#cyber sigurnost zakon

[adriaticpulse]

40 000 neriješenih internetskih zločina u Njemačkoj - Moguća pohrana IP adresa?

[zoranphoto]

Dramatičan apel kineskog predsjednika: Pripremite se za 'najgori mogući' scenarij

Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je svoje najviše dužnosnike za nacionalnu sigurnost da razmisle o 'najgorem mogućem' scenariju i pripreme se za 'olujno more', dok vladajuća Komunistička partija pojačava napore da se suprotstavi svim percipiranim unutarnjim i vanjskim prijetnjama     'Složenost i težina pitanja nacionalne sigurnosti s kojima se sada suočavamo značajno su se povećali', rekao je Xi na sastanku stranačke Komisije za nacionalnu sigurnost u utorak, izvijestila je državna novinska agencija Xinhua. 'Moramo razmišljati o najgorem mogućem scenariju i pripremiti se za podvrgavanje velikim testovima jakih vjetrova i valova, pa čak i opasnog olujnog mora', dodao je slikovito. Najnovije stroge upute Xija, najmoćnijeg kineskog čelnika u posljednjih nekoliko desetljeća, stižu u trenutku u kojem se Peking suočava s nizom izazova, od posrnulog gospodarstva do onoga što se u Kini vidi kao sve više neprijateljsko međunarodno okruženje. Xi je rekao da država mora ubrzati modernizaciju svog nacionalnog sigurnosnog sustava i sposobnosti, s fokusom na to da ih učini učinkovitijima u 'stvarnoj borbi i praktičnoj uporabi', prenosi CNN. Također je pozvao Kinu da nastavi s izgradnjom nacionalnog sustava ranog upozoravanja, poboljša obrazovanje o nacionalnoj sigurnosti, kao i upravljanje podacima i sigurnost umjetne inteligencije. Od dolaska na vlast prije deset godina, Xi je nacionalnu sigurnost učinio ključnom paradigmom koja prožima sve aspekte upravljanja Kinom, kažu stručnjaci. Proširio je koncept nacionalne sigurnosti na sve, od politike, gospodarstva, obrane, kulture i ekologije do cyber prostora; od dubokog mora i polarnih područja do svemira, kao i umjetne inteligencije.     Pod Xijevim pojmom 'sveobuhvatne nacionalne sigurnosti', Kina je uvela niz zakona kako bi se zaštitila od percipiranih prijetnji, uključujući zakone o borbi protiv terorizma, protušpijunaži, kibernetičkoj sigurnosti, stranim nevladinim organizacijama, nacionalnoj obavještajnoj službi i sigurnosti podataka. Nedavno je proširio opseg svog već sveobuhvatnog zakona o protušpijunaži i obavještajnim podacima na sve 'dokumente, podatke, materijale ili predmete koji se odnose na nacionalnu sigurnost i interese'. Percepcija da je sigurnost zamijenila gospodarski rast kao glavni prioritet Pekinga pojačana je višestrukim nedavnim pretresima stranih tvrtki, uključujući američku konzultantsku tvrtku Bain & Company i tvrtku za due diligence Mintz Group. Racije su prestrašile međunarodne tvrtke u vrijeme u kojem kineska vlada pokušava privući strana ulaganja kako bi pomogla u oživljavanju gospodarstva, usporenog trogodišnjim ograničenjima zbog covida. U ožujku su kineske vlasti pritvorile japanskog zaposlenika Astellas Pharme u Pekingu pod sumnjom za špijunažu, kao 17. japanskog državljanina pritvorenog u Kini od uvođenja zakona o protušpijunaži 2014. godine. Tportal.hr Read the full article

[balkantimes]

NATO između kritika i podrške američkih predsjedničkih kandidata

Prije godinu dana, kada je američki Senat izglasao odobrenje da Sjeverna Makedonija postane najnovija članica NATO saveza, sadašnji demokratski kandidat za predsjednika Joe Biden narednog dana otvoreno je podržao tu odluku na Twitteru.

Todd Prince- Radio Slobodna Evropa 

 “Države Zapadnog Balkana zaslužuju da budu dio Evrope, slobodne i u miru, a mi bi trebali da podržavamo evroatlantske integracije širom ove regije”, tvitao je 23. oktobra, 2019.

Sjeverna Makedonija se zvanično pridružila u martu, i postala je treća nacija sa Zapadnog Balkana koja ulazi u ovaj savez. Rusija se protivila njenom članstvu jer je to bio novi udarac naporima Moskve da održi svoj uticaj u regiji.

Predsjednik SAD-a Donald Trump odobrio je dugoočekivani pristup Sjeverne Makedonije, ali nije tome pridavao previše značaja. Nije komentarisao na Twitteru, što je njegovo osnovno sredstvo komunikacije sa svijetom.

Takođe nije tvitao čestitke kada se Crna Gora, još jedna država sa Zapadnog Balkana, pridružila NATO-u tokom prve godine njegovog predsjedničkog mandata.

Kontrast između Trumpovih i Bidenovih reakcija naglašava njihov izrazito različit stav u javnosti prema 71-godišnjem vojnom savezu.

Bez obzira na ograničenja predsjedničke moći i drugih činilaca koji mogu osigurati kontinuitet pod različitim liderima, to znači da bi ishod izbora 3. novembra mogao imati veliki uticaj na američki pristup NATO-u u naredne četiri godine – ali i posljedice na samu alijansu tokom dužeg vremena.

Trump je često ponavljao da NATO iscrpljuje američki budžet od kojeg tako imaju koristi uglavnom Evropljani. On je takođe pozivao na propitivanje posvećenosti SAD-a suštinskim principima NATO-a za kolektivnu odbranu, poznatim kao Član 5 , postavivši pitanje o tome da li američke trupe treba da idu u rat kako bi zaštitile malu državu kao što je Crna Gora.

“Trump na zaštitu američke domovine gleda kao na svoj gotovo ekskluzivni cilj nacionalne sigurnosti i ne pridaje veliku vrijednost američkom vojnom prisustvu u inostranstvu”, rekla je proljetos u komentaru za Foreign Affairs Mira Rapp-Hooper, viša saradnica u Vijeću za vanjske odnose koja je napisala knjigu o američkim savezima.

Biden je, s druge strane, rekao da NATO unapređuje američke interese u vezi nacionalne sigurnosti i da je pomogao da se stvori napredak ne samo u Evropi već u SAD-u.

Neki članovi Kongresa, bivši članovi Trumpove administracije i zvaničnici u Evropi su rekli da strahuju da bi Trump mogao da traži da se SAD povuče iz NATO-a ako osvoji drugi mandat što je potez koji bi osakatio savez. Biden je ukazivao na ovakva upozorenja rekavši u junu “Mi znamo da će se NATO raspasti ako (Trump) bude izabran za naredne četiri godine”.

Usred tih zabrinutosti, Senatski odbor za vanjske odnose u decembru je dvostranačkom većinom odobrio rezoluciju koja bi zahtijevala pristanak Senata za povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a. Zakon još uvijek nije iznesen na glasanje.

NATO je stvoren 1949. godine, sa 12 članova osnivača, uključujući Sjedinjene Države, kako bi zaštitio suverenitet i teritorijalni integritet ratom rastrgane zapadne Evrope od potencijalne sovjetske prijetnje. Imao je 16 članova početkom 1980-ih, a povećavao se u decenijama nakon sovjetskog raspada 1991., primajući u savez tri baltičke države i nekoliko bivših članica Varšavskog pakta u Srednjoj Evropi, koje su dugo bile pod dominacijom Moskve.

Biden, koji je bio senator od 1973. do 2009., podržavao je proširenje NATO-a na istok tokom 1990-ih i 2000-ih kao član Senatskog odbora za vanjske odnose. Tokom puta u Kijev 2009., kao potpredsjednik SAD-a rekao je da će Amerika podržati Ukrajinu ako zatraži prijem u savez odbijajući da prizna da je ova država pod ruskom sferom uticaja.

Ruska okupacija poliostrva Krim 2014. i njena agresija bez vojne sile prema susjednim državama – kao što su cyber napadi i kampanje dezinformacija, povećala je pažnju Washingtona na potencijalne prijetnje iz Moskve.

Međutim, Trump je 2017. došao na položaj s obećanjem “Amerika prvo” kada se radi o učešću SAD-a u savezima, trgovinskim sporazumima i međunarodnim organizacijama, tvrdeći da su druge nacije nepošteno iskorištavale Sjedinjene Države.

On je konstantno kritikovao evropske članove NATO-a zato što nisu uspjeli da ispune godišnje ciljeve oko troškova optužujući ih da se besplatno voze na račun Washingtona.

Dok su predsjednici SAD-a decenijama pokušavali da poguraju Evropu da više troši na odbranu, nijedan nije to radio tako javno kao Trump i nijedan nije tražio da veže američku odbranu Evrope da transatlantskim trgovinskim odnosima.

“Predsjednici su godinama bezuspješno pokušavali da Njemačka i druge bogate članice NATO-a plate više za njihovu zaštitu od Rusije. Oni plaćaju samo dio njihovih troškova. SAD plaćaju desetine milijardi dolara previše za subvencioniranje Evrope, a trpe velike gubitke u trgovini!”, napisao je Trump 2018. u jednom od mnogo svojih tvitova na tu temu.

Trump je dosta fokusirao na svoj javno iskazivani bijes zbog NATO troškova za Njemačku, drugu po veličini članicu alijanse u odnosu na broj stanovnika i bruto nacionalni dohodak (BDP). Ranije ove godine je najavio da će povući govoto 12.000 američkih trupa iz Njemačke zbog neslaganja oko troškova.

Takođe se sukobio s Njemačkom zbog velikog trgovinskog viška sa Sjedinjenim Državama i ta su dva pitanja postala povezana.

Fiona Hill, bivša visoka savjetnica za Rusiju i Evropu u Trumpovom Vijeću za nacionalnu sigurnost, izjavila je 5. oktobra da Trump na NATO gleda “gotovo kao na neku vrstu zaštitne sheme” – na mafijaški stil reketiranja u kojem manje institucije plaćaju moćnijeg pokrovitelja da osigura njihovu sigurnost.

Trump misli da bi evropski partneri NATO-a trebali da daju Sjedinjenim Državama bolje trgovinske preferencije, jer ih on štiti kroz NATO, rekla je Hill na konferenciji u Brookings Institution-u, vašingtonskom think tank-u, gdje je ona viši saradnik.

Trumpov pristup NATO-u zaoštrio je odnose sa mnogim od njegovih članova. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u novembru 2019. rekao da Sjedinjene Države pod Trumpom kao da “nam okreću leđa” i da je savez prošao kroz iskustvo “moždane smrti” zbog onoga za šta je rekao da je nedovoljna koordinacija i vođstvo iz Washingtona.

Ali Trump je davao kontradiktorne komentare o NATO-u, nisu svi bili negativni, a viši zvaničnici njegove administracije ponekad su povlačili njegove primjedbe ili su ih predstavljali u boljem svjetlu od predsjednika.

“Svijet se mnogo promijenio, a NATO se sada mijenja. Sada sam veći pristaša NATO-a jer su postali fleksibilniji”, rekao je Trump u decembru 2019. na NATO samitu u Londonu kada je savez proslavljao 70. godišnjicu.

U novembru prošle godine, državni sekretar Mike Pompeo pokušao je da ublaži zabrinutosti saveznika zbog Trumpovih primjedbi o zajedničkim principima odbrane, rekavši drugim NATO ministrima da je “Član 5. kao od čelika”.

“Stajali smo uz svoje saveznike više od 70 godina i nastavićemo da budemo uz njih protiv bilo koje prijetnje našoj transatlantskoj sigurnosti”, rekao je Pompeo.

Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg je rekao da će do kraja 2020. Kanada i evropske članice saveza povećati troškove odbrane za 130 milijardi američkih dolara tokom Trumpovog mandata.

“Ovo je bez presedana. To jača NATO”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare s Trumpom na samitu u Londonu.

Luke Coffey, analitičar istraživačkog centra Heritage Foundation iz Washingtona, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je, uprkos predsjedničkoj retorici i odluci da povuče trupe iz Njemačke, Trumpova administracija “učinila neke dobre stvari” kako bi ojačala NATO.

Rekao je da je administracija potrošila znatno više od Obamine na Evropsku odbrambenu inicijativu (EDI); izvela više vojnih vježbi; podržala Inicijativu tri mora; povećala broj trupa u Poljskoj; i poslala oružje u Ukrajinu.

Evropska odbrambena inicijativa je postavljena 2014. nakon aneksije Krima da uvjeri NATO saveznike u američku predanost sigurnosti od ruske agresije. Ona uključuje rotacijsko raspoređivanje snaga i ulaganja u infrastrukturu.

Inicijativa tri mora ima za cilj da olakša međusobnu povezanost energetskih i infrastrukturnih projekata u centralnoj i istočnoj Evropi, dijelom kako bi smanjila zavisnost od Rusije.

Coffey je takođe rekao da je Trump pokazao veću spremnost za interakciju sa članicama NATO-a iz srednje i istočne Evrope, i da se ne oslanja samo na tradicionalne veze sa zapadnoevropskim prijestonicama.

Trump je pozvao mnoge lidere iz centralne i istočne Evrope u Bijelu kuću, među kojima je i poljski predsjednik Andžej Duda, mađarski premijer Viktor Orban i bugarski premijer Bojko Borisov – svi su oni optuživani da se udaljavaju od demokratskih principa.

Trump nije javno govorio o njihovom odnosu prema pravima i demokratiji.

U izjavi iz decembra 2019. Biden je rekao da “rastući autoritarizam, čak i među nekim članicama NATO-a”, predstavlja prijetnju savezu. Rekao je da će, ako bude izabran, ukazati na demokratsko nazadovanje na samitima i bilateralnim sastancima.

Biden je rekao da će “dati prioritet jačanju nacionalnih demokratskih institucija u državama članicama koje ne ispunjavaju temeljne vrijednosti NATO-a. Demokratske i slobodne institucije temelj su našeg saveza i moraju se braniti kako bi ojačale našu kolektivnu sigurnost”.

Izvor

[balkantimes]

Američki tužioci o Asanžovom regrutovanju hakera

Američko ministarstvo pravosuđa pojačalo je svoj slučaj protiv osnivača Vikiliksa (WikiLeaks) dopunjenom optužnicom koja iznosi nove dokaze da je Džulijan Asanž (Julian Assange) aktivno regrutovao hakere za kompjuterske upade, čime tužioci nastoje dokazati da nije djelovao kao novinar ili izdavač, već kao haker, kršeći Zakon o špijunaži za šta bi mogao biti osuđen na maksimalno 175 godina zatvora, pišu svjetski mediji.

Zavjera s ‘Anonimusima’

Osnivač Vikiliksa kovao je zavjeru s hakerima povezanim s grupama ‘Anonimus’ (Anonymous) i Lulzsek (‘LulzSec’) za koje se sumnja da su počinili brojne sajber (cyber) napade širom svijeta, navodi se u ažuriranoj optužnici američkog Ministarstva pravosuđa, piše Blumberg (Bloomberg).

Asanž, koji je u pritvoru u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog zahtjeva za izručenje SAD-u, dao je vođi Lulzseka popis ciljeva koje treba hakirati 2012. godine rekavši toj osobi da će najuticajnije izdanje hakiranih materijala biti iz Centralne obavještajne agencije (CIA), Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) ili Njujork tajmsa (New York Time), saopštilo je američko ministarstvo pravosuđa uz napomenu da je vođa Lulzseka u to je vrijeme sarađivao s Federalnim istražnim birom (FBI).

SAD je u junu prošle godine optužila Asanža za ugrožavanje nacionalne sigurnosti zbog zavjere za pribavljanje i otkrivanje tajnih podataka. Blumberg ističe da ažurirana optužnica objavljena u srijedu, 24. juna, i dalje ima 18 tačaka, uključujući 17 optužbi za špijunažu i jednu optužnicu za hakiranje vladine kompjuterske mreže.

Prema navodima optužnice, Asanž je pomogao vojno – obavještajnoj analitičarki Čelsi Maning (Chelsea Manning) da otkrije šifru kompjutera američkog Ministarstva odbrane kako bi došli do povjerljivih dokumenata iz baza podataka koje sadrže oko 90.000 izvještaja o ratnim aktivnostima u Afganistanu, 400.000 izvještaja u vezi s ratom u Iraku i 250.000 depeša Stejt departmenta koje pokrivaju skoro svaku zemlju na svijetu.

Regrutovanje na hakerskim konferencijama

Prema izmijenjenoj optužnici američkog pravosuđa, osnivač Vikiliksa tražio je hakere na konferencijama u Evopi i Aziji koji bi se mogli domaći tajnih podataka koje bi on objavio na svojoj web stranici i bio je u zavjeri s članovima hakerskih organizacija, piše agencija Asošijetid pres (The Associated Press).

Iako nema novih tačaka optužnice u odnosu na prošlogodišnju, tužioci kažu da ažurirana optužnica naglašava Asanžove napore na prikupljanju i objavljivanju povjerljivih podataka, tvrdnji koja čini osnovu krivičnih prijava s kojima se on već suočava. Tužioci tvrde da je osnivač Vikiliksa nanio štetu nacionalnoj sigurnosti objavljivanjem stotina hiljada tajnih dokumenata koji su naštetili SAD-u i njegovim saveznicima i pomogli njihovim protivnicima.

Navodi izmijenjene optužnice detaljnije opisuju regrutovanje hakera na konferencijama, uključujući one održane u Holandiji i Maleziji 2009. godine, gdje su Asanž i njegov saradnik iz Vikiliksa nastojali regrutovati hakere koji bi mogli locirati tajne podatke, uključujući i materijal koji je objavljen na web stranici Vikiliksa na popisu “Najtraženiji procurjeli dokumenti” (“Most Wanted Leaks”).

Radio je i sa 17-godišnjim hakerom koji mu je davao informacije ukradene iz banke i uputio je tinejdžera da ukrade dodatni materijal – audio snimke visokih vladinih zvaničnika, kažu tužioci. Prema novoj optužnici, potencijalnim regrutima rekao je da, osim ako nisu pripadnici američke vojske, ne snose nikakvu pravnu odgovornost za krađu tajnih podataka.

Asanž tvrdi da djeluje kao novinar koji ima pravo na zaštitu u skladu s Prvim amandmanom, ističe AP dodajući kako su njegovi advokati govorili da su optužbe za špijunažu i zloupotrebu kompjutera bili politički motivisani. Nakon objave dopunjene optužnice, Asanžov advokat, Beri Polak (Barry Pollack), izjavio je da to “predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarima” i da Asanža optužnica i dalje tereti da je kršio Zakon o špijunaži temeljen na publikacijama Vikiliksa “koje otkrivaju ratne zločine koje je počinila američka vlada.”

Izdavač, novinar ili haker

Ministarstvo pravosuđa iznijelo je nove dokaze kako bi pojačalo svoj slučaj protiv Džulijana Asanža dokazujući vladine tvrdnje da on nije izdavač ili novinar, već haker, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Tužioci i agenti FBI-a bili su blizu pokretanja krivičnog predmeta protiv Vikiliksa za hakiranje 2011. godine, ali su ih blokirali visoki zvaničnici koji su se željeli fokusirati na slučaj špijunaže protiv Asanža, tvrde oni koji su upoznati s temom, ali koji su za list govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni javno govoriti o istrazi.

Obamina administracija na kraju je odlučila da ne vodi slučaj špijunaže zbog zabrinutosti oko Prvog amandmana. No, dodaje Vašington post, slučaj je oživio Donald Tramp (Trump), zbog prigovora nekih tužilaca koji su bili uključeni u slučaj.

Nova optužnica pred saveznim sudom u Aleksandriji navodi da je Asanž od tinejdžera tražio da ilegalno nabavi snimke telefonskih razgovora između političara u stranoj državi. Opis se podudara s opisom Sigurdura Tordarsona (Thordarson), islandskog hakera, kojeg su američki tužioci ispitivali prošle godine, dodaje list. Asanž je bio očito bijesan na Island jer je blokirao ugovor o postavljanju Vikiliksovog servera u Finsku, rekao je jedan zvaničnik.

U novoj optužnici se također navodi da je Asanž na hakerskim konferencijama poticao na curenje informacija i da je pomogao Edvardu Snoudenu (Edward Snowden) da pobjegne iz Sjedinjenih Država nakon što je izložio strogo povjerljive vladine operacije.

Izostavljanje snimka ubistva iračkih civila

U optužnici protiv Džulijana Asanža ne spominje se video Vikiliksa koji je razotkrio američke “ratne zločine” u Iraku, napisao je ranije ovog mjeseca list Gardijan (The Guardian).

Asanž, australijski državljanin, nalazi se u pritvoru londonskog zatvora Belmarš i lošeg je zdravlja, dok SAD traže njegovo izručenje kako bi se suočio s 18 tačaka optužnice. Tužilaštvo tvrdi da je Asanž objavom američkih pravila o učestvovanju u Iraku i drugih obavještajnih dokumenata rizikovao američke živote.

Jedna od najpoznatijih objava Vikiliksa bio je video – snimljen 12. jula 2007. iz američkog helikoptera Apač, ‘Ludi konj 1-8’, u kojem se vidi ubistvo 11 ljudi u Iraku. Video jasno naglašava kršenje pravila o ubijanju ljudi koji nisu bili vojno angažovani niti prijetnja američkim snagama. Među ubijenima u istočnom Bagdadu toga dana bili su 22-godišnji fotograf agencije Rojters (Reuters) Namir Nur-Elden i njegov 40-godišnji vozač i fikser, Said Kmag.

Šef Rojtersovog biroa u Bagdadu, Din Jets (Dean Yates), rekao je da je američka vojska više puta lagala njega – i cijeli svijet – o onome što se dogodilo. Tek nakon što je Asanž u aprilu 2010. objavio videozapis pod naslovom ‘Kolateralno ubistvo’ otkrivena je puna istina o ubistvima i lažima američke vojske, kazao je.

Gardijan dodaje kako australijski aktivisti i zvaničnici smatraju da je nespominjanje ‘Kolateralnog ubistva’ u američkoj optužnici još jedan pokazatelj da američkoj vladi nije u interesu da istakne vlastite nepravde, prevare i ratne zločine i samo jedan od razloga zašto se treba protiviti onom što se događa Asanžu.

Izvor