#refleksije

[belog-grada-crna-princeza]

Pieces of me/ pokušaji razrešenja ili o muškom i ženskom principu.

Nemam mira, nakon tvoje izjave da previše filozofiram, pa mahnito istražujem preplitanja i razlike između nauke i filozofije. Zaključujem da smo to ti i ja, ti si preciznost, pravila, logika. Ja volim pitanja bez odgovora i odgovore u obliku pitanja. Kuda me je to dovelo? A mora li nekuda? Ja sam u stanju da obiđem čitav kosmos i da nikuda ne stignem, bar ne po tvom poimanju. Zar ta tvoja nauka nije opsednuta pravilnim definicijama? Hajde reci mi, šta znači stići negde. Završiti putovanje? Ne žuri mi se u tome. Mogla bih umesto toga pomešati noć i dan, san i javu, tvoje razloge i moje izgovore ili kako ono već… Ima neki Andrićev citat, (i namerno ću parafrazirati jer nije bitno sad što je Andrić), kaže, najsuroviji postupak koji možete učiniti nekom svom bližnjem je da dok vam govori o svojim emocijama, vi nudite logiku. Surovost te se ne tiče, dokle god je potkovana činjenicama. Ne volim ja ni slatke laži, niti se branim od gorčine. Samo bih malo da egzistiram van tih okvira. Tebi je potrebna jedna staza koju ćeš slediti, a ja volim pogrešna skretanja i lavirinte i zaobilazne putanje. Čujem već tvoja opravdanja koja me uopšte ne dotiču. Hoćeš da ti kažem šta ja mislim o tom tvom realnom svetu u kom navodno treba da živimo? Za nekog ko tvrdi da se vodi čvrstim i opipljivim dokazima, previše veruješ u bajke. Reci mi šta čini tvoje iluzije vrednijim od mojih? Snaga je u brojevima, zar ne? Uostalom, ja spuštam mač, a i štit. Ti veruješ u dihotomiju. Ja verujem u kaleidoskop. Ostavljam mesta dihotomiji jer ne mogu ni da je prihvatim ni da je odbacim, ona je za mene ponovo misao u kom i postojanje i nepostojanje nemaju ni početak, ni kraj. Svaku liniju je čovek svojom rukom crtao, a ruka sudbine brisala. I na sve ovo ćeš ponovo slegnuti ramenima jer: ja filozofiram i mogla bih samo ovo da pustim; kao da ne znaš da ja ništa nikad nisam pustila.. osim svega? Nemam jednostavan odgovor. Ili se samo trudim da ti ubacim nervozu jer te kida neizvesnost i neodlučnost koja meni daje krila i čini da verujem u nemoguće. Znaš li šta je najgore od svega? Što uprkos svemu, ja u dubini sebe mislim da si ti skroz u pravu. E, to je strašno! Ovo nije svet koji naročito vrednuje ženski princip, koji i ti bez trunke žaljenja odbacuješ poput požutelog lista koji ti je sleteo na kaput. Muški princip bespogovorno usvajamo kao Apsolutnu Istinu nad svim istinama. Želiš zaključak od mene, ali nemam zaključak. Setim se onog zida sa grafitom Question Everything, a ispod toga je neko napisao Why? E, ja sam ti takva, ja sam poput tog koji je to napisao. Ti ćeš i dalje tvrditi da prosto previše filozofiram, a ja bih te pitala: a zašto? Kažu li istraživanja nešto o tome?

-Katarina

[ko-snijeg-ptica-bijela]

5 zakona u životu:

1. ZAKON NEUSPJEHA - Stvari se moraju raspasti da bi se posložile na pravo mjesto.

2. ZAKON REFLEKSIJE - Ono što prvo vidite u drugima je ono što nosite u srcu.

3. ZAKON STALNOSTI - Remek djelo je remek djelo, i kada su svjetla ugašena, kada je soba prazna i kada nema aplauza.

4. ZAKON POSTIGNUĆA - Da bi dobili stvari koje niste imali, morate uraditi stvari koje niste uradili.

5. ZAKON PROTICANJA - Nikada nećete naći istu osobu dva puta, pa čak ni u istoj osobi.

[crnaradionica]

Dnevne refleksije, 2/2024

[poeticlicense12345]

Tišina je.

Refleksije pomračenja...

žutoplave siluete....

Odakle dolaze

ti.... ljudi?

Gledam tramvaj

bez lire i bez poda.

On nikoga

ne vozi

samo žutoplave

siluete...

Gledam tužna lica

stramputica

crne oči mrtve golubice

izgubljene u trnju

odbačenih navika.

Odakle dolaze

ti.... ljudi?

Tišina je.

Jedino tihi štropot

krvi

u kanalizaciji

vreba kraj

svog putovanja.

text, painting author: Ivan Adamec

[zanimljivaekonomija]

Otvaranje Godišnje izložbe 11. jula u 19 časova u Likovnoj galeriji Kolarčeve zadužbine

Godišnja izložba Galerije Kolarčeve zadužbine u izdanju "Refleksije 23" predstavlja osvrt na izložbenu aktivnost Galerije u periodu od septembra 2022. do jula 2023. godine.

Izložba, koja će biti otvorena 11. jula u 19 časova, obuhvata radove 14 umetnika koji su u Likovnoj galeriji Kolarčeve zadužbine realizovali samostalne izložbe tokom navedene izlagačke sezone, u okviru redovnog programa koji utvrđuje Savet Galerije. Postavku čini 40 radova u različitim likovnim medijima i tehnikama - slici (11), crtežu (10), grafici (11), fotografiji (6) i skulpturi (2).

Definišući tematski okvir, izložba u sagledavanju jednogodišnjeg rada Galerije odabirom i načinom prezentacije umetničkih ostvarenja postavlja zadatak iznalaženja drugačijih pogleda i ključeva njihovog iščitavanja koji po sebi otvara smeštanje u novi izložbeni kontekst. U međusobnoj komunikaciji i sadejstvu različitih autorskih koncepata, poetika i likovnih rukopisa, "Refleksije 23" pozivaju na traganje za novim značenjskim slojevima u kome prostori, unutrašnji i spoljašnji, predstavljaju tek potencijalno polazište - Tijana Duka, istoričarka umetnosti

Izložba će biti otvorena do 31. jula.

[fakultetazadizajn]

Kultna študentska revija Tribuna se ponovno prebuja

Kultna študentska revija Tribuna se ponovno prebuja

Prejeli smo: ŠTUDENTI VSEH FAKULTET, RAZPIŠITE SE! Tribuna je študentski časopis, ki s krajšimi in daljšimi presledki izhaja od leta 1951 in je večino svojega obstoja predstavljal glas kritičnosti in upora. Skozi desetletja izhajanja je bila deležna nenehnih sprememb v uredniški politiki, globini teoretskih refleksij, žanrih, formatu, oblikovanju … Trenutno je Tribuna prisotna na spletni strani…

[prijedor24]

Stevandić: Balans dobrih odnosa Srba i Bošnjaka ključan za mir u BiH

Poštovati i državu i administrativne jednice

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) pozvao je na “uspostavljanje balansa dobrih odnosa Bošnjaka i Srba”. Za njega je to ključno za mir u Bosni i Hercegovini. Osim toga, strance je okrivio za to da stvaraju i održavaju krizu u Bosni i Hercegovini. “Iz ukrajinske refleksije i ekonomske izazove nastupajuće krize energije i hrane, ključno za mir i budućnost Bosne i Hercegovine je…

[katedrazapozabljanje-blog]

Fantazme Kanyeja Westa ali socializem za bogate. Ye, kot se po novem imenuje slavni čezlužni reper, zadnje tedne buri duhove s svojimi židovskimi teorijami zarotami (sic). V glasbenem poslu, ki do temnopoltih ustvarjalcev, sploh tistih iz revnejših slojev, že od nekdaj goji izredno mačehovske (https://bit.ly/3WttWWV) odnose, se do današnjega dne ni spremenilo prav dosti. S prihodom digitalnih platform in upadom dobička pa se založbe ozirajo tudi po drugih sredstvih ožemanja ustvarjalcev, kot je recimo t.i. “360 deal” ali pogodba, po kateri jim pripada kos kolača ne glede na to, iz katerega vira glasbenih dobi prihodek. Torej, tako od prodaje glasbe, mercha, sponzorskih pogodb, filmskih vlog, itd. Ker je tudi sam bil že večkrat potisnjen v tovrstne položaje, je razumljivo, da išče odgovore na zgoraj orisane problematike. A tukaj pridemo do srži problema. Kanye West na tej točki ni več zgolj glasbenik brez prebite pare, temveč tudi blagovna znamka. Zdaj tudi sam svoje bogastvo gradi na delu drugih ljudi, ki zanj proizvajajo njegove modne kreacije, neposrečene opere in tudi on nima ravno lesketajočega se “track recorda” dobrega zaposlovalca (https://bit.ly/3t2UCQM). Razrešitev tega notranjega nasprotja, torej, pripoznanja kompleksnega razmerja eksploatacije, kjer si hkrati na obeh koncih tega razmerja pa, v kolikor oseba ne premore prav nič samo refleksije, nujno vodi v kognitivno disonanco, ki v kombinaciji z njegovimi mentalnimi problemi tvori izredno strupeno mešanico anti-semitizma, nasprotovanja splavu in vsesplošne asimilacije desničarskih vrednot, zaradi katerih je sprva bil zlorabljan in na podlagi katerih danes on zlorablja druge.

Hkrati z njim svoj delež krivde nosijo tudi mediji. Prvič, ker mu dajejo platformo kljub njegovemu očitno slabemu zdravju in drugič, ker od njega zahtevajo opravičilo za njegove besede, brez da bi mu predstavili teorijo, ki bi ovrgla njegovo in na novo zastavila polje debate. Niso krivi židi, kriv je sistem v kakršnem živimo, s eno samo besedo, kapitalizem. Če hočeš biti bogat, rabiš dober profit margin, kar nujno pomeni, da boš poskusil delavce plačati čimmanj in zase obdržati čimveč. To ni specifična osebnostna lastnost posameznikov neke skupine. To je lastnost sistema, ki izbira posameznike, ki ustrezajo temu kroju.

[zoranphoto]

Najbolje izložbe u bečkim muzejima 2022. i 2023.

U drugoj polovici ove godine posjetitelje u glavnom gradu Austrije očekuju brojne izložbe koje vrijedi pogledati, a koje odlično dočaravaju bogatu bečku muzejsku ponudu. Tako će Belvedere posebnom izložbom započeti obilježavanje 300. obljetnice postojanja, dok će Muzej povijesti umjetnosti postaviti izložbu posvećenu suparništvu među umjetnicima. Jesen u Albertini i njezinoj novoj lokaciji za zbirku suvremene umjetnosti Albertina Modern bit će u znaku retrospektive američkog umjetnika Jean-Michela Basquiata i američkog ekspresionizma. I za sljedeću se godinu pripremaju velike izložbe pa će tako, na primjer, Donji Belvedere postaviti Klimtova djela.   - lipnja 2022. – 31. siječnja 2023. Oceani. Kolekcije. Refleksije. George Nuku / Etnografski muzej Etnografski muzej (Weltmuseum Wien) izlaže djela suvremenog umjetnika Georgea Nukua, pripadnika Maora, starosjedilačkog stanovništva Novog Zelanda. Njegove instalacije krase devet različitih prostorija u muzeju, među kojima je i zbirka posvećena Oceaniji. Djelo „Bottled Ocean 2122”, koje se može besplatno vidjeti u Tezejevom hramu u parku Volksgarten, zaokružuje veliki projekt koji se bavi temama kao što su dekolonizacija, repatrijacija te odnos između muzeja i starosjedilačkih zajednica. - rujna 2022. – 8. siječnja 2023. Basquiat. O simbolima i znakovima / Albertina Bit će to prvi put da je retrospektiva u Austriji posvećena američkom slikaru Jean-Michelu Basquiatu (1960. –1988.). U svojoj velikoj jesenskoj izložbi Albertina će predstaviti njegovih 80 glavnih djela iz renomiranih zbirki. Ovaj je slikar iz New Yorka ostavio velik trag na umjetničku scenu osamdesetih godina, a inspiraciju je crpio iz ulične umjetnosti, crtanih filmova, dječjih crteža i reklama. Cilj je izložbe rasvijetliti njegova kompleksna djela koja su često bila nabijena osjećajima.   - rujna 2022. – 12. veljače 2023. Neviđena mjesta. Gregor Sailer / Kunst Haus Wien Austrijski fotograf Gregor Sailer vodi promatrača na rub civilizacije. Provodeći mjesece u ekstremnim uvjetima, primjerice, na -50 stupnjeva Celzijevih na Arktiku, umjetnik fotografira teško dostupna područja i bavi se učincima klimatskih promjena na okoliš i političkim sukobima. U muzeju Kunst Haus Wien prvi će put u Austriji biti predstavljeni njegovi radovi. The Polar Silk Road - rujna 2022. – 8. siječnja 2023. Idoli i rivali. Suparništvo među umjetnicima / Muzej povijesti umjetnosti   Načelo konkurencije oduvijek obilježava umjetnost. Bečki Muzej povijesti umjetnosti prvi put posvećuje izložbu suparništvu koje je vladalo među pojedinim umjetnicima kao i tendenciji da se natječu s kolegama koji su već preminuli. Iz te su konkurencije proizašla neka od najpoznatijih djela renesanse i baroka. Na izložbi se mogu vidjeti značajna djela iz zbirke muzeja i oko 70 međunarodnih posudbi – od Leonarda da Vincija do Michelangela, Albrechta Dürera, Tiziana, Petera Paula Rubensa i mnogih drugih.   - rujna 2022. – 26. veljače 2023. Zvijer u tebi – stvorenja iz (i izvan) zbirke muzeja suvremene umjetnosti mumok Muzej suvremene umjetnosti mumok posebnom će izložbom ove godine proslaviti 60. obljetnicu postojanja. Zbirka obuhvaća gotovo 500 radova koji tematiziraju životinje. Pritom se postavljaju pitanja o ulozi životinja u umjetnosti i njihovoj privlačnoj snazi, a pokrivene su i teme poput obiteljskih i rodnih odnosa, socijalizacije i pripitomljavanja.   - listopada 2022. – 27. veljače 2023. Tilla Durieux. Svjedokinja stoljeća i njezine uloge / muzej Leopold Ove će jeseni muzej Leopold postaviti izložbu posvećenu zanimljivom životu kazališne i filmske zvijezde rođene u Beču, Tille Durieux (1880. – 1971.). Smatrana najportretiranijom ženom svog vremena, bila je model brojnim umjetnicima kao što su Auguste Renoir i Oskar Kokoschka. U rijetkoj arhivskoj građi i posudbama iz drugih muzeja i privatnih zbirki prati se njezina iznimna karijera.   - listopada 2022. – 22. siječnja 2023. Putevi slobode. Pollock. Rothko. Mitchell / Albertina Modern Nakon 1945. godine njujorška škola apstraktnog ekspresionizma postigla je uspjeh i u Europi. Umjetnost je tada krenula sasvim novim putevima, što je rezultiralo ekspresionističkim pristupom u korištenju oblika, boja i materijala. U Albertini Modern bit će prikazana djela istaknutih predstavnika američkog ekspresionizma kao što su Jackson Pollock, Mark Rothko i Joan Mitchell te austrijskih umjetnika Marije Lassnig, Arnulfa Rainera, Güntera Brusa i Hermanna Nitscha.   - prosinca 2022. – 7. siječnja 2024. Belvedere. 300 godina postojanja muzeja / Donji Belvedere Sljedeće godine bečki Belvedere slavi 300. rođendan. Godine 1723. završena je izgradnja gornjeg dvorca nakon desetogodišnjih radova. U velikoj izložbi muzej se bavi vlastitom poviješću koju su obilježili moć, dvorska slavlja i značajni povijesni događaji. Izložba ističe raznolikost muzeja i zbirke koja je postajala sve veća kroz stoljeća. Više informacija: https://b2b.wien.info/en/press-media-services/pressservice/vienna-exhibition-highlights-in-2022-and-2023-426370 Eurocomm PR Read the full article

[booksbylana]

✨ Staša Aras, Horror vacui ✨

"Horror vacui" roman je o osjećaju besciljne praznine, ili bolje rečeno - strahu od praznine (kao što sam naslov govori). Autorica kroz roman opisuje svoju junakinju Vesnu (ako nam se dobro predstavila u gotovo posljednjoj rečenici knjige), koja ne vodi baš neki pretjerano zanimljiv život.

Vesna je u nesretnome braku, prekinula je trudnoću, a i općenito nije dobroga ženskog zdravlja, jer kao što znamo, stalno očekuje tu - "mengu."

Mjesto radnje ovoga djela je grad Zadar, a vrijeme radnje vrijeme Europskog prvenstva u nogometu. Ono što mi je izrazito simpatično kod ovoga djela jest da je svako poglavlje nazvano po jednoj utakmici s Prvenstva.

Roman je ovo dnevničkih zapisa jedne žene u Dalmaciji dok upari ljetna žega, a um smišlja "fine refleksije o životu, samostanima, o hrani (ona prestaje jesti meso na neko vrijeme), o bilju i o moru, o mirisima i bojama, svim senzacijama, ona odlazi u prostore prošlosti, u rodnu kuću, ona se budi, ona se traži." (Kruno Lokotar)

Najdraži citati:

✍️ "Sreću treba stalno obnavljati kao i sve ostalo što želimo da traje."

✍️ "Kaže Tatjana Gromača: 'Zbog čega odgajati nekoga u duhu iskrenosti i poštenja, kada već sve u ovome svijetu ide u pravcu neiskrenosti i nepoštenja. "

✍️ "Konvencije u prehrani najmorbidniji su oblik fašizma."

✍️ "Misliti o stvarima znači osujetiti djelovanje do neke točke."

✍️ "Ne činiti ništa, samo to može spasiti ovaj svijet."

✍️ "Neodlučnost je bolest svijeta."

✍️ "Nezadovoljan čovjek gubi od čovječnosti onoliko teži nepravda u koju je uronjen."

✍️ "Ali ono što želiš biti moraš činiti svaki dan."

✍️ "Odluka je sposobnost da se misao sprovede u djelo. Bilo kakva. Djelovanje je bitno."

#bookstagram #bookstagrammer #booksbooksbooks #books_by_lana

View this post on Instagram

A post shared by Books by Lana 💜 (@books_by_lana)

[sonnywise]

Dobih jedan tespih od draga insana.

Od draga insana, meni i tespih posta drag.

Kako je vrijeme odmicalo i kako je njegovo korišćenje trajalo, tako se i njegov konac istanjio, do te mjere se istanjio da sam svake sekunde čekao da pukne.

Odlučio sam zamijeniti konac, uzeo sam onaj najjači obućarski konac u nadi da će tespih imati isti onaj osjećaj kao i prvog puta... Zamijenio sam konac, ali osjećaj kao da i nije bio baš isti, čvrstina je bila na mjestu ali onaj sentimentalni osjećaj nije bio sto posto upotpunjen. Žao mi ga je bilo, kao da sam oskrnavio ono najsvetije u njemu, srž njegovog držanja...

Nedugo zatim, shvatio sam da je i onaj konac počeo da popušta jer ga nisam vezivao lijepo, već za dužinu konca je to bilo najbolje što se moglo izvjesti, pokušavao sam ga na sve načine pričvrstiti i ojačati i podvezati, ali je sve tako brzo pucalo, sve dok nisam došao na ideju da ga pričvrstim na način koji bi od mene tražio da promijenim potpuni izgled tespiha, uradio sam to... I shvatio da se onaj prvobitni tespih koji se meni svideo i koji sam jako volio totalno izgubio, ni sam ga više nisam prepoznavao...

A onda sam shvatio... Ljubav nije bila u mijenjanju, dodavanju, krpljenju i stalnom držanju da nešto ne padne, ljubav je bila u tome da pustim da bude baš takvo kakvo jeste. Ljubav nije bila u tome da mu promijenim srž i njegov fitret, već da ga volim i poštujem onakvim kakvim sam ga ja zatekao i kako sam se ja vezao, jer je u tome bilo dobro za mene...

Mi smo ljudi manjkavi, ali smo onakvi kakve nas je Bog stvorio ipak nekome dovoljni i lijepi, ne možemo u svim stvarima biti uspješni ali smo tu da jedni druge pomognemo i osnažimo na putu jačanja i građenja.

Prihvatiti i zavoljeti insana takvog kakav jeste je Istinska odredba i misija svakog Božijeg roba, prihvatiti njegove mahane i vrline odraz je zrelog insana, prigrliti svaku insansku osobinu odlika je voljenih, negirati i odbacivati insana znak je osorih...

Ova priča, istinit je primjer duše koja sebe kori i njenog poistovjećivanja sa insanima i vid sopstvene refleksije, s ciljem da shvati poruku...

[lokalnomag]

reviews. | "refleksija" | tam

Oni koji prate ovaj blog znaju da je tam na neki način naša muza, pa samim tim ovu recenziju niste mogli da izbegnete. Ipak, dugo sam razmišljao šta da napišem, obzirom da se tam i ja sada već toliko dobro znamo da je maltene bizarno išta napisati, pošto sam (njoj) već sve rekao.

“refleksija” je prvi EP, a ujedno i prvo duže izdanje koje nam je tam predstavila. EP se sastoji od pet pesama, od kojih smo “usne uz rebra (na na na)” i “ne pričaj o nama” imali prilike da čujemo kao singlove pre samog izlaska “refleksije”. E sada, nije što je naša, ali svaka joj čast. Lično volim sve pesme od tam, ali ove koje su se sakrile na pomenutom izdanju su upravo one koje smatram njenim najboljim pesmama do sada. Novi pop zvuk, koji tam predvodi uz još par regionalnih izvođača, prisutan je i na ovom izdanju, a utisak je upotpunjen Tamarinim ličnim pečatom u vidu tekstova koji imaju više slojeva nego crni luk (nije baš fensi poređenje, al’ tako je).

Vajbovaćete uz “navučena”, hands down najbolju pop pesmu na ovim prostorima u poslednjih par godina, a “birala sam” je traka uz koju, zavisno od senzibiliteta vaše ličnosti, možete da se polomite u klubu ili da pizdite u svojoj sobi uz jebenu “Euforiju”. “talas”, s druge strane jeste lagana, ali emotivno duboka numera za neku finu noćnu blejicu uz dim. Singlove već znate, pa da ne pričam previše o njima, ali po mom mišljenju, “ne pričaj o nama” je slick pop omaž zlatnom dobu Maje Berović i to je verovatno najkomercijalnije što ćete dobiti od tam. Za sada. Valjda. Sve trake možete poslušati na streaming servisima, kao i na nekoj od naših plejlista.

Ocena: 10/10

✍🏼 Nikola Aničić 📸 Goran Popovski

[wish-to-be-there]

Refleksije by darkogersak

[connor-burrows]

Refleksije by darkogersak

[zanimljivaekonomija]

Otvaranje izložbe REFLEKSIJE sutra, 12. aprila, na Kolarcu

U Likovnoj galeriji Kolarčeve zadužbine u utorak, 12.aprila u 18 časova biće otvorena izložba skulptura Teodore Vojinović i Marka Jozovića pod nazivom "Refleksije".

…Svi radovi govore o prirodnim elementima i koriste ih kao konceptualni stub za podizanje ideja.

Oni vizuelno prate paralelu između čoveka i prirode. (Teodora Vojinović i Marko Jozović)

Izložba će biti otvorena do 7.5.2022. radnim danima od 10 do 20, subotom od 10 do 16 časova.

Теодора Војиновић

Рођена је 1993. у Чачку. Завршила је мастер академске студије 2018. године на Факултету примењених уметности у Београду, смер примењено вајарство. Од 2014. године излагала је на преко тридесет групних изложби у Србији и иностранству. Добитник је Награде „Радета Станковић” за најбоље скулпторско остварење студента ФПУ у Београду и Награде УЛУПУДС-а. Самостално излагала у Галерији „Рефлектор”, изложба „Рефлексије”, Ужице, 2021.

Марко Јозовић

Рођен је 1994. у Чачку. Дипломирао је 2017. године на Факултету примењених уметности у Београду, смер графички дизајн. Излагао је на више групних изложби у земљи. У оквиру пројекта „Шансарт” 2014. године представљен у Галерији „Рисим” у Чачку. Самостално је излагао у Галерији „Хаџи”, Београду, 2016, и Галерији „Рефлектор”, изложба „Рефлексије”, Ужице, 2021.

[mentalnahigijena]

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obratio se medijima nakon neformalne večere lidera Zapadnog Balkana u New Yorku koju je organizovao Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za spoljnu politiku. Ova Generalna skupština UN-a je bila inspiracija visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu i da okupi lidere Zapadnog Balkana i da još jednom porazgovaramo o našim problemima, i o našoj europskoj perspektivi. Upoznao sam ih i sa problemima sa kojima se Crna Gora danas suočava imajući u vidu da u regionu osjećamo snažne refleksije određenih globalnih političkih poremećaja, i da su ti globalni politički poremećaji doveli do ponovnog buđenja nekih retrogradnih političkih ideja, uglavnom inspirisanih prekompozicijom granica na Zapadnog Balkana, i stvaranjem uslova za formiranje uvećanih država nacionalno i vjerski homogenih - kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nakon neformalne radne večere lidera Zapadnog Balkana čiji je domaćin bio Borrell. - Ukazao sam da to smatram vrlo retrogradnim i apsolutno pogubnim, o čemu svjedoče gubici koje smo imali na prostoru bivše Jugoslavije ranih 90-ih godina, a koje su posljedica upravo tadašnjih ideja istovjetnim današnjim idejama. Dakle, ukazao sam da je to nešto što ne prijeti samo građanskom, sekularnom i proeuropskom profilu Crne Gore, nego prijeti stabilnosti Balkana, samim tim ugrožava europsku stabilnost i fokusiranost na dalji prosperitet i konkurentnost Europe kao našeg zajedničkog doma - kazao je Đukanović. Čini mu se, kako kaže, da su svi sagovornici veoma dobro razumjeli ta upozorenja. Predsjednik Crne Gore kaže da je lidere Zapadnog Balkana upoznao sa onim što su najaktuelniji politički i društveni događaji u Crnoj Gori, kao i da podsjeti, kako kaže, na napore koje je Crna Gora tokom prethodnih godina i decenija učinila na izgradnji svog građanskog profila, na izgradnji i razvoju multietničke demokratije, i trasiranju i osvajanju značajnih dionica na putu europske integracije. - Zajedno smo pozvali EU da uz inicijaciju visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku gospodina Borrella uloži dodatne napore, da pomogne Zapadnom Balkanu kako bi  dosegao u bliskoj budućnosti svoju europsku perspektivu, i kako bismo ukupno kao Europa na taj način zatvorili vrata za destruktivne uticaje koji ugrožavaju i europsko jedinstvo i europski sistem vrijednosti. Čini mi se da je razgovor bio veoma koristan, upravo zato što je bio veoma otvoren, i gdje smo razgovarali o suštini a ne o nekim manje više marginalnim aspektima te europske politike na Zapadnom Balkanu. Čini mi se da je dato jako puno inspirativnih ideja koje bi mogle poslužiti za uspješan samit EU i Zapadnog Balkana koji treba da se dogodi 6. Oktobra u Ljubljani - kazao je Đukanović. Očekuje, kako kaže, da će i narednih dana u New Yorku imati puno bilateralnih razgovora upravo na ovu temu, i da bi svi ti razgovori mogli doprinijeti jednoj realnijoj i doglednijoj europskoj perspektivi i Crne Gore i našeg regiona. - Zadovoljstvo mi je da se Generalna skupština UN-a nakon jednogodišnje pauze izazvane korona virusom ove godine opet održava manje više u tradicionalnom formatu. To ubjedljivo svjedoči da se ukupan život pa i politički polako normalizuje, da će svijet izaći na kraj sa korona virusom i da je multilateralizam živ. Smatram to veoma važnim imajući u vidu prirodu problema sa kojima se danas suočavamo na globalnoj političkoj i društvenoj sceni. To su problemi koji ne mogu biti riješeni nacionalnim formulama, to su problemi koji traže akciju svih i zbog toga je multilateralizam veoma važan, sa svojim središtem upravo u Organizaciji UN-a - kazao je Đukanović.