#dva ov

[mishkakagehishka]

Boli me glava i od ovih kolizija

[bojesvemira]

Toliko me život iscrpio, od ljubavi do pronalazenja same sebe u pubertetu. Od prijateljstva do tuge, od ukocenosti i živahnosti od uzbudjenja i malaksalosti. Kada bi me pitali od čega najviše možda od tog osjećaja da nikome i nigdje ne pripadam, taman kada pomislim nešto me povuče sebi kao crna sjena koja mi pruža utočište samo u njenom zagrljaju. Uvijek sam htjela da samo imam dovoljno novca za par stvari, to su avionske karte, krofne u Rimu i za vuneni džemper. Ali kako odrastam želje su mi veće i veće valjda mi je jedina satisfakcija ovaj uspjeh, ne znam majku mu….

A od ljubavi nisam puno očekivala šta više poruku dnevno, ruku u ruci i koji cvijet. Sada ne mogu više pišam se na te standarde, hoću najmanje sto i dvije poruke dnevno, sto i dva poljubca, da dođe kad treba, da me razumije više nego iko ikada, da sa mnom i putuje vikendom u druge gradove, države na ostrvo ne bi li našla kokos i u njemu svoju dušu vjerovatno kada bi ga i našla prazan bi bio. Dosta mi je više tog stresa, tuge, bijesa u ljudima dosta mi je sjediti gledati u jednu tačku ili pričati o ovim problemima gdje sam nestala i da li ću se pronači možda sam isparila skroz možda nikad neću moći naći se ali hajde da ne pričamo o tome, hajde da putujemo da dok gledamo jedno u drugo vidimo samo daleki jug, prošle godine sam se osjećala tako pronađeno ali sa pogrešnom osobom stalno sam putovala, pila jeger i plesala. Hoću i ove godine, da ljeti plešem po otoku bosa i gola, da mi kosa dotiće ramena i da brojim nove benove od sunca hoću da me nema kao što me nije bilo ni sada. Hoću da me nema u gradovima koji me vole, i hoću da nas nema kada rane nas bole.

[belog-grada-crna-princeza]

Život na easy mode/I'd rather be anything but ordinary, please.

Začeta sam greškom, jedne zvezdane noći u Grčkoj, nakon, pretpostavljam, previše pića i smeha. Na svet mi se žurilo; došla sam mesec ipo dana ranije, zamalo umrla od infekcije koja je zahvatila moj mozak i nervni sistem, ali ne lezi vraže, toj bebici se živelo. Posle pakla koji se zvao inkubator i ne-baš-zainteresovane medicinske sestre, konačno sam bila u svom prvom domu, ujakovom stanu, jer su moji još uvek gradili kuću. Kažu da nisam plakala noću, valjda rezultat tolikog treninga u bolnici gde je ta glavica na kraju zaključila - niko neće doći, pa su mi stavljali ogledalce da vide da li dišem. Prve reči su mi bile, ako im je za verovati: mama, tata i "u jeeee(bote)". I tako je putovanje počelo. Turbulencija na ovom letu, hvala Bogu, nije falilo. Putnici su se menjali, destinacije varirale koliko i moja raspoloženja i često nije bilo pilota u avionu. Ali turbulentno putovanje bilo je garancija uz kartu. Saznanje da sam čudna došlo je otrpilike zajedno sa saznanjem da nema Deda Mraza. Nekoj maloj siledžijki koja me se verovatno danas i ne seća zapalo je zadovoljstvo da mi obelodani ne samo tu činjenicu, već uz to i gratis spoznaju da zbog tog nečega u meni što me čini drugačijom ne samo da nisam baš poželjna za stolom sa njima ostalima, već sam i idealna meta. Moja strategija se kroz život, priznajem, menjala, ali počela je, iz ove perspektive, najboljom mogućom: ignorisanjem. Imala sam jednu prijateljicu, sa magičnim imenom - Luna, a većinu vremena kad ona nije bila tu crtala sama negde u uglu. Kada sam konačno rekla nekome za maltretiranje, baki kada je jedan dan došla po mene i nakon njenog razgovora sa vaspitačicom, rešenje je pronađeno: maloj je naređeno da mi se izvini i da me uključi u društvo. Na silu sam sedela za tim stolom sutradan i sve vreme mislila koliko bih radije crtala u svom ćošku, čemu sam se narednog dana i vratila. Kasnije, tokom odrastanja, bilo je svega: od uzorne devojčice, do buntovnice, do asocijalne i antisocijalne i opet fine i poslušne pa sve u krug... pokušavala sam. Može se reći da još uvek pokušavam i odrastam. Ali što bi jedan naš reper rekao: ja sam dete s druge planete. Ova priča nije počela obično, niti je ikada do sad to i bila. Niti sam ikad, zapravo, u dubini svog bića, ni želela da to bude. Da to budem. Nije meni smetalo ni što ne pripadam, ni što sam usamljena, neshvaćena, smetalo mi je jedino očekivanje da ne budem ta koja jesam. Nekada i od sebe same. Ali nisam počela ovaj život na easy mode, niti je ikada bio to. Ovo je od starta spektakularna priča kakva se samo jednom dešava. Ovo je onaj neponovljivi film koji te drži na ivici sedišta od početka do kraja. Nikada i nije bila limunadica za nedelju popodne. Kažu da najmračnije noći daju najsjajnije zvezde, e to je ovaj život koji živim. U ovom avionu gde nema padobrana, gde se ide na slobodan pad sa samo dva moguća ishoda. Leteti, ili umreti. Nije to za slabe. A ja... što kaže pesma: rođena sam kao fajter.

-Katarina

[optimizacijasajta]

SEO WITH ATTITUDE

Mapiranje ključnih reči je proces povezivanja ključnih reči sa određenim stranicama ili sadržajem na veb sajtu. Ovaj proces je važan za SEO jer pomaže pretraživačima da razumeju o čemu se radi na svakoj stranici i da je rangiraju na relevantnim pretragama.

Ključne reči su reči ili fraze koje ljudi koriste za pretragu informacija na internetu. Kada se osoba zainteresuje za određenu temu, ona će najverovatnije upisati odgovarajuću ključnu reč u pretraživač. Ako je vaš veb sajt optimizovan za te ključne reči, pretraživač će ga prikazati na rezultatima pretrage, što će povećati vidljivost vašeg sajta i privući više posetilaca.

Kako funkcioniše mapiranje ključnih reči?

Mapiranje ključnih reči se obično radi u dva koraka:

Izbor ključnih reči: Prvi korak je identifikacija ključnih reči koje su relevantne za vaš veb sajt. To se može uraditi analizom pretraga, istraživanjem konkurencije ili jednostavnom upotrebom zdravog razuma.

Dodeljivanje ključnih reči: Nakon što ste identifikovali ključne reči, potrebno ih je dodeliti određenim stranicama ili sadržaju na vašem veb sajtu. To se može učiniti na nekoliko načina, kao što su:

Uključivanje ključnih reči u naslove i meta opise stranica: Naslovi i meta opisi su dva najvažnija mesta na stranici za SEO. Uključivanje ključnih reči u ove elemente će pomoći pretraživačima da razumeju o čemu se radi na stranici.

Uključivanje ključnih reči u sadržaj stranica: Ključne reči treba da budu prirodno integrisane u sadržaj stranica. Ne pokušavajte da ih forsirate, jer to može dovesti do loše korisničke iskustva i negativnog uticaja na SEO.

Korišćenje oznaka ključnih reči: Oznake ključnih reči su HTML elementi koji se mogu koristiti za označavanje ključnih reči u sadržaju stranica. Iako su oznake ključnih reči i dalje korisne u nekim slučajevima, one više nisu toliko važne za SEO kao nekada.

Prednosti mapiranja ključnih reči

Mapiranje ključnih reči ima nekoliko prednosti, uključujući:

Poboljšano rangiranje u pretrazi: Kada pretraživači razumeju o čemu se radi na vašim stranicama, oni će ih moći rangirati na relevantnim pretragama.

Povećan saobraćaj na veb sajt: Više rangiranih stranica znači više posetilaca na vašem veb sajtu.

Poboljšano korisničko iskustvo: Ključne reči koje su relevantne za sadržaj stranica pomažu korisnicima da pronađu informacije koje traže.

Kako započeti sa mapiranjem ključnih reči?

Ako želite da započnete sa mapiranjem ključnih reči, evo nekoliko saveta:

Započni sa istraživanjem: Pre nego što počnete da dodeljujete ključne reči, važno je da razumete koje ključne reči su relevantne za vaš veb sajt. To možete učiniti analizom pretraga, istraživanjem konkurencije ili jednostavnom upotrebom zdravog razuma.

Koristite alate za mapiranje ključnih reči: Postoji mnogo alata koji vam mogu pomoći u mapiranju ključnih reči. Ovi alati mogu vam pomoći da identifikujete relevantne ključne reči, da pratite napredak i da generišete predloge za dodeljivanje ključnih reči.

Testirajte i prilagodite: Mapiranje ključnih reči je proces koji se može stalno usavršavati. Testirajte različite kombinacije ključnih reči i pratite rezultate kako biste videli šta najbolje funkcioniše za vaš web sajt.

[aristotels]

POLITIKA | BEZ PARDONA!

(prenesno sa slobodne dalmacije, članak je pod pretplatom)

Katarina Peović: Ma kakva rijeka promjena, to je narcisoidna i sebična Milanovićeva gesta. A tek Dalija Orešković!

PIŠE MARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ / 19. ožujka 2024. - 15:36

Radnička fronta neće biti dio koalicije? Ionako bismo iz nje sami izašli, Zoran Milanović nam nije prihvatljiv kao kandidat zbog svoje antiradničke politike. Pa on je dok je bio premijer poslao specijalce na radnike koji su štrajkali na Braču.

Tim je riječima predsjednica Radničke fronte Katarina Peović prokomentirala razlaz sa SDP-ovom koalicijom koji je uslijedio nakon objave Milanovićeve premijerske kandidature.

Radnička fronta ostaje jedina stranka na ljevici na ovim parlamentarnim izborima. Paradoksalno je da sada, kada se najvjerojatnije može postići prvi korak, a to je smjena HDZ-a, puno teže može postići drugi korak, smjena HDZ-ovskih politika. Sada imamo dva jarca na brvnu, no smjena jednog drugim zapravo i nije smjena. To su dva stara lica koja vode iste politike - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Katarina Peović. Pritom ističe privatizaciju i komercijalizaciju zdravstva koje, prema njezinim riječima, zdušno provode i HDZ i SDP.

ZALOG LIJEVE KOMPONENTE

Radnička fornta u toj je koaliciji bila zalog lijeve komponente. Sada ćemo samostalno biti jedina garancija da se može nešto mijenjati. Što je jača Radnička fronta, to će koalicijska lista biti više pod pritiskom da nešto stvarno mijenja.

Je li Radimir Čačić promjena? Pa on je dojučerašnji partner HDZ-a. Ta je lista puna oportunista koji su se samo svrstali uz izgledne pobjednike. Zato im je prihvatljiv i Domovinski pokret, ali ne i Radnička fronta - kaže nam zastupnica ove stranke u Saboru.

Pretpostavlja da je vjerojatno i Milanovićev uvjet bio da u koaliciji ne bude RF.

Mi bismo tražili stvarnu promjenu. Grbin tvrdi da im je, kad je Milanović bio premijer, Bruxelles nametnuo mjere štednje. I sad kada dolazi nova kriza, sad će im opet Bruxelles biti izgovor. SDP je 2014. mijenjao Zakon o radu i uveo prekarne ugovore. HDZ je napravio pripremu za to, a SDP je to proveo. U izvanrednim uvjetima radniku može isplatiti 30 posto manju plaću bez ikakvog obrazloženja - upozorava Peović.

Pokušali su, podsjeća ona, čak i izbrisati nereprezentativne sindikate - Radnička fronta jedina je na to upozorila, pa je Ustavni sud to poništio.

Najveći štrajk u Hrvatskoj prošle je godine vodio nereperezentativni sindikat. Zato im je toliko i bilo u interesu da ih izbrišu, jer se s velikim sidnikatima uvijek dogovore. I Milanović i HDZ rade prema imperative kapitala - uvjerena je Katarina Peović. Zato bi glavni cilj ovih izbora, prema njezinom mišljenju, trebao biti da s HDZ-om odu i HDZ-ove politike.

U SDP-ovoj koaliciji je, naglašava ona, čak pet liberalnih stranaka, koje su - "trbuhozborci kapitala".

U toj listi oportunista je i Dario Zurovec iz Fokusa (Fokus je u utorak također napustio SDP-ovu koaliciju), dojučerašnji član mladeži HDZ-a. I što su oni jači, slabije su radničke politike. Milanović sa sebe ni ne kaže da je on socijaldemokrat, nego kalvinist. Sebe ni ne doživljava kao ljevičara, oduvijek je pokušavao koketirati s desnim biračkim tijelom. Koliko god pričao o rijeci promjena, on naprosto ne može biti zalog tih promjena - ističe Peović.

Sada je, smatra ona, na djelu šok terapija.

Nju su PR stručnjaci u SDP-u na žalost savršeno savladali. Ta šok terapija u politici ima opasnu funkciju da zamagli prava pitanja. I pitanja programa, i definicije što ta promjena zapravo znači. Svi pjevaju Juru Stublića, dok im se iza leđa skriva da promjene zapravo neće biti - poručuje naša sugovornica.

==

Za predsjednicu Radničke fronte nije sporno da HDZ treba smijeniti.

To smo jasno rekli i na sastanku s ostalim strankama. Kada se procijenilo da do stvarne promjene može doći, i kada je Milanović vidio da možda neće dobiti drugi mandat za predsjednika, on se uključuje i objavljuje da će se kandidirati na parlamentarnim izborima. To je jedna tako narcisoidna, sebična gesta - zaključuje Katarina Peović.

Licemjerna Dalija Orešković

Dalija Orešković se cijelo vrijeme klela da je zakonski okvir najvažniji. I sad nakon odluke Ustavnog suda čujemo da zakonski okvir nije najvažniji. Sad postoji viši cilj. Da je takvo što napravio Plenković, najoštrije bi reagirala - kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Katarina Peović.

Poništavanje izbora ‘ubilo‘ bi male stranke!

Eventualno poništavanje ovih, i raspisivanje novih izbora najteže bi posljedice, smatra Katarina Peović, mogao imati po manje stranke.

Sada imamo situaciju u kojoj Milanović najvjerojatnije neće biti kandidat na izborima, jer to ne može biti po Ustavu, što je jako dobro znao i ranije. Ali će govoriti u korist SDP-a i njihove koalicije, što će dovesti u opasnost cijele izbore. Poništavanje izbora velikim bogatim strankama koje financiraju krupni tajkuni ništa neće značiti. Ali nama malima hoće, jer ćemo od naših skromnih sredstava platiti jednu kampanju, i nećemo imati za novu - poručuje naša sugovornica.

[zanimljivaekonomija]

Sve je spremno za veliki turistički događaj na Beogradskom sajmu

Na Beogradskom sajmu najavljeni su program i učesnici predstojećeg 45. Međunarodnog sajma turizma, koji za posetioce počinje u četvrtak 22. Februara. Prvoklasna turistička manifestacija, skup celog regiona jugoistočne Evrope i drugih delova sveta, ove godine izlagačima je popunila sve kapacitete u halama u kojima se održava, 1, 1A i 4.

Dragan Zečević, koordinator 45. Međunarodnog sajma turizma sa velikim zadovoljstvom je najavio više od 400 učesnika iz preko 27 zemalja koji će predstaviti svoju ponudu. “Grčka, ovogodišnja zemlja partner Sajma turizma biće posebno zanimljiva za posetioce sajma, jer oko million turista iz Srbije godišnje posećuje Grčku, najviše njen severni deo, a od onih koji letuju u inostranstvu, 70 odsto Srba bira upravo Grčku”, rekao je Zečević.

Prvi put na Sajmu turizma nastupaju Kambodža, Ekvador, Sveta Lucija, Libija, a zemlje koje se vraćaju i ponovo učestvuju su ostrva Indonezija, Kuba i Sao Tome i Principe. Popularne i omiljene destinacije kontinuirano prisutne na sajmu biće tu i ove godine: Turska, Grčka, Crna Gora, Tunis, Bugarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Kamerun, Gabon, Namibija i Kipar.

Zečević je najavio i 19. Međunarodni sajam hotelsko ugostiteljske opreme HORECA-OPREMA koji će se odvijati paralelano sa Sajmom turizma, od 22. do 25. Februara u halama 2A i 2C. Pod sloganom „Poslužite se“ ponuda na Sajmu HORECA-OPREMA biće najveća do sada, a izlagači iz Italije, Hrvatske, kao i Srbije iz najrazličitijih oblasti u vezi sa ugostiteljskim delatnostima koje svaku turističku ponudu dižu na viši nivo, prikazaće najsavremeniju opremu za kuhinje, restorane i barove, hotele, kao nove trendove poslovanja, snabdevanja i funkcionisanja ugostiteljskih objekata.

Uroš Kandić, državni sekretar u Ministarstvu turizma i omladine Republike Srbije konstatovao je da Srbija beleži najveći rast u turizmu i porast od 79% posle pandemije, a i ove godine od 1. januara do 1. februara, za 3-4% povećan broj dolazaka. “Sajam turizma svečano će otvoriti predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministarka turizma Grčke Olga Kefalogiani. Mnogo očekujemo od ovog vida partnerstva sa Grčkom, kao i posle svakog sajma turizma kada saradnja između zemalja daje sjajne rezultate. Nastavlja se ulaganje u turizam i infrastrukturu i nadamo se da će turizam biti snažan zamajac celokupne privrede”, najavio je Kandić.

Georgios Kakoutis, direktor Nacionalne turističke organizacije Grčke, kancelarije u Srbiji istakao je da je za Grčku posebna čast što je zemlja partner 45. Međunarodnog sajma turizma, a saradnja dveju zemalja povod za dalje povezivanje dva naroda. “Činjenica je da je ovaj sajam već duže od četiri decenije vodeći turistički događaj, visokih profesionalnih standarda, a na toj proslavi turizma Nacionalna turistička organizacije Grčke je prisutna svake godine. Ove godine zadovoljstvo je veće, budući da je Grčka zemlja partner, a na štandu u hali 1 biće prisutni svi turistički predstavnici iz najpopularnijih grčkih destinacija. Njihov glavni zadatak je da posetiocima približe sve turističke kapacitete, istorijske, prirodne, kulinarske, vineske i kulturne ture za obilazak Grčke”, rekao je Kakoutis i dodao da više od 70 hiljada Grka bira Beograd, Novi Sad, Zlatibor, banje Srbije i Kopaonik za svoje turističke posete vašoj zemlji a taj broj se svake godine uvećava.

Srbija će svoje turističke adute predstaviti u hali 4 Beogradskog sajma kroz nastupe Turističke organizacije Srbije (TOS), Turističke organizacije Beograda (TOB), Turističke organizacije Vojvodine (TOV) kao i mnogobrojnih lokalnih i regionalnih turističkih organizacija iz svih delova Srbije. U halama 1a i 1 zapažen nastup imaće Garancijski Fond AP Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam.

Turistička organizacija Srbije, prema rečima direktorke Marije Labović, predstaviće se pod sloganom „Srbija. Doživi!”, a pored aktivnog odmora akcenat će biti na bogatstvu različitosti kroz promociju novih brošura„Uporište duhovnosti” i „Moj Dunav”. Labović je rekla da više od 60 odsto dolazaka stranih turista kod nas u Srbiju pripada posetama i obilascima vezanim za duhovnost (crkve i manastiri) i programe vezanih za reku Dunav pa je najavila da će ti programi dobiti na značaju za ovu sezonu od strane TOS–a.

Nastup Turističke organizacija Beograda na ovogodišnjem Sajmu turizma biće u znaku predstojeće izložbe EKSPO 2027, kao i različitih manifestacija koje nude beogradske opštine. Tokom sajma će biti potpisan protokol o saradnji između TOB-a i preduzeća EXPO 2027, projekta koji će promeniti lice grada, rekao je Miodrag Popović, direktor Turističke organizacije Beograda.

Saopštenje: Beogradski sajam

[pogledomdosrzi]

Primorani nastavak

Ustajem iz kreveta

Sumorno se krećem prema kalendaru na zidu

Očima prelazim preko sedmica ovog mjeseca

Došla sam do zadnje nedjelje

Ne znajući u koju nedođiju

Su otišli dosadašnji prekršaji

Niti kuda vodi preostali beskraj

Sa smrtnim izuzetkom

Na meni je pidžama

Stara koliko i sve ideje u glavi

I sve glavobolje što vise od subote

Već ko zna koliko nedjeljnih jutara

Ispijam zadnju šolju kafe

I sipam vodu da provrije

Još uvijek neodlučna

Dal' da nastavim sa kafom

Ili izvadim kesicu čaja iz prašnjave kutije

Pripremam svesku na sto

Po njenim koricama obitava

Mnogo ideja za nove pjesme

I dovoljno je papira

Ali kada dođe trenutak da se najzad

Nešto i napiše

Papiri bivaju skoro svi iskidani

Sem nekolicine

Koja odgovara preostaloj tinti u hemijsci

Ostatak sveske je ispunjen stihovima

Koji opisuju emocije

Što su već odavno trebale biti istrijebljene

Al' nit je čovjek zanemarena živa vrsta

A nit su njegove emocije

Konzerve sa isteklim rokom trajanja

Koje se bacaju kada nisu više za jelo

Ovakav vid osjećanja se u duši

Nakuplja

Uprlja

Usmrdi

Zapraši pa čak i ubuđavi

I ne krenu se čistiti sve dok čovjek

Napokon, zaista kao tačku na rečenicu

Ne stavi tu svesku na sto

I shvati da to malo papira i tinte što ima

Je sasvim dovoljno

Za ubuđale emocije

I ne kudi sebe više jer nisu popunjene

Jer zna da ovo sada što ispiše je stvarno

Šlag na tortu

I da je neophodno što prije

Otići do knjižare i kupiti

Novu svesku

"Sretna Nova godina"

Piše na novom plakatu

Na sred čaršije

I nije ta rečenica jedina stvar

Koja se ponavlja iz godine u godinu

A da označava neka sasvim druga zbivanja

I sa rukama u džepovima

Zamišljam kako bi bilo zgodno

Voditi dva života iduće godine

Jedan gdje se sve nastavlja od ove

Ista ljubav ista tuga

A čovjek u mom drugom životu

Zna da je prava odluka

Težiti ka novom početku

I kad ponoć otkuca

Ja ta oba života vodim u sebi

Pričam kao početnik

I smijem se tako

Mislim i hodim početničkim koracima

Ali puštam sebe da između 3 i 4 sata ujtru

Snivam život koji se kao bajka

Nastavlja od prošle godine

Mada, osjetim da ti počeci

Puzaju po svim dijelovima mog bića

I zato znam da će se snovi ubrzo obnoviti

Ali bit će uvijek verzija mene

Koja će s vremema na vrijeme

Par minuta

Biti ona djevojčica

Iz prošle godine

I onda će zazvoniti zvona na crkvi

Za prvi januar

I nedjeljno sunce je izašlo

I u novu svesku se krenulo pisati

I snovi ne traju više ni satak

I nema početka kakav je onaj

Na koji si primoran

Jer znaš da nema sreće ondje

Gdje se i tuga umorila

Ne može odraz u ogledalu biti isti

Kada se osoba promijenila čak i u očima

I nema ni jednog početka bez gorčine

Što iznova moraš učiti da hodaš

Ali ne bi ni letjeti bilo interesantno

Kada bi se naučen rodio

[80s-reject]

buraz buraz jel imas neki drugi social media za svaki slucaj od ove stvari da tumblr umire il nesto

imam imam burazeru evo instagram @/punkmommyissues (twitter mi je mrtav al i tu mi je taj user) a imam i osobni @detektivskaprica inc na bilo sta da me trazis mozes me nac na ta dva usera

[zagrebjavniprostor]

Foto: Saša Šimpraga

Nevidljivi most

Saša Šimpraga, 2023.

„A, kad Savu plahu prelijeće,

trese mostom, te se zemlja kreće,

Kano da se Okić s Klekom koše,

Uz sviranje, gorsko zavijanje.“

Velimir Gaj, Naš seljak i prvi mu parovoz, 1862.

Vjerojatno najstariji poznati sačuvani prikaz nekog zagrebačkog mosta onaj je na karti Nicolausa Angielusa iz 1566. godine. Na tom prikazu Kaptola i Gradeca, koji je najstariji do sada poznati kartografski dokument koji prikazuje prostorni opseg i djelomično urbanu strukturu Zagreba, vidljivo je i jezero koje se nalazilo s istočne strane katedralnog kompleksa i služilo i kao zaštita i kao ribnjak. Preko tog ribnjaka jasno je ucrtan drveni most. Otprilike je spajao katedralni kompleks s današnjom Šoštarićevom ulicom. Mosta ni jezera odavno već nema, a na tome je mjestu javni park Ribnjak koji u imenu čuva memoriju na nakadašnju veliku vodu. Kontinuitet imena samo potvrđuje da je prošlost gradu imanentna, uvijek prisutna, bilo u svom materijalnom ili nematerijalnom obliku, pa i kombinaciji jednog i drugog. Jedan od tih tragova prošlog su i arheološki ostaci najstarijeg zagrebačkog željezničkog mosta: upornjak s južne strane Save, na Kajzerici, i baze dva pilona koji se za niskoga vodostaja mogu vidjeti u koritu rijeke. Slika starog mosta davno je iščezla iz memorije stanovnika Zagreba, a on je dobrim dijelom i zaboravljen. U njegovoj, doslovno, neposrednoj blizini izgrađen je Zeleni most –  Savski slavoluk kako će ga nazvati Fedor Kritovac –  danas nezaobilazna slika zagrebačkih obala Save, pa i identitetski reper glavnoga grada. Most koji mu je prethodio dovršen je 1862. godine kao dio željezničke pruge Zidani most – Zagreb – Sisak otvorene za promet te iste godine kada je željeznica stigla u grad. Izgradnja mosta započela je sa strane Kajzerice. Most je bio najzahtjevniji element infrastrukture nove pruge. Rešetkasta čelična konstrukcija mosta projektirana je u Budimpešti, elementi za njeno sklapanje proizvedeni su u Beču te dopremljeni Dunavom i Savom do Siska, a dalje kopnom do Zagreba i Kajzerice. Most je bio ukupne duljine 253 metra, sadržavao sedam stupova i dva upornjaka. Čini se da su kameni dijelovi ukrasne ograde, kao manje važni elementi, isklesani vjerojatno u kamenu iz zagrebačkog kamenoloma Bizek, tj. u istoj vrsti kamena od kojega je građena i zagrebačka katedrala, dok su upornjaci bili od bitno čvršćeg granita. Ti kameni ostaci mosta druga su najstarija postojeća izgrađena struktura u užem Novom Zagrebu, odmah nakon pogranične stražarnice Napoleonovih Ilirskih provincija pored Savskog mosta koja je iz 1809. godine. Stražarnica ima status kulturnog dobra RH, dok ostaci mosta nemaju nikakav formalni status, ali su važan dio urbane povijesti grada. 

Ideju o oživljavanju zaboravljenih i zapuštenih ostataka prvog zagrebačkog željezničkog mosta kao novog javnog prostora iznio je još 2015. godine arhitekt David Kabalin. Slijedom toga i kroz godine bilo je pokušaja platforme 1postozagrad prema mjesnoj samoupravi da se lokalitet oživi kroz male komunalne akcije, no bez ikakvog pozitivnog odgovora ili pomaka. Konačno, Kabalinova ideja svoju je realizaciju doživjela ove godine u sklopu projekta Mikrourbanizmi kojeg je, po zamisli autora ovog teksta, provela Hrvatska udruga nastavnika povijesti, a čiji je fokus na mikrolokacijama iz urbane povijesti Zagreba. Projekt je podrazumijevao i obrazovni dio u suradnji s Katedrom za metodiku nastave povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu čiji su studenti i studentice, na ishodišnoj točki programa tj. ostacima mosta, proveli istraživanje i proizveli seminarske radove na odabrane teme iz zagrebačke prošlosti.

Privremena intervencija na sačuvanim elementima mosta, izvedena po Kabalinovoj zamisli i projektu, kulminacija je tog programa koji je uz navedeno, imao primarnu ulogu osvijestiti javnost o arheološkim ostacima mosta i kroz jednostavno rješenje aktivirati ih kao novi javni prostor. Prilagođen mogućnostima projekta i kao privremeno rješenje, arhitekt prijedlog svodi na esenciju – mogućnost sjedenja i vidik, doživljaj. Na lokalitetu je postavljena drvena klupa, fiksirana u tlu, a sadrži info pano koji s dvije strane ima različite zadaće. Sa sjeverne prolaznicima signalizira novo mjesto na obalama. Njegova žuta ploha vidljiva je i iz daljine. S proljećem kad okoliš zazeleni doći će još više do izražaja budući da će zelenilo pojačati kontrast. S južne strane, dok mu se prilazi, pano nudi info sadržaj: osnovne informacije o povijesnom mostu. Uključuje, primjerice, i pjesmu „Naš seljak i prvi mu parovoz“ koju je Velimir Gaj napisao upravo u povodu 1. listopada 1862. tj. dana kad je prvi vlak prošao mostom. Na taj isti datum 161. godinu kasnije otvoren je i ovaj novi mali vidikovac. S vidikovca, klupe, otvara se trasa nestalog mosta, odlični pogled na Zeleni most i obale, vlakove u prolazu, i možda najzanimljivije, s mjesta se mogu promatrati ljudi koji prolaze s obje strane rijeke. Pritom mjesto po svojoj prirodi nudi određenu intimu javnog prostora, na način da istovremeno prisutni, prostor možete imati i samo za sebe.

Intervencija tako ispunjava nekoliko funkcija. Prvu da mjesto stavlja u potvrđenu upotrebu kao javnog prostora i to na način da nadograđuje, aktivira, prošlost bez da je degradira; i druga, da stari most posredno vraća u kolektivnu memoriju te stvara i nudi točku interesa: onu koja ima utilitarnu ulogu kao mjesto mogućeg boravka, i onu koja educira o povijesti važnog dijela željezničke infrastrukture u gradu. Prigodno, za otvorenje, na kamenoj ogradi mosta apliciran je i strip na temu željeznice, u dva nastavka i to na dvije bočne strane ograde. Autorica je Cicko. Radi se o papirnatom rješenju i eko ljepilu koji će s prvim kišama nestati. Prikaz vlaka u jednom od vagona uključuje i žirafu. Naime, dok je postojalo gradsko kupalište sa sjeverne strane, a Kajzerica još bila tek livada, južna obala Save kolokvijalno se nazivala - Afrika. Koja je preko Sredozemnog mora, a ovdje preko rijeke.

Foto: David Kabalin

Kabalinov rad je elementaran, ali studiozan, posvećen detalju, a karakterizira ga perceptivnost, sposobnost (pionirskog) čitanja i nadogradnje prostora koji je slojevit. Oživljavanjem jednog od tih slojeva, važnog dijela urbane povijesti grada, ponudio je minijaturu koja funkcionira. Možda i nagovješćuje neko trajnije, kompleksnije, ali i dalje jednostavno rješenje budući da lokacija ne traži puno da bi dala još više. Naime, jedna od zadaća projekta Mikrourbanizmi je da privremena intervencija demonstrira, potakne, neko dugotrajnije, sveobuhvatnije i nešto skuplje rješenje kako bi se ostaci mosta trajno sačuvali i ostali u javnoj namjeni. Kako sam autor navodi u prigodnom intervjuu, postoje vremena za velike urbane i infrastrukturne zahvate, no jasno je da ne živimo u jednom od njih. Nedefiniranost, pa i improvizacija, odnosno tehničko rješenje zagrebačkih obala Save upućuje na to da će se one u budućnosti, poželjno, mijenjati, prilagođavati novim potrebama. Tad bi trebalo računati i s ostacima mosta. Potvrditi ih kao važne. I zato je intervencija bitna budući da čuva, produžuje, urbano sjećanje, gradi narativ o mostu kojeg više nema, a pritom na gradskim oblama nudi, skreće pažnju, na stara nova mjesta i mogućnosti.

Kompleksniji zahvati na južnoj obali Save možda jednom uslijede. Do tada mogu proći desetljeća. One manje zahtjevne, izglednije, vezati se može uz npr. formiranje trgića s južne strane Savskog mosta, ili neposrednije uz mogući budući javni park koji mjesna samouprava u aktualnom sazivu zagovara na gradskoj parceli neposredno zapadno od ostataka starog mosta. Za nešto veće Grad teško da je spreman, pa i sposoban, te su upravo takva sitna prilagođavanja tek otvaranje perspektive za nešto ambicioznije. I tu Kabalinov prijedlog, eksperiment, zauzima dobru startnu poziciju: osvješćuje i gradi. Ujedno je svojevrsni preduvjet onoga što će jednom možda doći.

U međuvremenu, Zagreb je grad kojem nedostaje mostova. U budućnosti će možda postojati pješački između Jaruna i Laništa, ili onaj za sve kod Bundeka, i neki drugi. No, grad isto tako treba i svoje nevidljive mostove, one koji povezuju prošlost i sadašnjost.

[razdragana]

28. decembar

Nova godina je za tri dana.

Neprirodno, majska ruža je u punom cvetu.

Napolju je sunčano i prolećnih 10 stepeni.

Ipak, ove godine izostaje novogodišnja euforija.

Nema čarolije u ponoć.

Čarolija je u srcu, a ne u ritualima i datumima.

Napokon u susret novoj godini idem bez želja.

Dovoljno mi je da postojim, da mogu da živim trenutke.

Danas je dobro, sutra je loše, za dva dana biće bolje.

Pa opet u krug.

Nema potrebe za iščekivanjima koja bole, za obmanjivanje nadom.

Život je i bez toga komplikovan.

Svaki dan je izazov, ali i prilika.

Za osmeh.

Za radost.

Za sreću.

Za uspeh.

Za zagrljaje.

Za ljubav, u svim svojim oblicima.

Treba živeti svaki sat u svakom danu.

Treba živeti.

Nova Godina će svakako doći 31. decembra oko ponoći.

[ladiscribus]

Posadas - grad argentinskih heroja i čovjeka u gumenim rukavicama

S centralnog terminala stižem lokalnim autobusom za samo 70 pezosa do spasonosnog apartmana. Dočekuje me mlad, nizak momak, s repićem na glavi. Vrlo stidljivog glasa i usporenih pokreta pokazuje mi to čudo od apartmana. Smještaj je doslovno pravo čudo, to jest pravi čušpajz od apartmana. Nema klime niti frižidera, ali zato ima ogroman brazilski ventilator. Sva sreća da nisam par centimetara viši, vjerojatno bi mi glavu odrubio sa svojim niskim ogromnim propelerima. Vidjevši da mi nije baš drago što ovdje nema frižidera, Shorty mi ukazuje da možda možemo naći neki drugi smještaj na bookingu, ako nisam zadovoljan ovim ponuđenim. Međutim, kako sam bio umoran od puta i bez želje i volje da tražim nešto dalje, prihvaćam ovaj čušpajz, to jest apartman. A cijena je stvarno prihvatljiva, jer ako se preračuna koliko sam platio u argentinskim pezosima, ispada da sam ga platio oko 7 američkih dolara po noćenju, s time da sam dolare promijenjenio na crno i naravno dobio vrlo povoljan tečaj.

Shorty mi je čak pomogao oko kupnje argentinske SIM kartice i punjena salda. A napravili smo i mali deal, tako sam ja kao otkazao rezervaciju, a on kao nije zaračunao naknadu za otkaz, pa sam dobio dodatnih 10% popusta.

Grad se nalazi na rijeci Parana i osim što dijeli povijest sa susjednim gradom Encarnacion u današnjem Paragvaju, ta dva susjedna grada dijeli i veliki most Puente Internacional Posadas - Encarnacion. Ocem grada smatra se isusovački svećenik Roque González de Santa Cruz. Na ovim prostorima bile su isusovačke misije koje su služile za pokrštavanje domorodačkog naroda Guarani. Isusovci su protjerani 1776. i nakon toga ovdje je bila Vlada provincije Misiones kojoj pripada i danas u današnjoj Argentini. Do rata 1869. između Paragvaja i trojnog saveza Brazila, Argentine i Urugvaja, bila je to paragvajska luka znana kao Trinchera de los Paraguayos. Nakon što je Paragvaj izgubio taj rat i jedan veliki dio teritorija, i grad Posadas došao je pod argentinsku upravu i tako dobio današnje ime po argentinskom narodnom heroju Gervasio Antonio Posadas.

Grad ima lijepu uređenu šetnicu Costanera uz rijeku Parana. Ima i par uređenih plaža, a jedna od najbližih centru je plaža El Breze. Zanimljive su te plaže i iako nisu morske, zapravo se ne razlikuju puno od atlantskih brazilskih plaža. Ove su također pješčane, s puno jakog i obilatog sunca, s mogućnošću prakticiranja sportova na pijesku te izležavanja i ispijanja hladnih alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Spomenik koji zasigurno upada u oči je 17 metara visoka i 6 tona teška inox konstrukcija, ogromna statua posvećena Andresitu Guacurariju. Poznat i kao Comandante Andresito. Bio je veliki vojnik i vođa , tzv. caudillo, provincije Misiones. Bio je jedan od prvih takvih vojskovođa u Ujedinjenim Provincijama Rio de la Plata. Bio je autohtonog podrijetla naroda Guarani, no tada nije baš bilo poželjno da autohtoni domorodac bude na nekoj čelnoj poziciji u vojsci i politici. Bio je jedan od najvjernijih suradnika generala regije Banda Oriental (današnji Urugvaj), koji ga je sponzorirao i usvojio kao sina, dopuštajući mu da se potpiše kao Andres Artigas, kako bi se sakrilo njegovo domorodačko podrijetlo. Proglašen je nacionalnim i općim herojem nakon njegove smrti, a datum 30. studeni uzima se kao "Nacionalni dan druženja" na spomen njegova rođenja , s ciljem promicanja i trajnog priznanja argentinskih običaja.

No ono po čemu ću definitivno pamtiti ovaj grad je komičan događaj koji mi se dogodio prilikom mog odlaska. Kada sam zadnji dan odlazio iz apartmana, doživio sam nešto, što nisam nikada u životu. Shorty to jest mali Čehoslovak (kaže da je to njegovo porijeklo, jer Mali ne zna točno je li Čeh ili Slovak), to jest autorizirana osoba za brigu oko apartmana, morao je pregledati apartman da ne daj Bože ima nekih oštećenja, što ajde i nije baš tako čudno. No ostao sam frapiran kada je počeo navlačiti gumene rukavice prije pregleda. Pomislio sam da će mi pregledati prostatu, a ne ovaj čužpajz, to jest apartman. Pregledavao je svaki centimetar stambenog prostora, od kupaonice, WC školjke, kefe za struganje dreka po školjci, male kutijice u kojima ima po par vrećica čaja i kave, kutiju od šećera, kompletno cijeli beštek, to jest jednu jedinu malu žlicu, madrac te ispod i iznad njega, plahte, rabljene ručnike, drveni stol, stolicu, ma nema što nije pregledao tim svojim gumenim rukavicama.. Stari Ukrajinac iz susjednog apartmana, s bogatim njemačkim i australskim radnim iskustvom, s kojim sam proteklih dana vodio duge i iscrpne razgovore oko svjetske politike, globalista, svjetske zavjere koja se već odavno sprema od doba Hiltera pa čak zapravo i prije Lenjina, ostao je u šoku kao i ja. Oboje nismo znali jel da se smijemo ili plačemo (također od smijeha). Nakon 20 minuta superdetaljnog pregleda, Shorty je klimnuo glavom, sve je ok.. Ja sam odahnuo (od smijeha)..

Čudnovata ekipa u sastavu Čehoslovaka Shortyja, misterioznog antiglobaliste u penziji Ukrajinca i mlade lagano popunjene susjede, uvijek bez grudnjaka i u vječitoj gužvi, srdačno me izgrlila i ispratila na lokalni autobus prema paragvajskom gradu Encarnacion, preko mosta, na drugu stranu rijeke, u nove avanture..

[seooptimizacija]

SEO povijest

Povijest optimizacije za tražilice

SEO povijest - webmasteri danas provode dosta vremena optimizirajući svoje web stranice za tražilice. Napisane su knjige o optimizaciji za tražilice i razvila se neka vrsta industrije koja potencijalnim klijentima nudi usluge optimizacije za tražilice. Ali gdje je sve ovo počelo? Kako smo završili sa SEO svijetom u kojem danas živimo (sa stajališta webmastera)?Prve tražilice za internet - SEO povijest Čovjek po imenu Alan Emtage, student na Sveučilištu McGill, razvio je prvu tražilicu za Internet 1990. godine. Ova tražilica se zvala "Archie" i dizajnirana je za arhiviranje dokumenata dostupnih na Internetu u to vrijeme. Otprilike godinu dana kasnije, Gopher, alternativna tražilica za Archie, razvijena je na Sveučilištu u Minnesoti. Ove dvije svojevrsne tražilice pokrenule su rođenje onoga što danas koristimo kao tražilice. Godine 1993. Matthew Gray razvio je prvu robotsku tražilicu - World Wide Web Wanderer. Međutim, tek 1994. rođene su tražilice kakve ih danas poznajemo. Lycos, Yahoo! I Galaxy je pokrenut i kao što vjerojatno - dva od njih postoje i danas (2005).Eksperimentiranje s konceptom optimizacije za tražilice Godine 1994. neke su tvrtke počele eksperimentirati s konceptom optimizacije za tražilice. Naglasak je tada bio isključivo na procesu podnošenja. Unutar 12 mjeseci objavljeni su prvi softverski paketi za automatizirano podnošenje. Naravno, nije trebalo dugo dok nije 'izumljen' koncept slanja neželjene pošte tražilicama. Neki webmasteri brzo su shvatili da mogu preplaviti i manipulirati stranicama s rezultatima pretraživanja pretjeranim slanjem svojih stranica. Međutim - tražilice su ubrzo uzvratile i promijenile stvari kako bi spriječile da se to dogodi. Ubrzo su optimizatori tražilica i tražilice počeli igrati neku vrstu igre "mačke i miša". Jednom kada su SE-optimizatori otkrili način manipuliranja tražilicom, iskoristili su to. Tražilice su naknadno revidirale i poboljšale svoje algoritme rangiranja kako bi odgovorile na te strategije. Vrlo brzo je postalo jasno da je uglavnom mala skupina webmastera zlorabila algoritme tražilice kako bi stekla prednost nad konkurencijom. Rođena je Black Hat optimizacija za tražilice. Neetičan način manipuliranja tražilicom rezultirao je bržim odgovorima tražilica. Tražilice nastoje rezultate pretraživanja čistiti od SPAM-a kako bi klijentima pružile najbolju uslugu. Industrija tražilica brzo je shvatila da SEO (Search Engine Optimization) kao industrija neće nestati, a kako bi održali korisne indekse, trebali bi barem prihvatiti industriju. Tražilice sada djelomično surađuju sa SEO industrijom, ali su još uvijek vrlo željne razvrstati SPAMMERE koji pokušavaju manipulirati rezultatima.Google ažuriranja - SEO povijest Kada je Google.com počeo biti tražilica izbora za više od 50% korisnika interneta, svima u industriji bilo je jasno da je neželjena pošta u tražilicama dosegla novu dimenziju. Google.com bio je toliko važniji za uspjeh web stranice da su se mnogi webmasteri isključivo usredotočili na optimizaciju svojih web stranica za Google jer je isplata bila vrijedna truda. Opet - Black Hat SEO se dogodio, potisnuvši poštene webmastere i njihove web stranice u isporučenim rezultatima pretraživanja. Google je počeo uzvraćati udarac. Nekoliko velikih ažuriranja Googleovih algoritama natjeralo je sve webmastere da se prilagode novim strategijama. Black Hat SE-optimizatori, ali su odjednom vidjeli da se događa nešto drugačije. Umjesto da samo budu potisnute prema dolje u rezultatima pretraživanja, njihove su web stranice iznenada potpuno uklonjene iz indeksa pretraživanja.Google Sandbox A onda se pojavilo nešto što se zvalo "Google Sandbox" u raspravama. Web-mjesta su ili nestala u sandboxu ili nova web-mjesta nikada nisu dospjela u indeks i razmatrana su u Google Sandboxu. Čini se da je pješčanik mjesto gdje bi Google 'parkirao' web stranice koje se smatraju SPAMOM ili nisu u skladu s Googleovim pravilima (duplicirane web stranice pod različitim imenima domena, itd.). Google Sandbox do sada nije potvrđen ili opovrgnut od strane Googlea i mnogi webmasteri smatraju da je to mit. Krajem 2004. Google je objavio da ima 8 milijardi stranica/siteova u indeksu pretraživanja. Čini se da je razlika između Googlea i sljedeća dva konkurenta (MSN i Yahoo!) sve veća. Međutim - 2005. MSN kao i Yahoo! Počeo se boriti vraćajući ��ivot u rat tražilica. Činilo se da su MSN i Yahoo napredovali u pružanju boljih i čišćih rezultata u usporedbi s Googleom. U srpnju 2005. Yahoo! Najavljeno da ima više od 20 milijardi stranica/web lokacija u indeksu pretraživanja - ostavljajući Google daleko iza sebe. Nijedna tražilica još nije dobila rat. Međutim, tri glavne tražilice žustro se bore za tržišni udio i jedna pogreška mogla bi promijeniti sudbinu tražilice. Bit će to teška vožnja - ali vrijedna gledanja sa strane.Ovdje smo vidjeli povijest tražilica do 2005. godine. A to je za brzinu razvoja interneta daleka prošlost. Ljudi su mnogo više upoznati sa razvojem unatrag 10 godina. Opće poznata je činjenica da je Google u međuvremenu postao daleko najkorištenija tražilica (“proguglaj to”). Osim Googlea koji ima primat, danas se koriste se i neke druge tražilice: Yandex (Rusija), Baidu (Kina), Bing (Microsoft), Ask, DuckDuckGo (anonimnost posvuda), AOL (Amerika), Yahoo, Ecosia (zeleni pretraživač). Read the full article

[mentalnahigijena]

Momo Kapor – neki daleki put od obožavanja do mržnje Bio je jugoslavenski, pa je postao srpski slikar, književnik i novinar. Kao pisca otkrio ga je Zlatko Crnković, urednik poznate zagrebačke biblioteke „Hit“. Tako su u izdanju “Znanje Zagreb” (biblioteka Hit) izašli bestseleri: I druge priče (1973), Foliranti (1974), Beleške jedne Ane (1975), Provincijalac (1976), Ada (1977), Zoe (1978), Od sedam do tri (1980), Una (1981). Kapor postaje jedan od zaštitnih znakova ove edicije. Iz toga doba i ova fotografija u zagrebačkoj redakciji – s njim su Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Zlatko Crnković i Arsen Dedić. Dolazak nacionalizma u jugoslavenske krajeve odvlači ga od Zagreba i stavlja uz bok Miloševićeve politike. Tanja Tagirov o tome je napisala: “Dva su života Mome Kapora. Prvi život u kome sam ga ja nešto strašno gotivila, čak smo bili dobri poznanici. Još uvek čuvam njegove ‘Beleške jedne Ane’ u svojoj biblioteci. Ali sve ono što je usljedilo nakon 1990. godine kad su počeli ratovi, to je jedan sasvim drugi Momo Kapor. On je pljunuo na sve: na BiH, tvrdeći da su jedni urođenici a drugi su u pravu što ih ubijaju. Sjećam se kako je odbacio nas sve u Zagrebu. Sjećam se kako je uvrijedio  pokojnog Marija Fanellija, sjećam se kako je odbacio Arsena Dedića. Onaj mali komadić mora kod Karina proglašavao je srpskim morem i odlazio tamo, a ranije je mogao da ode na bilo koji komadić mora i odlazio je.” Momo Kapor umro je  3. ožujka 2010. godine. Navodno na njegovom sprovodu i nije bilo tako mnogo ljudi kako se očekivalo, a netko je tada komentirao: ‘Da ga sahranjujemo u Zagrebu, došlo bi više ljudi’.

[theonethatshouldloveherself]

i opet taj 17. februar

svake godine sve dalja, svake godine sve teže pada, februar zato manje volim, a tebe svake godine sve više ... apsurd? između nas logike nikad nije bilo

često se pitam šta bi bilo da sam ja tebe razumela tad, da ti mene razumeš sad ... gde bismo bile da si ostala ciša, gde bismo bile da si ostala bandby, gde bismo bile da si ostala š, gde bismo bile da si ostala tu ... još se češće dovodi u pitanje razlog zbog kog si otišla ... a on sigurno postoji

imam da ti kažem svašta

da ti prepričam sve ove godine koje sam provela bez tebe, da ti se žalim na fakultet, ljude, da ti pokazujem slike sa putovanja na koja je trebalo da idemo zajedno.. volela bih da slušam o tvojim psima, karijeri, snovima... da ti usput kažem da ne budeš glupa, a i da se nekad pravim da te ne razumem.. da ti sklanjam kosu s lica i da dane provodim gledajući u tvoje jedno, sigurno, spušteno oko

ali, ovo nije ni mesto ni vreme

niti će ikada biti

niti će igde biti

ako te ikad put navede, na tumblr, citiracu te 'mesto najveće patetike' koje si vrlo rado posećivala

ostavicu ti tvoje reči nekad napisane meni

jer isto vrede i isto znače i danas

" ... zaslužuješ najveće hvala za svaku sekundu posvećenu meni, ćutim o tebi previše, ne mogu ja sebe zbog svega, potputno ista kao ja, a prokleto drugačija od mene ... više onog retardiranog osmeha, nego ne, to si ipak ti ne da ti se da budeš normalna jer si ne+da jelte ... u Beogradu sam, poseti me, ne budi pička i zagrli me 😊 ... a sad moram da ispišem ovo.. svojim prstima nije kopirano jer to nije u mom stilu, od reči do reči nikad zaboravljena kao ni ti, u meni živećeš uvek, obrati pažnju na velika slova i te reči

ali ni svi peroni sveta NIMALO me nisu promenili i dalje isti blejer iz bloka uvek maštarskog oka ...

SVE JE NIŠTA SLOMIĆU KAZALJKE VREME ĆE STATI KOSMOS ĆE ČEKATI DA SAMO UMEM DA TE VRATIM TRAŽIM TE SANJAM TE PIJANIM OČIMA U NOĆIMA U TUDJIM LICIMA U STANOVNICIMA NEKIH DRUGIH SVETOVA A GDE JE NAŠ ... SVAKA JEBENA sekunda kao godina al' barem znam na čemu sam i barem znam DA NEMA NAS ... TI BUDI OKEJ I N I K A D NE SAZNAJ KAKO TO BOLI KAD NEKOGA VOLIŠ A MRZIŠ KAD MRZIŠ A VOLIŠ I LOMIŠ SE DA IZDRŽIŠ ...

da naglasim, nekada zauvek 😊 osobo, pičketino

fališ mi jebeno volim te okej ovo nisam rekla haha ajde dobro

22. naky&bandby "

I eto,

ništa se nije promenilo

Ostavljam ovo ovde da me nekad podseti

koliko neko može da te voli

Ostavljam ti sve svoje na dnu čaše pića koje završavam,

okrećem ti broj i ako znam da se nećeš javiti

Znaš kako to ide kod nas, nikad 00.00 jer je za pičke ... krenuh da pišem ... dva sata kasnije, svaka je reč samo iskrenija

Hvala ti, bebo

Volim te

i

srećan rođendan

💙

[zec-kosmajski]

Dugo nisam pisao, pardon, kucao. Promenila su se vremena, ljudi više uglavnom ne pišu, danas se misli kuckaju na tastaturi. Prošle noći, ili bolje rečeno u prvim satima ovog dana,  kada sam izašao da otpratim devojku na noćni autobus, sačekao da autobus skoro pa krene, i mahao sam joj kao da se rastajemo na mesec dana a ne do sutra.

Nisam mogao pretpostaviti -oni specijalno posebni momenti u životu obično se dese nekako u ključnim presecima prošlosti i sadašnjosti, a kad se dese, ostave trag veličine spomenika... ok ne spomenika koji sedi u vazduhu, ostavićemo to Tesli i Pavlu... 

Svaki trenutak u kome prošlost dobije konačnost i priča koja do tada nije imala kraj bude svršena,  posebno u noći kada je tema sreća i radost trenutka stvaranja novog...života... zaslužuje da bude... ispripovedana kako dolikuje. Pričom, onom koju samo život piše a mi koji je živimo zapišemo doslovce kakvom jeste, jer menjati je makar ulepšavanja radi, može je samo pokvariti... 

Seks je bitan, očigledno, oko njega se vrti mnogo toga, uključujući i pare, a mnogi za pare kažu da se svet vrti oko njih...što nije tako, ali nisu ni spomenici tako da idemo dalje u noć...

Pre nego što sam ga iskusio, probao, uživao ili kako god hoćete nazvati momenat gubljenja nevinosti, AIDS skoro da nije postojao, Rock Hudson jeste umro od iste, kao prva javna ličnost u Americi, ali daleko od toga da je Freddie Mercury tada znao da je ima... Ja sam živeo u svetu u kome je pojam prezervativa nešto što asocira na vojnike, kamiondžije i kurve u parku. 

       Bliske osobe kojima sam pričao  priču, znaju već deo, ali je nisam nikad napisao. Jer nije bilo potrebe, do danas.. 

Početak 1985. Mojih 13 godina  fizičkog neiskustva u komunikaciji sa suprotnim (a ni svojim) polom.

Mislio sam da su ga svi drugi imali. U to vreme bio sam već na ulici, bašta SKC-a  je bila druga kuća , doduše ispred one prave ali to je samo slučajnost … 

Pored Akademije, u koju ući je bilo prepušteno na milost i nemilost tadašnjih mojih bogova noćnog izlaska, u obličju redara koji su puštali unutra samo punoletne. Ja ih sa svojih 13 nikako nisam mogao prevariti, tako da sam morao čekati da se sažale i puste me unutra sa ciče zime. Pored  SKC’a jedino sigurno mesto za ulazak je bio Dom Omladine na nedeljni hit radio 202 i hit meseca koji su jos tada vodili Nena i Džet . Okupljao je pankere i metalce koji su samo tamo mogli pored retkih koncerata slušati glasno omiljene muzičke numere i sukobljavati se na podijumu... ali opet nije to tema ove priče ...

Jedne od tih noći sedeći na nekadašnjim kožnim sedištima  uz prozore, odmah kod prvog stuba desno današnje Amerikane prišla mi je devojka i sela. Mršava sa naočarima i crne kose rekla je. - 

 Slušaj, ti se svidjaš mojoj sestri, ona će sada doći i ti ćeš biti njen dečko ...

Ok, čudno, ali sve je u mom životu tako nekako, pa što ne bi i ovo bilo. Do tada ni poljubio se nisam, u tom trenutku bio sam mali ćelavi skinhed koji čak nije ni znao da treba da hejtuje crnce, a i što bi kad crnaca nije ni bilo. 

Ona se pojavila odmah po odlasku sestre, koja se zove Dragana, kasnije sam to saznao.

Sela je, i bez reči, dogodio se moj prvi poljubac. 

Nakon nekog vremena, neodređenog , razumete, prvi poljubac... pitala me je da li sam nekada spavao sa devojkom. 

Postiđen, promrmljah da nisam.

Na moje iznenađenje , čuo sam nešto što  stvarno očekivao nisam. 

-Ako hoces da vidiš kako je to, dođi u ponedeljak kod mene... pobegni iz škole ako treba, nećeš pogrešiti ..

Pobeći iz škole .. to je nekako bila svakodnevnica.. ali ovo... ne znam, niti se sećam kako sam proveo vreme do ponedeljka... sve ovo dešava se u subotu uveče ... oko 22h

80te.. nema mobilnih, interneta… u izmaglici zimske noći februara 85te 

Milica mi ostavlja na papiriću  adresu... Rudo 2, one visoke zgrade na Konjarniku, 24 sprat. Nema telefon. 

Sećam se kako usplahireno koračam oko poslednje stanice tramvaja na kraju bulevara Revolucije tražeći ulaz, i nepunih dva sata kasnije sam… , trapavo pomalo smešno i dečije nekako... ali da. To je bio moj prvi dodir sa ženom u krevetu. 

Milicu sam vidjao još neko vreme, ona je posle mene našla novog dečka , ja novu devojku... i sreli smo se par puta narednih godina, čak sam češće slučajno po gradu susretao njenu sestru koja je tome svemu provodadzisala, Draganu. 

1998 kada sam se razveo od prve žene, dok nisam upoznao drugu, zabavljao sam se sa Aki.

To je neka sasvim druga priča , ali posle naše sulude veze ja sam ponovo počeo neki novi zivot i nekoliko godina kasnije već mi je treće dete bilo na putu

Sa Aki sam se družio i dalje. Jedne večeri na Akademiji 2003,  sreo sam Milicu. 

Bila je drugačija, punija, a ja sam od Aki već znao priču šta joj se desilo. Tokom svih tih godina koje se nismo videli od tadašnjeg dečka dobila je AIDS. Nije bila bolesna, ali ga je imala. I znala. I nekako nešto u meni te noći bilo je jače od svega. Ljubili smo se i grlili. Tu na Akademiji. Dao sam joj ljubav  te večeri, i bio tu, ne bojeći se da je poljubim, u trenutku kada su je svi odgurnuli. 

I video sam je još jednom, kod meka na Terazijama nekoliko meseci kasnije. Hteo sam joj pomoći ako  mogu neki posao da joj pronađem. 

Bila je zdrava, borila se da normalno živi. 

Život ide dalje. Prošlo je 15 godina. Ja nekako živeći sa sve mlađim krugom ljudi oko sebe, ponovo razveden pa ponovo oženjen , pa posle svega opet srećno voljen od ovoga puta potpuno nove i drugačije osobe u mom životu.  

I predhodne večeri  u kojoj smo devojka i ja prvi put pričali o osećanjima kroz temu  kako izgleda kada iz ljubavi imaš seks u kome želiš stvoriti novi život, zbog njenih obaveza ispratio sam je na noćni autobus i otišao do Druma. 

Lepo se provodeći sa Markom Panićem koji je vrteo neki house, dopisujući se sa svojom devojkom koja u tom trenutku biva uplašena nekom negativnom energijom u njenom stanu, smirivši je, odlučio da ipak svratim i  do Manijaka.

I tamo pričao sam sa ljudima, pevao, srećan jer volim i jer sam voljen. 

I prišla mi je devojka, - rekla mi je da smo se nekada družili. 

I pogledao sam je i prepoznao oči ali i dalje nisam znao ko je. 

I pričao joj o tome kako je dovoljno da mi kaže bilo šta. 

I da ću rekonstruisati sve. 

I pomenula je svoju sestru. 

I prepoznao sam Draganu. Posle 30 godina koliko je nisam video. 

I počeo da joj pričam i zagrlio je i, bila je nežna, jedno čisto ljudsko nepokvareno biće. 

I baš mi je to bilo drago. 

I  krenuo sam da joj pričam  kako sam Milicu video tada na akademiji, i pričao joj kako mi nije bilo važno niti me je bilo strah što ima sidu. Kako je ona meni neko važan u životu jer da nije bilo nje i njenog direktnog pristupa ja možda još dugo ne bih imao prvi seks i možda ostao ne sigurniji u savladavanju života - a u tim godinama svaki dan je važan.

I dok sam sve to pričao grleći je, osetio sam da jeca...glava joj je bila meni na ramenu. 

Zastao sam. 

Pitao sam samo, da li je ono što mislim?

Klimala je glavom ne dižući pogled....i plakala. 

Obećao sam joj da ćemo otići narednih dana na groblje. 

I bice tako...

[nutraexperts]

DERMEFFACE FX7: ZABORAVI O OŽILJCIMA, ZAGRLI LEPOTU! 🌟

Zamislite da se budite svakog jutra i ne brinete o ožiljcima ili flekama na koži.

Da li ste ikada bili frustrirani jer niste mogli da pronađete pravi proizvod koji će vam pomoći?

Dermefface FX7 je tu da promeni igru.

Ovaj revolucionarni serum može učiniti čuda za vašu kožu, smanjujući vidljivost ožiljaka i pomažući vam da se osjećate samouvjerenije.

U sledećim redovima otkrivaćemo kako dermefface FX7 deluje i zašto je toliko poseban.

Ne propustite priliku da saznate više!

👉 KUPITE DERMEFFACE FX7 NA ZVANIČNOM SAJTU

Dermefface: Smanjenje Ožiljaka

Svi smo se barem jednom suočili s ožiljcima.

Bilo da je riječ o ožiljcima od akni, operacija ili povreda, ovi tragovi na koži često mogu biti izvor nelagode i frustracije.

Zašto su neki ožiljci toliko vidljivi?

I kako ih smanjiti?

Tu dolazi dermefface FX7 u igru.

Kako Dermefface Pomaže U Smanjenju Ožiljaka

Dermefface FX7 je krema koja se fokusira na regeneraciju kože.

Ona ne samo da pomaže u smanjenju vidljivosti ožiljaka, već i poboljšava teksturu kože.

Ono što ga izdvaja od drugih proizvoda je njegova jedinstvena formula koja sadrži aktivne sastojke za njegu kože.

Hijaluronska kiselina - pomaže u hidrataciji i čini kožu glatkom.

Peptidi - podržavaju obnovu stanica i potiču proizvodnju kolagena.

Vitamin E - poznat po svojim antioksidativnim svojstvima, štiti kožu od slobodnih radikala.

Kombinacija ovih sastojaka čini dermefface FX7 snažnim saveznikom u borbi protiv ožiljaka.

Prvi Rezultati Korišćenja Dermefface-a

Kada sam prvi put počeo koristiti dermefface, nisam imao velika očekivanja.

Ali nakon nekoliko tjedana primijetio sam promjene.

Ovdje su neki od rezultata koje su drugi korisnici doživjeli:

"Nakon samo mjesec dana korišćenja, moji ožiljci su postali manje primjetni. Osjećam se mnogo bolje u svojoj koži!" – Marko, 28 godina

Osim što smanjuje vidljivost ožiljaka, ovaj proizvod također poboljšava cjelokupnu kvalitetu kože.

Kako Koristiti Dermefface Za Najbolje Rezultate

Postoji nekoliko jednostavnih koraka koje treba slijediti kako bi se maksimizirale prednosti korištenja dermefface FX7:

Čistite Kožu: Prije nanošenja kreme, važno je očistiti područje gdje imate ožiljak.

Nanesite Tanak Sloj: Uzmite malu količinu kreme i nježno je umasirajte na zahvaćeno područje.

Redovno Koristite: Preporučuje se korištenje dva puta dnevno za najbolje rezultate.

Dosljednost je ključna kada pričamo o smanjenju ožiljaka.

Ne zaboravite biti strpljivi; rezultati će doći!

Šta Kažu Korisnici?

Mnogi ljudi dijele svoje pozitivne iskustvo s ovim proizvodom.

Evo još jednog svjedočanstva:

"Imala sam duboke ožiljke od akni koji su me mučili godinama. Nakon što sam počela koristiti dermefface, primijetila sam veliku razliku! Moja koža izgleda zdravije." – Jovana, 25 godina

Ove priče pokazuju koliko može biti efikasan ovaj proizvod kada se koristi pravilno.

Zašto Izabrati Dermefface?

Na tržištu postoji mnogo proizvoda za njegu kože koji tvrde da smanjuju ožiljke.

Ali šta čini dermefface FX7 posebnim?

Njegova formula je klinički testirana.

Ne sadrži štetne kemikalije i umjetne mirise.

Pruža brze rezultate bez iritacije kože.

Ako ste umorni od pokušaja sa raznim kremama koje ne donose rezultate, možda je vrijeme da isprobate nešto novo.

Započnite Put Ka Lepšoj Koži Danas!

Smanjenje vidljivosti vaših ožiljaka nije daleki san.

Uz pravu njegu i posvećenost, možete postići značajne rezultate sa dermefface FX7.

Ne čekajte više!

Pronađite svoju novu omiljenu kremu danas i krenite ka zdravijoj koži!

👉 NARUČITE DERMEFFACE FX7 DIREKTNO OVDE

FAQ

Šta je Dermefface FX7?

Dermefface FX7 je serum koji pomaže u smanjenju ožiljaka.

Kako Dermefface FX7 funkcioniše?

Ovaj proizvod koristi posebne sastojke koji pomažu u regeneraciji kože i smanjuju vidljivost ožiljaka.

Koje vrste ožiljaka može da tretira Dermefface FX7?

Može da pomogne kod različitih vrsta ožiljaka, uključujući one od akni, povreda ili hirurških zahvata.

Koliko vremena je potrebno da se vide rezultati?

Većina ljudi primeti poboljšanja već nakon nekoliko nedelja redovne upotrebe.

Kako se koristi Dermefface FX7?

Jednostavno nanesite tanki sloj na područje s ožiljcima dva puta dnevno.

Da li je Dermefface FX7 bezbedan za sve tipove kože?

Da, ovaj proizvod je formulisan tako da bude blag i prikladan za sve tipove kože.

Mogu li koristiti Dermefface FX7 uz druge proizvode za njegu kože?

Da, možete ga kombinovati s drugim proizvodima, ali preporučuje se konsultacija sa dermatologom.

Ima li ikakvih nuspojava?

Neki korisnici mogu osjetiti blagu iritaciju. Preporučuje se testiranje na malom području kože pre pune primjene.

Gde mogu kupiti Dermefface FX7?

Možete ga pronaći online na zvaničnim stranicama ili u specijalizovanim prodavnicama.

Koliko dugo traje jedan pakovanje Dermefface FX7?

Jedno pakovanje obično traje od 4 do 6 nedelja, zavisno od učestalosti korišćenja.

👉 POSETITE ZVANIČNI SAJT ZA DERMEFFACE FX7