#dva ov

[elvedinhasanagic]

Ja ne znam gdje te život smjestio Na koji kutak ove planete, Ni pod koje nebo te odnio. I palo je već nekoliko snjegova, Od onda, kada smo postali dva svijeta, A život teče. Rekli bi, sasvim normalno.

[bojesvemira]

Toliko me život iscrpio, od ljubavi do pronalazenja same sebe u pubertetu. Od prijateljstva do tuge, od ukocenosti i živahnosti od uzbudjenja i malaksalosti. Kada bi me pitali od čega najviše možda od tog osjećaja da nikome i nigdje ne pripadam, taman kada pomislim nešto me povuče sebi kao crna sjena koja mi pruža utočište samo u njenom zagrljaju. Uvijek sam htjela da samo imam dovoljno novca za par stvari, to su avionske karte, krofne u Rimu i za vuneni džemper. Ali kako odrastam želje su mi veće i veće valjda mi je jedina satisfakcija ovaj uspjeh, ne znam majku mu….

A od ljubavi nisam puno očekivala šta više poruku dnevno, ruku u ruci i koji cvijet. Sada ne mogu više pišam se na te standarde, hoću najmanje sto i dvije poruke dnevno, sto i dva poljubca, da dođe kad treba, da me razumije više nego iko ikada, da sa mnom i putuje vikendom u druge gradove, države na ostrvo ne bi li našla kokos i u njemu svoju dušu vjerovatno kada bi ga i našla prazan bi bio. Dosta mi je više tog stresa, tuge, bijesa u ljudima dosta mi je sjediti gledati u jednu tačku ili pričati o ovim problemima gdje sam nestala i da li ću se pronači možda sam isparila skroz možda nikad neću moći naći se ali hajde da ne pričamo o tome, hajde da putujemo da dok gledamo jedno u drugo vidimo samo daleki jug, prošle godine sam se osjećala tako pronađeno ali sa pogrešnom osobom stalno sam putovala, pila jeger i plesala. Hoću i ove godine, da ljeti plešem po otoku bosa i gola, da mi kosa dotiće ramena i da brojim nove benove od sunca hoću da me nema kao što me nije bilo ni sada. Hoću da me nema u gradovima koji me vole, i hoću da nas nema kada rane nas bole.

[belog-grada-crna-princeza]

Život na easy mode/I'd rather be anything but ordinary, please.

Začeta sam greškom, jedne zvezdane noći u Grčkoj, nakon, pretpostavljam, previše pića i smeha. Na svet mi se žurilo; došla sam mesec ipo dana ranije, zamalo umrla od infekcije koja je zahvatila moj mozak i nervni sistem, ali ne lezi vraže, toj bebici se živelo. Posle pakla koji se zvao inkubator i ne-baš-zainteresovane medicinske sestre, konačno sam bila u svom prvom domu, ujakovom stanu, jer su moji još uvek gradili kuću. Kažu da nisam plakala noću, valjda rezultat tolikog treninga u bolnici gde je ta glavica na kraju zaključila - niko neće doći, pa su mi stavljali ogledalce da vide da li dišem. Prve reči su mi bile, ako im je za verovati: mama, tata i "u jeeee(bote)". I tako je putovanje počelo. Turbulencija na ovom letu, hvala Bogu, nije falilo. Putnici su se menjali, destinacije varirale koliko i moja raspoloženja i često nije bilo pilota u avionu. Ali turbulentno putovanje bilo je garancija uz kartu. Saznanje da sam čudna došlo je otrpilike zajedno sa saznanjem da nema Deda Mraza. Nekoj maloj siledžijki koja me se verovatno danas i ne seća zapalo je zadovoljstvo da mi obelodani ne samo tu činjenicu, već uz to i gratis spoznaju da zbog tog nečega u meni što me čini drugačijom ne samo da nisam baš poželjna za stolom sa njima ostalima, već sam i idealna meta. Moja strategija se kroz život, priznajem, menjala, ali počela je, iz ove perspektive, najboljom mogućom: ignorisanjem. Imala sam jednu prijateljicu, sa magičnim imenom - Luna, a većinu vremena kad ona nije bila tu crtala sama negde u uglu. Kada sam konačno rekla nekome za maltretiranje, baki kada je jedan dan došla po mene i nakon njenog razgovora sa vaspitačicom, rešenje je pronađeno: maloj je naređeno da mi se izvini i da me uključi u društvo. Na silu sam sedela za tim stolom sutradan i sve vreme mislila koliko bih radije crtala u svom ćošku, čemu sam se narednog dana i vratila. Kasnije, tokom odrastanja, bilo je svega: od uzorne devojčice, do buntovnice, do asocijalne i antisocijalne i opet fine i poslušne pa sve u krug... pokušavala sam. Može se reći da još uvek pokušavam i odrastam. Ali što bi jedan naš reper rekao: ja sam dete s druge planete. Ova priča nije počela obično, niti je ikada do sad to i bila. Niti sam ikad, zapravo, u dubini svog bića, ni želela da to bude. Da to budem. Nije meni smetalo ni što ne pripadam, ni što sam usamljena, neshvaćena, smetalo mi je jedino očekivanje da ne budem ta koja jesam. Nekada i od sebe same. Ali nisam počela ovaj život na easy mode, niti je ikada bio to. Ovo je od starta spektakularna priča kakva se samo jednom dešava. Ovo je onaj neponovljivi film koji te drži na ivici sedišta od početka do kraja. Nikada i nije bila limunadica za nedelju popodne. Kažu da najmračnije noći daju najsjajnije zvezde, e to je ovaj život koji živim. U ovom avionu gde nema padobrana, gde se ide na slobodan pad sa samo dva moguća ishoda. Leteti, ili umreti. Nije to za slabe. A ja... što kaže pesma: rođena sam kao fajter.

-Katarina

[optimizacijasajta]

SEO WITH ATTITUDE

Mapiranje ključnih reči je proces povezivanja ključnih reči sa određenim stranicama ili sadržajem na veb sajtu. Ovaj proces je važan za SEO jer pomaže pretraživačima da razumeju o čemu se radi na svakoj stranici i da je rangiraju na relevantnim pretragama.

Ključne reči su reči ili fraze koje ljudi koriste za pretragu informacija na internetu. Kada se osoba zainteresuje za određenu temu, ona će najverovatnije upisati odgovarajuću ključnu reč u pretraživač. Ako je vaš veb sajt optimizovan za te ključne reči, pretraživač će ga prikazati na rezultatima pretrage, što će povećati vidljivost vašeg sajta i privući više posetilaca.

Kako funkcioniše mapiranje ključnih reči?

Mapiranje ključnih reči se obično radi u dva koraka:

Izbor ključnih reči: Prvi korak je identifikacija ključnih reči koje su relevantne za vaš veb sajt. To se može uraditi analizom pretraga, istraživanjem konkurencije ili jednostavnom upotrebom zdravog razuma.

Dodeljivanje ključnih reči: Nakon što ste identifikovali ključne reči, potrebno ih je dodeliti određenim stranicama ili sadržaju na vašem veb sajtu. To se može učiniti na nekoliko načina, kao što su:

Uključivanje ključnih reči u naslove i meta opise stranica: Naslovi i meta opisi su dva najvažnija mesta na stranici za SEO. Uključivanje ključnih reči u ove elemente će pomoći pretraživačima da razumeju o čemu se radi na stranici.

Uključivanje ključnih reči u sadržaj stranica: Ključne reči treba da budu prirodno integrisane u sadržaj stranica. Ne pokušavajte da ih forsirate, jer to može dovesti do loše korisničke iskustva i negativnog uticaja na SEO.

Korišćenje oznaka ključnih reči: Oznake ključnih reči su HTML elementi koji se mogu koristiti za označavanje ključnih reči u sadržaju stranica. Iako su oznake ključnih reči i dalje korisne u nekim slučajevima, one više nisu toliko važne za SEO kao nekada.

Prednosti mapiranja ključnih reči

Mapiranje ključnih reči ima nekoliko prednosti, uključujući:

Poboljšano rangiranje u pretrazi: Kada pretraživači razumeju o čemu se radi na vašim stranicama, oni će ih moći rangirati na relevantnim pretragama.

Povećan saobraćaj na veb sajt: Više rangiranih stranica znači više posetilaca na vašem veb sajtu.

Poboljšano korisničko iskustvo: Ključne reči koje su relevantne za sadržaj stranica pomažu korisnicima da pronađu informacije koje traže.

Kako započeti sa mapiranjem ključnih reči?

Ako želite da započnete sa mapiranjem ključnih reči, evo nekoliko saveta:

Započni sa istraživanjem: Pre nego što počnete da dodeljujete ključne reči, važno je da razumete koje ključne reči su relevantne za vaš veb sajt. To možete učiniti analizom pretraga, istraživanjem konkurencije ili jednostavnom upotrebom zdravog razuma.

Koristite alate za mapiranje ključnih reči: Postoji mnogo alata koji vam mogu pomoći u mapiranju ključnih reči. Ovi alati mogu vam pomoći da identifikujete relevantne ključne reči, da pratite napredak i da generišete predloge za dodeljivanje ključnih reči.

Testirajte i prilagodite: Mapiranje ključnih reči je proces koji se može stalno usavršavati. Testirajte različite kombinacije ključnih reči i pratite rezultate kako biste videli šta najbolje funkcioniše za vaš web sajt.

[zanimljivaekonomija]

Sve je spremno za veliki turistički događaj na Beogradskom sajmu

Na Beogradskom sajmu najavljeni su program i učesnici predstojećeg 45. Međunarodnog sajma turizma, koji za posetioce počinje u četvrtak 22. Februara. Prvoklasna turistička manifestacija, skup celog regiona jugoistočne Evrope i drugih delova sveta, ove godine izlagačima je popunila sve kapacitete u halama u kojima se održava, 1, 1A i 4.

Dragan Zečević, koordinator 45. Međunarodnog sajma turizma sa velikim zadovoljstvom je najavio više od 400 učesnika iz preko 27 zemalja koji će predstaviti svoju ponudu. “Grčka, ovogodišnja zemlja partner Sajma turizma biće posebno zanimljiva za posetioce sajma, jer oko million turista iz Srbije godišnje posećuje Grčku, najviše njen severni deo, a od onih koji letuju u inostranstvu, 70 odsto Srba bira upravo Grčku”, rekao je Zečević.

Prvi put na Sajmu turizma nastupaju Kambodža, Ekvador, Sveta Lucija, Libija, a zemlje koje se vraćaju i ponovo učestvuju su ostrva Indonezija, Kuba i Sao Tome i Principe. Popularne i omiljene destinacije kontinuirano prisutne na sajmu biće tu i ove godine: Turska, Grčka, Crna Gora, Tunis, Bugarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Kamerun, Gabon, Namibija i Kipar.

Zečević je najavio i 19. Međunarodni sajam hotelsko ugostiteljske opreme HORECA-OPREMA koji će se odvijati paralelano sa Sajmom turizma, od 22. do 25. Februara u halama 2A i 2C. Pod sloganom „Poslužite se“ ponuda na Sajmu HORECA-OPREMA biće najveća do sada, a izlagači iz Italije, Hrvatske, kao i Srbije iz najrazličitijih oblasti u vezi sa ugostiteljskim delatnostima koje svaku turističku ponudu dižu na viši nivo, prikazaće najsavremeniju opremu za kuhinje, restorane i barove, hotele, kao nove trendove poslovanja, snabdevanja i funkcionisanja ugostiteljskih objekata.

Uroš Kandić, državni sekretar u Ministarstvu turizma i omladine Republike Srbije konstatovao je da Srbija beleži najveći rast u turizmu i porast od 79% posle pandemije, a i ove godine od 1. januara do 1. februara, za 3-4% povećan broj dolazaka. “Sajam turizma svečano će otvoriti predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministarka turizma Grčke Olga Kefalogiani. Mnogo očekujemo od ovog vida partnerstva sa Grčkom, kao i posle svakog sajma turizma kada saradnja između zemalja daje sjajne rezultate. Nastavlja se ulaganje u turizam i infrastrukturu i nadamo se da će turizam biti snažan zamajac celokupne privrede”, najavio je Kandić.

Georgios Kakoutis, direktor Nacionalne turističke organizacije Grčke, kancelarije u Srbiji istakao je da je za Grčku posebna čast što je zemlja partner 45. Međunarodnog sajma turizma, a saradnja dveju zemalja povod za dalje povezivanje dva naroda. “Činjenica je da je ovaj sajam već duže od četiri decenije vodeći turistički događaj, visokih profesionalnih standarda, a na toj proslavi turizma Nacionalna turistička organizacije Grčke je prisutna svake godine. Ove godine zadovoljstvo je veće, budući da je Grčka zemlja partner, a na štandu u hali 1 biće prisutni svi turistički predstavnici iz najpopularnijih grčkih destinacija. Njihov glavni zadatak je da posetiocima približe sve turističke kapacitete, istorijske, prirodne, kulinarske, vineske i kulturne ture za obilazak Grčke”, rekao je Kakoutis i dodao da više od 70 hiljada Grka bira Beograd, Novi Sad, Zlatibor, banje Srbije i Kopaonik za svoje turističke posete vašoj zemlji a taj broj se svake godine uvećava.

Srbija će svoje turističke adute predstaviti u hali 4 Beogradskog sajma kroz nastupe Turističke organizacije Srbije (TOS), Turističke organizacije Beograda (TOB), Turističke organizacije Vojvodine (TOV) kao i mnogobrojnih lokalnih i regionalnih turističkih organizacija iz svih delova Srbije. U halama 1a i 1 zapažen nastup imaće Garancijski Fond AP Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam.

Turistička organizacija Srbije, prema rečima direktorke Marije Labović, predstaviće se pod sloganom „Srbija. Doživi!”, a pored aktivnog odmora akcenat će biti na bogatstvu različitosti kroz promociju novih brošura„Uporište duhovnosti” i „Moj Dunav”. Labović je rekla da više od 60 odsto dolazaka stranih turista kod nas u Srbiju pripada posetama i obilascima vezanim za duhovnost (crkve i manastiri) i programe vezanih za reku Dunav pa je najavila da će ti programi dobiti na značaju za ovu sezonu od strane TOS–a.

Nastup Turističke organizacija Beograda na ovogodišnjem Sajmu turizma biće u znaku predstojeće izložbe EKSPO 2027, kao i različitih manifestacija koje nude beogradske opštine. Tokom sajma će biti potpisan protokol o saradnji između TOB-a i preduzeća EXPO 2027, projekta koji će promeniti lice grada, rekao je Miodrag Popović, direktor Turističke organizacije Beograda.

Saopštenje: Beogradski sajam

[pogledomdosrzi]

Primorani nastavak

Ustajem iz kreveta

Sumorno se krećem prema kalendaru na zidu

Očima prelazim preko sedmica ovog mjeseca

Došla sam do zadnje nedjelje

Ne znajući u koju nedođiju

Su otišli dosadašnji prekršaji

Niti kuda vodi preostali beskraj

Sa smrtnim izuzetkom

Na meni je pidžama

Stara koliko i sve ideje u glavi

I sve glavobolje što vise od subote

Već ko zna koliko nedjeljnih jutara

Ispijam zadnju šolju kafe

I sipam vodu da provrije

Još uvijek neodlučna

Dal' da nastavim sa kafom

Ili izvadim kesicu čaja iz prašnjave kutije

Pripremam svesku na sto

Po njenim koricama obitava

Mnogo ideja za nove pjesme

I dovoljno je papira

Ali kada dođe trenutak da se najzad

Nešto i napiše

Papiri bivaju skoro svi iskidani

Sem nekolicine

Koja odgovara preostaloj tinti u hemijsci

Ostatak sveske je ispunjen stihovima

Koji opisuju emocije

Što su već odavno trebale biti istrijebljene

Al' nit je čovjek zanemarena živa vrsta

A nit su njegove emocije

Konzerve sa isteklim rokom trajanja

Koje se bacaju kada nisu više za jelo

Ovakav vid osjećanja se u duši

Nakuplja

Uprlja

Usmrdi

Zapraši pa čak i ubuđavi

I ne krenu se čistiti sve dok čovjek

Napokon, zaista kao tačku na rečenicu

Ne stavi tu svesku na sto

I shvati da to malo papira i tinte što ima

Je sasvim dovoljno

Za ubuđale emocije

I ne kudi sebe više jer nisu popunjene

Jer zna da ovo sada što ispiše je stvarno

Šlag na tortu

I da je neophodno što prije

Otići do knjižare i kupiti

Novu svesku

"Sretna Nova godina"

Piše na novom plakatu

Na sred čaršije

I nije ta rečenica jedina stvar

Koja se ponavlja iz godine u godinu

A da označava neka sasvim druga zbivanja

I sa rukama u džepovima

Zamišljam kako bi bilo zgodno

Voditi dva života iduće godine

Jedan gdje se sve nastavlja od ove

Ista ljubav ista tuga

A čovjek u mom drugom životu

Zna da je prava odluka

Težiti ka novom početku

I kad ponoć otkuca

Ja ta oba života vodim u sebi

Pričam kao početnik

I smijem se tako

Mislim i hodim početničkim koracima

Ali puštam sebe da između 3 i 4 sata ujtru

Snivam život koji se kao bajka

Nastavlja od prošle godine

Mada, osjetim da ti počeci

Puzaju po svim dijelovima mog bića

I zato znam da će se snovi ubrzo obnoviti

Ali bit će uvijek verzija mene

Koja će s vremema na vrijeme

Par minuta

Biti ona djevojčica

Iz prošle godine

I onda će zazvoniti zvona na crkvi

Za prvi januar

I nedjeljno sunce je izašlo

I u novu svesku se krenulo pisati

I snovi ne traju više ni satak

I nema početka kakav je onaj

Na koji si primoran

Jer znaš da nema sreće ondje

Gdje se i tuga umorila

Ne može odraz u ogledalu biti isti

Kada se osoba promijenila čak i u očima

I nema ni jednog početka bez gorčine

Što iznova moraš učiti da hodaš

Ali ne bi ni letjeti bilo interesantno

Kada bi se naučen rodio

[80s-reject]

buraz buraz jel imas neki drugi social media za svaki slucaj od ove stvari da tumblr umire il nesto

imam imam burazeru evo instagram @/punkmommyissues (twitter mi je mrtav al i tu mi je taj user) a imam i osobni @detektivskaprica inc na bilo sta da me trazis mozes me nac na ta dva usera

[zagrebjavniprostor]

Foto: Saša Šimpraga

Nevidljivi most

Saša Šimpraga, 2023.

„A, kad Savu plahu prelijeće,

trese mostom, te se zemlja kreće,

Kano da se Okić s Klekom koše,

Uz sviranje, gorsko zavijanje.“

Velimir Gaj, Naš seljak i prvi mu parovoz, 1862.

Vjerojatno najstariji poznati sačuvani prikaz nekog zagrebačkog mosta onaj je na karti Nicolausa Angielusa iz 1566. godine. Na tom prikazu Kaptola i Gradeca, koji je najstariji do sada poznati kartografski dokument koji prikazuje prostorni opseg i djelomično urbanu strukturu Zagreba, vidljivo je i jezero koje se nalazilo s istočne strane katedralnog kompleksa i služilo i kao zaštita i kao ribnjak. Preko tog ribnjaka jasno je ucrtan drveni most. Otprilike je spajao katedralni kompleks s današnjom Šoštarićevom ulicom. Mosta ni jezera odavno već nema, a na tome je mjestu javni park Ribnjak koji u imenu čuva memoriju na nakadašnju veliku vodu. Kontinuitet imena samo potvrđuje da je prošlost gradu imanentna, uvijek prisutna, bilo u svom materijalnom ili nematerijalnom obliku, pa i kombinaciji jednog i drugog. Jedan od tih tragova prošlog su i arheološki ostaci najstarijeg zagrebačkog željezničkog mosta: upornjak s južne strane Save, na Kajzerici, i baze dva pilona koji se za niskoga vodostaja mogu vidjeti u koritu rijeke. Slika starog mosta davno je iščezla iz memorije stanovnika Zagreba, a on je dobrim dijelom i zaboravljen. U njegovoj, doslovno, neposrednoj blizini izgrađen je Zeleni most –  Savski slavoluk kako će ga nazvati Fedor Kritovac –  danas nezaobilazna slika zagrebačkih obala Save, pa i identitetski reper glavnoga grada. Most koji mu je prethodio dovršen je 1862. godine kao dio željezničke pruge Zidani most – Zagreb – Sisak otvorene za promet te iste godine kada je željeznica stigla u grad. Izgradnja mosta započela je sa strane Kajzerice. Most je bio najzahtjevniji element infrastrukture nove pruge. Rešetkasta čelična konstrukcija mosta projektirana je u Budimpešti, elementi za njeno sklapanje proizvedeni su u Beču te dopremljeni Dunavom i Savom do Siska, a dalje kopnom do Zagreba i Kajzerice. Most je bio ukupne duljine 253 metra, sadržavao sedam stupova i dva upornjaka. Čini se da su kameni dijelovi ukrasne ograde, kao manje važni elementi, isklesani vjerojatno u kamenu iz zagrebačkog kamenoloma Bizek, tj. u istoj vrsti kamena od kojega je građena i zagrebačka katedrala, dok su upornjaci bili od bitno čvršćeg granita. Ti kameni ostaci mosta druga su najstarija postojeća izgrađena struktura u užem Novom Zagrebu, odmah nakon pogranične stražarnice Napoleonovih Ilirskih provincija pored Savskog mosta koja je iz 1809. godine. Stražarnica ima status kulturnog dobra RH, dok ostaci mosta nemaju nikakav formalni status, ali su važan dio urbane povijesti grada. 

Ideju o oživljavanju zaboravljenih i zapuštenih ostataka prvog zagrebačkog željezničkog mosta kao novog javnog prostora iznio je još 2015. godine arhitekt David Kabalin. Slijedom toga i kroz godine bilo je pokušaja platforme 1postozagrad prema mjesnoj samoupravi da se lokalitet oživi kroz male komunalne akcije, no bez ikakvog pozitivnog odgovora ili pomaka. Konačno, Kabalinova ideja svoju je realizaciju doživjela ove godine u sklopu projekta Mikrourbanizmi kojeg je, po zamisli autora ovog teksta, provela Hrvatska udruga nastavnika povijesti, a čiji je fokus na mikrolokacijama iz urbane povijesti Zagreba. Projekt je podrazumijevao i obrazovni dio u suradnji s Katedrom za metodiku nastave povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu čiji su studenti i studentice, na ishodišnoj točki programa tj. ostacima mosta, proveli istraživanje i proizveli seminarske radove na odabrane teme iz zagrebačke prošlosti.

Privremena intervencija na sačuvanim elementima mosta, izvedena po Kabalinovoj zamisli i projektu, kulminacija je tog programa koji je uz navedeno, imao primarnu ulogu osvijestiti javnost o arheološkim ostacima mosta i kroz jednostavno rješenje aktivirati ih kao novi javni prostor. Prilagođen mogućnostima projekta i kao privremeno rješenje, arhitekt prijedlog svodi na esenciju – mogućnost sjedenja i vidik, doživljaj. Na lokalitetu je postavljena drvena klupa, fiksirana u tlu, a sadrži info pano koji s dvije strane ima različite zadaće. Sa sjeverne prolaznicima signalizira novo mjesto na obalama. Njegova žuta ploha vidljiva je i iz daljine. S proljećem kad okoliš zazeleni doći će još više do izražaja budući da će zelenilo pojačati kontrast. S južne strane, dok mu se prilazi, pano nudi info sadržaj: osnovne informacije o povijesnom mostu. Uključuje, primjerice, i pjesmu „Naš seljak i prvi mu parovoz“ koju je Velimir Gaj napisao upravo u povodu 1. listopada 1862. tj. dana kad je prvi vlak prošao mostom. Na taj isti datum 161. godinu kasnije otvoren je i ovaj novi mali vidikovac. S vidikovca, klupe, otvara se trasa nestalog mosta, odlični pogled na Zeleni most i obale, vlakove u prolazu, i možda najzanimljivije, s mjesta se mogu promatrati ljudi koji prolaze s obje strane rijeke. Pritom mjesto po svojoj prirodi nudi određenu intimu javnog prostora, na način da istovremeno prisutni, prostor možete imati i samo za sebe.

Intervencija tako ispunjava nekoliko funkcija. Prvu da mjesto stavlja u potvrđenu upotrebu kao javnog prostora i to na način da nadograđuje, aktivira, prošlost bez da je degradira; i druga, da stari most posredno vraća u kolektivnu memoriju te stvara i nudi točku interesa: onu koja ima utilitarnu ulogu kao mjesto mogućeg boravka, i onu koja educira o povijesti važnog dijela željezničke infrastrukture u gradu. Prigodno, za otvorenje, na kamenoj ogradi mosta apliciran je i strip na temu željeznice, u dva nastavka i to na dvije bočne strane ograde. Autorica je Cicko. Radi se o papirnatom rješenju i eko ljepilu koji će s prvim kišama nestati. Prikaz vlaka u jednom od vagona uključuje i žirafu. Naime, dok je postojalo gradsko kupalište sa sjeverne strane, a Kajzerica još bila tek livada, južna obala Save kolokvijalno se nazivala - Afrika. Koja je preko Sredozemnog mora, a ovdje preko rijeke.

Foto: David Kabalin

Kabalinov rad je elementaran, ali studiozan, posvećen detalju, a karakterizira ga perceptivnost, sposobnost (pionirskog) čitanja i nadogradnje prostora koji je slojevit. Oživljavanjem jednog od tih slojeva, važnog dijela urbane povijesti grada, ponudio je minijaturu koja funkcionira. Možda i nagovješćuje neko trajnije, kompleksnije, ali i dalje jednostavno rješenje budući da lokacija ne traži puno da bi dala još više. Naime, jedna od zadaća projekta Mikrourbanizmi je da privremena intervencija demonstrira, potakne, neko dugotrajnije, sveobuhvatnije i nešto skuplje rješenje kako bi se ostaci mosta trajno sačuvali i ostali u javnoj namjeni. Kako sam autor navodi u prigodnom intervjuu, postoje vremena za velike urbane i infrastrukturne zahvate, no jasno je da ne živimo u jednom od njih. Nedefiniranost, pa i improvizacija, odnosno tehničko rješenje zagrebačkih obala Save upućuje na to da će se one u budućnosti, poželjno, mijenjati, prilagođavati novim potrebama. Tad bi trebalo računati i s ostacima mosta. Potvrditi ih kao važne. I zato je intervencija bitna budući da čuva, produžuje, urbano sjećanje, gradi narativ o mostu kojeg više nema, a pritom na gradskim oblama nudi, skreće pažnju, na stara nova mjesta i mogućnosti.

Kompleksniji zahvati na južnoj obali Save možda jednom uslijede. Do tada mogu proći desetljeća. One manje zahtjevne, izglednije, vezati se može uz npr. formiranje trgića s južne strane Savskog mosta, ili neposrednije uz mogući budući javni park koji mjesna samouprava u aktualnom sazivu zagovara na gradskoj parceli neposredno zapadno od ostataka starog mosta. Za nešto veće Grad teško da je spreman, pa i sposoban, te su upravo takva sitna prilagođavanja tek otvaranje perspektive za nešto ambicioznije. I tu Kabalinov prijedlog, eksperiment, zauzima dobru startnu poziciju: osvješćuje i gradi. Ujedno je svojevrsni preduvjet onoga što će jednom možda doći.

U međuvremenu, Zagreb je grad kojem nedostaje mostova. U budućnosti će možda postojati pješački između Jaruna i Laništa, ili onaj za sve kod Bundeka, i neki drugi. No, grad isto tako treba i svoje nevidljive mostove, one koji povezuju prošlost i sadašnjost.

[ladiscribus]

Posadas - grad argentinskih heroja i čovjeka u gumenim rukavicama

S centralnog terminala stižem lokalnim autobusom za samo 70 pezosa do spasonosnog apartmana. Dočekuje me mlad, nizak momak, s repićem na glavi. Vrlo stidljivog glasa i usporenih pokreta pokazuje mi to čudo od apartmana. Smještaj je doslovno pravo čudo, to jest pravi čušpajz od apartmana. Nema klime niti frižidera, ali zato ima ogroman brazilski ventilator. Sva sreća da nisam par centimetara viši, vjerojatno bi mi glavu odrubio sa svojim niskim ogromnim propelerima. Vidjevši da mi nije baš drago što ovdje nema frižidera, Shorty mi ukazuje da možda možemo naći neki drugi smještaj na bookingu, ako nisam zadovoljan ovim ponuđenim. Međutim, kako sam bio umoran od puta i bez želje i volje da tražim nešto dalje, prihvaćam ovaj čušpajz, to jest apartman. A cijena je stvarno prihvatljiva, jer ako se preračuna koliko sam platio u argentinskim pezosima, ispada da sam ga platio oko 7 američkih dolara po noćenju, s time da sam dolare promijenjenio na crno i naravno dobio vrlo povoljan tečaj.

Shorty mi je čak pomogao oko kupnje argentinske SIM kartice i punjena salda. A napravili smo i mali deal, tako sam ja kao otkazao rezervaciju, a on kao nije zaračunao naknadu za otkaz, pa sam dobio dodatnih 10% popusta.

Grad se nalazi na rijeci Parana i osim što dijeli povijest sa susjednim gradom Encarnacion u današnjem Paragvaju, ta dva susjedna grada dijeli i veliki most Puente Internacional Posadas - Encarnacion. Ocem grada smatra se isusovački svećenik Roque González de Santa Cruz. Na ovim prostorima bile su isusovačke misije koje su služile za pokrštavanje domorodačkog naroda Guarani. Isusovci su protjerani 1776. i nakon toga ovdje je bila Vlada provincije Misiones kojoj pripada i danas u današnjoj Argentini. Do rata 1869. između Paragvaja i trojnog saveza Brazila, Argentine i Urugvaja, bila je to paragvajska luka znana kao Trinchera de los Paraguayos. Nakon što je Paragvaj izgubio taj rat i jedan veliki dio teritorija, i grad Posadas došao je pod argentinsku upravu i tako dobio današnje ime po argentinskom narodnom heroju Gervasio Antonio Posadas.

Grad ima lijepu uređenu šetnicu Costanera uz rijeku Parana. Ima i par uređenih plaža, a jedna od najbližih centru je plaža El Breze. Zanimljive su te plaže i iako nisu morske, zapravo se ne razlikuju puno od atlantskih brazilskih plaža. Ove su također pješčane, s puno jakog i obilatog sunca, s mogućnošću prakticiranja sportova na pijesku te izležavanja i ispijanja hladnih alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Spomenik koji zasigurno upada u oči je 17 metara visoka i 6 tona teška inox konstrukcija, ogromna statua posvećena Andresitu Guacurariju. Poznat i kao Comandante Andresito. Bio je veliki vojnik i vođa , tzv. caudillo, provincije Misiones. Bio je jedan od prvih takvih vojskovođa u Ujedinjenim Provincijama Rio de la Plata. Bio je autohtonog podrijetla naroda Guarani, no tada nije baš bilo poželjno da autohtoni domorodac bude na nekoj čelnoj poziciji u vojsci i politici. Bio je jedan od najvjernijih suradnika generala regije Banda Oriental (današnji Urugvaj), koji ga je sponzorirao i usvojio kao sina, dopuštajući mu da se potpiše kao Andres Artigas, kako bi se sakrilo njegovo domorodačko podrijetlo. Proglašen je nacionalnim i općim herojem nakon njegove smrti, a datum 30. studeni uzima se kao "Nacionalni dan druženja" na spomen njegova rođenja , s ciljem promicanja i trajnog priznanja argentinskih običaja.

No ono po čemu ću definitivno pamtiti ovaj grad je komičan događaj koji mi se dogodio prilikom mog odlaska. Kada sam zadnji dan odlazio iz apartmana, doživio sam nešto, što nisam nikada u životu. Shorty to jest mali Čehoslovak (kaže da je to njegovo porijeklo, jer Mali ne zna točno je li Čeh ili Slovak), to jest autorizirana osoba za brigu oko apartmana, morao je pregledati apartman da ne daj Bože ima nekih oštećenja, što ajde i nije baš tako čudno. No ostao sam frapiran kada je počeo navlačiti gumene rukavice prije pregleda. Pomislio sam da će mi pregledati prostatu, a ne ovaj čužpajz, to jest apartman. Pregledavao je svaki centimetar stambenog prostora, od kupaonice, WC školjke, kefe za struganje dreka po školjci, male kutijice u kojima ima po par vrećica čaja i kave, kutiju od šećera, kompletno cijeli beštek, to jest jednu jedinu malu žlicu, madrac te ispod i iznad njega, plahte, rabljene ručnike, drveni stol, stolicu, ma nema što nije pregledao tim svojim gumenim rukavicama.. Stari Ukrajinac iz susjednog apartmana, s bogatim njemačkim i australskim radnim iskustvom, s kojim sam proteklih dana vodio duge i iscrpne razgovore oko svjetske politike, globalista, svjetske zavjere koja se već odavno sprema od doba Hiltera pa čak zapravo i prije Lenjina, ostao je u šoku kao i ja. Oboje nismo znali jel da se smijemo ili plačemo (također od smijeha). Nakon 20 minuta superdetaljnog pregleda, Shorty je klimnuo glavom, sve je ok.. Ja sam odahnuo (od smijeha)..

Čudnovata ekipa u sastavu Čehoslovaka Shortyja, misterioznog antiglobaliste u penziji Ukrajinca i mlade lagano popunjene susjede, uvijek bez grudnjaka i u vječitoj gužvi, srdačno me izgrlila i ispratila na lokalni autobus prema paragvajskom gradu Encarnacion, preko mosta, na drugu stranu rijeke, u nove avanture..

[seooptimizacija]

SEO povijest

Povijest optimizacije za tražilice

SEO povijest - webmasteri danas provode dosta vremena optimizirajući svoje web stranice za tražilice. Napisane su knjige o optimizaciji za tražilice i razvila se neka vrsta industrije koja potencijalnim klijentima nudi usluge optimizacije za tražilice. Ali gdje je sve ovo počelo? Kako smo završili sa SEO svijetom u kojem danas živimo (sa stajališta webmastera)?Prve tražilice za internet - SEO povijest Čovjek po imenu Alan Emtage, student na Sveučilištu McGill, razvio je prvu tražilicu za Internet 1990. godine. Ova tražilica se zvala "Archie" i dizajnirana je za arhiviranje dokumenata dostupnih na Internetu u to vrijeme. Otprilike godinu dana kasnije, Gopher, alternativna tražilica za Archie, razvijena je na Sveučilištu u Minnesoti. Ove dvije svojevrsne tražilice pokrenule su rođenje onoga što danas koristimo kao tražilice. Godine 1993. Matthew Gray razvio je prvu robotsku tražilicu - World Wide Web Wanderer. Međutim, tek 1994. rođene su tražilice kakve ih danas poznajemo. Lycos, Yahoo! I Galaxy je pokrenut i kao što vjerojatno - dva od njih postoje i danas (2005).Eksperimentiranje s konceptom optimizacije za tražilice Godine 1994. neke su tvrtke počele eksperimentirati s konceptom optimizacije za tražilice. Naglasak je tada bio isključivo na procesu podnošenja. Unutar 12 mjeseci objavljeni su prvi softverski paketi za automatizirano podnošenje. Naravno, nije trebalo dugo dok nije 'izumljen' koncept slanja neželjene pošte tražilicama. Neki webmasteri brzo su shvatili da mogu preplaviti i manipulirati stranicama s rezultatima pretraživanja pretjeranim slanjem svojih stranica. Međutim - tražilice su ubrzo uzvratile i promijenile stvari kako bi spriječile da se to dogodi. Ubrzo su optimizatori tražilica i tražilice počeli igrati neku vrstu igre "mačke i miša". Jednom kada su SE-optimizatori otkrili način manipuliranja tražilicom, iskoristili su to. Tražilice su naknadno revidirale i poboljšale svoje algoritme rangiranja kako bi odgovorile na te strategije. Vrlo brzo je postalo jasno da je uglavnom mala skupina webmastera zlorabila algoritme tražilice kako bi stekla prednost nad konkurencijom. Rođena je Black Hat optimizacija za tražilice. Neetičan način manipuliranja tražilicom rezultirao je bržim odgovorima tražilica. Tražilice nastoje rezultate pretraživanja čistiti od SPAM-a kako bi klijentima pružile najbolju uslugu. Industrija tražilica brzo je shvatila da SEO (Search Engine Optimization) kao industrija neće nestati, a kako bi održali korisne indekse, trebali bi barem prihvatiti industriju. Tražilice sada djelomično surađuju sa SEO industrijom, ali su još uvijek vrlo željne razvrstati SPAMMERE koji pokušavaju manipulirati rezultatima.Google ažuriranja - SEO povijest Kada je Google.com počeo biti tražilica izbora za više od 50% korisnika interneta, svima u industriji bilo je jasno da je neželjena pošta u tražilicama dosegla novu dimenziju. Google.com bio je toliko važniji za uspjeh web stranice da su se mnogi webmasteri isključivo usredotočili na optimizaciju svojih web stranica za Google jer je isplata bila vrijedna truda. Opet - Black Hat SEO se dogodio, potisnuvši poštene webmastere i njihove web stranice u isporučenim rezultatima pretraživanja. Google je počeo uzvraćati udarac. Nekoliko velikih ažuriranja Googleovih algoritama natjeralo je sve webmastere da se prilagode novim strategijama. Black Hat SE-optimizatori, ali su odjednom vidjeli da se događa nešto drugačije. Umjesto da samo budu potisnute prema dolje u rezultatima pretraživanja, njihove su web stranice iznenada potpuno uklonjene iz indeksa pretraživanja.Google Sandbox A onda se pojavilo nešto što se zvalo "Google Sandbox" u raspravama. Web-mjesta su ili nestala u sandboxu ili nova web-mjesta nikada nisu dospjela u indeks i razmatrana su u Google Sandboxu. Čini se da je pješčanik mjesto gdje bi Google 'parkirao' web stranice koje se smatraju SPAMOM ili nisu u skladu s Googleovim pravilima (duplicirane web stranice pod različitim imenima domena, itd.). Google Sandbox do sada nije potvrđen ili opovrgnut od strane Googlea i mnogi webmasteri smatraju da je to mit. Krajem 2004. Google je objavio da ima 8 milijardi stranica/siteova u indeksu pretraživanja. Čini se da je razlika između Googlea i sljedeća dva konkurenta (MSN i Yahoo!) sve veća. Međutim - 2005. MSN kao i Yahoo! Počeo se boriti vraćajući život u rat tražilica. Činilo se da su MSN i Yahoo napredovali u pružanju boljih i čišćih rezultata u usporedbi s Googleom. U srpnju 2005. Yahoo! Najavljeno da ima više od 20 milijardi stranica/web lokacija u indeksu pretraživanja - ostavljajući Google daleko iza sebe. Nijedna tražilica još nije dobila rat. Međutim, tri glavne tražilice žustro se bore za tržišni udio i jedna pogreška mogla bi promijeniti sudbinu tražilice. Bit će to teška vožnja - ali vrijedna gledanja sa strane.Ovdje smo vidjeli povijest tražilica do 2005. godine. A to je za brzinu razvoja interneta daleka prošlost. Ljudi su mnogo više upoznati sa razvojem unatrag 10 godina. Opće poznata je činjenica da je Google u međuvremenu postao daleko najkorištenija tražilica (“proguglaj to”). Osim Googlea koji ima primat, danas se koriste se i neke druge tražilice: Yandex (Rusija), Baidu (Kina), Bing (Microsoft), Ask, DuckDuckGo (anonimnost posvuda), AOL (Amerika), Yahoo, Ecosia (zeleni pretraživač). Read the full article

[ducandreshr]

Manchester City tijesno pobijedio Tottenham 1-0, VAR penal izazvao kontroverzu

U 27. kolu Premier lige uslijedio je iščekivani dvoboj Tottenhama i Manchester Cityja na domaćem terenu. Na kraju je Manchester City pobijedio Tottenham 1-0 čime je prekinuo njihov niz od dva poraza, a prekinuo je i Tottenhamov niz od tri pobjede, čime se vratio na četvrto mjesto na ljestvici Premier lige i stabilizirao natjecanje za mjesto u Europskom kupu. Tijekom utakmice Guardiola je napravio hrabre prilagodbe sastava, stavivši Silvu, Fodena, Gundogana i ostale glavne igrače na klupu, te izabravši tri nova igrača Marmusa, Gonzaleza i Husanova za početak. Ova promjena učinila je napad Manchester Cityja lakšim. Dokuovim prodorom po desnoj strani Haaland je prekinuo susret i pomogao Manchester Cityju da povede. Iako je Tottenham imao prednost u posjedu lopte, koja je dosezala čak 55 posto, nisu uspjeli iskoristiti priliku. Husanov, novi igrač u Nogometni Dres Sa Vlastitim Imenom s brojem 45, pokazao je izvanrednu igru ​​u ovoj utakmici nakon perioda prilagodbe, postavši okosnica obrane Manchester Cityja. Vrijedi napomenuti da je Haalandov pogodak u sudačkoj nadoknadi VAR ocijenio kao igranje rukom, što je izazvalo široku kontroverzu. Iako je zbog ove presude pobjeda Manchester Cityja djelovala pomalo krivudavo, Edersonove višestruke ključne obrane pred golom ipak su bile važna garancija pobjede Manchester Cityja. Pobjeda ne samo da je pomogla Manchester Cityju da se vrati među prva četiri na ljestvici, već je i učinila da Dres Manchester City, koji je u posljednje vrijeme bio pomalo tmuran, ponovno zablista. Guardiolin tempo rekonstrukcije postupno postaje jasan, a natjecanje za mjesto u Ligi prvaka i dalje je njihov cilj ove sezone, dok Tottenham mora dodatno poboljšati svoju ukupnu izvedbu kako bi odgovorio na sljedeće izazove.

[greatmakerpaper]

Kako pronaći najbolje fudbal tipove za danas?

Uvod

U svetu sportskog klađenja, pronalaženje pravih tipova može biti od suštinske važnosti za uspeh. Fudbal, kao najpopularniji sport na svetu, privlači milione kladioničara koji traže najbolju strategiju da bi povećali svoje šanse za dobitak. Kako pronaći najbolje fudbal tipove za danas? To pitanje je ključ za razumevanje kako se uspešno kladiti i ostvariti profit. U ovom članku ćemo istražiti različite aspekte tipovanja u fudbalu, analizirati https://tipovi.bet/bonusi/deposit-bonusi/ kako funkcionišu tipovi 1x2, kako koristiti besplatne tipove, kao i deliti savete o tome gde pronaći najbolje predloge i analize.

Kladionice nude različite mogućnosti klađenja, ali jedan od najčešćih i najjednostavnijih načina je klađenje na ishod meča - pobeda domaćina, pobeda gosta ili nerešeno. Ovaj oblik klađenja poznat je kao "tip 1x2". Razumevanje kako se formiraju ti tipovi i koje statistike uzeti u obzir može značajno uticati na vaše rezultate.

Ono što ovaj članak čini posebnim je fokus na pronalaženje kvalitetnih izvora informacija i strategija koje će vam pomoći da postanete uspešniji kladioničar. Bilo da ste početnik ili iskusan igrač, ovde ćete pronaći korisne savete koji će vam omogućiti da donesete informisane odluke kada je reč o klađenju na fudbal.

Šta su tipovi 1x2?

Tipovi 1x2 su jednostavni i popularni način klađenja koji predstavlja tri moguće ishode fudbalskog meča:

1 - Pobeda domaćina X - Nerešeno 2 - Pobeda gosta

Ova vrsta klađenja daje kladionicima mogućnost da jednostavno predviđaju rezultat utakmice bez dodatnih komplikacija. Međutim, uspeh u tom tipu klađenja zahteva znanje o timovima, formi igrača, povredama i drugim relevantnim faktorima.

Kako analizirati utakmice?

Analiza utakmica može biti ključna komponenta vašeg uspeha pri pronalaženju najboljih tipova. Evo nekoliko ključnih koraka koje treba slediti:

1. Istražite forme timova

Pogledajte poslednjih pet ili deset utakmica oba tima. Da li su u seriji pobeda? Imaju li problema sa povredama? Ove informacije mogu vam pomoći da procenite njihovu trenutnu formu.

2. Analizirajte međusobne susrete

Pregledajte rezultate prethodnih susreta između dva tima kako biste videli kako su se ponašali jedni protiv drugih.

3. Statistika igrača

Zamislite koliko je svaki igrač ključan za svoj tim. Povrede ili suspenzije bitnih igrača mogu značajno uticati na ishod meča.

4. Kladioničarske kvote

Uvek proverite kvote koje nude kladionice jer one često reflektuju mišljenja stručnjaka o verovatnim ishodima.

Gde pronaći besplatne tipove?

Postoji mnogo resursa dostupnih online za pronalaženje besplatnih tipova za fudbalske utakmice. Neki od najboljih izvora uključuju:

Sportski forumi: Mesta gde se okupljaju strastveni kladioničari i dele svoja mišljenja. Web sajtovi specijalizovani za analize: Sajtovi poput TipBook-a nude detaljne analize i prognoze. Društvene mreže: Praćenjem poznatih tipstera možete dobiti vredne uvide. Ključni aspekti uspešnog klađenja Bankroll menadžment

Jedan od najvažnijih aspekata uspešnog klađenja je upravljanje svojim novcem ili bankrollom. Ovo podrazumeva određivanje koliko novca ste spremni da potrošite na kladjenje i pridržavanje tog iznosa bez obzira na emotivna previranj

[izdavanjenekretnina]

VIDEO: Osmajić pogodio i protiv Noriča - NEKRETNINE ZA IZDAVANJE

[venecijaneri]

Venecijaneri i trakaste zavese: Idealno rešenje za vaš prostor

Uređenje enterijera često predstavlja izazov, pogotovo kada se radi o izboru idealnih zavesa. Funkcionalnost, estetika, i uklapanje u postojeći stil prostora samo su neki od faktora koje treba uzeti u obzir. U Srbiji, dva popularna izbora za zaštitu od sunca i dekoraciju prozora su venecijaneri i trakaste zavese. Oba tipa zavesa imaju svoje prednosti i mane, a u ovom blogu ćemo detaljno razmotriti njihove karakteristike, prednosti, nedostatke, i dati vam savete kako da izaberete idealne zavese za vaš dom ili poslovni prostor.

Venecijaneri: Klasičan izbor sa modernim karakteristikama

Venecijaneri su vrsta zavesa koja se sastoji od horizontalnih lamela, najčešće izrađenih od aluminijuma ili drveta. Ove lamele se mogu rotirati kako bi se kontrolisala količina svetlosti koja ulazi u prostoriju, što ih čini vrlo praktičnim rešenjem.

Prednosti venecijanera:

Kontrola svetlosti: Venecijaneri omogućavaju preciznu kontrolu količine svetlosti koja ulazi u prostoriju. Rotiranjem lamela možete podesiti ugao upada sunčevih zraka i tako stvoriti idealnu atmosferu.

Privatnost: Kada su lamele zatvorene, venecijaneri pružaju potpunu privatnost, štiteći vas od pogleda spolja.

Trajnost: Kvalitetni venecijaneri izrađeni od aluminijuma ili drveta mogu trajati godinama uz pravilno održavanje.

Lako održavanje: Venecijanere je vrlo lako očistiti. Dovoljno je prebrisati ih vlažnom krpom ili usisivačem.

Raznolikost dizajna: Danas su dostupni venecijaneri u različitim bojama, materijalima, i dezenima, što vam omogućava da ih uklopite u svaki stil enterijera.

Nedostaci venecijanera:

Buka: Kada su lamele otvorene i udaraju jedna o drugu, venecijaneri mogu proizvoditi buku, pogotovo ako su izloženi jačem vetru.

Zauzimaju prostor: Kada su podignuti, venecijaneri zauzimaju prostor na prozoru, što može smetati ako imate biljke ili druge dekorativne predmete na prozorskoj dasci.

Manje topline: U poređenju sa nekim drugim vrstama zavesa, venecijaneri propuštaju više toplote, što može biti problematično tokom vrelih letnjih dana.

Trakaste zavese: Elegantno i praktično rešenje

Trakaste zavese, poznate i kao vertikalne zavese, sastoje se od vertikalnih traka od tkanine koje se mogu rotirati i pomerati. Ove zavese su vrlo popularne u poslovnim prostorima, ali se sve češće koriste i u domovima zbog svoje elegantnosti i praktičnosti.

Prednosti trakastih zavesa:

Estetika: Trakaste zavese imaju moderan i elegantan izgled koji se uklapa u različite stilove enterijera.

Praktičnost: Trakaste zavese su vrlo praktične za velike prozore i staklene površine, kao što su balkonska vrata ili poslovni izlozi.

Kontrola svetlosti: Iako ne pružaju tako preciznu kontrolu kao venecijaneri, trakaste zavese omogućavaju regulisanje količine svetlosti i privatnosti.

Lako održavanje: Trakaste zavese se lako održavaju. Većina modela se može prati u mašini za veš.

Cena: Trakaste zavese su često povoljnije od venecijanera, pogotovo kada su u pitanju veće površine.

Nedostaci trakastih zavesa:

Manje topline: Slično venecijanerima, trakaste zavese propuštaju više toplote, što može biti nepovoljno tokom leta.

Ograničen izbor materijala: Izbor materijala za trakaste zavese je uži u poređenju sa venecijanerima.

Manja privatnost: Kada su lamele otvorene, trakaste zavese pružaju manje privatnosti u poređenju sa zatvorenim venecijanerima.

Kako izabrati idealne zavese za vaš prostor?

Prilikom izbora između venecijanera i trakastih zavesa, treba uzeti u obzir sledeće faktore:

Veličina prozora: Za velike prozore i staklene površine, trakaste zavese su često praktičnije i estetski prihvatljivije rešenje.

Funkcionalnost: Ako vam je potrebna precizna kontrola svetlosti, venecijaneri su bolji izbor.

Stil enterijera: Venecijaneri se uklapaju u klasične i moderne stilove, dok trakaste zavese imaju moderniji izgled.

Cena: Trakaste zavese su obično povoljnije od venecijanera.

Održavanje: Oba tipa zavesa se lako održavaju, ali trakaste zavese se mogu prati u mašini za veš.

Dodatni saveti

Izaberite kvalitetne materijale: Kvalitetni materijali obezbeđuju duži vek trajanja zavesa.

Razmislite o dodatnoj zaštiti od sunca: Ako živite u području sa jakim suncem, razmislite o dodavanju roletni ili drugih vrsta zaštite od sunca.

Konsultujte se sa stručnjacima: Ako niste sigurni koje zavese su idealne za vaš prostor, konsultujte se sa stručnjacima za uređenje enterijera.

Zaključak

Venecijaneri i trakaste zavese su popularni izbori za zaštitu od sunca i dekoraciju prozora u Srbiji. Oba tipa zavesa imaju svoje prednosti i mane, a izbor između njih zavisi od vaših individualnih potreba i preferencija. Uzimajući u obzir faktore kao što su veličina prozora, funkcionalnost, stil enterijera, cena, i održavanje, možete doneti informisanu odluku i izabrati idealne zavese za vaš dom ili poslovni prostor.

venecijaneri za prozore / dizajn / zavese / home design Belgrade

[zanimljivaekonomija]

Luk Blek ispraćen u Liverpul na Pesmu Evrovizije 2023

Predstavnik Srbije na Pesmi Evrovizije Luk Blek i delegacija RTS-a svečano su ispraćeni na takmičenje koje se ove godine održava u Liverpulu. Ispraćaju su, osim brojnih novinara i obožavalaca, prisustvovali i ambasadori Ukrajine i Velike Britanije koje su ovogodišnji domaćini. Pesma Evrovizije održava se od 9. do 13. maja u Liverpulu, a Radio-televizija Srbije je organizovala tradicionalni ispraćaj našeg predstavnika na festival. Ambasador Ukrajine Volodimir Tolkač i ambasadorka Velike Britanije Šan Maklaud su našem predstavniku poželeli sreću Liverpulu i uručili prigodne poklone. Tradicionalno je predstavnik Srbije na Pesmi Evrovizije dobio je prigodan poklon i od Turističke organizacije uz želju da što uspešnije poomoviše Srbiju. Zastavu naše zemlje, koju nosi u Liverpul, Luku Bleku je uručila prošlogodišnja predstavnica Srbije Ana Đurić Konstrakta. Predstavnik Srbije Luk Blek nastupa treći u prvom polufinalu 9. maja. Drugo polufinale se održava dva dana kasnije, a veliko finale je zakazano 13. maja. Na ovogodišnjem Evrosongu učestvuje 37 zemalja. Sve tri takmičarske večeri Radio televizija Srbije će direktno prenositi.

Foto: M. Karan