#filmska selekcija

[zanimljivaekonomija]

Uskoro 51. FEST: Glavni takmičarski program otvara film “Prokleti ne plaču”

Međunarodni filmski festival - FEST održava se 51. put, od 24. februara do 5. marta 2023. godine u više dvorana u glavnom gradu: MTS Dvorana, Dvorana Kulturnog centra Beograda, Dom omladine Beograda, Cineplexx Ušče, Cineplexx Galerija i Jugoslovneska kinoteka. Publika će imati mogućnost da pogleda oko 100 premijernih ostvarenja  u okviru različitih programskih celina, Glavni takmičarski program otvoriće francusko-marokanski film „Prokleti ne plaču”. Reč je o filmu Fajzala Bulife, britanskog autora marokanskih korena, snimljenom u francusko-marokanskoj produkciji. Radnja je smeštena u Maroku i prati odnos samohrane majke i njenog sina tinejdžera. Njih dvoje se sele s mesta na mesto, u pokušaju da pobegnu od skandala u koje ona stalno upada. Dolazak u Tanger nudi im priliku za novi početak, ali i stavlja njihov odnos u iskušenje. Film je svetsku premijeru imao na Venecijanskom festivalu u okviru uglednog pratećeg programa „Dani autora”. Učestvovao je na festivalima u Marakešu, Londonu, Stokholmu, Tromsu, Ženevi, a do sada je nagrađen u Palm Springsu i Bordou. „Prokleti ne plaču” premijerno će biti prikazan na FEST-u u subotu, 25. februara, u 17 sati u Sali 1 MTS dvorane. Na istom mestu je reprizna projekcija 26. februara u 10 časova, a na programu je i u Domu omladine 26. februara u 20 časova. U glavnom takmičarskom programu 51. FEST-a je 17 filmova iz 15 zemalja. Publika će videti većinu filmova koji su prošle godine izazvali veliku pažnju širom sveta, kao što su TÁR nominovan za 6 Oskara u režiji Toda Filda sa Kejt Blančet u glavnoj ulozi, RAZGOVORI ŽENA rediteljke Sare Poli sa dve nominacije za Oskara, britanska drama ŽIVETI sa Bilom Najom sa nekoliko nominacija za nagrade Oskar i BAFTA, novi film Dejvida Kronenberga ZLOČINI BUDUĆNOSTI nominovan za Zlatnu palmu na Kanskom festivalu, zapaženi triler DVOSTRUKA PREVARA, južnokorejskog reditelja Park Čan-Vuka koji je za ovo ostvarenje osvojio nagradu za najboljeg reditelja na Kanskom festivalu... Film “Usta puna zemlje“, koji je Puriša Đorđević završio samo nekoliko nedelja pre nego što nas je napustio, 23. novembra prošle godine, premijerno će biti prikazan pred beogradskom publikom čime će se zatvoriti ovogodišnje izdanje FEST-a.

Više informacija o 51. FEST-u i prodaji karata na www.fest.rs

[lookerweekly]

Festival autorskog filma (FAF) biće održan od 25. novembra do 2. decembra u Beogradu. Selekcija prestižnog festivala koji ove godine dočekuje svoje 28. izdanje publici će predstaviti najbolja savremena, umetnička filmska ostvarenja.  

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/najavljujemo/festival-autorskog-filma-faf/

[jollycherryblossomwombat]

Festival etnološkog filma - razumi svet oko sebe!

Tokom pet festivalskih dana biće prikazano 53 naslova iz 27 država. Program Festivala je podeljen u četiri celine -- takmičarska selekcija u okviru koje će biti prikazano 26 filmskih ostvarenja, informativni, studentski i specijalni program. Festival je pokrenut 1992. godine u želji da se jednim događajem obuhvate filmska ostvarenja koja za temu imaju folklor i običaje balkanskih i slovenskih naroda, mahom televizijske produkcije. Ubrzo je prerastao u manifestaciju koja obuhavata zavidan obim tema iz kulturne i socijalne antropologije sa svih kontinenata. Misija Festivala je da iznova podseća na značaj kulturnog nasleđa, i da javnosti pruža sliku o bogatstvu i raznovrsnosti kultura. "Međunarodni festival etnološkog filma ne izdvaja samo duga tradicija, već i široki opus filmskih ostvarenja koji na jednom mestu okuplja različite teme, pristupe, metode istraživanja tradicionalnog i modernog načina života i svedoče o tradiciji i kulturi različitih država i kontinenata kroz vreme, rekao je Saša Srećković, izvršni direktor Festivala, i dodao: "Ove godine u fokusu je Indija koja će nam predstaviti šest filmskih ostvarenja u okviru programa Indiografija, a kao deo specijalnog programa biće prikazani nagrađeni filmovi sa Festivala etnografskog filma iz Pekinga". "Festival sa ovako dugom tradicijom nudi publici raznolik, bogat i izuzetno vredan program. Verujem da svako, prema svojim afinitetima i interesovanjima, može da izabere program ili film koji će mu pružiti bolji uvid i razumevanje sveta i društva oko nas", rekao je Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke i član žirija i dodao: "Postoji određena veza evropskih i svetskih Kinoteka i etnografskog filma; naime, zahvaljujući bogatoj arhivi u kojoj sevnalaze mnogi sačuvani filmovi, mi danas imamo uvid u običaje, način života, izgled gradova,vjer takav film je najbolji hroničar određene epohe, što je i cilj ovakvih filmskihvmanifestacija“. Svečana dodela nagrada biće organizova u subotu, 13. oktobra, kada će biti dodeljene glavna nagrada GRAND PRIX "Dragoslav Antonijević", Nagrada za najbolji domaći film, Nagrada za najbolji inostrani film i Nagrada za najbolji studentski film. Let's block ads! (Why?)

[kinematografija-blog]

New Post has been published on Kinematografija

New Post has been published on http://www.kinematografija.net/najavljen-10-beldocs-1751/

Najavljen je 10. Beldocs

ScreenShot: https://www.youtube.com/watch?v=Hdl5sox2G6g

Ljubiteljima dokumentarnog filma, Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs, već je dobro poznat, a u svom desetom, jubilarnom, izdanju održat će se od 8. do 15. svibnja 2017. godine u Beogradu.

“It’s Not Yet Dark”

Deseto izdanje Beldocsa donijet će i neke novosti, a obilježit će ga jedanaest programskih cjelina i brojna zapažena filmska ostvarenja suvremene dokumentaristike. Čast otvorenja desetog izdanja Beldocsa pripala je filmu “One More Time With Feeling” (Andrew Dominik, 2016.) o nastanku sada čuvenog albuma Nicka Cavea. 

U okviru međunarodnog natjecateljskog programa naći će se dvanaest  filmova, tematski i stilski različitih, koje karakterizira promišljen i odvažan autorski stav.

Od hrvatskih filmova na 10. Beldocsu, u premijernu selekciju Kreacija vs destrukcija selektorice Nataše Govedarice, plasirao se film “Neželjena baština” (Artizana film, 2016.) Irene Škorić, dok će se u programu Biografski dokumentarci prikazati nagrađivani film Pere Kvesića “Dum Spiro Spero” (Factum, 2016.).

Marko Grba Singh, selektor domaćeg natjecateljskog i revijalnog programa, koji je ujedno prošle godine učestvovao na Beldocs festivalu kao autor filma “Abdul i Hamza” (2016), najavio je da će ove godine domaća selekcija nastaviti s filmovima slične tematike.

Više informacija pronaći ćete na službenim stranicama festivala.

[kinoklubzagreb]

Otvorene prijave za Radionicu (za)igranog filma

Scenarije na sunce, ajmo snimat’! Dolazi proljeće za filmove. Otvorene su prijave za radionicu (ZA)IGRANOG FILMA. Pozivaju se svi koji imaju napisan “gotov” scenarij, spremljen u neki untitled folder ili backupiran na neki disk. Sada je trenutak kada ga treba pronaći, izvaditi i poslati na prijavu. Budući da se radi o naprednoj radionici Kinokluba Zagreb, preduvjet za prijavu je završena Filmska škola KKZ-a i iskustvo nastanka filma kroz sve procese. Radionica je namijenjena svima onima koji bi snimili svoj (mogu i tuđi) “gotov” scenarij.

Što znači “gotov” scenarij ili zašto pod navodnim znacima? U ovom slučaju radi se o scenariju kojeg autor već sada vidi snimljenog u svojoj glavi. Podrazumijeva se da će svaki scenarij još disati, prilagođavati se mogućnostima, glumcima, glumačkim probama kao i prilikama na snimanju. U svakom slučaju, bitno je da autor vidi scenarij kao zaokruženu cjelinu i želi ju učiniti vidljivom u filmu. Mole se autori da uzmu u obzir producentsku izvedivost jer je glavni cilj polaznika – izvesti svoj film. Pri tom se misli da pripremite film, organizirate svoje filmske timove te s njima snimate i montirate svoj film! Mentorica radionice je redateljica Dalija Dozet. Rođena u Osijeku, studirala je film u Pragu i Zagrebu gdje je na ADU diplomirala režiju igranog filma. Od tada se igra filmskim formama na najrazličitije načine. Ne zna pjevati, loše pere suđe i voli raditi keramičke maske. Prijava treba sadržavati: - scenarij (do 20 stranica) - kratku autorsku bilješku (može i motivacijsko pismo) - vizuale (fotografije koje uprizoruju atmosferu vašeg filma, dozvoljene su i tuđe fotografije s interneta ako asociraju na atmosferu u vašem filmu). Prijave su otvorene do ponoći u nedjelju 19. ožujka. Ekspresno potražite svoje (tuđe) scenarije i šaljite! Prijave šaljite na mail: tom.soban@gmail.com U mailu napišite svoje podatke (ime i prezime, kontakt), dok dokumente (scenarij, kratku autorsku bilješku i vizuale) ne potpisujte kako bi selekcija bila regularna. Prvi sastanak će biti u četvrtak, 23. ožujka u 20 sati u prostorijama Kinokluba Zagreb, Trg žrtava fašizma 14. Kontakt osoba i organizator radionice: Tomislav Šoban tom.soban@gmail.com

[zanimljivaekonomija]

Uskoro izložba o radu Želimira Žilnika u Beču

Galerija „Kunsthalle Wien“ u Beču predstaviće izložbom „Shadow Citizens“ obimno filmsko stvaralaštvo Želimira Žilnika (rođen 1942. godine u Nišu). Žilnik je od svojih početaka 60-ih godina 20. veka, u trenutku kada se u Jugoslaviji razvija amaterska filmska scena, do danas snimio preko 50 filmova koji su često svrstavani u žanr dokumentarne drame. Njegov rad je brzo naišao na međunarodno priznanje. Sa filmom „Rani radovi“ osvojio je Zlatnog medveda za najbolji igrani film na festivalu Berlinale 1969. godine.

Njegov rad se 70-ih godina prošlog veka susreće sa političkim otporom u tadašnjoj Jugoslaviji, pa Žilnik odlazi u Nemačku gde nastaje nekoliko nezavisnih filmova koji se prvi put bave temom gastarbajtera. U Nemačkoj je takođe bio izložen političkom animozitetu i cenzuri, pa se vratio u Jugoslaviju gde je 80-ih godina snimao televizijske i igrane filmove u kojima do izražaja dolaze prve naznake rastućih društvenih konflikata u Jugoslaviji. Tokom 90-ih i nakon 2000. godine njegovi filmovi tematizuju negativne aspekte postsocijalističkih prevrata i pitanje migracija.

Mnogi Žilnikovi filmovi su anticipirali raspad Jugoslavije, prelaz iz socijalizma u neoliberalni poredak, razlaganje društvenih struktura u oblastima rada i migracije. Naziv izložbe „Shadow Citizens“ simbolizuje Žilnikovo višedecenijsko nastojanje da skrene pažnju publike ka marginalizovanim,  potlačenim, nezastupljenim i iskrivljeno prikazanim članovima društva.  

U okviru saradnje između galerije „Kunsthalle Wien“ i festivala Viennale, koji će se održati od 22. oktobra do 1. novembra 2020. godine, u toku filmskog festivala biće prikazana selekcija Žilnikovih filmova. Za kraj izložbe u saradnji sa Austrijskijm filmskim muzejom biće organizovan filmski program čiji će fokus biti na do sada zanemarenom aspektu Žilnikovog stvaralaštva, a to je njegov rad za televiziju 80-ih godina 20. veka.   

Izložba će biti otvorena od 24. oktobra 2020. godine do 17. januara 2021. godine. 

Fotografije:

Želimir Žilnik, Bruklin – Gusinje, 1988, © Radio-Televizija Srbije, uz dozvolu umetnika

Želimir Žilnik, Tito po drugi put među Srbima, 1994, uz dozvolu umetnika

Portret Želimir Žilnik, 2018, Foto: Peter Roehsler

Želimir Žilnik, Rani radovi, 1969, uz dozvolu umetnika, Foto: Andrej Popovi

[kinematografija-blog]

New Post has been published on Kinematografija

New Post has been published on http://www.kinematografija.net/vi-smotra-65-godisnjica-kino-kluba-split-1512/

VI. Smotra- 65. godišnjica Kino Kluba Split

Kino Klub Split

Povodom obilježavanja 65 godina postojanja Kino Kluba Split, sam Kino Klub Split u suradnji sa splitskom Galerijom umjetnina organizira bogati program događanja, koji se krije pod nazivom VI. Smotra. U sklopu proslave 65. obljetnice, sve zainteresirane u petak i subotu 24. i 25. ožujka u prostorima Kino Kluba očekuje zanimljivi izbor iz riznice Kluba, nakon čega se proslava premješta u Galeriju umjetnina, točnije u utorak 28. ožujka gdje ćete moći pogledati stalnu prezentaciju filmova iz produkcije KKS. Riječ je o dugoročnom projektu suradnje Kino Kluba i Galerije, a izbor projiciranih filmova mijenjat će se kvartalno. Prva selekcija pod kustoskom paskom Sunčice Fradelić obuhvaća pet filmova iz zlatne generacije 60-ih godina: “Koncert” Lordana Zafranovića (1965), “Mrtvi dan” Ivana Martinca (1967.), “Bageri proždiru zemlju” Martina Crvelina iz 1967, “L’Abandon” Vjekoslava Nakića iz 1967, te “Flourescencije” Ante Verzottija iz 1967.

Ivana Tolj

Ravnatelj Galerije umjetnina, Branko Franceschi, i predsjednica Kino Kluba Split Sunčica Fradelić na press konferenciji obratili su se okupljenim novinarima i ukratko objasnili o kakvom je programu riječ te što možemo očekivati od suradnje splitske Galerije i samog Kino Kluba.

U ime Galerije umjetnina, koja se kao muzej bavi vizualnom umjetnošću, iznimno mi je zadovoljstvo naglasiti što smo se priključili proslavi obljetnice Kino Kluba Split. Kroz suradnju s Kino Klubom predstavit ćemo antologijska djela Kino kluba u sklopu postava zbirki kolekcije muzeja. Galerija umjetnina time izražava stav da je upravo eksperimentalna i radikalna produkcija koja se događala 60-ih godina bitno utjecala na vizualnu umjetnost, naročito na multimedijske umjetnike… Upravo uključivanje filmske produkcije u muzeje vizualne umjetnosti izuzetno je bitno zbog vizualne kulture i predodžbe na svijet kroz sliku, a samim time i pokretnu sliku koja je danas najčešće interdisciplinarna.

U vrijeme kada je muzej otvoren, svaki dan bez prestanka će se vrtjeti projekcija i program koji je kolegica Fradelić kustoski koncipirala. Mi uređujemo jedan poseban prostor u kojem će ta produkcija biti predstavljena, isto kao i sva druga djela u muzeju. Taj prostor će se fizički nadovezivati na segment visokog modernizma 60-ih godina, koji je predstavljen u tom djelu muzeja. Ovo predstavlja jednu paralelnu realnost i svijet koji se događao u istom vremenu. Upravo će za novu generaciju slikara, medijska i filmska umjetnost te fotografija biti utjecajnije u smislu formiranja predodžbe svijeta za njih nego što je to povijest njihove slikarske ili kiparske discipline učinila- kratko je rekao Branko Franceschi, zahvalivši se Kino klubu na ukazanom povjerenju i prihvaćanju ideje o tome što će Galerija umjetnina postati kada se izradi i njena treća faza koja će imati multimedijalnu dvorana.

Verzotti_Flourescencije_Kino Klub Split

O samome programu više je rekla predsjednica Kino Kluba Sunčica Fradelić:

U organizaciji programa, a i samog koncepta Kino Kluba Split, bilo nam je bitno da mlađe generacije upoznamo s našom vlastitom poviješću i iz toga izvučemo neku inspiraciju ili smjernicu za djelovanje. U klubu je od početka producirano 278 radova, od toga ih je tridesetak koji su predstavnici splitske škole filma pokrenute pod palicom Ivana Martinca. Što su od toga antologijski radovi, pokazalo je vrijeme, isto ono vrijeme koje će tako uvjetovati i neke nove radove i uspjehe. Ovaj prvi izbor od pet filmova koji će se prikazati u prvom kvartalu isključivo je odabir prema mom osobnom afinitetu. To je zapravo bio jedini kriterij kojim sam se vodila. Voljela bih da ih stoga ljudi dođu pogledati, pa i da nakon projekcija malo i prodiskutiramo o njima.

Detaljniji program Smotre VI te mjesto i vrijeme proslave 65. obljetnice Kino Kluba Split možete pogledati na sljedećoj poveznici.

Zafranovic_Dnevnik_Kino Klub Split

Uspješno se oduprijevši izazovima vremena, Kino Klub Split u kontinuitetu djeluje na području audio-vizualne edukacije za građane i produkcije filmova sve od osnivanja 27.03.1952, razvijajući i čuvajući kulturno-umjetničke sadržaje kako u lokalnoj sredini, tako i u kontekstu domaće i svjetske kinematografije. Od postanka, klub je promijenio 4 adrese, izmijenilo se 5 generacija od kojih iz svake još uvijek dolaze članovi, a vrijedni građani, mahom entuzijasti i zaljubljenici u film, uspjeli su organizirati nebrojene aktivnosti koje uključuju seminare, programe projekcija, radionice, predavanja i filmske škole, te producirati i koproducirati u različitim suradnjama blizu 700 filmova (od čega su 282 snimljena na filmskoj vrpci). Iako se KKS uglavnom vezuje uz autorski film i alternativne forme, izvršio je i još uvijek vrši presudan utjecaj na razvoj čitave audio-vizualne i tehničke kulture u našoj sredini, te zadnjih godina doživljava ponovni procvat u količini filmova i programa, a surađujući i s brojnim organizacijama, institucijama i udrugama u zemlji i inozemstvu, polako se pozicionirajući kao regionalni centar za audio-vizualnu kulturu i umjetnost.