#skok cijena

[zoranphoto]

Talijani slave hrvatsku nevolju i sabotiraju sezonu: ‘Grazie Croatia, zbog vas nam se vraćaju turisti’

Turistička sezona u Hrvatskoj je u punom jeku, a glavna tema i dalje su cijene, koje su prema mišljenju mnogih, pretjerano porasle. Nakon što su se austrijski i njemački mediji zgražali nad cijenama u Hrvatskoj, sada je došao red i na Italiju, a Hrvatska je dobila još jednu lošu reklamu. Naime, na talijanskim portalima mogu se vidjeti tekstovi s naslovima ‘Grazie Croazia’ (Hvala Hrvatska) kojima se sugerira kako zahvaljujući poskupljenjima u hrvatskoj, Talijanski turizam bilježi rast. Talijani imaju oko 7900 kilometara obale, dok Hrvatska za usporedbu ima oko 1700 kilometara obale što znači da imamo žestoku konkurenciju odmah u susjedstvu. Tako i ne čudi, kada već imaju toliko izbora, to što Talijani sada radije troše novac u vlastitoj domovini. Prenoseći tekst o poskupljenjima o hrvatskom turizmu koji je izašao u Corriere della Sera, talijanski mediji tvrde kako se zbog skoka cijena turisti vraćaju u Italiju. “Situacija se brzo mijenja”, objašnjava Giancarlo Reverenna, predsjednik Fiaveta za Veneto (predsjednik talijanskih turističkih agencija za Veneto), napominjući da su cijene u Hrvatskoj prije bile i do 15 posto niže u odnosu na Italiju, zbog čega su Talijani prije u većem broju ljetovali u Hrvatskoj. Tako navode da je u Hrvatskoj hrani i bezalkoholnim pićima cijena skočila za 19,2 posto, restorani i hoteli poskupjeli su za 17 posto, smještaj i režije za 16,5 posto, te prijevoz za 13,3 posto. Po Talijanima čak ležaljke i suncobrani na najpoznatijim plažama u Hrvatskoj koštaju najmanje 40 eura dnevno, u usporedbi s 25 ili 30 eura prošle godine. Ugostiteljske usluge, koje su u prosjeku porasle od gotovo 20 posto, ponegdje su dosegle i skok od 43 posto. Talijani su prije u Hrvatsku dolazili jeftinije ljetovati nego u Italiji ili nekim drugim mediteranskim državama. Sada navode da ako je predjelo i prvo jelo prije u Hrvatskoj koštalo 25 eura, sada to iznosi 40 eura i više. “Troškovi prijevoza su porasli za 30-40 posto”, dodaje Reverenna – i više nije situacija kao prije, s tim da Hrvatska više ne može igrati na kartu “mali troškovi i lijepo more”. Već sada bilježimo progresivnu migraciju turista prema našoj obali. Kupac koji se odluči za Hrvatsku, uostalom, ne razlikuje se puno od onog koji ide u Veneto. Tako da vjerujem da bi se u sljedećih nekoliko godina turistički tokovi, počevši od Njemačke i Austrije, mogli vratiti na Veneto i Friuli, kaže Reverenna. To je koncept koji dijeli i Massimiliano Schiavon, predsjednik talijanske udruge hotela koji kaže kako je Hrvatska tražena na njemačkom i austrijskom tržištu, a da Italija može ponuditi bolju vrijednost za novac. “Veneto i Hrvatska rade na istom tipu tržišta, a rastući troškovi kod naših susjeda znatno nam pomažu”, zaključio je. “Naše su plaže prikladnije za obitelji, dok publika koja bira hrvatsku obalu vjerojatno traži lijepo more, iako zna da će u većini slučajeva pronaći kamen, a ne pijesak. Na kraju bih rekao da smo naučili zadržati Talijane kod kuće, sada pokušajmo ne dopustiti im da ponovno pobjegnu”, rekao je Schiavone. Dnevno.hr Read the full article

[cgvijesti]

I Austrija uvodi dodatni porez na dobit energetskih kompanija

I Austrija uvodi dodatni porez na dobit energetskih kompanija

Austrijske naftne i gasne kompanije moraće da plate do 40 odsto poreza na dodatnu dobit koju su ostvarile tokom rata u Ukrajini. Vlada u Beču najavila je uvođenje posebnog poreza za ovu i iduću godinu, što se u sličnom obliku već planira u drugim zemljama EU. “Vanredna vremena zahtijevaju vanredne mjere”, rekli su vicekancelar Werner Kogler i ministar finansija Magnus Brunner. Skok cijena…

[prijedor24]

Grijanje poskupjelo 150 odsto, građani masovno prelaze na struju

Vlasnici kotlovnica koje griju veliki broj novih zgrada u Srpskoj dostavili su stanarima nove cjenovnike koji su i do 150 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga su građani dovedeni u potpuno nezavidnu situaciju i mjesec dana prije početka sezone grijanja ne znaju kako će se grijati, dok je dobar dio njih odlučio da pređe na struju. Ogroman skok cijena peleta donio je i nove, daleko…

[balkanin]

Taksisti u Sarajevu najavljuju nove cijene: Start će biti najmanje 2,5 KM

Taksisti u Sarajevu najavljuju nove cijene: Start će biti najmanje 2,5 KM

Od prošle sedmice u Bosni i Hercegovini zabilježen je još veći skok cijena goriva, zbog čega će doći i do poskupljenja usluga taksi prijevoza. Posljednjih dana predstavnici svih taksi prijevoznika u Kantonu Sarajevo održali su nekoliko sastanaka i imaju jedinstven stav da mora doći do povećanja cijena. Kako piše Faktor, konačan dogovor bit će postignut u četvrtak, a potom će nove cijene taksi…

[mentalnahigijena]

Afganistanci prodaju djecu, dijelove tijela usred ekonomske krize Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je u obraćanju u četvrtak da ljudi u Afganistanu "prodaju svoju djecu i dijelove njihovih tijela" kako bi osigurali svoje porodice usred skorog ekonomskog kolapsa zemlje. "Bez hitne akcije, suočavamo se s krizom gladovanja i neuhranjenosti u Afganistanu", rekao je Guterres u izjavi danoj u New Yorku. "Ljudi već prodaju svoju djecu i dijelove njihovih tijela, kako bi prehranili svoje porodice", rekao je on o avganistanskom narodu koji se bori jer je njihova ekonomija "efektivno propala", s otprilike 80 posto stanovništva u dugovima. "Ovo predstavlja katastrofu za oba Avganistana koji se bore da prehrane svoje porodice, kao i za naše operacije pomoći", dodao je, navodeći skok cijena hrane širom svijeta kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu. Generalni sekretar se također pozvao na prethodno upozorenje UN-a da bi 97 posto ljudi u zemlji moglo živjeti ispod granice siromaštva do sredine 2022. godine. „Nažalost, taj broj se dostiže brže nego što se očekivalo“, rekao je. Nakon što su Kabul u avgustu zauzeli talibani, Ujedinjene nacije su u septembru upozorile da su milioni Afganistanaca u opasnosti od gladovanja. Sada se potreba za humanitarnom pomoći utrostručila od juna - neposredno prije preuzimanja - i raste "iz dana u dan i iz mjeseca u mjesec", rekao je Guterres u svom obraćanju u četvrtak. Lider UN-a je također uputio apel za 4,4 milijarde dolara za finansiranje Afganistana. Ranije ovog mjeseca, talibanski lideri u Afganistanu zatvorili su srednje škole za djevojčice, navodeći da će se one ponovo otvoriti kada postoji plan koji je u skladu s islamskim zakonom. Guterres je također osudio taj potez u četvrtak, rekavši da je "podrška pravima afganistanskih žena podrška koja djecu izvlači iz gladi, a zajednice iz siromaštva". “Jednostavno nema opravdanja za takvu diskriminaciju”, dodao je.

[balkantimes]

Pandemija pogoršava noćne more: Glad, smrtnost djece i kriza u Jemenu

Dok u vrijeme pandemije brojke o izgubljenim i uništenim životima rastu iz dana u dan, COVID-19 pogoršava noćne more za one koji su već u potrebi za hranom i lijekovima kao što je slučaj s djecom u siromašnim zemljama ili sa stanovništvom u ratom razorenom Jemenu, pišu svjetski mediji.

Talas gladi

Pandemija koju je izazvao korona virus uzrokuje 10.000 više smrti kod djece svakog mjeseca – ne inficirajući ih ili napadajući njihova pluća već nedostatkom hrane, piše Vašington post (The Washington Post) pozivajući se na upozorenje stručnjaka koji tvrde da je više od polovice smrtnih slučajeva djece zabilježeno u podsaharskoj Africi i u ratom razorenom Jemenu.

Međunarodni tim stručnjaka je u ovosedmičnoj analizi objavljenoj u uticajnom medicinskom časopisu Lanset (The Lancet) ocijenio kako je pandemija pokrenula talas gladi kod djece i pothranjenost koji će imati dugotrajne posljedice na obrazovanje, rast i rizike od bolesti.

Kako su virus i mjere ograničenja blokirale trgovačke rute, zatvorile tržišta i ostavile milione ljudi bez hrane i lijekova, oko 128.000 više djece mlađe od pet godina umrijet će tokom prve godine epidemije, pokazuje njihova analiza.

Pripremajući zalihe hrane u 118 zemalja, stručnjaci su otkrili da su mjere za obuzdavanje virusa – od fizičkog distanciranja i zatvaranja škola do karantina i zatvorenih granica – na ivicu gurnule zajednice već preplavljene glađu i drugim nevoljama.

Njihova studija je, dodaje Vašington post, uslijedila nakon hitnog poziva lidera UN-ovih agencija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) i Unicef, koji su pozvali svjetske lidere da hitno ulože najmanje 2,4 milijarde dolara za rješavanje problema gladi.

Sve više pothranjenih

Mnoge porodice od Latinske Amerike do Južne Azije i podsaharske Afrike, više nego ikad, s neizvjesnošću gledaju u budućnost u kojoj neće imati dovoljno hrane, piše agencija Asošiejtid pres (The Associated Press) ističući kako stručnjaci upozoravaju na veliki skok broja naročito pothranjene djece.

Glad povezana s pandemijom može dovesti do smrti 10.000 više djece mjesečno tokom prve godine pandemije dok je 550.000 dodatne djece svakog mjeseca na udaru onoga što se naziva “gubitkom” – pothranjenosti koja se očituje u vretenastim udovima i spuštenom trbuhu. U jednoj godini to je više od 6,7 miliona djece u odnosu na prošlogodišnjih 47 miliona pothranjene djece, dodaje AP.

Ta vrsta pothranjenosti, upozoravaju stručnjaci, može trajno oštetiti djecu fizički i psihički, pretvarajući pojedinačne tragedije u generacijsku katastrofu. “Učinci prehrambene krize zbog COVID-19 odražavat će se mnogo godina”, rekao je dr. Frančesko Branka (Francesco Branca) iz SZO.

U Sudanu 9,6 miliona ljudi živi od jednog obroka do drugog u akutnoj nesigurnosti hrane – što je 65 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine. U Burkini Faso je, ističe Asošiejtid pres, jedno od pet djece hronično pothranjeno, a 12 miliona od 20 miliona stanovnika zemlje nema dovoljno za jelo.

U Jemenu, najsiromašnijoj zemlji arapskog svijeta, mjere ograničenja uvedene zbog pandemije blokirale su raspodjelu humanitarne pomoći te je prema podacima Mreže za rano upozoravanje na glad to država koja se nalazi na rubu gladi.

Koraci jemenske djece

Zbog pothranjenosti, koja muči stotine hiljada jemenske djece, 10-godišnji Hasan Merzam Muhamad koji teži samo devet kilograma nije bio u stanju da hoda, piše Rojters (Reuters).

Medicinska sestra klinike za pothranjenost Makija al-Aslami gledala je kako Hasanov otac nosi dječaka. “Hasan nema zdravstvenih problema. Njegov je problem glad”, rekla je. “Kao i sva djeca, Hasan treba igru, školu… Kao da je u kavezu, a glad povećava depresiju”. Zbog rata raseljena pet puta, Hasanova porodica danas živi u ruralnom gradu Hadža, jednoj od najsiromašnijih regija Jemena, bez primanja.

Restrikcije uvedene zbog epidemije izazvane korona virusom, smanjen priliv novca i humanitarne pomoći, kao i drugi problemi uzrokovali su već ozbiljnu glad nakon pet godina rata.

U Jemenu glad nikad nije službeno proglašena. Upozorenja UN krajem 2018. godine o predstojećoj gladi potakli su povećavanje humanitarne pomoći nakon čega je Svjetski program za hranu (WFP) mjesečno dopremao pomoć u vrijednosti do 13 miliona dolara. No sada je to ugroženo a, naglašava Rojters, usluge prehrane za 2,5 miliona djece mogle bi prestati do kraja avgusta.

Broj pothranjene djece mlađe od pet godina mogao bi porasti za 20 odsto, odnosno do 2,4 miliona do kraja godine zbog nedostatka sredstava, objavio je Unicef. Prema UN-ovoj analizi, 40 odsto južnog Jemena suočit će se s visokim nivoom akutne nesigurnosti u hrani do kraja godine, dok bi se podaci za sjeverni Jemen, gdje živi većina Jemenaca, a koje kontrolišu Huti, trebali objaviti u septembru. Strahuje se da će proglašenje gladi u zemlji za mnoge doći prekasno.

Rojters podsjeća da je rat u Jemenu počeo 2015. godine kada je koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije intervenisala s ciljem obnavljanja jemenske vlade koju su Huti, koje podržava Iran, svrgnuli s vlasti u glavnom gradu Sani.

Puno prijetnji odjednom

Nove analize UN-ovih agencija upozoravaju da Jemenu, zemlji opustošenoj ratom, prijeti brzi povratak na razorne nivoe gladi i nesigurnosti u hrani, napisao je Gardijan (The Guardian).

Istraživanje provedeno u 133 okruga u južnom Jemenu predviđa zabrinjavajući porast broja ljudi za koje se očekuje da će se do kraja godine suočiti s visokim nivoima akutne nesigurnosti u hrani, uključujući fazu tri “u krizi” – i fazu četiri koja nosi oznaku “hitno”. Broj ugroženih u regiji trebao bi porasti i do 3,2 miliona ljudi od ukupne populacije od 7,9 miliona.

Za eskalaciju problema krivi su kombinacija ekonomskih šokova, sukoba, poplava, insekata koji uništavaju usjeve i sada korona virusa, za koje je Unicef naveo da “stvaraju savršenu oluju” koja prijeti da će poništiti nedavne napore za stabilizaciju sigurnosti hrane u zemlji.

Husein Gadain, predstavnik Organizacije za prehranu i popljoprivredu (FAO) u Jemenu, rekao je da su “ljudi u zemlji već prošli kroz puno toga i otporni su. Ali sada se suočavaju s previše teškoća i prijetnji odjednom”.

Gardijan također piše kako je pored pandemije u zemlji zabilježena najgora epidemija kolere u modernom vremenu, sa 110.000 slučajeva između januara i aprila ove godine. Prema upozorenjima nevladinih organizacija obje bolesti trebale bi doći do vrhunca u narednim nedjeljama. Agencije za pomoć upozoravaju da bi hiljade ljudi u Jemenu moglo umrijeti od neotkrivene kolere jer su previše uplašeni da bi tražili liječenje u zdravstvenim ustanovama preplavljenim korona virusom.

Umiranje u tišini

Smrtonosna prijetnja COVID-19 počinje uzimati svoj danak na nekim od najsmrtonosnijih mjesta na svijetu kao što je Jemen, u kojem su ratne godine uzrokovale masovno siromaštvo, glad i hronične bolesti, napisao je londonski Indipendent (The Independent).

Čak i prije pandemije, više od pola stanovništva Jemena u kojem su zdravstvene ustanove gotovo uništene, očajnički je trebalo humanitarnu pomoć te ne iznenađuje tvrdnja da COVID-19 doprinosi “savršenoj oluji” problema koji bi milione u Jemenu mogli dovesti u dublju prehrambenu krizu.

Članovi DEC-a, odbora grupe vodećih britanskih dobrotvornih organizacija, kažu da su mnoge porodice u Jemenu izgubile gotovo sva sredstva za pristup hrani. U zemlji koja je uvozila 90 odsto svoje hrane još prije rata, trajna finansijska kriza i ograničenja uvoza zaraćenih strana doveli su do masovnog povećanja cijena.

Saleh Said, izvršni direktor DEC-a, rekao je: “Prvo je došao rat i uništavanje, zatim glad i kolera, a sada smrtonosna prijetnja korona virusa što situaciju čini nepodnošljivom, a glad još gorom. Neki su jednostavno prihvatili svoju sudbinu i umiru kod kuće, u tišini.”

Izvor

[smartphonehrvatska]

Snapdragon 875 donosi i 100W punjenje, koštat će kao Sv. Petra kajgana

Glasine o nadolazećem Snapdragon 875 čipu iz Qualcomma najavljuju kao i obično bolje performanse ali i podršku za 100W punjenje. Pritom će mu cijena radikalno narasti.

Glasine o nadolazećem Snapdragon 875 čipu iz Qualcomma najavljuju kao i obično bolje performanse ali i podršku za 100W punjenje. Pritom će mu cijena radikalno narasti.

Qualcomm će najprije ovog ljeta lansirati Snapdragon 865+ osvježenje aktualnog top čipa za odlikaše. Taj plus u imenu donijet će mu ne baš tako neznačajan skok u taktu s 2.84 GHz na 3.09 GHz. Najvjerojatnije prvi koji će ga…

[discountsaleggdb-blog]

Isabel Marant Bobby Tenisice Trik Za razuman Internet marketing

Gavin, s drugom rukom, doista je na duljini svoje devete, zajedno s 10. začećem ovog dana. Neprekidno se kreće prema gore s najsuvremenijim okolnostima koje on ili postaje uzbuđen, ali njegov vlastiti zamah nestane kada još uvijek počne uvjeravati o najvažnijim negativima. Ovi kupci i agencije mogu pronaći novac za isplatu za legitimnih 10, 500 dolara kako bi im pokazali metode kako bi se uštedjeli $ 500, tisuća u poreznom računu. Najvjerojatnije ne. Zakoni o dužnosti postaju napravljeni tako da imaju rupe koje su prikladne za 'bogate' i za vrijeme određenih poslovnih briga. Dio toga nesumnjivo je i to što su informatička tehnologija ti ljudi koji vjerojatno posjeduju kontrolu, često većinu koja je povezana s imovinom ili domom u prethodnoj zemlji. No, niti jedan zajam se ne može činiti, kao i najbolje ulaganje u ulaganje gotovine. Ako ova vrsta ljudi tvrtke zapravo su dobili ove pravo blagotvorno razloga za kupnju njihove financije (kao kad god porezne olakšice) zemlja će ići naprijed na aspekt i napredak. Mr. Predsjednice, zabilježili smo sve što ste tvrdili. Ali, gospodine, niste se sjetili da nas primijetite najbolje načine na koje i dalje idete na tržište da biste potrošili cijenu koju ne biste Isabel Marant Hrvatska rebali imati. da bi pomogli našoj osobnoj ekonomiji koja je već slomljena s obzirom na jedno posebno pretjerano trošenje sve federalne upravne uprave. financiranjem više bankroll-a. Tko, gospodine. Predsjedniče, mora biti vremena za plaćanje u vezi s tim, kada možda obećavate smanjenje poreza u svim onima koji su doista jedini pravedni porez na plaću. Razumjeti veliku razliku i bolje ne biti orijentiran na studije. Nikada neće dopustiti ego osobe da stvori Isabel Marant Bobby Tenisice luzije da su klijenti posebno savršen igrač kad god ste općenito pobjednički, također stvarno žaljenje ako se bacate. Ako bi Daniel Negreanu sjeo zajedno sa stolom svježih, novih igrača, ne bi se pitao što bi povezivalo gubitak troškova za jedan dugi povuk. Razlozi za to je zato što on vjeruje da u slučaju da uzme svoj uglavnom zvučni video, on može biti vaš pobjednik u dugim periodima. Prosljeđujemo naše pripadnike vojske u inozemstvo kako bi zaštitili korisnike koji bolje ne žele biti sigurni, dok jedan određen čovjek naveden u našoj velikoj zemlji ostaje bez iscjeljenja. Čak se i naši vojnici u ovom trenutku u Americi sve češće traže i ubijaju. Sandy dolazi naoružan otkrivenim, tako da je i slijepa ulica samo malo. Uz iznimno rad i štoviše upornost, moguće ih je zaobići i otkriti suvremene mogućnosti. # # U istinitoj prošlosti, pokušaj prodaje hipotekarnih zajamčenih cijena poticao je određenu sposobnost unutar klijenta za naknadu. Pretpostavlja se da bi kredit mogao biti teško prodati, tako da nije bilo odobreno u našoj prvoj Isabel Marant Tenisice ituaciji. Kada se to može postati dolikuje kombinirati hipoteka zajedno sa slajd par visoke komplikacije kredita u svoj svaki investicijski paket, odabirom Condo zajam je dobio biti lakše i onda lakše. Apsolutno brzo rastuće tržište dionica na trenutnom tržištu učinilo je sve lakšim što će prodavati burzovne pakete prema mirovinskim metodama i neprofitnim subjektima, a osim toga, hedge krediti postali su ggdb zlatna guska. Google je naveo da vaša tvrtka ne bi trebala samo slati vaše web stranice tim tipovima. Trebali bi pronaći vašu pojedinačnu web-lokaciju oko svoje, a indeksirati vaš web. Google značajke veze ako želite skok u potpunosti s jedne web stranice na jednu više. Ako takve vrste proizvoda stignu u obliku koji je možda nepoznat u svojoj bazi podataka, oni su skloni indeksiranju ovog alata. To je ujedno i Isabel Marant Bobby Prodaja oncept koji proizvodite u svojim bazama podataka.

[hitnapcsluzba]

Skok preko Od Vas kao korisnika nitko ne može tražiti niti zahtijevati da znate sve o kompjuterima kao što to znaju ljudi koji su se godinama školovali i obučavali za to. Zato za sve što na Vašem kompjuteru ne radi dobro i kako treba a ne možete to sami popraviti i urediti sve to rješava i to munjevito brzo kod Vas doma Hitna PC Služba. S više od 300 pozitivnih iskustava ne možete nikako pogriješiti. http://www.hitna-pc-sluzba.hr Pogledajte i nazovite. Hitna PC Služba je uvijek spremna. Hitna PC Služba se zahvaljuje na Vašem pozivu. #zagreb #popravak #servis #kompjutera #najbolja #cijena #najbolji #na #tržištu #akcija #besplatno #računala #odmah #brzo #kuće #doma #danas #ponuda #povoljno #hitnapcsluzba #isplatise #točno #vrijeme #najniža #najpovoljnija

[jedimolivolicom]

U TRAVNJU 2010. godine cijena jednog Bitcoina iznosila je 0.003 dolara, dok je danas cijena jednog Bitcoina preko 6000 dolara. http://ift.tt/eA8V8J

http://www.index.hr/magazin/clanak/od-pocetka-godine-skok-cijene-bitcoina-preko-600-preuzmite-besplatni-prirucnik-kako-trgovati-cijenom-kriptovaluta/1007723.aspx

[zoranphoto]

Tko hrani svijet? Dok rat bijesni i Ukrajina i Rusija kažu da su to oni, ali evo što je zapravo istina

Godinu dana nakon što je ruska invazija zaustavila ukrajinski izvoz žitarica preko Crnog mora, budućnost dogovora uz posredovanje UN-a koji je omogućio nastavak isporuka visi o koncu. Sve se to događa dok zaraćene strane vode posredničku bitku, u vrijeme produbljivanja globalne gladi, oko toga tko od njih s pravom može tvrditi da hrani svijet.   Broj ljudi koji se suočavaju s nedostatkom hrane porastao je s 282 milijuna na kraju 2021. na rekordnih 345 milijuna prošle godine, prema Svjetskom programu za hranu Ujedinjenih naroda (WFP). Više od 50 milijuna ljudi je na rubu gladi. A najgore možda tek dolazi, piše Politico u svojoj analizi.   Milijuni tona ukrajinskih proizvoda isporučeni su u okviru Inicijative za crnomorsko žito, koja je prošlog srpnja otvorila siguran koridor do južnih luka zemlje i produljena je za 120 dana prošlog studenog. ''Dogovor o žitu apsolutno je kritičan za odgovor na krizu s hranom'', rekla je ekonomistica WFP-a Friederike Greb. Već je prije rata postojala "toksična mješavina" čimbenika, od klimatskih promjena do dugova, koja je izazivala glad. Svijet si sada ne može priuštiti novi skok cijena hrane, rekla je za ekonomistica za Politico te dodala da je zbog toga  produljenje dogovora ključno. Rusija tvrdi da je većina ukrajinskih tereta krenula prema Europi i drugim bogatim zemljama, međutim ne i onima u Africi i Aziji koji snose najveći teret globalne prehrambene krize. Ukrajinski i zapadni dužnosnici odbacuju tu ideju. Uzvraćaju da je Rusija ostala u ugovoru o žitu kako bi djelovala kao kvaritelj, namjerno usporavajući izvoz hrane. To je uzrokovalo gomilanje zaostalih plovila za Ukrajinu uz tursku obalu, što napuhuje cijene i pogoduje Rusiji kao konkurentskom izvozniku hrane. ''Vladimir Putin pokušao je izgladnjivati svijet, blokirajući luke u Crnom moru kako bi zaustavio Ukrajinu u izvozu žitarica, pogoršavajući globalnu prehrambenu krizu koja je posebno teško pogodila zemlje u razvoju u Africi'', rekao je američki predsjednik Joe Biden u utorak u Varšavi nakon iznenadnog posjeta Kijevu. S obzirom na to da je dogovor predviđen za obnavljanje 19. ožujka, retorika eskalira na obje strane, dok Ukrajina traži veći pristup svjetskim tržištima, a Rusija uzvraća zapadnim sankcijama, piše Politico. Staze solidarnosti Kada su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu 24. veljače prošle godine, milijuni života bili su dovedeni u opasnost. Puške su bile jedno oružje, a glad drugo. Invazija je preokrenula svijet koji se bori s posljedicama klimatskih promjena i pandemije korona virusa u potpunu krizu sigurnosti hrane. U mirnodopsko doba ukrajinski izvoz hrane bio je dovoljan da se prehrani 400 milijuna ljudi. Njezini poljoprivrednici davali su desetinu pšenice i polovicu suncokretovog ulja prodanog na svjetskim tržištima. Njezine isporuke žitarica i uljarica kroz Crno more pale su na nulu prošlog ožujka, sa 5,7 milijuna metričkih tona u veljači. Za neto uvoznike učinak je bio neposredan i izravan. Na primjer, Egipat i Libija uvezli su dvije trećine svojih žitarica iz Rusije i Ukrajine. Druge su, pak zemlje bile pogođene posljedicama: cijene su skočile, prvo kao odgovor na invaziju, a zatim i kada su zemlje poput Indije uvele zabrane izvoza žitarica. U Ukrajini poljoprivrednici nisu mogli prodati svoje usjeve nakon velike žetve prije nego što je rat ostavio zalihe žitarica prepune. Sljedeća žetva, koja je već bila u zemlji, nije imala kamo otići, rekao je Joseph Glauber, viši znanstveni suradnik na Međunarodnom institutu za istraživanje politike hrane (IFPRI) i bivši glavni ekonomist u američkom Ministarstvu poljoprivrede. Prije rata, gotovo polovica državnog proračuna proizlazila je iz izvoza, a gotovo polovica tog izvoza bila je poljoprivredna, prema Dmytru Losu iz Ukrajinskog poslovnog i trgovačkog udruženja. "Dakle, ne zaboravite da smo tijekom rata izgubili gotovo 45-50 posto BDP-a", rekao je Los. Kako bi spriječio umiranje od gladi u inozemstvu i spasio ukrajinske poljoprivrednike, EU je uspostavio kopnene "staze solidarnosti" kako bi pomogao izvozu hrane kroz istočnu Europu. A u srpnju su UN i Turska posredovali u dogovoru kako bi se omogućio siguran prolaz ukrajinskim pošiljkama hrane kroz Crno more. Oko 21,5 milijuna tona ukrajinskih proizvoda prevezeno je u sklopu inicijative, što je omogućilo Svjetskom programu za hranu da isporuči vrijednu pomoć zemljama poput Etiopije i Afganistana, navodi Politico. Izvoz Crnog mora prije i poslije invazije Ukrajinski izvoz žitarica i uljarica zaustavljen je ratom, ali se oporavio zahvaljujući dogovoru uz posredovanje UN-a kako bi se osigurao siguran prolaz. S druge strane, ruski izvoz preko Crnog mora vratio se na prijeratnu razinu u drugoj polovici 2022. To je pomoglo ublažiti dio pritiska na globalne cijene hrane, iako su one i dalje visoke, dok je osiguralo da ukrajinski poljoprivredni sektor, vodeći pokretač njezina gospodarstva, ne propadne. "To je vrlo važno za Ukrajinu, ali je još važnije za svijet", rekao je Oleksiy Goncharenko, ukrajinski zastupnik koji predstavlja Odesu, što je podsjetimo, jedna od rijetkih luka obuhvaćenih trenutnim sporazumom. Dok se razgovori nastavljaju ovaj tjedan, sudbina ugovora o žitu visi o koncu. Obje strane imaju dosta zamjerki. Tko ima koristi? Tko ima koristi?, pita se Politico u svojoj analizi o globalnoj krizi hrane. Kako navode, Ukrajina, koja je pokrenula humanitarni program hrane u studenom kako bi se suprotstavila ruskoj propagandi i ublažila krizu s hranom, žali se da Kremlj koristi hranu kao ''oružje'' namjerno obustavljajući preglede brodova koji idu u i iz njenih crnomorskih luka. Više od 140 brodova stoji u redu u turskom strateškom tjesnacu Bospor, kroz koji ukrajinski teret žitarica mora proći kako bi stigao na globalna tržišta, i to zbog kašnjenja u inspekcijama, rekli su 15. veljače ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba i zamjenik premijera Oleksandr Kubrakov. Rusija je sa svoje strane kritizirala "skrivene" zapadne sankcije protiv pojedinaca poput Dmitrija Mazepina i njegove državne poljoprivredne banke, za koje kaže da su ugušili vlastiti izvoz gnojiva i hrane otežavajući dovršenje transakcija s kupcima. Prema sporazumu, brodove koji ulaze i izlaze moraju pregledati četiri strane: UN, Turska, Ukrajina i Rusija. Zajednički koordinacijski centar sa sjedištem u Istanbulu uspostavljen je da nadgleda ovo s ciljem carinjenja oko 12 tereta dnevno. Na svom vrhuncu u listopadu inspekcije su dosezale prosječno 10,6 pregleda dnevno. Od tada su se smanjile na tri dnevno, procjenjuje analitičarka Madeleine Overgaard na platformi podataka o otpremi Kpler. Kada je Rusija krajem listopada privremeno obustavila svoje sudjelovanje u inicijativi, timovi UN-a i Turske sami su proveli inspekcije. Politico navodi kako su uspjeli napraviti 85 u dva dana, što im je potvrdio zamjenik ukrajinskog ministra infrastrukture Yurii Vaskov. Rusija je od tada smanjila broj osoblja u inspekcijskim timovima, objasnio je, a oni koji su još uvijek na poslu odugovlače provjere koje bi inače trajale samo sat vremena. Količina žitarica zaostalih u Turskoj dovoljna je da se prehrani oko 828 milijuna gladnih ljudi u svijetu više od dva tjedna, procjenjuju američki dužnosnici. U javnosti i iza kulisa, oni vrše pritisak na Moskvu ne samo da obnovi dogovor, već i da zadrži svoj dio sporazuma. "U osnovi, ne tražimo ništa što oni već nisu pristali učiniti", rekao je jedan američki dužnosnik. "Ono što tražimo je pridržavanje tih obveza". Rat riječima ukazuje na to da će Rusija iskoristiti datum obnove sporazuma kao priliku za postavljanje novih zahtjeva. "Sigurno će biti novih previranja oko ovoga, to je bez sumnje", rekla je Jevgenija Gaber, suradnica Atlantskog vijeća i bivša ukrajinska diplomatkinja. Kijev se zalaže za ubrzanje izvoza širenjem dosega sporazuma na više luka, poput Mikolaiva u donjem toku rijeke Bug. Rusija želi da njezine banke ponovno dobiju pristup međunarodnom platnom sustavu SWIFT, te da u dogovor budu uključena i gnojiva. Kremlj također planira ponovno pokrenuti kritični cjevovod amonijaka koji vodi do Pivdennyja u regiji Odesa, nešto čemu su američki i europski dužnosnici sve otvoreniji ako Kijev to dopusti, s obzirom na ulogu amonijaka kao ključnog sastojka gnojiva. Međutim, ukrajinski dužnosnici naveli su zabrinutost zbog sigurnosti, a neki zapadni saveznici zabrinuti su da bi plinovod mogao donijeti novi izvor prihoda Moskvi. Ukrajina također istražuje kako ponovno pokrenuti brodove izvan okvira sporazuma u Crnom moru uz pomoć Međunarodne pomorske organizacije (IMO). ''Ne govorimo samo o brodovima pod ukrajinskom zastavom. Riječ je o međunarodnim trgovačkim, a ne vojnim brodovima'', rekao je Vaskov, dodavši da bi to mogao biti plan B ako Crnomorska inicijativa za žito istekne. IMO je potvrdio da je u tijeku rad na pokušaju oslobađanja više od 60 komercijalnih brodova koji nisu obuhvaćeni sporazumom. "Glavni tajnik IMO-a aktivno traži sve načine za razvoj, pregovore i olakšavanje sigurnog isplovljavanja ovih plovila", rekao je glasnogovornik IMO-a u odgovoru na upit Politico-a.

Nahraniti svijet Ishod pregovora o nastavku dogovora o žitaricama u Crnom moru odjeknut će na globalnim tržištima robe, i to osobito u Africi. Oko 65 posto ukrajinske pšenice isporučene u okviru inicijative otišlo je u zemlje u razvoju, i to svega 19 posto najsiromašnijim najmanje razvijenim zemljama, pokazuju podaci Zajedničkog koordinacijskog centra. I dok su Kina, Španjolska i Turska tri glavna odredišta za ukrajinske terete, dio pšenice isporučene u Tursku tamo se prerađuje i ponovno izvozi u zemlje poput Iraka i Sudana ili se prodaje WFP-u i distribuira kao pomoć u hrani. Dogovor na Crnom moru omogućio je WFP-u isporuku 481.000 tona pšenice u Somaliju, Jemen, Etiopiju i Afganistan, ublažavajući lokalne pritiske na cijene. Inicijativa za crnomorsko žito pod pokroviteljstvom UN-a omogućila je izvoz gotovo 22 milijuna tona ukrajinskih proizvoda od srpnja 2022., uključujući prijeko potrebnu pomoć koju Svjetski program za hranu distribuira azijskim i afričkim zemljama.  Kamo ide ruski izvoz? Glavna ruska odredišta proizvoda koji se izvoze crnomorskom rutom su Egipat, Turska i Iran. Rusija, koja je prošle godine izvijestila o velikim prinosima usjeva, profitirala je od viših cijena pšenice kao rezultat rata u Ukrajini, prema Glauberu iz IFPRI-ja. "To vrijedi za sve proizvođače pšenice", objasnio je, "ali posebno za Rusiju jer oni svoju pšenicu šalju na mnoga slična tržišta kao što je Ukrajina." Količina žitarica i uljarica koju su ukrajinski poljoprivrednici uspjeli proizvesti prošle godine bila je "izvanredna", rekao je Glauber. ''Ali ova godina je drugačija''. Urod pšenice zasijane prošle jeseni bit će manji i do 40 posto, prognozira. Za ukrajinske poljoprivrednike koji se već suočavaju s višim troškovima proizvodnje i izvoza, to ne sluti na zlo. Osim Ukrajine, druge zemlje mogu nadoknaditi dio manjka, ali, dodao je Glauber, Ukrajina je "tako važan izvoznik" da je ono što se tamo događa "važno za svijet". Dogovor o žitu, čak i ako se produži, neophodan je, ali ne i dovoljan uvjet za sprječavanje rastuće stope gladi. I dalje postoje rizici da će svijet upasti u dublju krizu. "Gledamo zemlje koje su na rubu gladi", rekla je Cindy McCain, koja je američka veleposlanica pri UN-ovim agencijama za hranu i poljoprivredu u Rimu i glavna je kandidatkinja za zamjenu šefa WFP-a Davida Beasleyja kada njegov mandat završi u travnju. . "Možda ćemo to malo zaobići, ali u teškoj smo situaciji", dodala je, piše Politico u svojoj iscrpnoj analizi onoga što je invazija Rusije na Ukrajinu učinila u distribuciji glavnih životnih namjernica na globalnoj razini. Direktno.hr Read the full article

[cgvijesti]

Britaniji prijeti najduža recesija ikad

Britaniji prijeti najduža recesija ikad

Kamatne stope u Velikoj Britaniji podigle su se sa 2,25 odsto na čak tri odsto, što je najveći skok kamatnih stopa od 1989. godine. Troškovi kredita ovim potezom podigli su se na najveći nivo od krize 2008. godine, kada se sistem banaka suočio s potpunim kolapsom. Ali, ovo rekordno podizanje kamatnih stopa počelo je još u decembru kada je cijena života u Velikoj Britaniji počela rapidno rasti,…

[prijedor24]

Potražnja povećala kirije i za 100 KM

Potražnja za iznajmljivanjem stanova ovih dana je znatno porasla, s obzirom na to da se bliži početak školske i akademske godine, ali je ove godine za kirije potrebno izdvojiti i do 100 maraka više. Stanodavci skok cijena pravdaju zakonom tržišta, odnosno većom potražnje od ponude, dok zaštitnici prava potrošača ističu da za to nema uporišta, te da oni koji iznajmljuju nekretnine samo slijede…

[zoranphoto]

ZA NJIH NEMA POSKUPLJENJA! Zaokružili im cijene na dolje, otkrijte koliko bi vas došao ručak u saborskoj menzi

Dok se građani masovno žale na skok cijena nakon uvođenja eura, nisu svima cijene otišle gore nakon 1. siječnja. Tako izvještaj iz saborske menze pokazuje kako cijene hrane i pića u saboru za zastupnike, zaposlenike i novinare ostaju iste kao i u kunama, samo konvertirane u euro po zakonskom tečaju. Zanimljivo je kako su neke cijene sada i nešto niže nego što su bile, u slučajevima zaokruživanja na nižu decimalu. Obična kava koju su saborski zastupnici do kraja godine plaćali 3.5 kuna, sada je 0.46 eura, što bi u kunama preračunato iznosilo 3.46 kuna. Sendvič sa šunkom i sirom koji se plaćao 12 kuna, sada košta 1.59 eura, odnosno 3 lipe niže u kunskom iznosu. Naši zastupnici glavno jelo mogu kupiti za samo 18 kuna, odnosno 2.39 eura. Dnevna juha koja je nekoć bila pet kuna, a sada je 0.66 eura, odnosno 4.97 kuna, a isti iznosi vrijede i za desert. Salata koja se plaćala četiri kune sada iznosi 0.53 eura, odnosno preračunato u dosadašnju valutu 3.99 kuna.     Za saborske zastupnike i novinare već nekoliko godina vrijede nešto više cijene toplog obroka u parlamentu. One su nakon konverzije kune u euro zadržane u istoj visini. No isti jelovnik kao i za zaposlenike zastupnici i novinari platit će 6.1 euro, odnosno dosadašnjih 45.96 kuna, što je u istoj razini u kojoj su plaćali i do sada. Dnevno.hr Read the full article