izašli su iz sudnice poprilično dobre volje, neki su mahnuli kamerama, neki su plakali od šoka i svega što su prolazili zadnjih pola godine, izvještava 24sata. 11:10 24sata ekskluzivno doznaje: Zambijska sutkinja oslobodila je Hrvate, a nalog stupa na snagu odmah! Sud je utvrdio da država nije uspjela dokazati optužbe, koje je Hrvatima te još dvoje optuženih iz Zambije, Stevenu Muliju i Gloriji Sakulenga, stavljala na teret za navodnu trgovinu djecom. Sutkinja je imala na raspolaganju dvije opcije: prekinuti ili nastaviti suđenje, s tim da bi u drugoj fazi hrvatski državljani iznijeli svoju obranu. 10:47 Sutkinja Mary Mulanda još uvijek čita dokaze prikupljene tijekom suđenja od strane tužiteljstva, doznaje 24sata od zambijske novinarke koja za taj list izvještava sa suđenja. 10:27 Sutkinja je ušla u sudnicu i počela čitati odluku. 9:57 Lusaka Times u izvještaju s prethodnog ročišta piše da je branitelj Hrvata, Gideon Kalandanya, pitao je li vlada Konga iznijela bilo kakve tvrdnje u vezi s djecom, na što je potvrđeno da toga nije bilo. Obrana tvrdi da putovanje s djecom preko međunarodne zračne luke nije prekršaj u Zambiji, kao i da - ako je proces posvajanja dovršen i potvrđen od strane sudova u Kongu i Hrvatskoj, s odgovarajućim datumima i pečatima - nije bilo razloga da se optuženima uopće sudi u Zambiji. Odvjetnik je predložio da se Hrvati oslobode i da se s djecom vrate u Hrvatsku. Zambijski tužitelji, predvođeni državnim odvjetnikom Innocentom Kamungom, međutim, tvrde da postoji gomila dokaza za nastavak slučaja. 9:23 Hrvatski državljani već su stigli na sud, čeka se dolazak sutkinje Mary Mulande, javlja 24sata. Ročište je zakazano za 9:30 sati, no suđenje uglavnom počinje oko 10 sati. Inače, sutkinja Mulanda radi na sudu u Ndoli od 2010. godine. Prema službenoj biografiji, diplomirala je pravo na Sveučilištu Zambije i magistrirala na Sveučilištu West Indies na Barbadosu. U odvjetničku komoru primljena je 1986. godine. Bila je savjetnica za zakonodavstvo pod Tajništvom Commonwealtha u uredu glavnog državnog odvjetnika u Swazilandu, kao i u Državnom odvjetništvu u Bocvani. Od 1997. do 2002. radila je kao glavna pravnica u ministarstvu pravosuđa Namibije. Obavljala je niz visokih dužnosti u zambijskom ministarstvu pravosuđa; članica je tamošnje udruge žena sutkinja i udruge savjetnika Commonwealtha. Na ročištu u ponedjeljak završilo je unakrsno ispitivanje posljednjeg svjedoka optužbe, službenika koji je 7. prosinca 2022. uhitio osmero hrvatskih državljana. Krajem prošlog tjedna saslušano je troje svjedoka optužbe, uključujući Ivana Pernara koji je opomenut zbog neprimjerenog izražavanja. Na sud su dovedena i djeca kako bi se potvrdio njihov identitet. 'Svo četvero djece je zdravo i primjerenog raspoloženja', rekao je izvor Hine iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Četiri para iz Hrvatske otputovala su krajem prošle godine u Zambiju kako bi preuzela posvojenu djecu iz DR Konga u dobi od jedne do tri godine. Hrvatski sudovi potvrdili su im odluke o posvojenju, a MUP izdao hrvatske dokumente za djecu, no uhićeni su 7. prosinca u zračnoj luci u Ndoli kad su s djecom namjeravali napustiti Zambiju zbog sumnje u autentičnost dokumenata. Optuženi su za trgovinu ljudima, a djeca su im oduzeta. Tportal.hr Read the full article

[gtaradi]

Komentari dana – 17.06. – 23.06. - tjedan Argentine i SP

Komentari dana – 17.06. – 23.06. – tjedan Argentine i SP

Da bih radnom danu pridodao više važnosti miješam kavu srednjim prstom!

Žena drži mužev mobitel i urla: Ko ti ovo piše? Dođi dolje, popušit ću ti u autu! Muž: Ma draga, to su ti nove fore ovih iz telekoma… Žele mi uvaliti produženje ugovora…

Štef telefonira: Halo, koga sam dobil? Glas na telefonu: Prodavaonica cipela! Štef: Joj oprostite, fulal sam broj! Glas na telefonu: Nema veze! Donesite pa…

[zoranphoto]

Hrvatski posvojitelji zaustavljeni u zračnoj luci u Zambiji kad su krenuli u Hrvatsku

  Drama hrvatskih državljana koji su još u prosincu otišli u Afriku posvojiti djecu nastavlja se     Osmero Hrvata koji su danas trebali napustiti Zambiju ponovno su zaustavljeni u tamošnjoj zračnoj luci, potvrdili su za Večernji list diplomatski izvori. Kako doznaje Večernji, zaustavljeni su i odvedeni. Sud u zambijskoj Ndoli odbacio je u ponedjeljak optužnicu protiv hrvatskih državljana za trgovanje djecom i oni u 48 sati moraju napustiti zemlju, potvrdilo je u ponedjeljak Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Četiri para iz Hrvatske uhićena su početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Bili su optuženi za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata. Prije dva tjedana pušteni su iz pritvora da se brane sa slobode nakon što su ispunili sve uvjete koje je sud za to odredio. Po obustavljanju postupka, osmero Hrvata dobilo je informaciju da moraju u roku od 48 sati napustiti Zambiju.   tportal.hr   Foto : SUN FM Zambia   Read the full article

[zoranphoto]

Ministar Piletić: 'U Hrvatskoj je posvojeno 131 dijete iz DR Konga'

U utorak su pred sud u gradiću Ndola, nedaleko od granice s Demokratskom Republikom Kongo, prvi put dovedena četiri bračna para koja su početkom prosinca uhićena u Zambiji. Optuženi su za kazneno djelo trgovine ljudima, a nakon pročitane optužnice izjavili su da se ne osjećaju krivima. Branitelj parova zatražio je da se brane sa slobode uz jamčevinu, a o tome će se odlučivati u četvrtak     Iz Ministarstva vanjskih poslova ističu da se ne mogu upletati u pravne postupke druge države, no konzularni djelatnik hrvatskog veleposlanstva u Pretoriji u stalnom je kontaktu s hrvatskim državljanima. Slučaj je komentirao ministar rada i socijalne skrbi Marin Piletić, podsjetivši da je Hrvatska od 2014. godine potpisnica Haške konvencije, čiji je cilj da čin posvojenja bio što transparentniji i u najboljem interesu djeteta. Tvrdi i da slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji nije greška hrvatskih institucija. Prema Haškoj konvenciji, u interesu djeteta, koji je bez odgovarajuće roditeljske skrbi, jest da bude zadržan u obiteljskom okruženju. Ako to nije moguće, onda je preporuka svim zemljama članicama Haške konvencije da dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi treba ostati u svojoj državi rođenja. Ako to nije moguće i iznimno je i u interesu djeteta, možemo razgovarati o međudržavnom posvojenju.     Piletić je naveo kako je u Hrvatskoj lani bilo 190 zasnovanih posvojenja, što je za 25 posto više nego u rekordnoj 2021. 'Brojke demantiraju teze da je u Hrvatskoj nemoguće posvojiti ili da taj postupak dugo traje', ustvrdio je Piletić. Upitan koliko je u Hrvatskoj ukupno posvojeno djece iz Konga, odgovorio je da je riječ o 131 djetetu, prema podacima MUP-a iz 2012. godine.

Jasniji zakonski okvir za međudržavno posvojenje

Rekao je i kako su na užem kabinetu Vlade dogovorili da će krenuti u proceduru jasnijeg zakonskog okvira što se tiče međudržavnog posvojenja. Naveo je i da su u suradnji s ostalim resorima detektirali da u Hrvatskoj postoji još osam parova koji su ishodili sudske odluke iz Konga o posvojenju djece. 'Te parove koji još nisu otišli po djecu kontaktirali su predstavnici centara za socijalnu skrb koji su ih upoznali sa svim poznatim informacijama o sumnjama zbog kojih je pritvoreno osam hrvatskih državljana i uputilo ih je da provjere legalnost svih tih odluka o posvojenju koje imaju', rekao je ministar Piletić. 'Svi zahtjevi koji dođu hrvatskim sudovima za priznavanje međudržavnog posvojenja trebat će biti dodatno provjereni, odnosno trebat će se utvrditi njihova autentičnost i legalnost. Nakon će se od sudova očekivati da zatraže dokaz od Ministarstva rada da su potencijalni posvojitelji upisani u hrvatski registar potencijalnih posvojitelja, a ako dođe do pravomoćne presude koja priznaje dokumentaciju iz trećih zemalja, dakle svih onih koji nisu potpisnici Haške konvencije, onda ćemo očekivati od sudova da tu pravomoćnu presudu dostave i Ministarstvu i Hrvatskom zavodu za socijalni rad kako bi se, kao i svim ostalim posvojenjima, vršio šestomjesečni monitoring u obitelji nakon samog zasnivanja posvojenja', pojasnio je ministar. Tportal.hr Photo by Lina Kivaka Read the full article

[zoranphoto]

PLENKOVIĆ OŠTAR ‘ZGROŽENI SMO!’ Obrušio se zbog slučaja Zambija: Opasno je što neki bez dokaza prokazuju, osuđuju i to iskorištavaju za osobnu promociju

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske bit će iznesena informacija o praćenju cijena u maloprodaji te o planiranom pokretanju emisije državnih obveznica uz aktivno izravno uključivanje sektora građanstva. Vlada će donijeti odluku o pokretanju postupka traženja strateškog partnera i osnivanju Povjerenstva za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera društva HŽ Cargo, a Hrvatskome saboru će se očitovati na prijedlog 33 oporbena zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću. On se uvodno obratio na početku sjednice. “Održano je Europsko vijeće, glavne teme bile su potpora Ukrajini uz predsjednika Zelenskog, uz to govorili smo o problematici migracija i gospodarskim naporima da funkcioniramo u uvjetima krize. Želim se osvrnuti na zimske prognoza EK za Hrvatsku, da ćemo doseći 6,3 posto realnog rasta, bili bismo na 4. mjestu na razini EU što je dvostruko brži rast. Dobra je projekcija za 2023. koja govori da će Hrvatska ostvariti rast od 1,2 posto, tu smo na 9. mjestu. Prognoziraju da će nam inflacija u 2023. ići prema snižavanju na 6,5 posto”, rekao je. O državljanima u Zambiji “Želim nešto reći o ozračju koje je stvara, prva poruka je da će hrvatska Vlada štititi prave i interese državljana u Zambiji, to radimo od trenutka kada smo saznali za pritvaranje i dalje ćemo činiti. Zgroženi smo retorikom i potezima onih koji bez dokaza prokazuju, osuđuju, neodgovorno i opasno je. Politizacija teme očito služi za osobnu promociju pojedinaca i stjecanja vidljivosti određenih stranaka, to čine pod krinkom zaštite prava djece u Africi. Olako, bez dokaza insinuira se da su im roditelji trgovci djecom. Ta djeca na ulici i u školi doživljavaju da ih se naziva ukradenima. To su djeca iz siromašnih zemalja, njihova integracija je ionako zahtjevna. Pozivam građane da govor mržnje ne bude važniji od dobrobiti djece. Ako je bilo nepravilnosti, o tome će odlučivati nadležna tijela, Vlada će štititi interese te djece koja su hrvatski državljani. Štitimo pravo svakog državljana na pravično suđenje”, rekao je premijer na početku sjednice Vlade. Dnevno.hr Read the full article

[zoranphoto]

Srozava se demokracija diljem svijeta: Gušenje građanskih sloboda i propadanje vladavine prava najgore je u Mađarskoj, Poljskoj i SAD-u

Pola svjetskih demokracija je u stanju propadanja s pogoršanjem građanskih sloboda i vladavine prava, a autoritarne vlade postaju još represivnije, upozorio je u srijedu Institut za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA) sa sjedištem u Stockholmu     U svom godišnjem izvješću IDEA navodi da se demokratske institucije potkopavaju zbog problema koji, između ostalog, uključuju ograničenja slobode izražavanja te sve veće nepovjerenje u legitimitet izbora. Kao posebne izazove IDEA ističe nekoliko čimbenika koji pridonose pogoršanju stanja demokracije u svijetu: ruski rat u Ukrajini, nadolazeću globalnu recesiju, klimatske promjene i pandemiju covida-19. "Svijet se suočava s više kriza istovremeno, od rasta troškova života do rizika nuklearnog sukoba te galopirajuće klimatske krize. Istovremeno, svjedočimo padu demokratskih standarda u svijetu. To je toksična mješavina", piše u izvješću studije za 2022.

Mađarska, Poljska, SAD

IDEA prati i prikuplja podatke o stanju demokracija u svijetu od 1975. Institut temelji svoj indeks Globalnog stanja demokracije na više od 100 varijabli, od slobode izražavanja do osobnog integriteta i pitanja sigurnosti. U izvješću se navodi da broj zemalja koje su "nazadovale", u kojima je zabilježena ozbiljna erozija demokracije, nikada nije bio tako velik. Kao zemlje s problemima goleme političke polarizacije, disfunkcionalnih institucija i prijetnji građanskim slobodama, IDEA spominje Poljsku, Mađarsku i SAD. U Europi, gotovo pola demokracija bilježi srozavanje, ali se pritom ističe da su demokratske vrijednosti i institucije ključni štit protiv ruske agresije, ne samo u Ukrajini već i zemljama regije.     "Ruski rat u Ukrajini uzdrmao je Europu, primoravši je da razmotri svoje sigurnosno okruženje i da se uhvati u koštac s energetskom krizom i krizom nesigurnosti hrane", piše u izvješću. Demokracija na globalnoj razini, zaključuje se u izvješću, izložena je raznim prijetnjama, a gorući problem predstavlja legitimnost izbornih rezultata, ograničenja sloboda i prava na internetu, tvrdokorna korupcija i rast ekstremno desnih stranaka. "Nikada nije bilo hitnije da demokracije odgovore na ove izazove i da pokažu svojim građanima da je moguće sklapati nove, inovativne društvene veze koje nas ne dijele već ujedinjuju", ističe IDEA. Što se autoritarnih režima tiče, IDEA tvrdi da se njihov broj u posljednjih šest godina udvostručio, no Afrika se pokazala otpornijom na nestabilnosti u svijetu te su Gambija, Niger i Zambija zabilježile demokratske pomake. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien   Read the full article