#porezi

[hriminal]

Neviđeno slavlje u središnjici kradezea.

[adriaticpulse]

Lohnsteuerbescheinigung: Što trebate znati?

Lohnsteuerbescheinigung je službeni dokument koji poslodavac izdaje zaposleniku na kraju porezne godine ili prilikom prekida radnog odnosa. To je ključni dokument za prijavu poreza u Njemačkoj jer sadrži sve važne informacije o porezu na dohodak koji je zadržan tijekom godine. Evo što je važno znati o ovom dokumentu: 1. Što je Lohnsteuerbescheinigung? Lohnsteuerbescheinigung je porezna potvrda…

[magisterhego]

Vidi ovo:

I fucking hate that country

[thomas007srb-blog]

*** SRBIJA u beskonačnoj "tranziciji", kao bunar-jama bez dna: takse, porezi, akcize, obavezni PDVe, razni drugi nameti i kazne pune "narodni" Budžet iz kojeg Elita "ugradnjom" u razne "projekte" presipa-preliva novac u sopstvene i privatne džepove, zato je u Srbiji sve preskupo (npr.: 9 € za 750 r Nutele) za postojeći nivo tzv. minimalca! RAZMERE otimanja novca od Naroda niko nikada neće tačno izmeriti. ZEMLJIŠTE zaparloženo, pedesetak hiljada se manje rađa i isto toliko ode "trbuhom za kruhom" svake godine (hiljadu đaka-prvaka manje), sve-i-svašta se uvozi, nema zaštite domaćih potrošača i proizvođača! VRHUŠKA krenula da aktivira oko 80 rudnika širom Srbije, tuđinci već vršljaju pod parolom istraživačkih aktivnosti, od kojih, svakodnevno, najviše strada domaće stanovništvo. U područje pitkih nad i podzemnih i termalnih voda i najkvalitetnijeg obradivog zemljišta GURAJU zastrašujući projekat rudnika LITijuma! NAROD je, opravdano, krenuo na masovne Proteste!!! MI, kao mala država, poput Japana, Holandidje i Izraela, umesto da prodajemo znanje, veštine i najkvalitetnije voće i povrće, guraju nas u polu_kolonijalni status izvoznika sirovina i jeftine raddne snage! A, naš Poglavica serenda o ne'akvoj našoj neovisnosti, slobodi, ekonomskom uzletu i ponosnoj naciji! TEŠKI Manipulator, lažov i dramoser; kaže da su nas zapadni Globalisti lagali i prevarili (po pitanju Kosova), a "veruje" im za "zeleno (bezbedno, sic!) rudarenje" litijuma čija vrednost na svetskom Tržištu opada (stižu nove bezLITijumske tehnologije); i još kaže da "stižu teška vremena" koja jedino sa novcem od litijuma možemo uspešno dočekati i preživeti!!? KRVNIČKI brani "projekat" (kao da je novac već uzeo), vređa nezadovoljjni Narod, raspravlja se, tipa ono ko-o-čemu-kurva-o-poštenju, širi glasine, podjaruje podelu među ljudima i u državi, sve je podmitio i u svoju igru ujarmio! PRAVI performanse o ugroženosti Srbije da iznudi tuđu pomoć, a onda sebe prikazuje kao najpametnijeg. DEFINITIVNO je izgubio podršku Putina, iako laže da se povremeno sa njim čuje. Laže! OFORMIO je tim "nezavisnih", njegovih, "stručnjaka" koji će ispitivati uticaj litijumskog rudarenja na ljude i prirodu (sad se "setio", pritisnut Protestima), traži vremena da smisli nešto novo za kurvinsko izvlačenje iz sranja.

[izradawebshopa]

Gnjavaže online kupovine

Gnjavaže oko online kupovine koje su ponekad moguće

Gnjavaže online kupovine - mrežna kupnja potrošaču nudi razne prednosti. Kao što je mogućnost kupnje kada je to zgodno i razne mogućnosti dostave. Također i mogućnost kupnje kod trgovaca širom svijeta i jednostavnu usporedbu kupnje, Ali postoji i loša strana internetske kupovine. U ovom članku raspravljat ćemo o nekim gnjavažama online kupovine. Uključujući suočavanje sa sporim internetskim vezama, pravljenje pogreške prilikom naručivanja i probleme koji proizlaze iz nečitanja sitnog tiska. Rješavanje sporih internetskih veza Ništa ne može više frustrirati online kupca od spore internetske veze ili vrlo sporog učitavanja web stranice. To može biti problematično jer može rezultirati time da kupcu treba mnogo vremena da pronađe artikle koje traži i obavi kupnju. Ovi problemi mogu biti rezultat internetske veze koju prodavač ima. Ali i veličine stranice koju pokušava učitati ili kvalitete poslužitelja na kojem se nalazi web stranica online trgovca. Bez obzira na uzrok problema, može biti izuzetno frustrirajuće i može uvelike zakomplicirati proces kupnje na internetu. Web stranica koja se sporo učitava može rezultirati velikim izgubljenim vremenom što može utjecati na zadovoljstvo kupca iskustvom online kupovine. Također može umanjiti privlačnost online kupnje čineći proces mnogo manje praktičnim. Pogriješiti s narudžbom Još jedan problem koji može nastati tijekom procesa online kupovine je pogreška prilikom narudžbe. Iako se ovaj problem može pojaviti tijekom bilo koje vrste kupovine, često ga je teško ispraviti tijekom online kupovine. Tijekom procesa online kupovine, kupci mogu izvršiti narudžbu i primiti e-mail potvrdu narudžbe gotovo trenutno. Nakon provjere statusa narudžbe, kupac može otkriti pogrešku, ali također može brzo otkriti da ispravljanje ove pogreške nije jednostavno. To je zato što mnogi online trgovci automatiziraju svoj proces kupovine što otežava ručno ispravljanje pogrešaka.

Na primjer, kupac koji shvati da je upotrijebio pogrešnu adresu za dostavu može otkriti da je narudžba već ušla u proces dostave. I da se više ne može ispraviti u roku od nekoliko minuta nakon što je narudžba postavljena. Narudžba možda tehnički neće biti otpremljena dan ili dva, ali nakon što se narudžba prenese pošiljatelju, prodavač možda više neće moći mijenjati narudžbu za potrošača. Stoga bi potrošači uvijek trebali pažljivo pregledati narudžbu prije nego što je predaju kako bi izbjegli pogreške koje bi bilo teško ispraviti. Čitanje sitnog tiska - gnjavaže online kupovine Konačno, kupci na mreži trebaju uvijek pažljivo pročitati sitna slova prije nego što obave kupnju. To uključuje informacije kao što su opis proizvoda, mogućnosti plaćanja, cijena proizvoda, porezi, opcije dostave i politika povrata. Sve ove informacije su važne jer nerazumijevanje ovih informacija može dovesti do problema. Kao što je kupnja pogrešnog proizvoda ili plaćanje više za proizvod od očekivanog. Također može biti problema ako potrošač treba vratiti proizvod, a nije razumio politiku povrata prije kupnje. To može dovesti do toga da kupac ili ne može vratiti artikl ili da snosi odgovornost za troškove dostave. Read the full article

[kostasraspadopulos]

Što utječe na cijene goriva?

Kada su u pitanju cijene goriva, postoji niz čimbenika koji mogu utjecati na cijenu goriva. Evo koji su to glavni čimbenici koji mogu utjecati na cijene goriva:

1. Cijene sirove nafte: Jedan od glavnih utjecaja na cijene goriva je cijena sirove nafte. Sirova nafta je glavna komponenta u proizvodnji benzina i dizela, pa kad cijena sirove nafte raste, rastu i cijene goriva.

2. Globalna potražnja: Još jedan faktor koji može utjecati na cijene goriva je globalna potražnja. Kada je potražnja za benzinom i dizelom velika diljem svijeta, cijene obično rastu.

3. Kapacitet prerade: Kapacitet prerade zemlje također može utjecati na cijene goriva. Ako zemlja ima ograničene kapacitete rafiniranja, možda će morati uvoziti rafinirana goriva što može povećati cijene.

4. Državni porezi: Još jedan čimbenik koji može utjecati na cijene goriva su državni porezi. U nekim zemljama porezi na benzin i dizel mogu činiti značajan dio cijene na crpkama.

5. Vrijeme: Vrijeme također može igrati ulogu u cijenama goriva. Na primjer, uragani mogu poremetiti proizvodnju i transport sirove nafte i rafiniranih proizvoda, što može dovesti do viših cijena.

Zaključak 

Mnogo je čimbenika koji mogu utjecati na cijenu goriva i može ih biti teško pratiti. 

Međutim, razumijevanje ovih čimbenika može vam pomoći u donošenju informiranih odluka o tome kada kupiti gorivo i kako planirati svoje troškove prijevoza. 

Pratite novosti i cijene plina u vašem području kako biste mogli iskoristiti promjene na tržištu. Uz malo znanja i planiranja, možete uštedjeti novac na gorivu bez velikih promjena načina života.

[mentalnahigijena]

Austrougarski  protektorat nad Srbijom 2. Dana 19. Januara 1880. Videlo se branilo od optužbi Pester Lloyda da prima novac iz Rusije i da agitira protiv Austro–Ugarske jer traži da istok pripadne narodima istoka. List se poziva na javno mnijenje u Europi koje ima saznanja u srpska nastojanja i dodaje da istok ne treba biti ni ruski ni austro–ugarski. Zatim je list prešao na razgovore o trgovinskom ugovoru i priključku na austrougarsku željezničku mrežu. To je dakako značilo zavisnost o Austro–Ugarskoj koja se nije dala izbjeći jer ništa slično nijesu mogli ponuditi ni Turska ni Rusija. List zatim ističe da se međunarodni odnosi među nezavisnim državama određuju ugovorima, ali uticaj Austro–Ugarske na Balkanu nije određen nijednim ugovorom, a taj uticaj je prema slaboj Srbiji snažan. On kao da nije znao za dogovor ruskog i austrijskog cara u Reichstattu, a ni za Berlinski ugovor. Dana 4–16. Januar 1881. održao je knez Milan govor u Skupštini u kojoj je istaknuo svoju zahvalnost Austro–Ugarskoj zbog njezinih zasluga kod međunarodnog priznanja Srbije, pa u konsolidaciji nove srpske države, izrazio je poštovanje i zahvalnost svoje i svog naroda također i njemačkom caru. pozdravio uspostavu diplomatskih odnosa s Kraljevinom Grčkom, istaknuo je da je bugarski knez Aleksandar I. posjetio Srbiju i izrazio prijateljske osjećaje prema susjednoj Bugarskoj. To je sve opisao kao jačanje kohezije među balkanskim narodima. Potom je prešao na trgovinski ugovor i veterinarsku konvenciju s Austro–Ugarskom, na priključenje Srbije na njezinu željezničku mrežu. To sve obećava napredak, ali i žrtve, najavio je projekt zakona o štampi koji će garantovati slobodno izražavanje misli, zbora i dogovora i reviziju ustava da bi zastupnički sistem mogao bolje djelovati. Skupština je odgovorila 21. Januara 1881. i odobrila knežev govor u prvom redu u stvarima dobrih odnosa s Kraljevinom Grčkom i kneževinom Bugarskom u kojima je vidjela srodne narode, što Grci nijesu bili, bar ne što se tiče jezika. U tome je vidjela način da Balkan prestane biti izvor sukoba i postane područje mira. Skupština je pozdravila i sporazume s Austro–Ugarskom koji obećavaju razvoj demokratskih institucija u Srbiji i prije svega vojne snage. Ti sporazumi sklapaju se zbog obostrane koristi, pozdravila je razvoj ustavnog života, očekuje novi zakon o štampi, skupštini i sporazumu. U to doba, 3–15. Januara 1881. izišao je Program u listu Samouprava. On je tražio slobodu i oslobođenje cjelokupnog "srpstva", materijalno, intelektualno i moralno jačanje nacije, njegu građanskih sloboda i državnih institucija, slobodne izbore, pravednu raspodjelu državnih izdataka, promjenu ustava, direktne izbore, opšte pravo glasa svih punoljetnih građana Srbije. Pa ipak izabrane zastupnike potvrđuje Skupština. Državna uprava mora biti jednostavna i jeftina, državu valja podijeliti u srezove po načelu autonomije. Sudovi moraju biti mirovni sudovi i porotni sudovi u kaznenim stvarima. Porezi moraju biti progresivni, financije će se reorganizirati i bit će pri središnjoj narodnoj banci s pokrajinskim filijalama. Ova banka brinut će se o svim državnim prihodima. Valja osnovati kreditne banke koje će seljacima odobravati zajmove. Škola mora biti besplatna, a valja uvesti i opštu školsku obvezu, škola će se brinuti o građanskim vrlinama. Stajaća vojska je čuvar nezavisnosti države, valja uvesti vojnu obuku u srednje i više škole. Vanjska politika brinut će se o slozi s bratskim narodima, posebno će se truditi postići sporazum sa Crnom Gorom i Bugarskom. Tražio je da se kulturnu podršku neoslobođeni srpskim krajevima koje ovdje nije spomenuo, ali je spomenuo strane elemente koji koče to jedinstvo. Ovim je on kulturi dao političku ulogu u državnom i nacionalnom životu. Zatim je program tražio slobodu štampe, zbora, dogovora i udruživanja, sresku autonomiju, slobodu ljudi i njihove imovine, poreznu reformu. List Istok pozdravio je 25. Marta–6. Aprila 1881. što je Rumunija postala kraljevinom i istaknuo da je Srbija uvijek bila prijateljska Rumuniji, da bi odmah zatražio da i Srbija postane kraljevina jer je njezina historija sjajnija od rumunske povijesti. Posebno je strano miješanje u unutaršnje poslove Srbije i istaknuo da je stvar svake države hoće li biti kraljevina ili carevina. Uostalom, proglašenje Rumunijee za kraljevinu nije naišlo na otpor u Europi, naprotiv, ono je dobro primljeno. I ovom prilikom list je naglašavao istočnjački karakter Srbije. Ako Srbija postane kraljevina, to neće oštetiti austrijske interese. U Mađarskoj doduše ima Srba, ali ima i Rumunija. Ako je Austrija mogla priznati Rumuniju kao kraljevinu, moći će priznati i Srbiju. S programom je Samouprava pokazala da je srpski doživljaj države posve europski. Država sa savremenim institucijama, centralistička i država sa snažnom stajaćom vojskom. Kod obrazloženja zahtjeva da Srbija postane kraljevina opaža se pojam države kod balkanskih naroda koji su imali dosta uglednu državu u srednjem vijeku i ta povijest igra glavnu ulogu u njihovom doživljaju nacije. Sve skupa je prožeto snažnom željom za nacionalnom nezavisnošću, ali i isto tako snažnom sviješću o susjedstvu s Austro–Ugarskom. Istok je u svom uvodniku na Cvjetnu nedjelju 5–17. Aprila 1881. pisao o slavnoj prošlosti Srbije, o tome koji su temelj srpske nezavisnosti, o krvlju osvojenoj nezavisnosti, krvavom turskom jarmu i onda istaknuo zahtjev da Srbija postane kraljevina poput bratske Grčke i Rumunjske. Sve je to pripadalo u okvir europskog nacionalizma toga doba, točnije romantizma koji je tražio obično u srednjem vijeku oslonac svom nacionalnom identitetu. Kod Srba i kod ostalih neslobodnih naroda jugoistočne Europe ova se pojava susreće dosta kasnije, podkraj vjeka pa u ovom uvodniku čitamo o Srbima koji su 636. godine došli na Balkan, tamo lijevali krv i proširili se iz Srbije u Bosnu, Dalmaciju, Zetu, Makedoniju i Staru Srbiju, osnovali državu i sjajnu dinastiju Nemanjića. Potom je uvodnik prikazao srpske manastire, svetitelja Savu, srpske kraljeve do Dušana koji je Srbiju učinio najvećom silom na Balkanu. Onda je prikazao borbu za slobodu poslije Kosova, srpske žrtve idu u korist razvitka civilizacije. Završio je s isticanjem srpske časti. To se čita kao prolegomena za knjigu Historija srpske pravoslavne crkve od prvijeh desetina VII. v. do naših dana (Beograd, 1891.) Nićifora Dučića. Autoru, a i Dučiću, moramo zamjeriti što je Kosovsku bitku uzeo zdravo za gotovo, a ona je ipak puka tradicija srpske pravoslavne crkve i ne oslanja se ni na kakav dokument. Autor nije spomenuo ni dobar i priznat položaj koji je srpska Pravoslavna crkva kao politička i vjerska organizacija Srba u Osmanlijskoj Carevini imala. Ovakvo isticanje nacionalne slave i časti u priličnom je raskoraku s političkom stvarnošću, jer Srbija je onda bila ipak prema Berlinskom ugovoru austrougarski protektorat, a pojedinosti ćemo vidjeti niže. U to je i u bečkom listu Neue freie Presse izišao nepotpisani članak Lazara Kostića pa se austrougarski zvaničnik barun von Herbert našao prozvanim da piše austrougarskom ministru vanjskih poslova barunu Haymerleu 2. Oktombra 1881. Herbert je pisao o političkim previranjima u Srbiji, o dobro organiziranoj stranci Jovana Ristića, o osnivanju nekog književnog društva i programu tog društva iz kojeg je na njegov zahtjev udaljena politika. Knez agitira protiv vlade i oslanja se na svećenstvo. Ali, u Srbiji divlja novinstvo, radikalizam se oslanja na neke slojeve društva. Ozbiljnost situacije poznata je knezu i ministrima, oni su nastojali i uspjeli konsolidirati većinu u vladi. Korjenite elemente predvode Ilija Garašanin, Stojan Novaković i Milan Piroćanac, koji je uskoro trebao sastaviti vladu. Upravitelj Semberije Belimarković, brat generala, smijenjen je zbog neposluha i neizvršavanja naredbi ministarstva. Financijska tijela izuzimlju se iz nadzora politike. Vlada otvoreno ustaje protiv mitropolita, i to je prije svega zasluga ministra za vjeru Stojana Novakovića. On zamjera crkvenoj upravi nezakonitosti, nastoji utjecati na mitropolita pri imenovanju paroha, nadzirati upravljanje crkvenom imovinom i plaćanje paroha. Vlast promatra političko držanje mitropolita i misli kako da ga smijeni. Srpska Pravoslavna crkva i njezina tradicija bile su nositelj velikosrpske misli. Zvaničnik je dodao da se ruski diplomatski zastupnik u Srbiji pasivno odnosi prema svim ovim zbivanjima, ali je ipak vjerojatno da mitropolit dobiva direktive i novac iz Moskve. Što se tiče radikala nema znaka da bi Ministarstvo protiv njih primijenilo ograničenja slobode štampe, da bi ih pratila ili zakonski kažnjavala. Knez namjerava putovati u pratnji Ilije Garašanina.

[balkanin]

Usred najgore suše u Francuskoj otkriveno 20.000 neprijavljenih bazena

Usred najgore suše u Francuskoj otkriveno 20.000 neprijavljenih bazena

Otkriće hiljada neprijavljenih privatnih bazena u Francuskoj pružilo je neočekivani prihod francuskim poreskim vlastima, javlja AP.  Nakon eksperimenta sa umjetnom inteligencijom (AI), otkriveno je više od 20.000 neprijavljenih bazena. Na taj način poreske vlasti su prikupile oko dodatnih 10 miliona eura prihoda, prenose francuski mediji. Bazeni uz nekretninu mogu dovesti do toga da vlasnici…

[zanimljivaekonomija]

Beč: Moderna uprava i debirokratizacija podstiču privredu

Glavni grad Austrije ponovo je proglašen za najbolji po kvalitetu uslova za život. Ovoj tituli doprineli su između ostalog i moderna uprava i debirokratizacija, koji imaju za cilj da ukinu zastarele propise i poreze i pojednostave procedure.

Već nekoliko godina lokali u Beču ne moraju da plaćaju porez za postavljanje žardinjera, vitrina ili neosvetljenih reklama ispred lokala. Nedavno su gradski čelnici vladajuće crveno-roze koalicije ispunili još jedno predizborno obećanje i ukinuli porez na korišćenje javnog prostora (na pr. za suncobrane, nadstrešnice, zastakljene površine). Kada odluka bude stupila na snagu od 1. januara 2023. godine lokal prosečne veličine će uštedeti godišnje i do 800 evra. U cilju rasterećenja bečkih preduzeća zbog pandemije i sve većih cena energenata vladajuća koalicija Beča podstiče građane na osamostaljivanje i ujedno motiviše ukidanjem birokratskih prepreka. Time se žele zadržati postojeća i pomoći otvaranje novih radnih mesta kao i dati novi impulsi na tržištu rada 

Da bi smanjili broj lokala koji se zatvaraju Grad je vlasnicima pružio finansijsku pomoć sa maksimalnim iznosom od 25.000 evra po objektu za sprovođenje neophodnih radova, kao što su ugradnja grejanja, renoviranje i sl. Do kraja maja 2022. godine 216 preduzeća podnelo je zahtev za finansijsku podršku, a 161 projekat je odobren sa ukupno tri miliona evra.

Slike:

 © David Bohmann

 © PID / Christian Jobst

[hriminal]

Po komentarima je sve jasno. Imamo daleko previše kradeze neradnika, uhljeba i općenito šljama koji parazitira na proračunu bez stvaranja vrijednosti i doprinosa.

Sama ideja da bi kriminalni kradeze uveo porez na nekretnine je apsurdna.

[homestuck-ff-rarepairs]

rude!!!

-Mod C

[superbmakerzombie]

35 LIPA NA DAN Država počela naplaćivati porez na korištenje društvenih mreža, evo kako je reagirao narod na projekt koji je pokrenuo ministar Bahati

35 LIPA NA DAN Država počela naplaćivati porez na korištenje društvenih mreža, evo kako je reagirao narod na projekt koji je pokrenuo ministar Bahati

[ad_1]

Milijuni ljudi u Ugandi odustali su od interneta nakon što je uveden porez na korištenje društvenih mreža i novčane transakcije putem mobitela.

Dnevna naknada uvedena je u srpnju i iznosi 200 ugandskih šilinga (35 lipa) dnevno za korisnike šezdesetak online platformi kao što su Facebook, WhatsApp i Twitter.

U samo tri mjeseca nakon uvođenja poreza, broj korisnika interneta pao je za više…

[cgvijesti]

Rast prosječne zarade na 686 eura

Rast prosječne zarade na 686 eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u januaru je, prema podacima Monstata, iznosila 686 eura, što je 27,7 odsto više u odnosu na decembar prošle godine, prenosi portal Antena M. Prosječna neto zarada u januaru je u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla 29,4 odsto. Prosječna bruto zarada u januaru iznosila je 890 eura. “Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u januaru u odnosu na…

[slikesmijesne]

Alo, je l' to država? #alojeltodržava #država #porezi #žikinadinastija #žikapavlović #humor #šale #vicevi #smiješneslike Smiješne slike i vicevi na humorpicture.com Najbolje smiješne slike s tekstom HumorPicture.com humor šale vicevi na slici