#ratnizločin

[zoranphoto]

Hašim Tači izlazi pred haški sud, doznajte za što se sve tereti

RATNI ZLOČINI Bivši gerilac i kosovski predsjednik Hašim Tači, junak među svojim sunarodnjacima zbog predvođenja ustanka protiv srbijanske vlasti 1998-99. koja je u konačnici dovela do neovisnosti Kosova, izlazi u ponedjeljak pred sud u Hagu zbog navodnih ratnih zločina.     Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu, sa sjedištem u Hagu, podigao je u studenom 2020. optužnicu protiv Thacija za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Tačija, bivšeg lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), u 10 točaka optužnice tereti se za progon, ubojstvo, mučenje, prisilan nestanak osoba i druge zločine počinjene tijekom borbe za neovisnost. Bivši 54-godišnji predsjednik podnio je ostavku na dužnost šefa države odmah nakon podizanje optužnice i javio se u pritvorsku jedinicu suda u Haagu. Trojica među njegovim najbližim suradnicima, uključujući dva bivša predsjednika parlamenta, suočeni su s istom optužnicom kao bivši gerilski borci Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Uz Thacija, istom su optužnicom obuhvaćeni Kadri Veseli, Jakup Krasnići i Redžep Selimi. Sva četvorica su optužena za "udruženi zločinački poduhvat u okviru kojeg su izvedeni masovni, sustavni, napadi" na srpske civile na Kosovu i kosovske Albance koji su bili politički protivnici OVK. Specijalni sud za Kosovo imao je za cilj istražiti navodne zločine koje su počinili bivši pripadnici OVK nad etničkim manjinama i političkim protivnicima u razdoblju od siječnja 1998. do prosinca 2000. godine.

Od vođe gerilaca do predsjednika

Kako su borbe jenjavale, a srbijanske snage se povukle uslijed bombardiranja NATO-a, Tači je svoju zapovjedničku vojnu odoru zamijenio plavim odijelom i kravatom i krenuo u politiku. Kad je Kosovo proglasilo neovisnost 2008., bio je premijer, a 2016. je postao predsjednik.     Uoči početka suđenja diljem Kosova su osvanuli plakati s fotografijama Tačija i bivšeg predsjednika parlamenta Veselija, uz natpise "Heroji rata i mira". U nedjelju je na Kosovu najavljen prosvjed u znak potpore bivšim braniteljima OVK. No, s druge strane, ima i onih koji se nadaju da je suđenje posljednja prilika da saznaju što se desilo njihovim bližnjima. Među njima je Olgica Bozanić koja još uvijek pokušava saznati što se točno dogodilo njezinoj braći, Todoru i Lazaru Kostiću čiji su posmrtni ostaci 2005. pronađeni u masovnoj grobnici na zapadu Kosova. Ta je masovna grobnica pokrivena optužnicom. "Iz izjava svjedoka znamo da su odvedeni iz sela s ostalim muškarcima u srpnju 1998. i da su bili mučeni. Ali ne znamo kada i kako su ubijeni, možda će na suđenju isplivati detalji", rekla je Bozanić. Braća Kostić su bili dio velike skupine zatočenih Srba u srpnju te godine i poslije ubijeni na rubu visoke stijene. Prema riječima jednog od istražitelja, egzekutori su pokušali sakriti tijela, no tim forenzičara UN-a je 2005. otkrio masovnu grobnicu. Uz braću Bozanić, OVK je kasnije zatočio i ubio 15 njihovih rođaka. "Očekujem da će krivci biti osuđeni kako više ne bi mogli mučiti i ubijati", rekla je Olgica Bozanić.

Suđenje pojedincima, a ne OVK-u

Specijalni sud za Kosovo osnovan je 2015. i isključivo se bave slučajevima protiv bivših gerilaca OVK. Sjedište mu je u Haagu, a suci i tužitelji su međunarodni. Veliki broj kosovskih Albanaca sud u Haagu smatra pristranim. Ehat Miftara, iz nevladinog Kosovskog pravnog instituta, poručuje da se ovo suđenje treba promatrati kao "slučaj protiv nekoliko osoba iz bivšeg OVK, a ne kao suđenje Oslobodilačkoj vojsci Kosova ili vrijednostima koje predstavlja narod Kosova". Sud je osnovan zasebno od bivšeg Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), također sa sjedištem u Hagu, na kojem je suđeno i presuđeno uglavnom srbijanskim dužnosnicima zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, BiH i Kosovu. Tijekom rata na Kosovu je ubijeno više od 13.000 ljudi, većinom pripadnika većinskih kosovskih Albanaca. Tada je Kosovo još uvijek bila srpska pokrajina pod ��vrstom rukom Slobodana Miloševića. Miloševiću se na ICTY-ju sudilo za ratne zločine protiv kosovskih Albanaca, ali je 2006. umro u zatvoru, ne dočekavši presudu. Srbija i dalje odbija priznati državnost Kosova. Za strane i domaće odvjetnike u braniteljskom timu Tačija i ostalih optuženih, Priština je do sada izdvojila 16 milijuna eura. U Tačijevom braniteljskom timu je i Amerikanac Gregory Kehoe koji je rekao da su tužiteljima na raspolaganju čak dvije godine za predočavanje dokaza. "Taj je čovjek sve ove godine podnio veliku žrtvu i nadamo se da ćemo to moći pokazati u sudnici i dokazati da je on pošten i istinoljubiv čovjek te da ćemo postupak zaključiti njegovim oslobađanjem", rekao je Kehoe. Kehoe je bio u braniteljskom timu hrvatskog generala Ante Gotovine, a prethodno i član tima haškoga Tužiteljstva. Sredinom veljače je na posljednjoj pripremnoj konferenciji za početak suđenja priopćeno da Ured specijalnog tužitelja za ratne zločine na Kosovu (SPO) u Hagu ima više od 300 svjedoka koji će dati svoje izjave tijekom sudskog postupka u slučaju protiv Tachija i ostalih, uz dodatak da će biti objelodanjeno više od 40 mjesta na kojima su navodno počinjeni zločini. Tportal.hr Foto :  Presidency of Kosovo - president-ksgov.net  Read the full article

[zoranphoto]

Bivši zapovjednik OVK-a osuđen za ratne zločine

Posebni sud za ratne zločine na Kosovu osudio je u petak za ratne zločine bivšeg zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji je vodio zatvor u kojem su se provodila mučenja tijekom sukoba sa Srbijom 1998.-1999. godine     U svojoj prvoj presudi za ratne zločine, sud sa sjedištem u Den Haagu osudio je Saliha Mustafu na 26 godina zatvora za ratne zločine uključujući ubojstvo i mučenje u pritvornom centru u kojem se zatvorenike, većinom kosovske Albance koji su bili politički protivnici OVK-a, tuklo i mučilo svaki dan. Suci su utvrdili da je Mustafa osobno sudjelovao u premlaćivanju i mučenju najmanje dvojice zatvorenika i da je dopustio svojim podređenima da zlostavljaju još jednoga toliko da je kasnije umro. "Podvrgnuo je jednog zatvorenika lažnom pogubljenju", navela je predsjedavajuća sutkinja Mappie Veldt-Foglia u sažetku presude.     Mustafa (50) je zanijekao optužbe, a njegovi odvjetnici optužili su svjedoke tužiteljstva da su fabricirali svoje iskaze. Obje strane imaju 30 dana za žalbu na presudu. Posebni sud za ratne zločine na Kosovu (Specijalizirana vijeća za Kosovo) osnovan je 2015. kako bi rješavao slučajeve po kosovskim zakonima protiv bivših gerilaca OVK-a. Sud čine međunarodni suci i odvjetnici. U sukobu na Kosovu 1998.-1999. kada je još bilo dio Srbije pod tadašnjim predsjednikom Slobodanom Miloševićem poginulo je više od 13.000 ljudi. Sukobi su prestali nakon zračnih napada NATO-a na srpske snage. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008., što Srbija ne priznaje. Tportal.hr Autor: Peter Dejong / POOL Read the full article

[zoranphoto]

Vukovar se prisjeća najtežeg dana u povijesti

Vukovar se u petak prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenoga slomljena obrana grada koji je potom okupirala JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom gradu     Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca je otjerano u progonstvo dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske koncentracijske logore. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena njih 383 kojima se svaki trag gubi u Vukovaru u jesen 1991. godine. Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana. No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila uz tenkovske i zračne napade.

Okupacija Vukovara potrajala je do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti. Komemorativni program pod nazivom "Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta" počinje u 10 sati u dvorištvu Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro". U programu će nastupiti Klapa 'Sveti Juraj' HRM-a i Policijska klapa 'Sveti Mihovil' te glumac Darko Milas. Programu u Memorijalnoj bolnici nazočit će, uz okupljene branitelje i predstavnike udruga i predstavnici državnog vrha, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Ulicama grada Vukovara u 10,30 sati krenut će Križni put - Kolona sjećanja. Kolonu će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja te oni koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara. Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata očekuje se u 12 sati, gdje će biti odana počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, koje će, uz ostale, položiti premijer Plenković i predsjednik Sabora Jandroković. Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodit će mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.

  U 12,30 sati bit će služena misa za sve žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup. Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković položiti će vijence i kod Spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari. Za 17 sati planirana je svjetlosna rijeka sjećanja, odnosno puštanje svjetiljki Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara. Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović počast žrtvi Vukovara odao je u četvrtak polaganjem vijenca i paljenjem svijeće kod spomenika na Memorijalnom groblju te mjestu masovne grobnice na Ovčari.   Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. studenoga inicijativom nazvanom „Zvon za Vukovar” u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18,11 sati. Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u petak rano ujutro nekoliko tisuća lampiona, na tisuće lampiona od sinoć gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, a brojni lampioni gore i u prozorima obiteljskih kuća i stanova u Vukovaru. Na tisuće upaljenih lampiona od sinoć je moguće vidjeti već od Vinkovaca, Nuštra, Marinaca i Bogdanovaca do samog Vukovara. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article