#flaširana voda

[cgvijesti]

Sa tržišta BiH povučena flaširana voda pet proizvođača

Sa tržišta BiH povučena flaširana voda pet proizvođača

Agencija za bezbjednost hrane BIH tražila je povlačenje s tržišta Bosne i Hercegovine flaširanih voda pet proizvođača, jer za njih nije izdato rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih, izvorskih i stonih voda. Agencija je saopštila da nepostojanje tog rješenja o priznavanju svojstava ne znači da te vode sadrže nešto što ne bi trebalo. Sa tržišta su povučene prirodna negazirana voda „Ledena“…

[opgpereglin-blog]

Korištenje flaširane vode za biljke: objašnjene prednosti Proširite vijest! Ako vaše sobne biljke izgledaju dehidrirane, pokušajte koristiti flaširanu vodu umjesto vode iz slavine za siguran i jednostavan način da ih vratite na pravi put. Flaširana voda je bez zagađivača nakupljenih u kućnim vodovodnim instalaci... #Zaljevanjesobnihbiljaka

[zoranphoto]

Vodni val premješta se prema istoku: 'Ne znamo što nam dolazi iz Karlovca!'

  I dalje traje borba s poplavama, no situacija je pod kontrolom, a tijekom noći najteže je bilo u Karlovcu i Hrvatskoj Kostajnici gdje je na snazi izvanredno stanje za Koranu, Kupu i Unu  

Najvažniji događaji

- pada vodostaj Korane u Karlovcu, dok Kupa stagnira - pada vodostaj Une u Hrvatskoj Kostajnici - vodni val se seli prema istoku - Sisku i Petrinji - u obilazak poplavljenih područja u Karlovcu dolazi premijer Andrej Plenković 9.22 Kada prođe Karlovac, vodeni val tek će doći na područje Petrinje i Siska. Kupa je u Farkašiću, uzvodno od Petrinje, dosegnula 949 centimetara i na snazi su izvanredne mjere. Kako javlja HRT, vodostaj Kupe za sada je još dovoljno nisko da se preventivnim aktivnostima pokušava spriječiti bilo kakva šteta. Prema neslužbenim informacijama u Sisku je popustio nasip uz Savu na jednom mjestu gdje je oštećen u potresu. 'Voda se izlijeva, ali nije veliki dio stanovnika ugrožen, već samo Udruga za terapijsko jahanje i možda poneka kuća', javlja HRT. Na petrinjskom području još uvijek je mirno. 'Kupa je ušla u to izvanredno stanje. Za nas to znači da će biti kod nas možda nekih manjih problema. Vidjet ćemo koliko će još rasti Kupa. Ona iz Farkašića do nas putuje desetak sati. U naredna 24 sata najbolje ćemo znati što će se događati u Petrinji', rekao je zapovjednik JVP-a Petrinja Zvonimir Ljubičić. Dodao je da je kod njih za sada sve mirno, što ga iznenađuje s obzirom na prijašnje godine, te da preventivno slažu vreće s obzirom na 2014. godinu i najavu velikih vodostaja. 'Ne znamo što nam dolazi iz Karlovca, vidjet ćemo što nam dolazi. Mi smo spremni, imamo pumpe velikih kapaciteta. Znamo koje su nam kritične točke. Nažalost, ne znamo što nam je potres učinio s tim koritom', rekao je Ljubičić, dodajući da ne znaju hoće li ih dočekati nove rupe gdje će voda izbijati. 9.18 Iako vodostaj pada, voda se u Karlovcu sporo povlači. Donje Mekušje je i dalje pod vodom. 9.02 U razdoblju od 14. do 18. svibnja Državni vatrogasni operativni centar 193 zabilježio je ukupno 1.411 različitih vatrogasnih intervencija u kojima je ukupno kumulativno angažirano 4.064 vatrogasca sa 1377 vatrogasnih vozila.

8.59 Situacija nije alarmantna u Pokupskom, javlja N1. Najveći problemi s bujicama se očekuju noćas i sutra. Kupa raste. Poplavljenih kuća nema, samo jedno dvorište, i to ono vatrogasnog zapovjednika. 'Noćas i ujutro se očekuju najveći problemi. Pumpa nam je krepala, moramo je popraviti. Kritična visina Kupe je već sad, 710 cm', rekao je Stjepan Turković, predsjednik DVD-a Pokupsko. 8.50 Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije je objavio mjere za sprečavanje nastajanja i širenja zaraznih bolesti među stanovnicima na zaraženom području. Vodu za piće valja koristiti isključivo iz vodovoda ili onu koja je flaširana, upozorili su. Ne treba konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili koja se otopila uslijed nedostatka električne energije. Treba konzumirati hranu koja je pakirana ili dobro termički obrađena i konzerviranu, naveli su iz Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije. Podsjetili su i na važnosti provođenja osnovne higijene tijela. Tportal.hr Foto HVZ Read the full article

[prijedor24]

Flaširana voda iz BiH kreće za Dubai

Milionska investicija u Trnovu trebalo bi da dobije epilog u martu iduće godine, kada će iz pogona Fabrike za flaširanje vode u naselju Kijevo prve flaše krenuti ka Dubaiju.

Potvrdio je to vlasnik fabrike Svanimir Kreštelica naglasivši da su sve administrativne procedure završene, te da na proljeće fabrika, čija je vrijednost oko 2,5 miliona maraka, počinje da radi punom parom.

– Kapacitet pogona…

[mndptv]

Evo koliko vam para treba za hranu na moru ove godine

Osim smeštaja, važna stavka u kalkulaciji troškova prilikom odlaska na letovanje svakako su cene hrane i pića, kako u prodavnicama i na pijacama, tako i u restoranima i kafićima na destinacijama koje ste izabrali. Što se tiče Grčke, cene u restoranima i kafićima su otprilike iste kao i prethodne dve godine, pa tako nezaobilazni giros sendvič košta od dva do tri i po evra, giros porcija od pet do osam evra, a suvlaki sendvič od dva do dva i po evra. Za obrok sa pićem u jeftinijim restoranima četvoročlana porodica treba da izdvoji od 40 do 50 evra, dok u onim skupljim obrok košta od 30 do 40 evra po osobi. Takođe, treba uzeti u obzir da su cene na grčkim ostrvima malo više, piše "Alo". U većini popularnih grčkih letovališta uz naručeno piće u baru na plaži možete koristiti ležaljku. Tako za nekoliko evra, koliko ćete platiti piće, možete koristiti dve ležaljke i suncobran ceo dan. Međutim, i to zavisi od "kućnog reda" bara. Ležaljke koje nisu u okviru barova po osobi koštaju od pet do 15 evra. U Hrvatskoj je voće malo poskupelo, a povrće pojeftinilo u odnosu na prošlu godinu. Kafa i čaj koštaju 1,3 evra, gazirani sokovi 2,2, kugla sladoleda od jedan do jedan i po evro, sendvič može da se nađe za od 2,2 do 2,7 evra, kroasan za evro... Kada su u pitanju cene u restoranima, pice koštaju između 5,4 i osam evra, obrok salate oko šest i po evra, deserti do četiri do osam evra, pa četvoročlana porodica za ručak ili večeru u jeftinijem restoranu treba da izdvoji najmanje 50 evra. Cene osnovnih namirnica u supermarketima nisu mnogo porasle u odnosu na prošlu godinu, ali ćete zato ležaljku na plaži teško naći za manje od 10 evra, a na nekim mestima iznajmljivanje košta čak i do 20 evra. Ukoliko ste ove godine planirali da odmor provedete u Crnoj Gori, treba da znate da se cena kafe kreće od jedan do dva evra, sokovi koštaju od jedan i po do dva i po evra, flaširana voda košta između jedan i dva evra. U restoranima, obrok za četvoročlanu porodicu košta od 40 evra pa naviše. Za dve ležaljke sa suncobranom na većini plaža u Crnoj Gori biće potrebno da odvojite od pet do 20 evra. Paprene ležaljke plaćaju oni koji žele da uživaju na Svetom Stefanu, gde set košta oko 100 evra, ali i na Miločeru, gde je potrebno izdvojiti čak 120 evra za dve ležaljke i suncobran. Hleb u Grčkoj košta između 0,7 i 2,5 evra, u Crnoj Gori između 0,6 i 0,8, a u Hrvatskoj između 0,44 i 0,74 evra. Mleko je u Grčkoj između 1,1 i 2,5 evra, u Crnoj Gori između 0,1 i 1 evro, u Hrvatskoj od 0,85 do 0,9 evra. Jaja su 1,2 do 1,5 evra u Grčkoj, 1,5 evra u Crnoj Gori, 1,75 evra u Hrvatskoj. Paradajz je između 1,2 i 1,5 evra u Grčkoj, između 1 i 1,5 evra u Crnoj GOri, u Hrvatskoj je 1,6 evra. Lubenice su u Grčkoj 0,8 evra po kilogramu, u Crnoj Gori 0,2 do 0,3 evra, u Hrvatskoj su 0,4 evra. Breskve su u Grčkoj 1,80 evra, u Crnoj Gori 2, a u Hrvatskoj između 0,7 i 1.75 evra. Piletina u Grčkoj košta 2,99 evra, u Crnoj Gori između 3,5 i 4,5 evra, dok je u Hrvatskoj 2,7 evra. Bugarska i Turska NAJJEFTINIJE porodične destinacije Let's block ads! (Why?)

[mndzdr]

Česmovača ili flaširana voda?

I jedni i drugi su u pravu, saznali smo na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gde je u četvrtak organizovana konferenciji za novinare "Zašto je važno kakvu vodu pijemo". "Nisu sve kupovne, flaširane vode vode iste, kao što nisu ni sve vode sa česme podjednako bezbedne. Zato je važno redovno informisati javnost o analizama koje se rade u vodovodima, ali i naučiti potrošače da čitaju etikete na flaširanoj vodi kako bi znali šta kupuju i šta je najbolje za njih", rekla je za MONDO naučni savetnik, rukovodilac Centra za izuzetne vrednosti u oblasti istraživanja ishrane i metabolizma dr Marija Glibetić. Ona nam je objasnila da je pravilan izbor vode za piće presudan za metaboličke procese u održavanju ravnoteže u našem organizmu, da naročito obratimo pažnju na količinu natrijuma, ali i minerala u flaširanoj vodi. "Optimalna voda za piće ima manje natrijuma, jer on može da utiče na rast krvnog pritiska. Takođe, zdrava voda ima bikarbonate, koji poboljšavaju varenje, kao i silicijum dioksid koji ulazi u sastav kostiju. Posebno je važno da voda ima optimalan sastav minerala, jer samo takva voda pomaže proces jonizacije i u tom smislu arteške vode su pravi primer kvalitetne, prirodno filtrirane vode". ŠTA JE TO ARTEŠKA VODA? To je prirodna mineralna voda, dolazi iz dubine zemlje, preko 300 metara, ima prirodan proces filtracije prolazeći kroz stene i slojeve krečnjaka. Spada u one vode koje imaju optimalnu koncentraciju elemenata u mineralnom sastavu, što povoljno utiče na sve ćelijske procese u oragnizmu. Može se konzumirati svakodenvno, a dobra je za sve starosne grupe, čak i za bebe. "Takve vode na našem tržištu su 'Jana' i 'Voda Voda', ili 'Fidži' koja se prodaje širom sveta. 'Voda Voda', na primer, ima izvor u Banji Vrujci, ne crpi se pumpama već sama izvire, i nema potrebe ni za kakvom dodatnom preradom", kaže dr Glibetić.Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock ŠTA DA RADE ONI KOJI NEMAJU DOVOLJNO NOVCA DA KUPUJU VODU "Voda u vodovodima u Srbijidolazi sa izvora koji se nalaze u tom mestu, ili iz onih koji su mu najbliži. To su uglavnom površinske vode, a njihov kvalitet zavisi od niza faktora.Beogradska voda je dobra, nema visok procenat natrijuma, ali je i slabo je mineralna i nema visoku koncentraciju kalcijuma. Međutim, ono što mene u vezi sa vodama sa česme najviše sekira, to je što se ne rade analize prisustva raznih kontaminenata. Rade se pesticidi, herbicidi i teški metali, ali biološki otpadi - tipa metabolita lekova, antibiotika, koji takođe mogu da završe u vodi - niko ne ispituje, ni kod nas niti u svetu." Šta je rešenje? "Ugljenik filteri. Možete da nabavite bokale koji to imaju, ili da ih instalirate na svoje česme. Oni su odlični jer će neutralisati hlor u vodi iz vodovoda, koji je neophodan zato što ubija bakterije u vodi za piće. Takođe, nemojte piti vodu direktno sa česme, već je sipajte u čašu, staklenu flašu ili bokal, ostavite je da malo odstoji pa je tek onda konzumirajte, bez obzira na to što je pročišćena filterima ugljenika", posavetovala nas je doktorka.Foto: MONDO/gif  Evo šta smo još saznali na Medicinskom fakultetu: KOLIKO VODE PIJEMO, A KOLIKO NAM TREBA Dnevno potrebna količina vode zavisi od određenih individualnih faktora i sredine. Pol, starost, zdravstveno stanje, stepen fizičke aktivnosti i atmosferske prilike, značajno utiču na količinu vode koju je potrebno obezbediti organizmu. Bez obzira na to, istraživanje je pokazalo da je većina u zaostatku u vezi sa unosom tečnosti, i svima nedostaju još dve do tri čaše vode dnevno. U okviru nacionalnog projekta CENM-a i dva EC projekta na uzorku od oko 1.000 ispitanika oba pola starosti od 18 do 65 godina, urađene su po dve ankete o unosu hrane i tečnosti. Pokazalo se sledeće: 54 odsto konzumira flaširanu vodu od čega 53 odsto negaziranu, a 47 odsto gaziranu. Takođe: - prosečna dnevna količina konzumacije vode u Srbiji je 794,4 ml - 602.56 ml dodatnog unosa obezbeđujemo kroz čajeve, kafu, supu, kompote i slično. - Prosečno se dnevno konzumira 54.50 ml mleka i 115.06 ml negaziranih osvežavajućih napitaka, a ukopan unos tečnosti iznosi 1521.56 ml - Ispitanici su rekli da dnevno konzumiraju od dve do četiri čaše vode dnevno. - Konzumaciju čaja prijavilo je 71.20 odsto ispitanika, i to prosečno jednu šolju dnevno. - Mleko se u proseku pije dva do tri puta nedeljno po 2 dl. DA LI SU ČAJ I KAFA DOBRI? "Ljudi ne znaju da tečnost mogu da nadomeste samo biljni čajevi, dok nakon crnog i zelenog, kao i nakonkafe, treba obavezno odmah popiti najmanje jednu čašu vode", kaže dr Marija Glibetić. ŠTA JE DOBRO, A ŠTA LOŠE U FLAŠIRANIM VODAMA? Voda sa česme nije dovoljan izvor kalijuma, zbog čega je bolje biti flaširanu vodu. Međutim, većina flaširanih voda na našem tržištu ima čak deset puta više natrijuma od preporučene dnevne doze, koja iznosi dva grama. To je veoma opasno za osobe sa visokim krvnim pritskom, zbog čega se njima, ali i svima ostalima, savetuje da obavezno gledaju etikete na flašama i čitaju dobro šta sve sadrži vodu koju bi da kupe. "Ako već kupujete vodu, birajte prirodnu mineralnu, artešku, onu koja nam stiže iz velikih dubina, zato što njen sastav poboljšava moždane funkcije, smanjuje štetan uticaj stresa, povećavaju iskoristljivost stvorene energije, a sve to daje bolji kvalitet života", objasnila nam nefrolog dr Gordana Peković. Ona kaže da nedostatak vode u našem organizmu ujedno znači i manjak minerala neophodnih za naše zdravlje, ali i višak može imati ozbiljne negativne posledice. "Flaširane mineralne vode uglavnom imaju važne minerale koji su našem telu potrebni, ali i tu moramo biti oprezni jer visoke koncentracije određenih elemenata mogu remetiti uobičajeno funkcionisanje organizma", savetuje nam doktorka. Let's block ads! (Why?)

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/zasto-je-albanija-dozivjela-turisticki-bum-sta-gost-treba-znati-ako-zeli-ljetovati-u-zemlji-orlova/

Zašto je Albanija doživjela turistički bum: Šta gost treba znati ako želi ljetovati u 'zemlji orlova'?

Više od 13.000 bh. turista, prema zvaničnim podacima, je prošle godine posjetilo ovu zemlju, a vjerovatno je broj i veći. Tako je i ove godine, jer smo prilikom putovanja primijetili dosta vozila s bh. regitarskim oznakama, autobus u iz Doboj Istoka je parkiran u centru Drača, a na ulicama se mogu vidjeti naši zemljaci

Za početak, ostavimo predrasude. Mi koji smo odrastali uz priče o vojnicima Enver Hodže u „zakrivljenim opancima“ i vjerovali da „neprijatelj nikada ne spava“ (pa tako valjda i Albanci), prije svega moramo prihvatiti da je Albanija danas država koja se snažno razvija, napreduje, ulaže, čiji ljudi svoju zemlju žele vidjeti boljom i prosperitetnijom, piše INS.

To više nije zemlja orlova, Enverovih Sigurimija i bunkera već zemlja koja će vrlo skoro sigurno napraviti snažnije iskorake na Balkanu.

Dovoljno je ilustrativna činjenica da je Albanija u 2016. od turizma zaradila više od 1,16 milijardi eura ili 15 posto više nego u istom periodu prošle godine. Prihodi u trećem kvartalu, od jula do septembra, dakle, u jeku turističke sezone, dostigli su 521 milion eura i za 25 posto su veći nego u istom prošlogodišnjem periodu. Dakle, ova zemlja u posljednjih nekoliko godina razvija se ubrzanim tempom.

U ovoj balkanskoj zemlji u kojoj živi oko tri miliona ljudi smjestila se obala dva mora, Jadranskog i Jonskog, kulturno naslijeđe je veliko, a sve više pažnje posvećuje se zimskom turizmu, posjetama religijskim i historijskim znamenitostima.

Jedna od stvari koja Albaniju čini privlačnom destinacijom jeste i činjenica da je od zemalja Evrope udaljena sat do tri sata leta, nudeći raznolike mogućnosti za kvalitetan odmor. Relativno blizu je i za bh. turiste, a iz Sarajeva automobilom možete doći za nekih 8 do 10 sati intenzivne vožnje, ali ugodnije je putovati uz, primjerice, pauze u Crnoj Gori.

Albanci su ljubazan narod. Građane naše zemlje posebno će oduševiti mentalitet ljudi i kultura Albanije, jer se mnogo ne razlikuje od BiH.

Više od 13.000 bh. turista, prema zvaničnim podacima, je prošle godine posjetilo ovu zemlju, a vjerovatno je broj i veći. Tako je i ove godine, jer smo prilikom putovanja primijetili dosta vozila s bh. regitarskim oznakama, autobus u iz Doboj Istoka je parkiran u centru Drača, a na ulicama se mogu vidjeti naši zemljaci. I turističke agencije ove godine su više angažirane na promociji Albanije.

Turisti iz BiH ovdje mogu ljetovati dobro i relativno jeftino. Zvanična valuta je lek (1 evro = 139 leka), ali u svim prodavnicama, kafićima i restoranima primaju i eure.

Primjerice, u prosjeku za sedmodnevni odmor za dvije osobe u Sarandi, na jugu Albanije, potrebno je izdvojiti oko 350 eura (oko 684), uključujući prevoz, smještaj i hranu.

Slični podaci su i za Drač (Duress), koji je sjevernije na Jadranskoj obali. Primjerice, u njemu prosječna porodica s jednim djetetom, u veoma pristojnom hotelu, može da ljetuje za 330 (645 KM) eura za pet dana, uz doručak. Hoteli su uglavnom novi, a dodatni kapaciteti se grade.

Cijene hrane su prihvatljive. U hotelu se može jesti za 7-8 eura (oko 15 KM) po osobi. U okolnim restoranima i ašćinicama cijene su i niže. Cijena, primjerice, kafe na plaži je oko 80 albanskih leka ili oko 1,2 KM, supa je 250 leka (oko 3,5 KM), a solidno glavno jelo se može dobiti za otprilike 750 leka ili 12 KM.

Cijene hrane u supermarketima je povoljna. Tako koka-kola u limenci košta oko 60 do 100 leka, flaširana voda od 1,5 litara 50, hljeb 60… Ukoliko rezervirate mjesto u hotelu, ležaljke su besplatne, a hoteli uz obalu imaju svoje plaže.

Halal hrana je dostupna u restoranima koje drže Albanci s Kosova ili Makedonije. Prepoznat ćete ih po nazivima Priština, Prizren, Gostivar, Tetovo… Mnogo restorana koristi samo halal hranu, poštujući svoje goste koji se isključivo tako hrane. Cijene voća, sladoleda i slatkiša su približne sarajevskim, što je, obzirom da se radi o morskoj obali, sasvim prihvatljivo.

Da bi se u Albaniji lakše snašli, evo i nekoliko važnih napomena:

Kakav je put i smještaj u Albaniji?

Albanski putevi su novi, ali su nerijetko neobilježeni, pa je potrebno oprezno voziti, a naročito treba paziti na albanske vozače koje puna linija, vozila iz suprotnog smjera i druga ograničenja ne sprječavaju da pretiču i voze neprimjerenom brzinom.

U gradovima imate utisak da će se u svakom trenutku neko baciti na vaše vozilo. Biciklisti, pješaci, svako ide svojim putem, a vama je u nekim gradoivma, poput Skadra, potrebno mnogo živaca za vožnju. Signalizacija je loša. Žmigavci, semafori i pješački prelazi postoje, ali se uglavnom ne koriste.

No, s druge strane, izgrađeno je više od 100 kilometara autoputa, pa se prilično brzo možete doći do Drača i Valone. Pošto je saobraćajna signalizacija u gradovima veoma loša, ne pomišljajte da vozite bez sistema za navigaciju.

Naročito treba biti oprezan tokom vožnje u kružnim tokovima koji uopće nisu označeni, a njima se, također, kreću pešaci, biciklisti, motorna vozila, zaprežna kola i svi drugi mogući učesnici u saobraćaju.

Pješčane plaže

Uprkos putevima, postoji puno razloga je mnogo da ove godine posjetite Albaniju. Ovdje postoje predivne pješčane plaže, pristupačne cijene i ne putujete dugo. More je divno.

U Sarandi, primjerice, postoje dvije javne plaže, ali zbog blizine luke i nije neki užitak za plivanje i odmaranje. Zato su obje gradske plaže uglavnom poluprazne. Međutim, u blizini se nalaze predivna mala turistička mjesta s predivnim pješčanim plažama, kao što su Ksamil, Manastir, Himare… Cijene smještaja u ovim mjestima su malo veće, ali ništa posebno u odnosu na prirodne ljepote koje nude, pisao je ranije srbijanski Telegraf.

Divni gradovi

Oni koji su se naslušali priča o Enver Hdoži i zaostaloj Albaniji sigurno će biti veoma iznenađeni kada upoznaju predivne gradove Drač, Skadar, Valonu, Saranadu…Moderni objekti, lijepo uređene šetnice, kulturno-historijski objekti, sigurno će vas oduševiti.

Ko su posjetioci?

Kao što je očekivano, posjetioci s Kosova čine veliki dio turista. Također, ima sve više posjetilaca iz Makedonije, Crne Gore, Grčke… No, ove godine smo primijetili i turiste iz Holandije, Hrvatske, Češke, pa i Njemačke. Broj turista iz BiH nije na samom vrhu liste, ali, kako kažu u Albaniji, iz godine u godinu raste.

Cijene goriva

Za jedan litar dizela je potrebno u prosjeku izdvojiti oko 185 leka (1,33 eura).

Cijene u restoranima

Cijene u restoranima su pristojne i u glavnoj turističkoj ulici/šetalištu uz plažu možete dobiti večeru za najviše 10 eura po osobi.

Hodžini bunkeri kao turistička atrakcija

Prije 40 godina, komunistički diktator Enver Hodža naredio je izgradnju više od 750.000 bunkera po cijeloj Albaniji. Nakon kolapsa komunističkog režima, napušteni bunkeri na jadranskoj obali opet se vraćaju u funkciju. Ovog puta njihova namjena nije da strance drže daleko od albanske obale, nego da ih privlače.

Razloga je mnogo da ove godine posjetite Albaniju. Imaju predivne pješčane plaže, pristupačne cijene i ne putujete mnogo. Pa zašto ne biste vidjeli Albaniju iz drugog ugla i sebi već sad isplanirali ljetovanje?

[proglas]

FLAŠIRANA VODA JAKO JE OPASNA, BOLJA JE ONA IZ ČESME: Može dovesti do migrena, debljine i srčanog udara!? - http://www.proglas.ba/flasirana-voda-jako-je-opasna-bolja-je-ona-iz-cesme-moze-dovesti-do-migrena-debljine-i-srcanog-udara/ - Flaširana voda čest je uzrok glavobolja i migrena, a povezuje se i s raznim zdravstvenim problemima, poput gojaznosti, neplodnosti i srčanog udara, pokazuju najnovija istraživanja sprovedena u Britaniji Oglasi: Međutim, i ranija istraživanja su vodu iz plastičnih boca povezivala s raznim zd...

[prijedor24]

AKCIJA ZA PRIJEDOR: Potrebni voda, mlijeko i hljeb! (FOTO)

Omladinski savjet Republike Srpske je zbog alarmantne situacije u Prijedoru pokrenuo akciju prikupljanja pomoći za najugroženije.

 “Potrebni flaširana voda, mlijeko, hljeb!”, navodi se na Facebook stranici Omladinskog savjeta.

Za dalje postupanje se možete javiti u kancelariju Omladinskog savjeta koja se nalazi u Ulici Miloša Obrenovića, preko puta Tržnice, ili na brojeve telefona:

065 710 440 –…

[kursnaco]

10 stvari koje ne bi trebalo da plaćate: Evro 122,82... http://dlvr.it/DJQccP

[proglas]

IZRAZITO NEGATIVNA BILANCA: BiH uvezela flaširane vode u vrijednosti 14,5 miliona KM, a izvezla 2,5 miliona - http://www.proglas.ba/izrazito-negativna-bilanca-bih-uvezela-flasirane-vode-u-vrijednosti-145-miliona-km-a-izvezla-25-miliona/ - Oglasi: U BiH je za osam mjeseci ove godine uvezeno flaširane vode u ukupnoj vrijednosti od 14,48 miliona KM, potvrđeno je Srni u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Ukupna uvezena količina od 31.752 tone uključuje i prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez doda...