#nova stranka?

[aristotels]

POLITIKA | BEZ PARDONA!

(prenesno sa slobodne dalmacije, članak je pod pretplatom)

Katarina Peović: Ma kakva rijeka promjena, to je narcisoidna i sebična Milanovićeva gesta. A tek Dalija Orešković!

PIŠE MARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ / 19. ožujka 2024. - 15:36

Radnička fronta neće biti dio koalicije? Ionako bismo iz nje sami izašli, Zoran Milanović nam nije prihvatljiv kao kandidat zbog svoje antiradničke politike. Pa on je dok je bio premijer poslao specijalce na radnike koji su štrajkali na Braču.

Tim je riječima predsjednica Radničke fronte Katarina Peović prokomentirala razlaz sa SDP-ovom koalicijom koji je uslijedio nakon objave Milanovićeve premijerske kandidature.

Radnička fronta ostaje jedina stranka na ljevici na ovim parlamentarnim izborima. Paradoksalno je da sada, kada se najvjerojatnije može postići prvi korak, a to je smjena HDZ-a, puno teže može postići drugi korak, smjena HDZ-ovskih politika. Sada imamo dva jarca na brvnu, no smjena jednog drugim zapravo i nije smjena. To su dva stara lica koja vode iste politike - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Katarina Peović. Pritom ističe privatizaciju i komercijalizaciju zdravstva koje, prema njezinim riječima, zdušno provode i HDZ i SDP.

ZALOG LIJEVE KOMPONENTE

Radnička fornta u toj je koaliciji bila zalog lijeve komponente. Sada ćemo samostalno biti jedina garancija da se može nešto mijenjati. Što je jača Radnička fronta, to će koalicijska lista biti više pod pritiskom da nešto stvarno mijenja.

Je li Radimir Čačić promjena? Pa on je dojučerašnji partner HDZ-a. Ta je lista puna oportunista koji su se samo svrstali uz izgledne pobjednike. Zato im je prihvatljiv i Domovinski pokret, ali ne i Radnička fronta - kaže nam zastupnica ove stranke u Saboru.

Pretpostavlja da je vjerojatno i Milanovićev uvjet bio da u koaliciji ne bude RF.

Mi bismo tražili stvarnu promjenu. Grbin tvrdi da im je, kad je Milanović bio premijer, Bruxelles nametnuo mjere štednje. I sad kada dolazi nova kriza, sad će im opet Bruxelles biti izgovor. SDP je 2014. mijenjao Zakon o radu i uveo prekarne ugovore. HDZ je napravio pripremu za to, a SDP je to proveo. U izvanrednim uvjetima radniku može isplatiti 30 posto manju plaću bez ikakvog obrazloženja - upozorava Peović.

Pokušali su, podsjeća ona, čak i izbrisati nereprezentativne sindikate - Radnička fronta jedina je na to upozorila, pa je Ustavni sud to poništio.

Najveći štrajk u Hrvatskoj prošle je godine vodio nereperezentativni sindikat. Zato im je toliko i bilo u interesu da ih izbrišu, jer se s velikim sidnikatima uvijek dogovore. I Milanović i HDZ rade prema imperative kapitala - uvjerena je Katarina Peović. Zato bi glavni cilj ovih izbora, prema njezinom mišljenju, trebao biti da s HDZ-om odu i HDZ-ove politike.

U SDP-ovoj koaliciji je, naglašava ona, čak pet liberalnih stranaka, koje su - "trbuhozborci kapitala".

U toj listi oportunista je i Dario Zurovec iz Fokusa (Fokus je u utorak također napustio SDP-ovu koaliciju), dojučerašnji član mladeži HDZ-a. I što su oni jači, slabije su radničke politike. Milanović sa sebe ni ne kaže da je on socijaldemokrat, nego kalvinist. Sebe ni ne doživljava kao ljevičara, oduvijek je pokušavao koketirati s desnim biračkim tijelom. Koliko god pričao o rijeci promjena, on naprosto ne može biti zalog tih promjena - ističe Peović.

Sada je, smatra ona, na djelu šok terapija.

Nju su PR stručnjaci u SDP-u na žalost savršeno savladali. Ta šok terapija u politici ima opasnu funkciju da zamagli prava pitanja. I pitanja programa, i definicije što ta promjena zapravo znači. Svi pjevaju Juru Stublića, dok im se iza leđa skriva da promjene zapravo neće biti - poručuje naša sugovornica.

==

Za predsjednicu Radničke fronte nije sporno da HDZ treba smijeniti.

To smo jasno rekli i na sastanku s ostalim strankama. Kada se procijenilo da do stvarne promjene može doći, i kada je Milanović vidio da možda neće dobiti drugi mandat za predsjednika, on se uključuje i objavljuje da će se kandidirati na parlamentarnim izborima. To je jedna tako narcisoidna, sebična gesta - zaključuje Katarina Peović.

Licemjerna Dalija Orešković

Dalija Orešković se cijelo vrijeme klela da je zakonski okvir najvažniji. I sad nakon odluke Ustavnog suda čujemo da zakonski okvir nije najvažniji. Sad postoji viši cilj. Da je takvo što napravio Plenković, najoštrije bi reagirala - kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Katarina Peović.

Poništavanje izbora ‘ubilo‘ bi male stranke!

Eventualno poništavanje ovih, i raspisivanje novih izbora najteže bi posljedice, smatra Katarina Peović, mogao imati po manje stranke.

Sada imamo situaciju u kojoj Milanović najvjerojatnije neće biti kandidat na izborima, jer to ne može biti po Ustavu, što je jako dobro znao i ranije. Ali će govoriti u korist SDP-a i njihove koalicije, što će dovesti u opasnost cijele izbore. Poništavanje izbora velikim bogatim strankama koje financiraju krupni tajkuni ništa neće značiti. Ali nama malima hoće, jer ćemo od naših skromnih sredstava platiti jednu kampanju, i nećemo imati za novu - poručuje naša sugovornica.

[poeticlicense12345]

BITI SVOJ, BITI SLOBODAN...”

Gledala sam na televiziji jednu od mnogih jalovih rasprava između predstavnika političkih stranaka, nacionalnih partija i analitičara (iskreno, ne znam šta neke od njih preporučuje za bavljenje ovim vrstama “analiza”!). Sve isto mesecima:mržnja, primitivizam, neznanje, demagogija. Pre više godina, jedna politička organizacija je imala slogan: Mnogo ste isti! Nemam nameru da pišem o političkim prepucavanjima i o “talogu”, koji u njima učestvuje - nisam “kompetentna” (reče jedan ministar na pitanje iz njegovog resora). Moju pažnju je privuklo insistiranje jednog od učesnika u razgovoru na “identitetu i integritetu” svoje stranke. Istini za volju, ta stranka i nema svoj identitet, jedino ako nije to da su prepoznatljivi po tome da oni nisu više “oni”.

Identitet je reč sa “”težinom”, bilo da se pominje u kontekstu, ličnom, nacionalnom, kulturnom. To što smo rođeni negde, što smo deo nekog naroda ne govori o našoj vrednosti ili sposobnosti, To je samo “detalj u biografiji”(M.K). Neko je rekao da što su “moje pripadnosti brojnije, to se moj identitet pokazuje posebnijim”. Koliko god to danas nepopularno bilo, “etnički identitet je, ipak, samo puka etiketa”! Posmatrati sebe samo u okviru neke kolektivne kategorije, nacionalne, političke, znači, ja bar tako mislim, ignorisati sebe kao samosvojnu ličnost , jer nešto vredno i dobro možemo učiniti samo kao pojedinci. .Razmišljajući o značenju te reči, svesno nisam želela da koristim “izvore” - psihološke, filozofske, verske. Pokušavam da o tome govorim iz percepcije običnog čoveka koji zna da tako “nešto” (identitet) ima.

Dakle, identitet čine karakteristične osobine neke osobe, koje ga čine prepoznatljivim, autentičnim. To su sve one emocionalne i saznajne osobine koje ta ličnost pokazuje u ponašanju prema drugima i u doživljavanju sebe. Često je, ipak, problematično šta osoba smatra svojom karakteristikom, autentičnošću. Potvrdu za to sam nalazila i u svojoj nastavnoj praksi, kad bih učenicima postavila pitanje: Ko si ti? (u smislu verbalizovanja svoje suštine). Odgovori su bili različiti: kažu svoje ime i prezime, da su navijači ovog ili onog kluba, da su ove ili one vere, nacije i sl. Ako je to identitet, skup karakterističnih osobina (a jeste!), onda ga svako od nas doživljava drugačije. Ali, to je već za neku drugu temu. Uz identitet se često pominje i integritet (slušajte samo zapaljive političke govore!), koji nije ništa drugo do objedinjavanje svih tih karakterističnih osobina, koje čine jednu osobu jedinstvenom i autentičnom, u jednu celinu. Htela sam, u stvari, da dovedem u vezu naš identitet, ono što jesmo, sa hrabrošću da to budemo.

Kada se govori o hrabrosti, misli se, da hrabri ne osećaju strah. Mudri ljudi kažu da nije hrabrost nemati strah, već ga pobediti, učiniti ono što smatramo potrebnim, uprkos strahu. Vreme u kome živimo donelo je devalvaciju svih vrednosti, pre svega moralnih. Smatra se da su slabići oni koji su osećajni, nežni, kulturni u ophođenju, tolerantni. Ako imamo takve vrednosti koje smo gradili celog života, onda je velika hrabrost pokazati ih i suprostaviti se opšteprihvaćenim pravilima ponašanja: biti prost, agresivan, grub, obračunavati se sa neistomišljenicima (naročito sa političkim protivnicima), i to ne argumentima nego psovkama i uvredama.

Nasuprot mišljenju “ovakve” većine, hrabar si ako si nežan, ako umeš da gubiš, ako se ne bojiš da pokažeš svoje probleme, da priznaš da su druge stvari važnije i vredne rizika i po cenu gubitka neke pozicije u društvu. Znači, kazati “caru da je go” i prazan i ne “preletati” (nova vrsta “letenja”!) iz stranke u stranku, tobože zato jer vođa ima “viziju”. U pomenutoj emisiji jedan od analitičara se “uplašio” da će zbog tih preletača stranke izgubiti svoj identitet i integritet, zanemarujući, pri tom, da ga one, takve kakve su, niti imaju, niti su ga ikad imale. Identitet je, ipak, neka konstanta, doslednost nečemu što smo izgradili kao svoju autentičnost i vrednost.

Samo da napomenem, na kraju, da je doslednost vrlina ako vodi našem napretku, ali kod nas se i inat smatra principijelnošću, iako on nikome nije doneo korist.

text author: Tanja Petrović Krivokapić

[zoranphoto]

POKUŠAVAJU ‘ZAPALITI’ BOSNU KAKO BI IZBJEGLI ZATVOR! Dinastija je u ogromnim problemima: ‘Riskirali su, ali ulog je bio prevelik’

Gotovo osam mjeseci nakon izbora Federacija Bosne i Hercegovine napokon je dobila Vladu. Bila je potrebna još jedna odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da bi se to dogodilo. Dok se izglasavala nova vlada, ispred Parlamenta Federacije održavali su se prosvjedi u organizaciji SDA i DF-a. Nekoliko stotina najljućih pripadnika tih stranaka sinkronizirano je napadalo zastupnike iz reda bošnjačkog naroda koji su dali potporu novoj vladi. Pod salvom psovki, ali i fizičkih udaraca, našlo se nekoliko zastupnika manjih stranaka koji su se priklonili Vladi koju čine tzv. Trojka i HDZ/HNS. Bila je to kulminacija višemjesečnih političkih igrica koje su počele neposredno nakon održavanja općih parlamentarnih izbora prošle godine. Podsjetimo, u izbornoj noći visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je amandmane na izborni zakon Federacije BiH. Prema nametnutim odredbama, broj predstavnika u klubovima naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, povećan je sa 17 na 23, a u klubu ostalih sa 7 na 11. Ovim izmjenama Dom naroda dobio je 80 umjesto dosadašnjih 56 zastupnika. Ono što je najbitnije u ovoj Schmidtovoj odredbi je da 13 izaslanika u svakom od klubova naroda može predložiti predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH.

Podmićivanje i prijetnje

Na ovaj način Schmidt je otklonio mogućnost preglasavanja od bošnjačkih stranaka unutar hrvatskog kluba Doma naroda Federacije BiH. Naime, preglasavanje hrvatskih stranaka u Domu naroda bio je plan koji su bošnjačke stranke, ponajprije SDA i DF, već godinama najavljivale u sklopu plana tzv. deblokiranja Federacije BiH. Prvim Schmidtovim nametanjem amandmana spriječen je takav razvoj situacije u hrvatskom klubu, ali je zakomplicirana situacija u bošnjačkom klubu. Odmah nakon izbora SDA je krenuo u opsežnu i dobro pripremljenu operaciju kupovanja izaslanika u Domu naroda. Raznim smicalicama, koje bi tek trebale dobiti sudski epilog, ova stranka uspjela je pridobiti čak četiri izaslanika u Domu naroda. Na taj način onemogućili su parlamentarnoj većini iz reda bošnjačkog naroda da većinu iz parlamenta projicira i u Dom naroda te na taj način predloži predsjednika ili potpredsjednika Federacije koji su nužni za potvrđivanje Vlade. Plan SDA i DF-a bio je kupovanjem glasova u Domu naroda izabrati svog potpredsjednika Federacije, koji bi potom odbio potvrditi Vladu Federacije sve dok Trojka i HDZ/HNS u Vladu ne bi primili SDA i DF. Kupovanje je bilo toliko uspješno da su unutar kluba Bošnjaka uspjeli izabrati Refika Lendu, koji je potom izabran za potpredsjednika Federacije. Odmah nakon izbora on je vrlo jasno rekao kako neće potvrditi ni jednu vladu u kojoj nema SDA, pravdajući takav stav izbornom voljom u klubu Bošnjaka Doma naroda Federacije BiH. SDA i DF su u operaciji kupovanja većine u bošnjačkom klubu Doma naroda Federacije koristili ogromne fondove koje su, kako se počinje otkrivati, izvlačili iz velikih javnih sustava poput telekom-operatora i Autocesta Federacije BiH. Prema izjavi Kenana Uzunovića, člana male stranke Bosanskohercegovačke inicijative, iz SDA su mu nudili milijunske iznose kako bi glasao protiv formiranje Vlade Federacije. Najprije su mu ponudili dva milijuna maraka, a potom čak tri milijuna. U samu operaciju bili su uključeni čelnici velikih sustava koji su po naputku stranačkih prvaka vodili operacije kupovanja izaslanika i parlamentarnih zastupnika.

Naprasna promjena

Stoga nije čudno što je Schmidt nametnuo izmjene kaznenog zakona kojima je predvidio drakonske kazne za kupovanje izaslanika i zastupnika nakon izbora. Nove izmjene kaznenog zakona predviđaju čak deset godina zatvora za takve pokušaje. Međutim, u prvi mah SDA je uspio preoteti bošnjački klub Doma naroda, imenovati svog potpredsjednika Federacije i blokirati sve procese u Federaciji. Stoga je Schmidt morao ponovno intervenirati kako bi odblokirao Federaciju.     Glavna poruka Christiana Schmidta nakon nametanja amandmana na izborni zakon u listopadu prošle godine bila je kako će na taj način spriječiti blokiranje formiranja vlasti u Federaciji. Schmidt tada nije predvidio mogućnost da jedna stranka ili koalicija ima većinu u Parlamentu, a druga u Domu naroda. SDA je do većine u Domu naroda došao kupovanjem te je na taj način anulirao volju većine iz Parlamenta. SDA je ovim akcijama riskirao opću osudu međunarodne zajednice, ali je jednostavno morao pokušati jer je ulog bio prevelik. Ova stranka već ranije je izbačena iz vlasti na razini BiH, a gubitak vlasti i na entitetskoj razini značio je gotovo sigurne kaznene procese za brojne političare iz stranke – od bivšeg šefa obavještajne službe Osmana Mehmedagića Osmice preko federalnog premijera Fadila Novalića do šefice KBC-a Sarajevo Sebije Izetbegović. Stoga nije čudo što mediji bliski stranci SDA već danima pozivaju na prosvjede ispred OHR-a, Predsjedništva i Parlamenta. Na posljednjim prosvjedima okupilo se tek nekoliko stotina ljudi, ali svi su primijetili kako su prosvjednici bili izuzetno agresivni. Stoga mnogi na domaćoj političkoj sceni, ali i u međunarodnoj zajednici, strahuju kako će SDA i DF maksimalno zaoštriti retoriku nakon što su izbačeni iz kombinacija za sastav vlasti na razini Federacije.

Radikalizacija politike

Posljednje izjave koje uključuju prozivanja za izdaju, marginalizaciju i palestinizaciju Bošnjaka idu upravo u pravcu maksimalne radikalizacije političke scene. Idući period za BiH će biti izuzetno bitan jer će se pokazati je li nova vlada sposobna provesti krupne reforme ili će postati talac radikalizacije političke scene od SDA i DF-a. Christian Schmidt je drugim nametanjem amandmana na izborni zakon Federacije napokon odblokirao uspostavu vlasti u Federaciji. Tzv. privremenim rješenjem omogućio je potvrdu Vlade bez potpisa predsjednika i dvaju potpredsjednika Federacije. Za potvrdu Vlade Nermina Nikšića bio je dovoljan potpis predsjednice Federacije iz reda hrvatskog naroda Lidije Bradare i potpredsjednika iz reda srpskog naroda Igora Stojanovića. Potpis drugog potpredsjednika, iz reda Bošnjaka, Refika Lende, nije bio potreban. Na ovaj način Schmidt je kaznio SDA zbog kupovanja izaslanika u Domu naroda i onemogućio njihovo blokiranje Federacije. Sam Schmidt je rekao kako je ovo jednokratna odluka. U pripremi je novi paket izmjena izbornog zakona koji će stupiti na snagu za godinu dana ako se stranke u međuvremenu ne dogovore o kompletnom paketu izmjena izbornog zakonodavstva. Prema predloženim rješenjima, koja bi na snagu stupila za godinu dana, potpredsjednik ili predsjednik Federacije, koji želi blokirati izbor Vlade Federacije, morao bi u svom klubu Doma naroda Federacije dobiti podršku 3/5 izaslanika ili 14 potpisa. Hrvatski narodni sabor oštro je istupao protiv rješenja iz OHR-a kojim bi se poništila odredba kako je za izbor Vlade potrebna suglasnost predsjednika i obaju potpredsjednika Federacije. Predstavnici Hrvata vrlo dobro znaju kako je navedena odredba jedina prepreka koja ih štiti od potpune marginalizacije političkog Sarajeva.

Briga Hrvata

Stoga nije čudno što su SDA i DF tražili od visokog predstavnika da se odredba kako je za izbor Vlade Federacije potrebna suglasnost tek dva od tri člana vodstva Federacije ugradi trajno u izborni zakon. Dakle, bili su spremni žrtvovati ovaj mandat ako bi u idućem izbornom ciklusu imali priliku trajno odstraniti Hrvate iz vlasti u Federaciji BiH. Hrvatski predstavnici u idućem razdoblju moraju biti svjesni kako je trenutno jedina važeća odredba u izbornom zakonu ona koja kaže kako za izbor Vlade Federacije nisu potrebna sva tri potpisa vodstva Federacije. Za godinu dana bi trebali stupiti na snagu novi Schmidtovi amandmani koji će regulirati pravo veta. Međutim, godinu dana je mnogo vremena. Pogotovo u BiH, u kojoj se politički događaji odvijaju dramatičnom brzinom. Stoga će u idućem periodu trebati biti iznimno budan kako netko drugi ne bi izlobirao da Schmidtova privremena odluka postane trajna na štetu Hrvata. Također, još nitko nije otvorio pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Prema nekim najavama, ovo pitanje moglo bi se u idućem periodu riješiti između stranaka nove parlamentarne većine, a jedan od modela o kojem se raspravlja jest da se članovi Predsjedništva biraju u parlamentu na prijedlog klubova naroda. Nema sumnje da će pitanje izbora člana Predsjedništva dodatno zapaliti političku scenu u BiH. Dnevno.hr Read the full article

[homeosloven]

Ljudmila, sweetheart, what the fuck is this supposed to mean? a imamo kakega kriptografa, da mi tole razvozla?

[balkantimes]

Stupaju li na hrvatsku scenu novi politički 'udarači'?

Kao protuteža najjačim političkim opcijama, na hrvatskoj političkoj sceni javile su se nove snage ljevice i liberalnog centra.

Tomislav Šoštarić

U Hrvatskoj je uobičajeno da najveću medijsku pozornost u predizbornoj kampanji zauzimaju dvije najveće i najmoćnije stranke - Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija.

Na krilima ulaska u drugi krug prošle predsjedničke utrke i kao uzdanica dijela desnog biračkog tijela, pridružio im se i Miroslav Škoro sa svojim Domovinskim pokretom.

Ipak, unatoč manjoj 'vidljivosti', na scenu su prilično zapaženo stupile još dvije opcije, za koje neki procjenjuju da bi se već i na ovim izborima mogle ispostaviti kao potentni 'igrači'.

'Zelena' ljevica i liberalni centar

Radi se o platformi Možemo! koja okuplja više stranaka ljevice i nastupa s jakim 'zelenim' predznakom, a koju vodi Tomislav Tomašević - ova opcija, iako u zagrebačkoj Gradskoj skupštini brojčano malena, velik je i glasan oponent i kritičar gradonačelnika Milana Bandića i njegova načina vođenja grada, pogotovo kada su u pitanju kronični problemi poput otpada ili GUP-a te po mnogima krajnje neprimjerene reakcije Grada nakon razornog potresa.

Alternative ne, nove parlamentarne snage da

Stranka s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus mogli bi, smatra Toma, privući glasove sa centra, birača nezadovoljnih HDZ-om i SDP-om koji stalno iznova neku novu opciju. Iako procjenjuje da su birači već 'zasićeni' HDZ-om i SDP-om, naglašava da se na izborima uvijek pokazuje da hrvatski parlamentarni sustav počiva na strankama koje su ozbiljne i strukturirane, s programima, članstvom i slično.

"Sve ad hoc 'sklepane' političke opcije nisu bile dugog vijeka. U odnosu na ove dvije opcije o kojima razgovaramo, ja ih ne bih nazvala alternativom, ali bih rekla da bi to mogle biti nove političke snage koje ćemo imati u parlamentarnom životu Hrvatske. Koliko će one dugo trajati i kako će se pozicionirati, to tek treba vidjeti, to ovisi o njihovoj aktivnosti, njihovim međusobnim odnosima i tako dalje".

Druga opcija koalicija je Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus, relativno 'šarolika' skupina liberalnog centra, koja okuplja neke uspješne lokalne čelnike i poduzetnike, među kojima su i već široj javnosti dobro poznata imena, poput bivše predsjednice Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalije Orešković.

Nikola Baketa sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, govoreći o opciji Možemo!, kaže da je SDP dugo bio bez ozbiljnije konkurencije i uglavnom su mogli računati na birače koji naginju lijevo i koji su eventualno mogli apstinirati, ali nisu imali alternativu.

Možemo! se, ističe, već etablirala u Zagrebu i pokazala da se može oponirati Bandiću i s četiri zastupnika u Gradskoj skupšitini, pri čemu se Tomašević, navodi, profilirao kao glavna oporbena ličnost.

Iskustvo u aktivizmu

"Iako neki možda na Možemo! gledaju kao politički neiskusne, svi ti ljudi imaju bogato iskustvo u raznim nevladinim organizacijama te možda neke političke procese razumiju bolje od onih koji su proveli u nekim državnim insitutcijama i svojim strankama. Upravo zbog toga imaju veliki potencijal, kad se na to doda njihov trud i upornost onda mogu postati politički relevantni", kaže Baketa.

S druge strane, koalicija koju čine Fokus, Pametno i Stranka s imenom i prezimenom je prilično nova, no ima, ukazuje, istaknutih pojedinaca.

Ono što ih razlikuje u odnosu na Možemo!, kaže, jest to što se ne može znati hoće li uspjeti postići određenu razinu homogenizacije.

Uspjeh za obje koalicije bio bi već ulazak u Sabor, pogotovo kada bi uspjeli dobiti po tri mandata i osnovati saborski klub.

"Smatram da je Možemo! nešto bliže ostvarivanju tog uspjeha jer u više izbornih jedinica imaju kandidate i podršku na temelju koje to mogu ostvariti. Problem za obje koalicije bi moglo biti ostvarivanje rubnog rezultata u pojedinim jedinicama te gubljenje tih presudnih mandata. Njihov doprinos u Saboru bi bio ipak nešto sustavniji i argumentiraniji pristup. U odnosu na različite krajnje desne političare očekujem da će se više posvetiti temama različitog pristupa ekonomiji, svaka koalicija iz svog rakursa, pitanjima održivog razvoja, temama vezanim uz okoliš i slično".

Bipolarizam nikad snažniji

Iako se često govori o zasićenosti bipolarizmom, Gjenero navodi da on nikad nije bio snažniji, ali da i nikad nije bilo očitije da bez dvije najveće stranke nije moguće formirati održivu i racionalnu administraciju.

"Što se liberalno-demokratskog polja tiče, nakon svakih izbora u Hrvatskoj bilo je očevidno da u to polje pripada između 10 i 15 posto hrvatskoga biračkog tijela. Neko vrijeme to je političko polje zastupao HSLS, nakon toga HNS, a sada se dogodilo da je u političkom smislu to polje atomizirano i da unatoč glasačkom potencijalu ostaje nezastupljeno u političkoj areni".

Čini se, kaže, da trenutačno liberalnu scenu nije moguće obnoviti djelovanjem na razini središnje države, nego okupljanjem lokalnih i regionalnih liberalnih inicijativa, a što se tiče okupljanja na lijevoj margini, ono je, navodi, irelevantno u svim koliko-toliko konsolidiranim demokracijama.

"Lijeve stranke ne sudjeluju u izvršnoj vlasti jer ne prihvaćaju temelje ustavnog poretka - sustav temeljnih sloboda koji obuhvaća i slobodu poduzetništva i sigurnost privatnog vlasništva".

Pitanje biračkog 'bazena'

Za to moraju imati 'bazen' birača. Za dio njih koji iz izbora u izbore traže neku političku opciju - kao što su bili Živi zid ili Most - mogla bi, navodi, privući koalicija Fokus, Pametno i Stranka s imenom i prezimenom.  

No, ti su birači, ističe, uglavnom 'raspršeni' po izbornim jedinicima i to ne mora nužno značiti ostvarivanje dobrog rezultata.

"To se pokazalo sa Živim zidom, koji je 2015. uzeo skoro 95.000 glasova, ali samo jedan mandat. Njihova šansa mogu biti i birači koji su tradicionalno bili uz tzv. liberalne stranke poput HSLS-a (Hrvatska socijalno-liberalna stranka) i HNS-a (Hrvatska narodna stranka), koje su se izgubile u svojem političkom djelovanju".

S druge strane, Možemo! je, kaže, izgradilo određenu bazu u Zagrebu i okolici te bi to mogla biti njihova prednost, a određena sumnjičavost i nepovjerenje prema predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću kao lideru te marginalizacija jačih imena na SDP-ovim listama može doprinijeti odlasku birača prema njihovoj opciji.

"Možemo! ima potencijal kod birača koji su do sada uglavnom apstinirali, a nezadovoljni su razvojem situcije u Zagrebu. Najveći neprijatelj ovim opcijama može biti razmišljanje birača da će glas njima biti bačen glas".

Opstrukcije upitnih angažmana

Iako je očitoj zapaženosti opcije Možemo!, posebno u Zagrebu, svakako doprinijela i situacija u vezi potresa, svoditi sve na to i ono što je slijedilo, ističe, bilo bi zanemarivanje njihovog prethodnog angažmana.

"Suprostavljanje Bandiću i spriječavanje ili barem pokušaj opstrukcije različitih aranžmana za koje je upitno koliko su u javnom interesu, doprinijelo je njihovoj prepoznatljivosti. Pametno je isto tako imalo svoje zapaženo djelovanje u Splitu, ali je pitanje hoće li to biti dovoljno za mandat iz razloga što je u toj jedinici prilično gusta konkurencija. Mislim da je djelovanje ovih opcija u zajednici i izravnija komunikacija s građanima igrala važnu ulogu u zadobivanju podrške", zaključuje Baketa.

Ivanka Toma, novinarka Jutarnjeg lista, ističe da platforma Možemo! nije nova opcija, već su se dokazali u Gradskoj skupštini kao snažna i čvrsta oporba Milanu Bandiću i HDZ-u i tamo su stvorili temelj za daljni politički angažman prema Saboru.

"Potpuno mi je realno da oni osvoje dva-tri mandata i to u zagrebačkim izbornim jedinicama, Zagreb je podijeljen na četiri izborne jedinice, to njima možda daje i veće šanse. Moja je pretpostavka da bi Tomislav Tomašević vrlo lako mogao ući u Sabor u 1. izbornoj jedinici, u toj izbornoj jedinici možda mogu dobiti čak i dva mandata. Njihov stav prema građanima i zalaganje za građane stradale u potresu, mislim da bi se mogao honorirati", navodi Toma.

Struktura birača

Šanse Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus, pak, teško je procijeniti, no također smatra da postoje, iako to ovisi ne samo o izlaznosti u postotku građana, nego i o strukturi onih koji izađu na izbore.

"Kako živimo u riziku od daljnjeg širenja zaraze, moguće je da one najugroženije skupine, to su starije osobe, u manjem broju izađu na izbore. Kad pogledamo kome bi to moglo naškoditi, vjerojatno prije ovim etabliranim strankama, dakle HDZ-u i SDP-u, čiji su birači u velikom broju stariji", zaključuje Toma.

S druge strane, politički analitičar Davor Gjenero smatra kako je mala vjerojatnost da je Hrvatska dobila doista jake i potentne opcije ljevice i centra.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Najsnažniji liberalno-demokratski akteri u Hrvatskoj su, smatra, IDS (Istarski demokratski sabor) i PGS (Primorsko goranski savez), dvije, kako kaže, dobro organizirane regionalne stranke s prepoznatljivim liberalnim identitetom.

"Osim njih, na liberalno-demokratskoj sceni prepoznatljivi su i Reformisti Radimira Čačića, u parlamentu je zastupljen GLAS, Pametno je bez sumnje zanimljiva trenutno izvanparlamentarna stranka s kvalitetnim programom i prepoznatljivom liberalno-demokratskoj pozicijom. Djelomice u liberlano-demokratski prostor spadaju i HSLS i ono što je ostalo od HNS-a, ali i neke prepoznatljive političke osobnosti poput Matije Posavca, a naročito osječkog gradonačelnika Ivice Vrkića", navodi Gjenero.

Pitanje političkog talenta i žara

Regionalno povezivanje liberalnih demokrata dovelo bi, kaže, do dobrih izbornih rezultata u pojedinim jedinicama.

Takav liberalno-demokratski savez sa 10 do 15 mandata, ističe, bio bi vjerojatno jači od onoga što u Sabor može dovesti cijela desna margina političke arene.

Akteri koji sada u toj ad hoc liberlanoj koaliciji nastupaju, kaže, uglavnom zastupaju racionalne politike, spadaju u liberalno demokratsko polje i sposobni su formulirati neke javne politike, no nedostaje im, smatra političkog talenta i žara.

"Manjka im i sposobnost prepoznavanja političkih tema kojima mogu privući birače, tako da se na njihovu parlamentarnu budućnost teško može gledati s optimizmom".

Položaj koalicije Možemo! je, ističe, bitno drukčiji - tu koaliciju, navodi, čine iskusni aktivisti nevladinih organizacija koji znaju javno zagovarati i pridobivati pozornost javnosti za svoje teme.

'Otkidanje' glasova

"Odlično su u Zagrebu odabrali temu popotresne obnove i barem u 1. izbornoj jedinici, onoj koja obuhvaća potresom teško pogođeni centar grada, pridobili su relevantnu političku naklonost i vrlo je vjerojatno da mogu osvojiti i zastupničko mjesto, a i u ostalim zagrebačkim jedinicama nisu bez šansi".

Obje inicijative, smatra, 'otkidaju' ponešto glasova SDP-ovoj Restart koaliciji, no pokaže li se da SDP ima mogućnost i stvarnu volju uspostaviti političku većinu, potencijalni glasači će se okrenuti toj koaliciji kao 'drugom najboljem izboru' jer su ljudi svjesni da glasanjem za male stranke koje ne mogu niti sudjelovati u vlasti, niti bitno utjecati na nju, zapravo bacaju svoj glas, zaključuje Gjenero.

Izvor

[cgvijesti]

Osnovana nova albanska stranka u Crnoj Gori

Osnovana nova albanska stranka u Crnoj Gori

Foto: RTK 2 U Registar političkih partija Crne Gore upisana je prije dva dana Nacionalna albanska unija (NAU), saopšteno je iz ove novoosnovane stranke, prenosi Portal Analitika. Kako su kazali, partiju će do Izborne skupštine predstavljati Ferhat Dinosha. „Istovremeno Vas obavještavamo da će uskoro početi pripreme za održavanje Prve izborne skupštine NAU. Javnost će blagovremeno biti upoznata…

[mentalnahigijena]

“Vučić je destabilizator u regionu, potkopavanjem njegove uloge može se eliminisati ruski uticaj” U slučaju da Rusija pobijedi u Ukraijini to bi, kako je kazao, poslalo poruku da zemlje imaju pravo da uzimaju teritoriju od susjeda, bez obzira na međunarodno pravo. Mislim i vjerujem da je vrijeme da Crnogorci sami odluče koga žele kao većinsku vlast, kazao je politički analitičar i visoki saradnik fondacije Jamestown iz Washingtona, Janusz Bugajski u emisiji “Znam da znaš” Gradske RTV. “Možda ćete imati potpuno novu koaliciju. Ljudi su se možda potpuno predomislili ili barem djelimično promijenili mišljenje od posljednjih izbora, s obzirom na učinak ili nedostatak učinka sadašnje vlade”, istakao je Bugajski. Odgovarajući na pitanje kako vidi ulogu Zapada u Crnoj Gori, posebno Sjedinjenih Američkih Država, te da li SAD igraju dvostruku igru, Bugajski je kazao da nije siguran koju igru igraju. “Mislim da su pogriješili na početku, kada su dali toliku medijsku, kao i druge vidove podrške koaliciji koja uključuje ne samo korumpiranu organizaciju koja je povezana sa Srbijom, skoro kao proksi stranka susjedne vlasti, ali i sa veoma destruktivnim, subverzivnim ruskim interesima u regionu. Možda nisu bili svjesni da se to može desiti, da će do takve koalicije zaista doći, ili, da, ukoliko do nje dođe, vjerovali su da će ona nekako preživjeti – da će se nacionalisti umiriti, da će postati umjereni. Poslije nekoliko godina, kao i neuspjeha posljednjih vlada i zastoja kojeg smo imali, nadamo da su naša administracija, barem ljudi u State Departmentu, shvatili da, ako žele da ova zemlja napreduje, ne možete imati stranku koja je prvo, korumpirana, a drugo korumpirana ruskim novcem, s obzirom na planove Rusije i njene ambicije na Balkanu. Ne želim da ulazim u detalje američke politike, ali mislim da je vrijeme da se podrže novi izbori, novi mandat i nova koalicija”, kazao je Bugajski. Na pitanje kako je moguće da predsjednika Srbije Aleksandra Vučića istovremeno ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predstavnici doživljavaju kao partnera, odgovorio je da postoje određene iluzije u vezi Vučića. “To je skoro kao pitanje – ako neko pravi najviše problema, onda dobija najviše pažnje, i onda dobija najviše ustupaka. Vučić je naučio da igra tu igru sa Zapadom, posebno sa Evropskom unijom, ali mislim da je tome kraj. Dođe vrijeme kada vidite da je Vučić takva subverzivna i destruktivna sila u regionu”, kazao je Bugajski. Zapadni partneri, ističe, počeće da vrše pritisak na predsjednika Vučića. “Ima mnogo toga od čega on zavisi, uključujući novac sa Zapada, novac iz Evropske unije, koji se može smanjiti; može biti pod embargom ako ne ispunjava određene standarde koje bi trebalo da ispunjava” ocijeno je Bugajski. Incijativu Otvoreni Balkan doživljava, kako je kazao, kao vrstu ekonomskog i donekle političkog aranžmana koji odgovara nekim zemljama EU koje ne žele ulazak zemalja Zapadnog Balkana u uniju. “Ovo je malo tržište, i pokušaj da se napravi neka vrsta odvojenog područja je, mislim, korak ka nekoj vrsti političke organizacije kojom može da se koristi i kojom dominira jedna sila, preko koje Rusija može da vrši sve veći uticaj u regionu. Zato Rusija to podržava. Sve što pomaže da se izgradi tzv. srpski svet – to ne znači da svi moraju biti Srbi, već da se ugledaju na Srbiju kao starijeg partnera – sve to koristi Rusiji jer pomaže u ubrizgavanju i širenju njihovog uticaja u regionu” kazao je Bugajski. Izjavu američkog ambasadora u Beogradu Christopher Hilla da je Srbija zemlja koja toleriše različitost ocjenjuje kao više aspirativnu jer, kako kaže, primjećuje se ruska inflitracija u svim elementima srpskih institucija. “Imam osjećaj da se srpska politika vraća u srednji vijek – oni idu toliko unazad u percepciji identiteta, ljudskih prava, individualnih sloboda. To, po mom mišljenju, nije raznolikost. Mislim da je to korak unazad, neka vrsta uniformnosti” kazao je Bugajski. Iako je premijer kojem je izglasano nepovjerenje Dritan Abazović najprije imao podršku SAD-a, Bugajski smatra da je napravio ustupke srpskom nacionalizmu, podrivao crnogorski identitet i pomogao Rusiji da se osveti za činjenicu što nisu srušili prethodnu, Đukanovićevu vladu državnim udarom 2016. godine. “Pogledajte napredak koji je ova zemlja napravila u poslednjih 30 godina, rekao bih da je veći od vjerovatno bilo koje druge zemlje u regionu. Izbjegla je rat, primala izbjeglice u ogromnim razmjerama; ušla je u NATO, priznala Kosovo. Na kraju se oslobodila ruskih uticaja koji su pokušavali da je kontrolišu. Bilo je velikih dostignuća, i mislim da je ubacivanje nekog novog elementa koji može da preokrene taj proces – ogromna greška”, kazao je Bugajski. Ne smatra, kako je kazao, da će Srbija priznati Kosovo. “Vučić je bio Miloševićev propagandista, sada je Putinov propagandista. Ali smatram da je strategija Vučića da pokuša da odloži ovaj proces koliko god je to moguće, da dobije što više ustupaka u drugim oblastima od Evropske unije, od Sjedinjenih Američkih Država, da zadrži tu rusku podršku za spriječavanje ulaska Kosova u međunarodne institucije, a istovremeno i da obeshrabri pet članica Evropske unije koje ne priznaju Kosovo. Tako da mislim da je to ogroman problem o kome se ne govori dovoljno. Postoji pet zemalja koje još uvijek ne priznaju Kosovo kao državu i koje time doprinose destabilizaciji Balkana” kazao je Bugajski. U slučaju da Rusija pobijedi u Ukraijini to bi, kako je kazao, poslalo poruku da zemlje imaju pravo da uzimaju teritoriju od susjeda, bez obzira na međunarodno pravo. “To šalje strašnu poruku širom svijeta, recimo, Kini i Tajvanu, drugim susjedima Kine, zemljama na Dalekom istoku, na Bliskom istoku, kao i na Balkanu – to može da pošalje poruku Srbiji, da je sila ispravna – drugim riječima, da ona treba da gura i ubrizgava silu. Rusi bi to ohrabrili, rekli bi, “vidite, mi smo to uradili, možete i vi. Napravili smo presedan, možete i vi”. Tako da mislim da će to pomoći da se destabilizuje region” kazao Bugajski. U slučaju da Ukrajina pobijedi, kazao je da bi to poslalo potpuno suprotnu poruku. “Ako uspiju da povrate svu svoju teritoriju, pokazali bi da je Rusija slaba sila koja je zasnovana na iluziji da će trajati zauvijek; na čemu je bio zasnovnan i komunizam i Sovjetski Savez, pa se to, naravno, nije desilo, jer je sve bilo zasnovano na laži. Druga po jačini vojska na svijetu, a pobijedila ju je vojska koja se tek formira?!”, kazao je Bugajski. Opasnost da američki zvaničnici u regionu podržavaju iste incijative koje podržava Rusija komentariše kao priliku da se izvuku pouke iz prethodno učinjenih grešaka. “Možda je zbog toga Abazović u Vašingtonu. Možda sada kada su izbori na pomolu, Sjedinjene Države će podržati novi mandat, nove izbore. I kao što smo ranije rekli, biće više pritiska da se eliminiše ruski uticaj u regionu. A jedan od načina da se eliminiše ruski uticaj je potkopavanje uloge Vučića kao regionalnog destabilizatora, što on nažalost i jeste”, zaključio je Bugajski.

[crnagora]

Đukanović se na podgoričkim izborima sakrio iza “pokreta“: Nije imao hrabrosti da izađe pred građane sa svojim imenom i strankom koju vodi

Đukanović se na podgoričkim izborima sakrio iza “pokreta“: Nije imao hrabrosti da izađe pred građane sa svojim imenom i strankom koju vodi #Vijesti #CrnaGora #DPS #Podgorica

Demokratska partija socijalista zajedno sa satelitskim koalicionim partnerima oformila je listu sa kojom će izaći na podgoričke izbore. Naime, koaliciju „Svi za naš grad“ će činiti Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokratska partija (SDP), Socijaldemokrate (SD), Bošnjačka stranka (BS), novoformirana građanaska inicijativa “21. maj“, Demokratska unija Albanaca (DUA), Pokret “Nova…

[spectatorzg]

Nova snaga u Saboru - nova stranka SDP - Zero.

Nova snaga u Saboru - nova stranka SDP- Zero.

Pričaju mi ljudi, da Davorko Kardelj iz Siska Vidović, pet dana bez prestanka može pričati viceve, da se svi valjaju po podu, a da ni jedan vic ne ponovi. Pričaju mi ljudi da Davorko Kardelj iz Siska Vidović ovih dana ima novi vic. Vic je, prepričan u kratko, osnivanje nove političke stranke, pomno odabranog imena SDP- Zero. Odabran je već i logo, kojeg sam dobio od čitatelja M.P. Predsjednik će…

[prijedor24]

Novi izborni šok u Austriji: Nakon komunista, uspjeh ostvarili i antivakseri

Nova politička stranka koja se protivi restriktivnim mjerama protiv koronavirusa, neočekivano je ostvarila uspjeh na pokrajinskim izborima u Austriji i ulazi u parlament s više od šest posto glasova, pokazuju prvi izborni rezultati. Stranka “Ljudi, slobode, temeljna prava” (MFG), osnovana u februaru kao odgovor na odluke o uvođenju mjera radi suzbijanja epidemije, vodila je kampanju za izbore u…

[hriminal]

Hrvatska demokratska zajednica i dalje je najjača stranka s potporom od 31.1 posto. Istraživanje se provodilo, odnosno završavano je, na vrhuncu krize s HDZ-ovim županima i gradonačelnicima.

Bravo hrvati. Još jedna anketa koja ne pokazuje ništa drugo osim koliko hrata su potpuno sebični i glasaju samo za vlastitu korist.

Godinu počinjemo činjenicom da 2/3 građana misle da zemlja ide u pogrešnom smjeru, točnije njih 66 posto. Da idemo u dobrom smjeru, misli 25 posto građana, a ne zna njih 9 posto.

Ponovno, nije bitno što misle da ih vode u krivom smjeru, i dalje glasaju za kradeze.

[duskomijatovic]

Izbori 2020.  Šta se dešavalo?

Kao što znamo , u Srbiji su se 21. juna održavali izbori za narodne poslanike, kao i lokalni izbori. Kao što znamo,  predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 4. marta raspisao parlamentarne izbore za 26. april, ali, desila se pandemija, uvođenje vanrednog stanja,  počelo govoriti o novim datumima održavanja izbora, te su u medijima pominjani 14. ili 21. jun. Na kraju, da bi Vučić navodno učinio ustupak opoziciji, izabran je 21. jun. Ovi izbori su od samog raspisivanja bili neregularni, zato što je  Skupština Srbija je usvojila izmene Zakona o izboru narodnih poslanika i Zakona o lokalnim izborima. Ovom odlukom je nekadašnji izborni cenzus od pet odsto smanjen na tri odsto, pa je naizled, na prvi pogled delovalo da će više stranaka i kandidata imati priliku da uđu u lokalne skupštine, kao naravno i u republički Parlament. Početni Vučićev cilj je bio da što više tih malih stranaka, pokreta, raznoraznih grupacija uđe, kako u lokalni, tako i u republičku Parlament, zato što svi koji ozbiljnije pratimo dešavanja na našoj političkoj sceni, znamo da te političke organizacije u stvari i ne postoje, da je dobar broj njih režim i osnovao i da se one faktički pojavljuju samo uoči izbora. Do tada svoje vreme provode na društvenim mrežama i nema ih u stvarnosti. Plan je bio da se prolaskom cenzusa tih malih, nebitnih grupacija, pogotovu na lokalnom nivou, da se prikaže privid višestranačja, a to su političke grupacije koje se mogu lako kupiti ili koje su već unapred kupljene. Imamo primer Levijatana. Živim za Srbiju, Srpske desnice i da ih više ne nabrajam.  Opskurni likovi koji su rešili da izađu na izbore. Što se republičkog novoa tiče, smanjenjem cenzusa je priča bila slična. No, da vih bolje objasnio, hajde da vidimo ko je učestvovao na izborima: Red. br. Naziv listeBroj kandidata

1 ALEKSANDAR VUČIĆ – ZA NAŠU DECU.250

2 IVICA DAČIĆ – „Socijalistička partija Srbije (SPS), Jedinstvena Srbija (JS) – Dragan Marković Palma“   250

3 Dr VOJISLAV ŠEŠELj – SRPSKA RADIKALNA STRANKA       250

4 Vajdasági Magyar Szövetség-Pásztor István – Savez vojvođanskih Mađara – Ištvan Pastor    250

5 ALEKSANDAR ŠAPIĆ – POBEDA ZA SRBIJU250

6 ZA KRALjEVINU SRBIJU (Pokret obnove Kraljevine Srbije, Monarhistički front) - Žika Gojković    250

7 UJEDINjENA DEMOKRATSKA SRBIJA (Vojvođanski front, Srbija 21, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Stranka moderne Srbije, Građanski demokratski forum, DSHV, Demokratski blok, Zajedno za Vojvodinu, Unija Rumuna Srbije, Vojvođanska partija, Crnogorska partija)   238

8 Akademik Muamer Zukorlić – Samo pravo – Stranka pravde i pomirenja (SPP) – Demokratska partija Makedonaca (DPM)/ Akademik Muamer Zukorlić – Samo pravo – Stranka pravde i pomirenja (SPP) – Demokratska partija Makedonaca (DPM)/ Akademik Muamer Zukorlić – Samo pravo – Stranka na pravda i pomirenije (SPP) – Demokratska partija na Makedoncite (DPM)   86

9 METLA 2020   235

10 Milan Stamatović – Zdravo da pobedi – Dragan Jovanović – Bolja Srbija – Zdrava Srbija181

11 SDA Sandžaka – dr Sulejman Ugljanin  SDA Sandžaka – dr. Sulejman Ugljanin27

12 Milica Đurđević Stamenkovski – Srpska stranka Zavetnici250

13 NARODNI BLOK – Velimir Ilić – general Momir Stojanović70 14 SERGEJ TRIFUNOVIĆ – POKRET SLOBODNIH GRAĐANA 158

15 SUVERENISTI 130

16“ALBANSKA DEMOKRATSKA ALTERNATIVA – UJEDINjENA DOLINA“ ”ALTERNATIVA DEMOKRATIKE SHQIPTARE – LUGINA E BASHKUAR”   11

17 Grupa građana: 1 od 5 miliona 98

18 NEK MASKE PADNU – Zelena stranka – Nova stranka  190 19 RUSKA STRANKA – SLOBODAN NIKOLIĆ 31 20 Čedomir Jovanović – KOALICIJA ZA MIR (Liberalno demokratska partija, TOLERANCIJA Srbije, BOŠNjAČKA GRAĐANSKA STRANKA – BOŠNJAČKA GRAĐANSKA STRANKA, STRANKA CRNOGORACA, Vlaška narodna stranka – Partia neamului rumânesc, Liberalno demokratski pokret Vojvodine, UDRUŽENjE JUGOSLOVENA U SRBIJI, AMARO – Akciona mreža asocijacija i romskih organizacija, Udruženje građana „Rumuni Homolja“, Skaska)      188

21 POKRET LEVIJATAN – ŽIVIM ZA SRBIJU 26

Kada se malo analiziraju sve ove liste, ne može se oteti utisku da bar 90% njih, direktno ili indirektno, sarađuje sa režimom. Imamo na primer Čedomira Jovanovića, koji se javno nudi da bude ministar nove vlade. Njega sam samo kao primer uzeo, te kao što rekoh, bar 90% ovih političkih organizacija sarađuje sa režimom, a smanjen cenzus ih je i privukao da izađu na izbore. No, bilo je i stranaka koje nisu želele da odigraju ovu igru, pa su se odlučile na bojkot.

BOJKOT IZBORA

Glavni i jedini  cilj opozicionih aktera je smena aktuelnog režima. Da bi se to desilo neophodna je velika mobilizacija nezadovoljnih građana. Tako nešto mogu da urade samo parlamentarne stranke, koje imaju organizacioni potencijal i jednostavno imaju ozbiljne ljude. Sama imena lidera strana, kao što su Vuk Jeremić i Dragan Đilas doprinela su da deo glasača ne izađe na izbore, što je doprinelo tome da se potpuno uruši plan režima da se u Parlament ubaci još neka “prijateljska” stranka, zato što mu mala izlaznost nije odgovarala, ali o tome malo kasnije.

UČESNICI IZBORA

Problem na koji je režim naišao i prvi pokazatelj da plan o strankama koje bi učestvovale na ovakvim izborima nije dobar, pokazao se očiglednim kada se videlo da osim manjinskih stranaka, većina učesnika ne može da sakupi 10.000 potpisa da bi se kandidovala. Kao primer, uzeću “Pokret slobodnih građana” koji je danima pokušavao da animira stanovnike Beograda da mu potpišu, maltene su vukli ljude za ruku, pa je dolazilo i do tuča i nemilih scena. Odjednom, ista organizacija u toku dana dobije 5000 potpisa na Novom Beogradu. Mogu samo da zamislim kakva je situacija bila sa ostalim političkim organizacijama. Iz tog razloga, notari više nisu morali da budu tu i overavaju potpise, već su to sada mogli i radnici opštine. Nekako se sve to prikupilo, svako je dobio koliko mu treba, a predsednik Srbije je gostujući na jednoj televiziji izjavio sledeće: „PSG ali i brojne druge partije će ući u parlament“

To je osokolilo sve učesnike izbora, koji su, ne shvatajući da je reč o prevari, već sebe videli u skupštinskim klupama i počeli d aprave političke kombinacije, videvši sebe kao nove poslanike. 

IZBORI:

Sam izborni dan je održan pod posebnim pravilima. Zbog pandemije, članovi biračkih odbora su morali da nose zaštitnu opremu, koju su takođe bili u obavezi da ponude i svima koji su došli . Međutim, nišzta nije krenulo po planu. 

Na parlamentarnim izborima do 13 časova na glasanje je izašlo ukupno 22,9 odsto birača saopštila je posmatračka misija Crte.  U odnosu na parlamentarne izbore 2016. godine to je manje za 2,2 procentna poena. To izgleda da još uvek nije bio znak za uzbunu, zato što se režim nadao da će situacija da se popravi u popodnevnim časovima.Međutim, nije se popravila, ali su počeli da pristižu izveštaji o nepravilnostima, ali zaista, ima ih mnogo i nemoguće je sve ubaciti u tekst, pa ću samo nekoliko da navedem: CeSid je saopštio da je do 14 sati izašlo 26,5 odsto građana. Programski direktor CeSida Ivo Čolović rekao je na konferenciji za novinare da je to najniža izlaznost birača u poslednjih šest godina.Saradnica CeSID-a Emilija Orestijević je kazala da je od 12 do 14 sati zabeleženo više nepravilnosti na glasačkim mestima."Nastavljeno je sa ubacivanjem listića u pogrešne glasačke kutije, listići za lokalne izbore se ubacuju u kutije za parlamentarne izbore i obratno", kazala je Orestijević i dodala da je na više glasačkih mesta zabeležena i povreda tajnosti glasanja."Na više mesta je primećeno da se glasački listići fotografišu ili se savijaju tako da se vidi za koga se glasalo", objasnila je ona.Orestijević je kazala da članovi biračkih mesta u Kuli uzimaju pozive za glasanje od gradjana, pa ih u kesama dele nepoznatim osobama."Na nekoliko biračkih mesta gradjani nisu mogli da glasaju jer nisu bili upisani u birački spisak. Naknadnom proverom u policiji, oni su prema svom prebivalištu trebali da glasaju na tim biračkim mestima, ali nisu bili upisani".

Na jednom biračkom mestu primećeno je kontinuirano korišćenje mobilnog telefona i fotografisanje glasačkog listića. Na tri biračka mesta narušena je tajnost glasanja tako što su birači glasali na vidnom mestu, a ne iza paravana, a na 4 biračka mesta savijanjem glasačkih listića tako da se vidi za koga se glasalo. Takođe, na 2 odsto posmatranih biračkih mesta primećeni su propusti u proveravanju ličnih karti. U Vladičinom Hanu je primećeno selektivno korišćenje UV lampi, a u Leskovcu je jedan birač pokušao da iznese glasački listić sa biračkog mesta, ali birački odbor ga je u tome sprečio", dodaje se.

Kako navodi CPI, veoma problematična radnja zabeležana je na biračkom mestu "Crna Bara" u Bogatiću, gde su u obližnjem lokalu aktivisti Socijalističke partije Srbije delili novac i pakete sa prehrambenim proizvodima.

Na osnovu podataka pristiglih sa biračkih mesta na kojima se nalaze posmatrači CPI (Centar za praćenje izbora i izbornih procedura), izlaznost do 18:00 časova iznosi 42.6 odsto, dok  prema podacima posmatračke misije CRTA, do 19 časova izlaznost birača na parlamentarnim izborima bila je 45,5 , što je  u odnosu na parlamentarne izbore 2016. godine manje za 7,6 procentnih poena.

Odjednom, dolazi do čudnih stvari, preko državnih medija se pominje sasvim drugačija izlaznost, a to prihvata i CESID. pa su ovi izbori završeni sa još uvek nezvanično preko 50% glasača, što bi bilo da je u vremenu od 18-20h glasalo između 700 i 800.000 ljudi. Rezultati izbora su bili takvi da su u Parlament ušle samo SNS, SPS i Šapićev SPAS. Sa političke scene nestaje Vojislav Šešelj i Srpska radikalna stranka, kao i Čedomir Jovanović i njegov LDP.Sva suprotna pola srpske politike. Izbori još nisu gotovi uz čak 10% nepravilnosti na njima. U sredu se održavaju ponovljeni, u opticaju je oko 270.000 glasova, što će verovatno doprineti da još par stranaka po izboru, uđe u Parlament. 

O lokalnim izborima ću za nekoliko dana. "

[zoranphoto]

HRVATI U BiH KOJI MISLE DRUGAČIJE! Izašli iz krila HDZ-a i osnivaju novu stranku: ‘Eksploatiraju tezu poput one o ugroženosti hrvatskog naroda’

U subotu je osnovana nova politička stranka u BiH pod nazivom Ramska narodna stranka (RNS), a njen utemeljitelj je dugogodišnji načelnik općine Rama, Jozo Ivančević. Ivančević je najavio jačanje alternative politici HDZ-a BiH te objasnio da je RNS osnovana zbog nezadovoljstva djelovanjem drugih političkih stranaka s hrvatskim predznakom, prije svega onih okupljenih u Hrvatski narodni sabor (HNS), koji predvodi HDZ BiH. Prošle godine, Ivančević i njegovi suradnici istupili su iz HDZ-a 1990., optužujući čelnike te stranke da su se “utopili” u HNS-u i dopustili potpunu dominaciju HDZ-a BiH. Ivančević je također kritizirao politiku HDZ-a BiH, navodeći da se eksploatiranjem teza poput one o ugroženosti hrvatskog naroda u BiH i potrebi za uspostavom trećeg entiteta samo mobiliziraju glasači uoči izbora, a nakon njih ne radi se ništa kako bi se problemi riješili nego samo dijele pozicije u vlasti.

‘Osobni interes umjesto interesa cijelog naroda’

Ivančević je izrazio nezadovoljstvo odnosom političkih stranaka okupljenih u HNS-u prema Rami, od nepravedne raspodjele sredstava s viših razina vlasti do potpunog zanemarivanja te općine kroz strateške infrastrukturne, prostorne, zdravstvene i obrazovne planove. RNS će se stoga prije svega fokusirati na razvitku Rame i poboljšanju statusa Hrvata koji tamo žive, ali je spremna djelovati i na višim razinama vlasti kako bi Hrvati u cijeloj BiH konačno dobili oporbu koja će vjerodostojno zastupati njihove interese. “Njihova politika je ona kojoj je cilj osobni interes umjesto interesa cijelog naroda koji navodno predstavljaju”, kazao je danas Ivančević ustvrdivši kako se eksploatiranjem teza poput one o ugroženosti hrvatskog naroda BiH i potrebi za uspostavom trećeg entiteta samo mobiliziraju glasači uoči izbora, a nakon njih ne radi se ništa kako bi se problemi riješili nego samo dijele pozicije u vlasti. Ivančević je najavio suradnju sa svima koji imaju sličan politički program s ciljem jačanja oporbe politici koju vodi HDZ BiH. Ramska općina, kojom Ivančević već četvrti mandat upravlja, broji nešto više od 14 tisuća stanovnika, od kojih je oko 10 tisuća Hrvata. Ta je lokalna zajednica važna i politički i gospodarski jer se u njen proračun slijevaju veliki prihodi od eksploatacije vode u Ramskom jezeru, koja se koristi za proizvodnju električne energije. “Svi drugi narodi imaju oporbu, ona radi na tome da vladajući dio mora biti što odgovorniji i što učinkovitiji”, kazao je Ivančević neizravno optužujući HDZ BiH da je manipulacijama ugasio svaki oporbeni glas među Hrvatima. Dnevno.hr   Read the full article

[homeosloven]

Ljudmila ustanavlja stranko

IT'S ABOUT TIME!! Nehvaležne pičke iz NSi so spet padle v Janševo past in bojo spet izumrli. Ljudmila jih je že enkrat zvlekla iz dreka nazaj v parlament, pol so pa jo vrgli na stranski tir ker fantki pac ne prenesejo ženske nadvlade (in ker se Ljudmila ni dovolj klanjala Janezu). Zadnje dni si je upala obsoditi Janeza na twitterju in v EP, pa se je usula sdsova tviter banda v njene komentarje in jo zmerjala do konca. Jeben Tonin se niti potrudil ni, da bi branil svojo lastno polsanko, tko da čist opravičljivo izstopa!! Upam, da bo znala čimveč NSijevcev pretočit na svoj mlin, pa glede na to da sta desus in smc na smrtni postelji bo verjetno pobrala kr velik del sredinski glasov (hopefully tudi na račun sab/lms, fuck KUL).

Kaj bo to pomenilo za Levico+SD? i don't know, zaenkrat jim gre dobro v anketah... če bo Novakina nova stranka uspešno pretakala podporo SDS k sebi bo to gotovo pozitivno zanje. sicer dvomim, da bi v primeru novih volitev Ljudmila sodelovala z levimi, gotovo pa ne bi spet podprla Janezove... anyway I'm optimistic about this development :D

[cgvijesti]

Bošnjak: Demohrišćanska partija se formira u kripti podgoričkog hrama

Bošnjak: Demohrišćanska partija se formira u kripti podgoričkog hrama

Nova demohrišćanska stranka se formira u kripti podgoričkog hrama a pojedini sveštenici zovu članove Demokratskog fronta da se toj partiji priključe, saopštila je poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, piše Pobjeda. “Sve se zna. Meni je drago kad je premijer rekao da padaju masku, i treba da padaju maske”, rekla je…