#pad prodaje u Europi

[adriaticpulse]

Rast prodaje električnih vozila u 2024. unatoč "crnim" prognozama

[zoranphoto]

‘NE MIJEŠAJ SE!’ Zelenski dugo nije dobio ovakvu pljusku, stigla mu iz države koja je ratovala s Rusima: ‘Vodite računa o sebi i svojoj zemlji’

Rat u Ukrajini koji traje već više od godinu dana isisao je mnogo novca utrošenog na oružje, a na obzoru se smirivanje sukoba na europskom tlu niti ne nazire. Borbe i dalje bijesne diljem ukrajinskog istoka, od kojih je trenutačno najbrutalnija ona za grad Bahmut u kojem je do rata živjelo oko 70 tisuća ljudi.   Europa je zbog rata u Ukrajini znatno povećala uvoz naoružanja, dok ga je ostatak svijeta u prosjeku smanjio, piše u novom izvještaju švedskog instituta za istraživanje mira SIPRI. “Transferi oružja u europske države su znatno povećani. Uloga Sjedinjenih Država kao globalnog isporučitelja oružja također se jasno povećala”, kazao je za Deutsche Welle Pieter Wezeman iz SIPRI.

  Posljednje četiri godine uvoz oružja u EU viši gotovo 50 posto

Naime, europske države su u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.). Europske članice NATO-a su povećale uvoz naoružanja za čak 65 posto. Na krilima te europske utrke u naoružanju cijeli svijet je ukupno povećao izdatke za oružje za pet posto – iako su na drugim kontinentima zabilježeni padovi. Izvještaj obuhvaća samo izvezeno oružje, dakle ne kada, recimo, američka vojska nabavlja oružje od domaćih proizvođača. Glavni razlog za taj ogroman skok u Europi je rat u Ukrajini, što je tu zemlju dovelo na treće mjesto u svijetu po nabavci naoružanja u prošloj godini. SIPRI u svom izvještaju analizira sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, unatoč velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Jer, te su zemlje kupile američke najmodernije skupe sustave, a u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz arsenala SAD-a čija je vrijednost manja.

‘Francuska jako potiče svoju namjensku industriju’

Ipak, redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka. Međutim, promijenilo se to da su Amerikanci u četverogodišnjem razdoblju povećali izvoz za dodatnih 14 posto i sada na njih otpada čitavih 40 posto globalnog izvoza oružja. Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 posto i učvrstila se na trećem mjestu. Kako kažu u SIPRI-ju, takve velike promjene nisu neobične kod naoružanja, jer su za rast izvoza često dovoljne jedna ili dvije velike i skupe narudžbe. Ali, kako kaže Wezeman, za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi: “Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjem desetljeću postiže velike uspjehe.”

  Kina ne prodire na velika tržišta

U istom razdoblju je njemački izvoz pao za 35 posto, a kineski za 23 posto. “Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge“, kazao je istraživač instituta iz Stockholma. Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce. “Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD-a i Europe ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka”, dodaje Wezeman. Među kontinentima, najveći pad uvoza od 40 posto zabilježila je Afrika. To, kako kaže naš sugovornik, nije u direktnoj vezi s brojem oružanih sukoba. „Tamošnje zemlje ne mogu si priuštiti mnogo naoružanja visoke tehnologije, zato vrijednost transfera oružja nije tolika koliko bi se pomislilo po broju konflikata.” Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD-a. Osim toga, SIPRI je analizirao i narudžbe skupog oružja poput vojnih zrakoplova, ratnih brodova, nosača zrakoplova i podmornica za iduće razdoblje. Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Naime, oko 60 posto svih naručenih borbenih zrakoplova i helikoptera su američke proizvodnje. Samo prošle godine je 13 država naručilo 376 takvih američkih letjelica. Francuska bilježi veliki broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.

Borba za Gruziju

No, bez obzira na uvoz oružja, tijek rata u Ukrajini uvelike ovisi i o poziciji ostalih postsovjetskih država u okruženju, koje se htjele to ili ne, na neki način moraju prikloniti jednoj od zaraćenih strana. Iznimno teška odluka, o kojoj može ovisiti i budućnost zemlje, nametnuta je zapravo svakoj od njih. Tako je Gruziju prošlog tjedna pogodio val prosvjeda, nakon čega je gruzijski premijer Irakli Garibšvili pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se ne miješa u političku situaciju u Gruziji, piše Reuters. Naime, tijekom prosvjeda protiv zakona o “stranim agentima” za koji su kritičari rekli da signalizira autoritarnu promjenu u Gruziji, Zelenski je zahvalio prosvjednicima što su mahali ukrajinskom zastavom. Rekao je da time pokazuju poštovanje i Gruziji poželio demokratski uspjeh. Gruzijski parlament u petak je odustao od prijedloga zakona za koji su protivnici rekli da je inspiriran ruskim zakonom iz 2012. Taj zakon se u proteklom desetljeću koristio za suzbijanje suprotnih mišljenja od onih na vlasti. Ujedno, zakon predstavlja prijetnju vezama Gruzije s Europom.

‘Nećemo dozvoliti da naša zemlja bude protiv Rusije’

U emisiji gruzijskog kanala IMEDI, Garibšvili je izjavio kako se ukrajinski političari direktno miješaju u unutarnje stvari Gruzije. “Spomenuli ste apel Zelenskog… Kada osoba u ratu ima vremena za komentiranje aktivnosti koje ovdje provodi nekoliko tisuća ljudi, to je dokaz da je on motiviran da se ovdje nešto dogodi, nekakve promjene”, rekao je gruzijski premijer pa nastavio kritizirati druge političare i ljude iz javnog života Ukrajine. “Prosvjede su komentirali gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, odvjetnik Mark Fejgin i još neki opskurni ljudi. Neki nesretni gubitnici kažu da su u Gruziji potrebne promjene, državni udar… To je direktno miješanje u unutarnje stvari zemlje”, komentirao je Garibšvili. Na kraju razgovora s kanalom IMEDI, premijer Gruzije je poručio kako vladajuća stranka ‘Gruzijski san’ neće dopustiti otvaranje novog fronta u zemlji koji bi trebao biti okrenut prema Rusiji. “Savjetujem ukrajinskim vlastima da prvo vode računa o sebi i svojoj zemlji. Nećemo dopustiti sudjelovanje Gruzije u sukobu između Rusije i Ukrajine. Vanjski elementi pokušavaju uvući našu zemlju u sukob”, rekao je gruzijski premijer. Dnevno.hr Foto : president of ukraine   Read the full article

[balkantimes]

Velika pobjeda na jugu Azije

Za mnoge inostrane kompanije koje posluju u Kini pandemiju kronavirusa ocijenio je kao jednu opasnost koja se približava svome kraju jer se život u Pekingu vraća u normal i potrošači su povratili povjerenje u ekonomiju i budućnost. U ovome postoji velika razlika između Kine i Europe.

Robin Harding

U Europi je ostala nejasnoća vezano za budućnost i svi očekuju da će ovakvo stanje potrajati još najmanje 6 do 12 mjeseci. Ali u Aziji, napose u Kini povjerenje je zapovijed. Različiti pristupi u pogledu korone su doveli i do različitih rezultata.

Trenutno vlada takvo uvjerenje da će ekonomije Kine, Tajvana i nekih drugih pacifičkih zemalja ove godine doživjeti  napredak. Ali u Europi i SAD-u će unutrašnja bruto proizvodnja doživjeti uočljiv pad.

Također jedno važno pitanje je vezano za narednu godinu: Da li će jug Azije koji svoju robu namjenjuje europskim i američkim potrošačima i čiji je izvoz glavni faktor ekonomskog razvoja se pretvoriti u izvor ispunjenja zahtjeva drugih ekonomija svijeta? Iako je u prva tri mjeseca posljednje trećine tekuće godine došlo do poboljšanja ekonomskih parametara, ali je drugi talas pandemije koji je proteklih sedmica zahvatio ovaj kontinent izazvao ponovnu zabrinutost za ekonomsku situaciju. Europske zemlje nemaju nikakvu želju da ponovo obustave ekonomiju, ali se čini da nemaju drugog izlaza osim ograničiti neke aktivnosti kao što su putovanja, skupovi i sl.

Jedan od europskih ekonomskih eksperata Capital economicsa kaže: “Nijedna od europskih zemalja ne želi se vratiti na period iz marta ove godine jer su mjere koje su tada poduzimane kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa nanijele ogromne štete ekonomiji. Ali svaki vid ograničenja kada se radi o ekonomskim aktivnostima treba biti dugotrajan kako bi se virus stavio pod kontrolu.“ Nasuprot tome regionalne azijsko-pacifičke zemlje kao što su Novi Zeland, Vijetnam, Tajvan, Južna Korea i Kina su pandemiju svele na veoma nizak nivo i nastavile sa oštrim mjerama kontrole. I dok su Europljani uživali u ljetnjim odmorima u Aziji su obustavljena sva međunarodna putovanja.

Od samoga početka Tajvan je zatvorio granice a sve oboljele od korone je stavio u karantin, uz to primjenjujući mjere socijalne distance kako bi se prekinuli klasteri i spriječilo daljnje širenje korone. Južna Koreja je sa malim zakašnjenjem zatvorila granice za putovanja. Ali su opsežna testiranja i praćenje klastera doprinjeli da se broj oboljelih svede na manje od stotinu osoba dnevno. I nijedna od spomenutih zemalja nije imala potrebe za obustavljanjem ekonomskih aktivnosti.

Sa druge strane, Kina je virus koji se pojavio u Vuhanu u potpunosti stavila pod kontrolu i sa potpunom ozbiljnošću je prekinula sve nove klastere. Zbog samo jednog slučaja pojave virusa u Pekingu vlada je taj region izolirala i stavila u karantin. Masovna testiranja i kontrola kretanja su omogućili da se virus u potpunosti stavi pod kontrolu.

Najmnogoljudnija zemlja na svijetu iz koje je i potekao koronavirus sada izvještava o pojavi svega nekoliko slučajeva zaraženih dnevno. Rezultati ovakve stroge kontrole i ozbiljnog pristupa su ti da se ljudi mogu bez ikakva straha da će biti zaraženi koronom posvetiti svojim svakodnevnim aktivnostima. Gdje god se poduzmu stroge mjere i primjenjuje masovno testiranje ljudi se veoma brzo vrate svojim svakodnevnim aktivnostima.

Ovdje treba ukazati na jednu veoma važnu činjenicu, a to je da je procvat kineske ekonomije posljednjih mjeseci produkt širenja aktivnosti u sferi infrastrukture i porastu izvoza. Unutrašnja potrošnja je povećana, ali još nije dostigla onaj nivo prije pandemije. U Japanu, Europi i SAD-u strah od korone je nanio veliku štetu unutrašnjoj potrošnji, ali dio proizvodnje na istoku Azije nije bio izložen ovom negativnom utjecaju. Ovaj segment je ostvario dobit od povećane potrošnje robā. Dijelovi industrijske proizvodnje u Njemačkoj i na sjeveru Italije su također polučili korist od ovoga. I dok Europa i Amerika onima koji su dobili otkaz daju novac, azijske ekonomije koje su uvijek spremne za regovinu mogu njihove potrebe zadovoljiti proizvodnim robama.

Nužno se osvrnuti na dvije stvari: prvo da je ekonomski uspjeh Azije povezan s proizvodnjom vakcine protiv koronavirusa. Ukoliko se ne proizvede vakcina velika azijska populacija će ostati ‘ranjiva’, a uspjeh u kontroliranju pandemije će ovisiti o zatvaranju granica.

Drugo, ukoliko se ne poprave ekonomski uvjeti nije jasno odakle će dolaziti potražnja u narednoj i svim narednim godinama. Iako azijske ekonomije nastavljaju kretanje u pravcu napredka, ali i one trpe štete od  obustave turističkih tura a i ovisne su od svjetske potražnje robā. S obzirom na to da u Americi ‘bjesni’ korona moguće je da se azijski proizvođači postepeno nađu u problemima i da počne stagnacija.

Za strane kompanije koje posluju u Kini ova zemlja je još uvijek u odnosu na Europu bolja destinacija za poslovanje. I premda su neke od ovih kompanija kada je korona bila na vrhuncu doživjele veliki pad prodaje svojih proizvoda u svijetu, ali kada se radi o Kini nivo prodaje ne bi trebao znatno opasti. Drugi talas korone u Europi doveo je do pojave dubokih nejasnoća o budućnosti ovoga kontinenta. Nije jasno kada će se kriza europskih i američkih ekonomija staviti pod kontrolu. Ali u Kini svjedočimo nultim novim slučajevima oboljelih od korone. Veoma je važno napomenuti da je kineski pristup, kao i pristup nekih drugih azijskih zemalja u kontroliranju korone bio veoma efikasan. Kao rezultat toga potražnja će veoma brzo porasti, a to je veoma značajno za početak ekonomskih aktivnosti.

Financial Times

Izvor

[smartphonehrvatska]

Sony Xperia XZ Premium u Europi od 1. lipnja

Prvi službeno predstavljeni smartphone pogonjen Snapdragonom 835 – Xperia XZ Premium iz Sonya, na tržišta će po svemu sudeći stići posljednja. Neki europski operateri sada najavljuju početak prodaje od 1. lipnja. (more…)